Alert - štetnost hidroelektrana

Ožuj ak 2011. Godina 1. broj 17

Misija Alerta je informiranje o zaštiti okoliša, očuvanju prirodne i kulturne
baštine kao društvenom i političkom pokretu.

I S T RAŽ I VAN J E

KAOS S OTROVIMA- DO PESTICIDA U
H RVATSKOJ BEZ IKAKVIH PAPIRA
Priča je istražena i napisana zahvaljujući podršci danske mreže za istraživačko novinarstvo Scoop
www.i-scoop.org
Napisao: Kruno Kartus, Press centar za okoliš RH,Tportal

Za kupnju pesticida početkom Dva odlagališta za 212 tisuća hektara oranica, vrtova, vi-
ove godine potrebno nam je bilo jedi- cijelu Osječko- nograda i voćnjaka, a pri tome pestici-
no 55 kuna. Certifikat o znanju rukova- baranjsku županiju dima uništavaju štetnike i bolesti
nja pesticidima, potvrda o biljaka te korove.
registriranom obiteljskom poljopri- Svi koji u toj županiji ambala-
vrednom gospodarstvu ili poduzeće, žu od sredstava za zaštitu bilja žele Kupnja bez ikakvih do-
osobna iskaznica, ništa od toga u Hr- zbrinuti na siguran način, moraju se kumenata
vatskoj nije nužno prilikom kupnje uputiti u Donji Miholjac ili u predgra-
preparata kojima se može otrovati lju- e Osijeka i predati svoja pakiranja Bočice Chromgora 40, od 200
de, kukce, pčele i domaće životinje. pesticida, isključivo radnim danom od ml, i Calypsa, od 3 ml, predali smo
Osječka industrijska zona i Divaltova 9 do 14 sati. Postoji i druga moguć- mladiću čiji je kolega ispunio i predao
ulica broj 320. Na zgradi starog pogo- nost - u svom selu čekati dolazak po- potvrdni list te obećao da će nam pos-
na piše "drvni centar", a u kancelariji sebnog kamiona CROCPA-a, udruge lati potvrdu o uništenju kemikalija.
službenica za kompjuterom vodi evi- proizvo ača sredstava za zaštitu bilja, Tako smo se riješili tekućina na čijim
denciju o prodaji parketa, dasaka i dr- koji će preuzeti ambalažu, koju su nje- je ambalažama obljepljena etiketa s
va za ogrjev izloženih u hrpi uz ne članice, agrokemijska poduzeća, natpisom "Xn - štetno za ljude i orga-
dvorišnu ogradu. Na pitanje o odlagali- plasirale na hrvatsko tržište. U udrugu nizme koji žive u vodi, može dugo-
štu opasnog otpada upućuje nas u CROCPA učlanjeno je 11 kompanija trajno štetno djelovati u vodi. Otrovno
stražnji dio dvorišta u kojem se nalazi koje proizvode i uvoze 89 posto svih za životinje i pčele. Zapaljivo."
desetak kontejnera ispunjenih nekom pesticida registriranih u Hrvatskoj.
tekućinom. Svoju ambalažu CROCPA prikuplja Za kupnju ovih štetnih tekući-
zato jer ih na to prisiljava zakon o ot- na u jednoj od osječkih poljoprivred-
Na ulazu u halu stoji natpis "CI- padu, ali predaja ambalaže za poljopri- nih apoteka sredinom siječnja ove
AK - odlagalište opasnog otpada". Od- vrednike još je uvijek dobrovoljna. godine potrebno je bilo jedino 55 ku-
lagalište CIAK-a na istočnoj periferiji na. Certifikat o znanju rukovanja pes-
Osijeka jedno je od dvije lokacije u "Nitko seljake ovdje ne spreča- ticidima, potvrda o registriranom
Osječko-baranjskoj županiji na kojima va da nakon upotrebe pesticida bocu obiteljskom poljoprivrednom gospo-
se može odložiti otpad poput bočica bace u kanal, koš za smeće ili zapale darstvu ili poduzeću, osobna iskazni-
Chromgora 40 i Calypsa, pesticida na hrpi.", posvjedočio nam je jedan se- ca - ništa od toga u Hrvatskoj nije
štetnih za ljude i okoliš. Drugo mjesto ljak iz okolice Osijeka, koji je želio os- nužno prilikom kupnje preparata koji-
nalazi se u Donjem Miholjcu, gradiću tati anoniman kako se ne bi zamjerio ma se može otrovati ljude, kukce,
u zapadnom dijelu ove poljoprivredno nesavjesnim sumještanima. pčele i domaće životinje. Ovakva
najintenzivnije hrvatske županije. kupnja štetnih kemikalija nije iznimka
Samo 2009. godine u Hrvat- nego pravilo, potvr uje tportalu Fra-
skoj je proizvedeno 3879 tona pestici- njo Plavšić, ravnatelj Hrvatskog zavo-
da, uvezeno 5760 tona, a nešto više od da za toksikologiju. "Danas, mislim
tisuću tona izvezeno je iz zemlje, poda- da nema nikakvog nadzora naših ma-
ci su Hrvatske gospodarske komore. lih poljoprivrednika. Ne postoji edu-
Ni poljoprivrednika nije malo - prema kacija, slab je nadzor maloprodaje, a
popisu poljoprivrede iz 2003. godine korištenje naravno da nitko ne nadzi-
u Osječko-baranjskoj županiji bilo je re.", objasnio nam je.
41 tisuća poljoprivrednih kućanstava,
a posljednji podaci županijske uprave Glavno vladino tijelo za regu-
govore o 178 poljoprivrednih poduze- liranje problematike pesticida je Mi-
ća. Svi oni uzgojem bilja bave se na nistarstvo poljoprivrede, ribarstva i

