Mađarska više ne vadi šljunak iz korita rijeke

1. BAOBAB – Udruga za istraživanje i popularizaciju znanosti
Trg kralja Krešimira 10
48000 Koprivnica
098 835-648, udrugabaobab@gmail.com
OIB: 21910326298 ZNANOST ZA NAPREDNU HRVATSKU!
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE 26. prosinca 2011.
Mađarska više ne vadi šljunak iz korita Drave te više nema izgovora za hrvatskim kopanjem i
uništavanjem Drave!
Jedan od glavnih izgovora za komercijalnim iskapanjem šljunka iz korita rijeke Drave u Hrvatskoj bilo
je iskapanje šljunka iz korita rijeka u susjednim zemljama: u Srbiji, Mađarskoj i Bosni i Hercegovini.
Međutim, po izvorima iz Svjetskog fonda za zaštitu prirode iz Mađarske, nedavno je zatvoreno zadnje
mađarsko iskapalište šljunka na rijeci Dravi. Mađarski državni inspektor je utvrdio da je iskorištavanje
šljunka kod Barcsa nelegalno i da se mora zaustaviti. To se i desilo. Također, po izvorima iz Svjetskog
fonda za zaštitu prirode iz Srbije, čak 90% iskapanja šljunka na rijeci Drini je nelegalno, odnosno
omogućeno je neriješenim graničnim pitanjem. Dok je uopće uspoređivanje s istočnim zemljama
loše, sada i ovi podaci govore da nema izgovora za iskapanje šljunka iz korita Drave s hrvatske strane.
Štete koje nastaju iskapanjem šljunka iz korita rijeke su ogromne: dolazi do značajnog ukapanja
korita rijeke. Npr. Drava kod Terezinog polja se u posljednjih dvadesetak godina ukopala dva metara,
a u zadnjih 100 godina čak četiri metra uslijed kopanja šljunka i regulacija! Ukopavanjem rijeke u
vlastito korito dolazi do opadanja razine podzemnih voda s velikim negativnim utjecajem na
poljoprivredu i šumarstvo. U selima duž rijeke Drave ugroženi su bunari. Također, isušuju se mrtvice
koje su prirodna mrjestilišta riba, ali i turistički resurs poput Križnice. Križnica zbog ukopavanja Drave
propada, a sanacija bi koštala preko 50 milijuna kuna! Vađenjem šljunka i pijeska iz vodotoka
devastira se rijeka i okoliš oko nje koji u prirodnom stanju pruža prirodnu obranu od poplava,
samopročišćavanje voda. Drava je i nevjerojatna prirodna baština, u sklopu nedavno proglašenog
Regionalnog parka te ubrzo i rezervata biosfere UNESCO-a. Potencijal za turizam na očuvanoj rijeci je
izuzetno velik, što dokazuje upravo Križnica.
U Podravini postoji veliki broj legalnih šljunčara smještenih van korita rijeke koje sasvim normalno
funkcioniraju i opskrbljuju tržište šljunkom. Sve su one na legalan način dobile koncesiju i
nesmetano i po zakonu iskorištavaju šljunak, te doprinose ukupnom razvoju regionalnog
gospodarstva.
Zato pozivamo novu Vladu da poništi izmjene Zakona o vodama koje je omogućilo ponovno iskapanje
šljunka, ali i da istraži kako je uopće došlo do njih bez demokratske procedure i doslovno na zadnji
dan rada prošlog saziva Sabora. Iznimno je sumnjivo što je prošla Vlada RH na proljeće ove godine
oštro usprotivila kada je prijedlog za ukidanjem zabrane šljunčarenja predložen od oporbenog
zastupnika u Hrvatskom Saboru da bi stubokom promijenila stav tri dana prije zadnje sjednice
Sabora.
Voda je strateški resurs Hrvatske i valja ju očuvati!
Predsjednik udruge, Goran Šafarek, dipl.ing.