1. Osnovna škola “Ante Curać-Osnovna škola “Ante Curać-
Pinjac”, ŽrnovoPinjac”, Žrnovo
Projekt “Turistička kultura”
Nematerijalna baština

2. 1.1. Žrnovski običajiŽrnovski običaji
 Trganje naranče
 Priprema žrnovskih makaruni
 Poklade
 Priskakanje cmija
 Kolendavanje uoči Sv.Kate, Sv.Nikole i
Sv.Luce
 Obilježavanje 1. svibnja
2. Vjerske svečanosti2. Vjerske svečanosti
 Procesije
 Slavljenje Gospe lurdske
3. Folklor3. Folklor
 Moštra
 Stari bali

3. Trganje narančeTrganje naranče
delijica delija
Žrnovo, 1965. godineŽrnovo, 1965. godine

4. Za običaj trganja naranče trebalo je u
mjestu izabrati “deliju” i “delijicu”, što
je po običaju bio ugledni mladić i
ugledna cura. Izbor je vršen na nivou
cijeloga mjesta. Od određenog mjesta
gdje će se vršiti trganje do delijine i
delijičine kuće bile su obješene cijelim
putem različite zastave. Stjegonoša bi
s grupom mještana došao po deliju. U
delijinoj kući bilo je organizirano
čašćenje s hrstulama, pečenim vinom i
ostalim delicijama tog vremena. Poslije
čašćenja kod delije, isto bi se održalo
kod delijice. Poslije toga odlazilo se do
mjesta gdje će se trgati naranča.

5. Na samom mjestu trganja
naranče stajalo je stablo
lovora i na njemu koncem
pričvršćeni plodovi
naranče. Pjevački zbor
pjevao je u rimi: “tu
naranču žutu uberite i
našem je … ponesite”.
Trganje naranče završilo
bi tako da bi delijica
uzela u ruke naranču
koju bi delija nožicama
presjekao te dao na
pladanj da se odnese
onome kome je u pjesmi
bila namijenjena. Slijedilo
je sveopće mjesno
veselje, a ime delije i
delijice štovalo se
zauvijek u mjestu.

6. Priprema žrnovskihPriprema žrnovskih
makarunimakaruni
Žrnovski makaruni su jelo koje se
pripremalo od pamtivijeka za
vrijeme blagdanskih svečanosti i
obiteljskih proslava. Za pripremu
su se isključivo koristile namirnice
proizvedene u kući: brašno, luk,
divljač ili govedina, jaja, sol,
maslinovo ulje, rajčice i začinsko
bilje. U današnje vrijeme, žrnovski
makaruni mogu se naći na
stolovima mnogih otočkih konoba i
restorana, međutim nigdje nisu
tako dobro spremljeni kao u samom
Žrnovu!

7. ReceptRecept
Sastojci:
 1 kg pšeničnog glatkog brašna tip 550
 1 jaje
 1 žumanjak
 sol
 50 ml ulja
 100 g maslaca
 150-200 ml mlake vode
Priprema:
U brašno dodajte jaje, žumanjak, sol, ulje i omekšali
maslac. Potom postupno dodajte mlaku vodu i
umijesite tijesto.
Tijesto je potrebno dobro razraditi, da bude glatko,
ni pretvrdo ni premekano.
Tako izradeno tijesto razdijelite na nekoliko komada
i prekrijte ga krpom, pa neka neko vrijeme odstoji.
Od tijesta oblikujte male valjke, izrežite ih na male
komadiće. Komadić tijesta stavite na pletaću iglu i
oblikujte dlanovima makarune te ih skinite s igle.
Spretniji mogu izraditi po dva makaruna odjednom.
Oblikujte makarune od svega tijesta i rasporedite ih
po pobrašnjeloj dasci, pa ostavite da se malo posuše.
Skuhajte makarune u kipućoj, slanoj vodi. Ocijedite
ih dok su još malo tvrdi.

8. Prije 4 godine, na inicijativu Crvenog križa Korčula, započela
je manifestacija Makarunada. Glavna ideja bila je pokazati
široj javnosti način pripremanja lokalnog specijaliteta –
žrnovskih makaruna i privući ljude u staro otočko selo. Od
prošle godine i naša se škola aktivno uključila u provedbu ove
manifestacije.

9. Priskakanje cmijaPriskakanje cmija
U Žrnovu se zapaljeni cmij preskakao 3 puta godišnje;
večer prije blagdana Sv. Vida, Sv. Ivana i Sv. Petra i
Pavla. Okadit se u dimu značilo je oslobodit se od
zla. Djeca su s radošću odlazila brat cmij i natjecali
su se ko će ga više ubrat. Kad bi donili cmij se stavlja
na stog i zapali se.

10. Zauzima se pozicija nekoliko
metara od stoga i preskače
se. Sutra dan ujutro bi se
odilazila mjesta gdje se
preskakalo i gledalo se gdje
ima više pepela. Vjerovali su
da im dim tjera zle duhove i da
će oni koji priskaču bit mirniji i
sretniji.