2

Ožujak 2011. Godina 2. broj 16

ruralnog razvoja, u kojem za sada ne- tjeva stručno znanje za
ma govora o izravnoj kontroli svih ko-
risnika pesticida pri njihovoj kupnji u
rukovanje tim kemikalija-
ma štetnim po ljude i oko- KOLIČINE PESTICIDA
U H RVATSKOJ -
poljoprivrednim apotekama. Na naše liš. "Prosječno godišnje
pitanje kako izgleda kontrola prodaje i našu edukaciju pro e oko
primjene pesticida u Hrvatskoj, u Mi- 3500 osoba, a ukupno
nistarstvu poljoprivrede kažu da od
2007. godine provode "ciljane inspek-
smo kroz 13 godina izdali
oko 40 tisuća potvrda o
REKORDNA 2007.
cijske nadzore nad pravnim i fizičkim edukaciji. Prije nego što U periodu unazad pet godina
osobama koje obavljaju promet sred- je objavljen Zakon o za- Hrvatska je najviše pesticida uvezla 2007.
stvima za zaštitu bilja". štiti bilja, kod nas su se godine, pokazuju podaci Hrvatske
morali školovati zaposle- gospodarske komore. Te godine u zemlju je
Krajem 2010. godine, 478 prav- nici u poljoapotekama, ali uvezeno 8198 tona pesticida, što je za
nih i fizičkih osoba obavljalo je pro- danas oni više nisu na to trideset tona više nego 2008. godine. Prije
met sredstvima za zaštitu bilja, a u obvezni. Naravno da se- toga, 2006. godine uvezeno je 7738 tona
zemlji je bilo 935 prodajnih mjesta. U ljaci nisu nikad dolazili na pesticida. Potrošnja je naglo opala u 2009.
posljednje tri godine prodavanje pesti- naše tečajeve.", otkriva godini kada je uvezeno 5760 tona.
cida zbog kršenja propisa zabranjeno Plavšić.
je u 48 pravnih i fizičkih osoba, a Na primjeru rekordne 2007. godine
2010. godine inspekcija ništa pronašla Vlasnik zagrebač- može se, okvirno, izračunati ukupna količina
nijedan neodgovarajući objekt iz ove ke tvrtke Danon, koja na koja je te godine bila namjenjena hrvatskom
branše. hrvatskom tržištu zastupa tržištu. Zbrajanjem uvezene i proizvedene
šest inozemnih proizvo a- količine pesticida dobiva se 13020 tona.
Upotreba pesticida s ča pesticida Vladimir Da- Oduzimanjem izvezene količine pesticida
"praktičnim iskustvom" non, smatra da je dobivamo da je našem tržištu namjenjeno
neobrazovanost korisnika bilo 10473 tona pesticida. Ove kemikalije
Europske zemlje strožije kon- nedopustiva. "Hranu bi pakirane su u veća, od nekoliko decilitara, ili
manja, od nekoliko mililitara, pakiranja koja
troliraju prodaju i upotrebu pesticida. trebao proizvoditi onaj treba posebno zbrinjavati kao opasni otpad,
Henriette Christensen, stručnjakinja u tko ima barem srednjo- a to se u Hrvatskoj ne radi.
europskom uredu Pesticide Action školsko obrazovanje i
Networka, tportalu je iznijela podatke poznavanje pravila o kori-
po kojima se vidi da je obuka poljopri- štenju pesticida, ali kod
vrednika, odnosno potrošača pesticida nas to nije obavezno. Ko-
u Europi sve raširenija. U Poljskoj ko- risnik mora znati primjerice što je ka- sko obrazovanje u Hrvatskoj je imalo
risnik pesticida mora imati certifikat renca.", upozorava Danon. tek osam tisuća poljoprivrednika, a to
za upotrebu otrovnih i vrlo otrovnih je manje od jedan posto ukupnog bro-
pesticida, koji se mora obnavljati sva- Me utim, gotovo milijun poljo- ja ljudi koji se bave poljoprivredom.
kih pet godina. Belgijski poljoprivred- privrednika u Hrvatskoj steklo je jedi- U Osječko-baranjskoj županiji, koja
nici od lani moraju položiti obuku i no "praktično iskustvo", pokazao je je me u poljoprivredno najintenzivni-
dobiti certifikat za upotrebu pesticida. posljednji popis poljoprivrede 2003. jim dijelovima države, tako er velika
Tko god pesticide koristi u Velikoj Bri- godine. Četverogodišnje srednjoškol- većina poljoprivrednika u svom radu
taniji tako er mo- vlada samo praktičnim iskustvom.
ra posjedovati Ipak, imali ili neimali certifikat o zna-
potvrdu o potreb- nju poljoprivrednici mogu kupiti i
nom znanju, a ta- tvari, poput onih zabranjenih u nekim
ko je i u Švedskoj zemljama zbog pogubnog utjecaja na
gdje certifikat vri- pčele, jedne od ljudima najkorisnijih
jedi pet godina. kukaca.
Ravnatelj Pesticidi otrovni za ko-
HZT-a Franjo risne kukce dostupni
Plavšić potvr uje svima
ono što je rekao i
seljak iz okolice Radi se o pesticidima za koje
Osijeka - od kraj- je dokazano da su uzrokovali masovni
njeg korisnika pomor pčela u njemačkoj pokrajini
pesticida u Hrvat- Baden-Württemberg i koji su potom
skoj nitko ne zah- zabranjeni za upotrebu u cijeloj Nje-
nezavisni magazain za okoliš 3

