2. Izazivaci bolesti
Gljivične infekcije kože ubrajaju se
među najčešća kožna oboljenja.
Bolesti koje one izazivaju se veoma tesko
leče,a i često je teška njihova prevencija
Kako bi se bar imali neku vrtu zaštite
potrebno je znati šta su gljivice, kako
izazivaju infekciju, načine prenošenja kao i
uslove koji pogoduju njihovom razvoju.
3. Bolestiizazvane gljivicama koje se javljaju
kao paraziti na tkivu, nazivaju se mikoze.
Prema lokalizaciji postoji nekoliko vrsta
mikoza: -Dermatomikoze
-Subkutane mikoze
-Duboke mikoze
5. Subkutane mikoze
Subkutane mikoze kod kojih se proces širi i
na živi deo epidermisa i na okolna tkiva,
zahvatajući kožu, mišiće i vezivno tkivo
6. Duboke mikoze
Duboke mikoze zahvataju dublja tkiva i organe
- pluća, jetra, slezina, kosti, mozak, srce. One se
pre svega javljaju kod pacijenata na
hemoterapiji, transplataciji, bolesnika na
intezivnoj negi. Kod zdravih individua infekcija
istim uzročnikom može proći i asimptomatski.
7. Kandida
Candida se normalno nalazi u crevima i na
koži čoveka.
Najrasprostranjeniji sojevi Candide su
Candida albicans ,Candida glabrata i Candida
tropicalis.
8. Simptomi
bele naslage na jeziku i u usnoj šupljini
nadutost trbuha, gubitak apetita, poremećaj rada creva
slabost mišića, oticanje zglobova, mišićni bol,
poremećaj čula mirisa, ukusa, vida i sluha, slani ili
metalni ukus u ustima, zamagljen nejasan pogled
osećaj opijenosti, uznemirenost, psihoze, zvonjenje u
ušima
9.
10. Što se tice biljaka najčešce gljive koje
napadaju biljke su:
Моnilia fruitcola
Peronospora parasitica
Ustilago maydis
Taphrina pruni
Plasmopara viticola
12. Buđ
Buđ ili plesan je naziv za mikroskopske vrste
gljiva, izgrađene od nitastih hifa
One svojim hifama urastaju u podlogu (hleb,
na primer) gde luče digestivne enzime.
Crna, zelena ili žuta boja ovih buđi potiče od
njihovih spora.
Sem digestivnih enzima, buđu su poznate i
značajne zbog lučenja antibiotika.
13. Gljive u medicini
Jedino one i bakterije razgrađuju
organske sastojke uginulih biljaka i
životinja u neorganske.
Od minerala se Na, Ca, Mg, Mn, Se, Si, Cl,
Fe, P, Al, Zn, K, S najcešce mogu naci u
plodnim telima gljiva. Njihova količina i
zastupljenost zavise od sastava podloge
na kojoj gljive rastu
14. Gljive sadrţe antibiotike, ali i
imunostimulanse, materije delotvorne protiv
tumora i protiv virusa
materije koje sniţavaju holesterol, sprečavaju
začepljenje ţila, regulišu pritisak, poboljšavaju
krvotok, uravnoteţuju nivo šećera u
krvi, regulišu probavu, poboljšavaju rad
disajnih organa, deluju antireumatski i
antialergijski
usporavaju starenje
15. Penicilin
Prirodni penicilini su proizvod metabolizma
gljivica iz roda Penicillium.
Ima antibakterisko dejstvo
Zelene buđi su iz roda Penicillium.
Penicilin čini jedan od najvaţnijih lekova u
medicini.
Alexander Fleming je otkrio
penicilin
17. Gljive u čovekovoj ishrani
Gljive u čovekovoj ishrani imaju znacajnu
ulogu
Ima dosta gljiva koje su jestive ali ima i
dosta gljiva koje nisu za jelo
ZBOG TOGA JE JAKO VAŢO ZNATI KOJE SU
GLJIVE JESTIVE!!!!!!!!!!!!
18. Na čovekovoj trpezi se najčešće nalaze:
Šampinjoni
Tartufe
Pekarski kvasac(Saccharomyces cerevisiae)
Za proizvodnju dobrog vina(Saccharomyces
vini)
19. Šampinjoni
Šampinjoni čine jednu od namirnica koje se
nalaze na našoj trpezi
Mogu se naći u prirodi ali mogu se i uzgajati
Vole tamna i vlazna mesta
21. Pivski kvasac
Pomoću pekarskog kvasca dolazi do
razlaganja šećera
Zbog toga hleb ili bilo koji drugi pekarski
proizvod u koji se doda kvasac narste tokom
vremena
22.
23. Vinski kvasac
U osnovi proizvodnje vina leži hemijski
proces fermentacije, tokom kojeg, pod
uticajem kvasaca u anaerobnim uslovima,
dolazi do razlaganja različitih šećera do
etanola, pri čemu dolazi do oslobađanja
ugljenik-dioksida.
Proces fermentacije dolazi kada gljiva
Saccharomyces vini krene da razlaze šerec
u vinu
28. Otrovne Gljive
Međutim zbog ne znanja dosta ljudi se otruje
jedući gljive
Najčešžse su
Zelena pupavka
Muhara
Buvalja
Ludara
Panterovka