11. Kolendavanje uoči Sv.Kate, Sv.
Nikole i Sv.Luce
Uoči Sv. Kate 25.11., Sv.
Nikole 6.12. i Sv.Luce
13.12. Kolendava se po
kućama u kojima žive Kata,
Nikola i Luca. Domaćin
dočekuje grupe koje
pjevaju, uvede ih u kuću i
počasti s prilkama,
hrstulama i voćem.

12. Pjesma Sv. KatiPjesma Sv. Kati
U malu smo šetnju pošli
I do vaših vrata došli
Jerbo smo doznali, da se ode slavi
Vašoj Kati imendan
Jero smo doznali, da se ode slavi
Vašoj Kati imendan
Otvorite škafetine
Podajte nam prikle fine
I još malo suha voća
Da grickamo do ponoća
Otvorite širom vrata
Nek izađe Kata vanka
Lijepo ime Kata, Kata
Bog je živio.
Mnogo ljeta sretna bila, bila
Mnogo jeta živila.

13. PriklePrikleSastojci:
• 1/2kg brašna
• vrećica kvasca
• čašica rakije
• 10 dag šećera
• nastrugana limunova kora
• 3-4 žlice suhog grožđa
• šaka isjeckanih badema ili oraha
• 1/2l ulja za prženje, malo tople
vode
Priprema:
Izradimo tijesto od brašna kvasca i ostalih sastojaka.
Dodajemo vode toliko da dobijemo tijesto koje počne praviti
mjehuriće.
Ostavimo ga jedan sat da se odmori. Prikle se oblikuju i prže
tako da se tijesto stisne u lijevu šaku i pusti da izlazi iz ruke
između palca i kažiprsta, a žlicom u desnoj ruci stavljamo ih u
kipuće ulje dok ne porumene. Čim su prikle popržene, izvadimo
ih i pospemo šećerom u prahu.

14. HrstuleHrstule
Sastojci:
 1/2kg brašna
 8 jaja, malo soli
 4 dag masti
 Nastrugana kora naranče i limuna
 Malo bijelog vina
 Čašica rakije
 1/2l ulja za prženje
 10 dag šećera
Priprema:
Zamijesimo tijesto od brašna, žumanjaka i ostalih
sastojaka. Izrađeno tijesto pustimo 10-15 minuta
počivati. Zatim opet mijesimo i valjkom povaljamo
tanak sloj.
Potom od tijesta režemo duguljaste trake od kojih
pravimo čvorove. Hrstule pržimo u dubokoj posudi
na obilatom ulju. Kad porumene, izvadimo ih,
ocijedimo i pospemo finim šećerom u prahu.

15. MoštraMoštra
Najstariji pisani izvor o kumpaniji u Žrnovu jeNajstariji pisani izvor o kumpaniji u Žrnovu je
Statut iz 1620. godine (12.3.) koji nosi nazivStatut iz 1620. godine (12.3.) koji nosi naziv
"Zakon kumpanije sela Žrnova". Kumpanija se i"Zakon kumpanije sela Žrnova". Kumpanija se i
u Žrnovu izvodila o pokladama a običaj seu Žrnovu izvodila o pokladama a običaj se
sastojao od kolendanja, obrane od neprijatelja,sastojao od kolendanja, obrane od neprijatelja,
plesa od boja, žrtvovanja vola i na kraju izaplesa od boja, žrtvovanja vola i na kraju iza
starog bala je slijedila zajednička gozba.starog bala je slijedila zajednička gozba.

16. Pojam moštra je , pod talijanskimPojam moštra je , pod talijanskim
utjecajem, prihvaćen kasnije i značiutjecajem, prihvaćen kasnije i znači
smotra (u vojničkom smislu). Moštra jesmotra (u vojničkom smislu). Moštra je
zadnji put prije II.Svj.rata izvedena 1937. azadnji put prije II.Svj.rata izvedena 1937. a
obnovljena je 1966. sa cjelovitimobnovljena je 1966. sa cjelovitim
običajem. U novije doba se svečanaobičajem. U novije doba se svečana
moštra, u skraćenom obliku s plesom odmoštra, u skraćenom obliku s plesom od
boja i starim balom, priređuje na blagdanboja i starim balom, priređuje na blagdan
Sv. Roka (16.VIII.) zaštitnika Postrane.Sv. Roka (16.VIII.) zaštitnika Postrane.

17. Moštra - govorMoštra - govor
O moj kraju velecasni,
Ja se sada klanjem vami,
Svon gospodon
previsokon
Koja sedu spored s
tomon,
Dopušta li vaša voja,
Da izveden ples od boja.

18. IZRADILI:IZRADILI:
Adriana Šegedin i Tina Graber, 7.razred -
PowerPoint prezentacija
Mentorice: Milka Skokandić, prof.
Fani Šegedin, prof.