mačkoj, a kasnije u Sloveniji i Francu-
skoj. Proizvode i prodaju ih tvrtka
Bayer pod nazivima Chinook (s aktiv-
Ambalaža od pesticida -
nim tvarima imidakloprid i beta ciflu-
trin), Mesurol (metiokarb) i Poncho
(klotianidin) te tvrtka Syngenta pod
opasni otpad
komercijalnim imenom Cruiser (tiame- Amba-
toksam). Pored ovih otrova prodaje i laža od iskori-
upotrebljava se još dvanaest sredstava štenih
na osnovi imidakloprida, tiametoksa- pesticida pre-
ma i metiokarba. ma uredbi o
kategorijama,
Osim metiokarba, ove aktivne vrstama i klasi-
tvari pripadaju u skupinu insekticida fikaciji otpada
neonikotinoida. U Njemačkoj je 2008. predstavlja
godine zabranjeno osam pesticida iz te opasni otpad.
skupine nakon što su pčelari prijavili Prema zakonu
pomor dvije trećine pčela u pokrajini o otpadu svaki
Baden-Württemberg. Analize pomrlih
pčela pokazale su da ih je 99 posto bi- proizvo ač i
lo otrovano klotianidinom. Tog prolje- uvoznik sredstava za zaštitu bilja na vlastiti trošak mora organizirati odvo-
ća ova aktivna tvar u preparatu jeno skupljanje otpadne ambalaže. "U slučaju da se proizvo ač otpada ne
Poncho masovno se koristila za tretira- pridržava propisanih obveza prijeti mu kazna propisana Zakonom o otpa-
nje sjemena šećerne repe u pokrajini du.", ističu u Ministarstvu zaštite okoliša. U Danonu su, budući da tvrtka
Baden-Württemberg. Bayer je odbacio nije član CROCPA, zato morali sklopiti izravno ugovor s poduzećem ovla-
mogućnost tako pogubnog utjecaja nji- štenim za prikupljanje opasnog otpada. "Kada ne bismo imali takav ugovor
hova preparata na pčele, ali ekološke i propisno zbrinjavali ambalažu od pesticida koje prodajemo smjesta bi
udruge i pčelari zabrane su tražili i u nam došla inspekcija i kaznila nas.", rekao nam je Vladimir Danon.
drugim zemljama EU, kao u SAD-u.
Imidakloprid, aktivna tvar u preparati- S druge strane krajnje korisnike pesticida još uvijek nitko ne kontro-
ma poput Chinook, zabranjen je ranije lira nego su prepušteni samokontroli i uputama na bočicama pesticida.
za tretiranje sjemena šećerne repe, ali
i suncokreta, u Francuskoj tako er
zbog masovnih pomora pčela. U ovu,
očito problematičnu skupinu pripada neonikotinoida i sjemena kukuruza tre- tih aktivnih tvari u Republici Hrvat-
tiakloprid, aktivna tvar u našem Calyp- tiranog fipronilom. U našoj regiji tije- skoj. Negativni utjecaji na okoliš svo-
su, pesticidu koji smo, onako, bez pre- kom ožujka i travnja 2009. godine nije de se na najmanju moguću mjeru ako
dočenja ikakve dokumentacije kupili u prijavljen nijedan slučaj masovnog po- se korisnici sredstava za zaštitu bilja
Osijeku. mora pčela. To se nije dogodilo od pridržavaju ograničenja koja su nave-
1999. godine!", prenio je Greattievu iz- dena u rješenjima o registraciji sred-
Nakon pomora pčela zabrana javu početkom 2009. godine Europski stava za zaštitu bilja iz grupe
neonikotinoida uvedena je 2009. godi- istraživačko-medijski centar Youris. neonikotionida.", odgovor je Minis-
ne i u Italiji, a znanstvena istraživanja tarstvo poljoprivrede u prosincu na
s usjevima netretiranim ovim pesticidi- Premda se i u drugim europ- naše pitanje da li će i Hrvatska zabra-
ma pokazala su pozitivne rezultate. skim državama provode ovakva istraži- niti neonikotinoide.
Dr. Moreno Greatti s talijanskog Sve- vanja, u Hrvatskoj se institucije
učilišta u Udinama neonikotinoide do- oslanjanju jedino na propise na razini "Pridržavanje ograničenja" iz
vodi u izravnu vezu s pomorima Europske unije. "U Republici Hrvat- rješenja, odnosno s bočice štetne ke-
pčela. "Ovdje u regiji Friuli Venezia skoj mogu se koristiti samo ona sred- mikalije, jedina je kontrola korisnika.
Giulia i u drugim područjima sjeverne stva za zaštitu bilja čije se aktivne Točnije, oni se samokontroliraju bu-
Italije s kukuruznim usjevima u pčeli- tvari nalaze na Popisu aktivnih tvari dući da poštivanje primjene uputa s
njim košnicama nije zabilježena depo- dopuštenih za uporabu u sredstvima pakiranja pesticida nitko ne nadzire -
pulacija i smrtnost koincidirana sa za zaštitu u Republici Hrvatskoj, a ko- pravilnik za korisnike pesticida propi-
sjetvom kukuruza ove godine. Do da- ji je uskla en sa Aneksom I Direktive suje da se "sredstvo mora primjenji-
nas, kolonije pčela dobro napreduju. Vijeća 91/414/EEC (s EU zakonodavs- vati u skladu s rješenjem o registraciji
Pčelari u sjevernoj Italiji i svim dijelo- tvom). Ukoliko do e do zabrane aktiv- ili dozvoli te u skladu s uputama, upo-
vima zemlje potpuno se slažu da to tre- nih tvari iz grupe neonikotinoida na zorenjima i obavijestima na etiketi".
ba zahvaliti prestanku upotrebe razini EU, tada će doći i do zabrane

4


ITAJKUNISPOD TEPIHA:RADI
STINA
PODMIĆIVAO
SRPSKI
PRODAVANJA SKUPLJE
STRUJE H RVATSKOJ
ELEKTROPRIVREDI
Priča je istražena i napisana zahvaljujući podršci
danske mreže za istraživačko novinarstvo
Scoop www.i-scoop.org
Napisala: Tihomila Jovanović,
Press centar za okoliš RH

Unatoč upozorenjima i zabrani plivalo ime Ive Sanadera, bivšeg hrvat- osumnjičen je i za sklapanje nepovolj-
gradnje, Republika Srpska nastavlja skog premijera. Samo godinu dana nih ugovora sa njemačkim RWE-om,
projekt “Gornji horizonti”. Riječ je o poslije od premijerkine najave uslijedi- te dugogodišnju kupovinu skupe stru-
preusmjeravanju slivnih voda rijeke lo je njegovo uhićenje što je Europ- je i sklapanje štetnih ugovora sa kon-
Neretve u sliv Trebišnice višekilome- skoj uniji trebalo dokazati da se u traverznim srpskim poduzetnikom
tarskim tunelima, te gradnji još tri no- Hrvatskoj provodi ozbiljna borba pro- Vukom Hamovićem. Upravo preko
ve hidroelektrane uz već tri postojeće. tiv korupcije. Pa ipak, u Hrvatskoj još njegovog EFT-a Mravak je kupio
No, time se direktno ugrožava dolina nije podignula optužnicu protiv njega. struju po najvišoj cijeni od 83 eura za
Neretve, a stručnjaci upozoravaju: hr- Razloga za otužnicu kako se navodi, MWh,a ubrzo nakon potpisivanja
vatska Kalifornija bit će pretvorena u ima mnogo, ali najčešće se spominju ugovora cijena je pala na 40 eura.
slanu pustinju. Posljedice se već sada afere “Fimimedia” iHEP. No, slučaj Skupa struja prodana je potom mos-
očituju u zaslanjenosti tla i prodiranju HEP-a predstavlja najveću prijetnju tarskom Aluminiju za samo 20 eura.
mora sve dublje u kopno. Neretva je Sanaderu. USKOK sumnja da su Vuk Hamović i
sada slana do BIH. Zasadi mandarina njegovi partneri dobro profitirali od
se suše, a u Neretvi umjesto jegulja, ži- Sve je započelo razotkivanjem skupe prodaje struje HEP-u, a isplatili
ve lignje, kaže ekologinja Ana Musa. malverzacija koje su se godinama provizije Ivanu Mravku i drugim oso-
Hrvatska ne poduzima ništa jer će pre- odvijale na relaciji HEP-a i njegovih bama koje su sudjelovale u sklapanju
šutnim dogovorom s Republikom Srp- dobavljača struje, što je rezultiralo ugovora.
skom, zauzvrat dobiti hidroelektranu uhićenjem bivšeg čelnika “Hrvatske
Dubrovnik 2. elektroprivrede” (HEP) Ivana Mravka. Mravak se poslije nekoliko
No, u pozadini višegodišnjh malverza- mjeseci provedenih iza rešetaka, odlu-
Krajem 2009. godine predsjed- cija i štetnih ugovora provlači se još čio braniti istinom te dijelom kao
nica vlade RH najavljila je oštru bor- jedna priča koja se godinama skrivala osumljičenik, a dijelom kao svjedok
bu protiv korupcije “Nema milosti ni pred očima javnosti. istražiteljima USKOK-a ispričao sve
za koga ni na jednoj razini, bez obzira detalje o spornim poslovima koji su
kako se on zvao”, isticala je tada. I do- Mravak je u svibnju prošle go- se odvijali u HEP-u za vrijeme njego-
maća i svjetska javnost bila je zapre- dine, uhićen i osumnjičen da je potpisi- va mandata, a bivšeg premijera izrav-
paštena kada je u antikorupcijskoj vanjem ugovora sa TLM-om oštetio no prozvao u istrazi koja se vodi u
borbi Jadranke Kosor. na površinu is- HEP za 84 milijuna eura. Osim toga slučaju HEP-TLM.

Dogovor publika Srpska već je izgradila tunel- pokreće projekt vrijedan oko 350 mi-
Sanader-Dodik? sko-kanalni kompleks u dužini od lijuna eura ( kompletni projekt vrijedi
15-ak kilometara Fatničko - Dabarsko 700 milijuna američkih dolara). Zapo-
Me utim, ono što je ostalo u polje kojim bi se ta voda trebala trans- činje drugu fazu u kojoj se planira
sjeni istrage i analiza, ono za što sigur- portirati. prebacivanje voda iz Gatačkog u Ne-
no neće biti optuženi ni Sanader ni vesinjsko polje, gradnja dvije brane
Mravak. a što će tek iznjedriti katastro- Lokalni mediji optužili su već radi formiranja akumulacija Zalomka
falne posljedice po Hrvatsku je njiho- tada vlast Ive Sanadera da s Dodikom I Pošćenje u Nevesinjskom polju, te i
va umiješanost u dogovor sa sprema najveću ekološku katastrofu u izgradnja još tri nove hidroelektrane
Republikom Srpskom oko projekta Europi. Jer, ukoliko taj projekat saživi Nevesinje, Dabar i Bileća, ukupne
“Gornji horizonti” koji će prema pro- do kraja, gubitak Republike Hrvatske snage 260 megavata, čime će zaokru-
cjeni stručnjaka, ukoliko do e do nje- neće biti u nekoliko milijuna eura, već žiti cijeli projekt.
gove potpune realizacije, dolinu će biti katastrofalan. Hoće li ipak Re-
Neretve pretvoriti u slanu pustinju. publika Hrvatska žrtvovati svoje pri- Iako su ekolozi iz Hrvatske i
rodne resurse i izazvati ekološku i Bosne i Hercegovine više puta tražili
“Smatram da je Ivo Sanader od- gospodarsku katastrofu u zamjenu za obustavu projekta “Gornji horizinti”,
govoran i da je odigrao kurvanjsku po- struju? Elektroprivreda Republike Srpske, za-
litiku, ne samo kad je u pitanju dolina
Neretve , već I “Gornji horizonti”i cije-
na struje. Postoji neki pakt izme u
Vlade Republike Hrvatske I Republi-
ke Srpske, zato što s tom hidroelektra-
nom Dubrovnik 2 Hrvatska
kompenzira sve što neće da rješava
normalnim putem, otvoreno optužuje
Stipe Gabrić, gradonačelnik Metkovi-
ća I saborski zastupnik.
I Mravak to potvr uje u svojoj
obrani kad tvrdi da je postupao, prije
svega, prema nalogu tadašnjeg premi-
jera. Na tu vezu ukazivali su i mediji
susjedne nam Bosne i Hercegovine
još 2006. godine izvještavajući o
Mravkovom sastanku s Miloradom
Dodikom, predsjednikom Republike
Srpske. Nazočnost Željka Tomšića, ta-
dašnjeg pomoćnika ministra za energe-
tiku i rudarstvo jasno je svjedočila o Unosan business jedno sa strateškim partnerom, britan-
tome da se delegacija uputila u Banja strujom na račun skom tvrtkom Vuka Hamovića,
Luku uz odobrenje hrvatskog držav- Energy FinancingTeam, nastavila je
nog vrha. Kako je izvjestila agencija siromašnih izgradnju višekilometarskih tunela
SRNA tom prilikom dogovorena su kojima preusmjerava slivne vode rije-
zajednička ulaganja u planirane elek- “Gornji horizonti” naziv je me- ke Neretve, što nam je potvrdio Lju-
troenergetske objekte na slivu rijeke gaprojekta gradnje energetskih objeka- bomir Zotović, izvršni director za
Trebišnjice koje bi vlastitim sredstvi- ta, umjetnih akumulacija i sustava proizvodnju i tehničke poslove Hidro-
ma realizirale Elektroprivreda Republi- tunela kojim bi se vode iz sliva Nere- elektrane Trebišnjice.
ke Srpske i Hrvatska elektroprivreda, tve prevodile u sliv rijeke Trebišnjice.
a radi se o megaprojektu zvanom “Gor- Prva faza projekta započetog još 1960. -Ta koncepcija sistema zasno-
nji horizonti”, prema procjeni stručnja- godine, završena je gradnjom velike vana je još 50-tih godina kada su pro-
ka, izuzetno rizičnom za dolinu akumulacije Bileća, te hidroelektrana vedene i odre ene istrage po pitanju
Neretve. U sklopu tog projekta Hrvat- Trebinje I i II, Dubrovnik i Čapljina. Gornjih horizonata. Mi nismo odstu-
ska bi dobila Hidroelektranu Dubrov- Ali projekt je zaustavljen zbog svoje pali od toga koncepta. Okosnica je
nik 2 ako zauzvrat "šuti" o projektu dokazane štetnosti. No, nakon više od brana Grnčarevo , visine 123 metra i
Gornjim horizontima". Pozivajući se tri desetljeća, u sadašnjem siromaš- ona oformljuje akumulaciju od mili-
na dug HEP-a od 100 milijuna eura nom gospodarstvu Bosne i Hercegovi- jardu i dvjestoosamdeset milijuna ku-
kao uporište za nastavak projekta, Re- ne, Republika Srpska ponovno bika vode, što je jedna vrlo značajna

6


akumulacija u Europi. Osim što
smo izgradili hidroelektranu,
gradili smo i neke objekte koji
će biti u funkciji sistema Gor-
njih horizonata,, a izme u osta-
log tunele koji će imati
derivaciju prevo enja tih voda.
Tako je izgra en tunel koji spa-
ja Dabar i Fatničko polje, a za-
vršen je 15,5 kilometarski
tunnel koji spaja Fatničko polje
i akumulaciju Bileća. Svi ti
projekti su tražili odre ene su-
glasnosti koje su dobijene, tako
da taj projekt ima jedan legali-
tet, tvrdi Zotović.
Vlada
Republike Srpske
djeluje mimo odlu-
ka Federacije BiH
središnje vlasti BiH, odbija preuzete institucijama, protiv BiH mogao biti
A taj legalitet osigurala im je obveze. pokrenut me unarodni spor.
Vlada RS dajući zeleno svjetlo projek-
tu, što je potvrdio ministar privre- - Moramo priznati da su svi ovi Stoga je Vlada FBiH zatražila
de,energetike i razvoja RS Slobodan radovi koji su ra eni, ra eni jednostra- od Vijeća ministara da se što hitnije
Puhalac na stručnom skupu u svibnju no, bez suglasnosti Republike Hrvat- uključi u rješavanje toga problema,
2010. godine u Trebinju koji su organi- ske. , a to su dva hidrotehnička tunela što se ni do danas nije dogodilo.
zirali Elektroprivreda Republike Srp- koja su ostala izvan funkcije, iako je
ske i Hidroelektrane ne Trebišnjici a zvanični dogovor isključivo bio, na -Problem je što imamo jedno
na kojem je istaknuo da na osnovu do- tom me udržavnom povjerenstvu, da “frankenštajnsko” ure enje koje na dr-
kumenata kojima raspolaže Vlada RS se ne mogu poduzimati nikakve aktiv- žavnoj razini uopće ne razmatra taj
i njenog opredjeljenja postoji otvoren nosti. Preduvjet za to je bio izraditi cje- problem. Vijeće ministara BiH do sa-
prostor za početak realizacije tog pro- lovitu studiju utjecaja na okoliš a nju da se samo sporadično osvrtalo na
jekta. pak bazirati na realnim podacima iz problem Gornjih horizonata, što je
monitoringa. Naši stručnjaci uspjeli su gotovo nevjerojatno. Jer ako na njega
O kojim je dokumentima riječ se usaglasiti sa kolegama iz Federacije ukazuje čitav prostor Hercegovine,
nije poznato. Poznato je samo da je BiH I napravljen je zajednički sustav sve ekološke udruge BiH i Hrvatske,
Parlament Federacije BIH zatražio da motrenja količine i kvalietete vode, ako je taj problem spominjan u Sabo-
se zaustave sve aktivnosti u vezi s re- dok Republika Srpska nije uključena u ru RH, ako o tome govore svi mediji,
alizacijom projekta Gornji horizonti tu razmjenu podataka. Time smo na- onda je nelogično i nenormalno da Vi-
dok se ne uradi monitoring voda sliva ravno uskraćeni za one bitne podatke jeće ministara, odnosno državna Vla-
Neretve zajedno s predstavnicima Re- koji trebaju biti kvalitetna podloga za da na dnevni red nikada nije stavila
publike Srpske i Republike Hrvatske. izradu studije utjecaja na okoliš, kaže Gornje horizonte, kao problem o ko-
Zatražio je i da se, prije bilo kakvih ak- Siniša Širac, zamjenik generalnog di- jem bi trebalo raspraviti. To je nedo-
tivnosti, pa čak i onih pripremnih, na- rektora Hrvatskih voda. pustivo!, tvrdi , Enes Ratkušić, bivši
pravi studija utjecaja na okoliš, što je novinar TV Mostara.
obveza preuzeta na zasjedanju Komisi- Širac upozorava i da se radi o
je za vodnu privredu Hrvatske i BiH. području krša, izuzetno osjetljivom i Umjesto jegulja u
Na sastanku komisije dogovoreno je
da se formira zajednički monitoring
da svaki zahvat može imati višestruke
negativne posljedice i da ukoliko se ne
Neretvi love lignje
nad tim projektom unutar BiH, koji bi uspiju uskladiti svi podaci, Hrvatskoj
proveli predstavnici entitetskih institu- jedino preostaje zatražiti me unarod- U me uvremenu Vlada RS je
cija te Vijeća ministara BiH. No ništa nu arbitražu. Iz Vlade RH u nekoliko dobila ura enu reviziju odre ene do-
se od toga nije realiziralo jer Republi- navrata je najavljeno da bi, ako se pro- kumentacije za taj projekt, koju je ra-
ka Srpska, očito djelujući neovisno od jekt nastavi bez konzultacija s njenim dio beogradski Energoprojekt, ali


nitko osim vlasti RS nezna što je revi- je već do granice s Bosnom I Hercego- Nikola Zovko:
zija pokazala. Tek je na stručnom sku- vinom, a umjesto jegulja u Neretvi se
pu u Trebinju prezentirana studija love lignje, upozorava Musa. -Posljedice bi mogle biti
“Aktuelizacija uticaja prevo enja voda ogromne. Hutovo Blato je upisano
Gonjih Horizonta na režim podzemnih Naime, područje delte Neretve kao me unarodno važno stanište ptica
I nadzemnih voda” po kojoj prevo e- , treće u Europi, već danas trpi poslje- močvarica. Tu je registrirano oko 240
nje voda nema veliki uticaj na rijeke dice nedostatka slatke vode i ulaska vrsta ptica,22 vrste riba, 640 biljnih
Bunu, Bunicu I Bregavu. S tim se nika- mora sve dublje u kopno, što će deltu vrsta. To je jedna biološka raznolikost
ko ne slaže Ana Musa, predsjednica Neretve pretvoriti u pravu slanu pusti- i jedna prirodna snaga koje nema na
Udruge “Lijepa naša” iz Ploča, a čija nju. Jedini spas za ovo područje je pro- Mediteranu. I sad zamislite da ostane
je udruga prva ukazala na pogubnost glašenje parka prirode Delta Neretve, bez vode, kaže Zovko.
toga projekta. što je planirano i na Saboru usvojeno
u strateškim dokumentima RH još Hamovićev lov u
- To što stučnjaci u Republici
Srpskoj tvde da nema nikakvih poslje-
1999. godine. Već sada je ugroženo
700 hektara mandarinskog nasada, a
mutnom
dica za ovaj kraj, to su čiste izmišljoti- zaslanjivanje pitke vode ima neslagle-
ne. Trebalo bi sačiniti jedno dive posljedice za rijedak ptičji I riblji Premda postojeće elektrane na
me unarodno neovisno povjerenstvo fond toga područja. Neretvi već pokrivaju potrebe potro-
koje bi izradio studiju o utjecaju na šača, njegovim dovršetkom do 2015.
okoliš. Republika Srpska je naručila Direktno je ugrožen i Park pri- godine, Republika Srpska steći će po-
dva elaborate, jedan još iz vremena Ju- rode Hutovo blato u BiH, koji je Me- ložaj najvećeg izvoznika struje u regi-
goslavije, u kojm je stajalo da je utje- unarodno vijeće za zaštitu ptica ji, a strateški partner londonska tvrtka
caj Gornjih horizonata na Neretvu stavilo na popis važnih ptičjih staništa EFT ,postat će "povlašteni" kupac.
jako veliki,a u ovoj novoj studiji, koju jer je ovaj rezervat najveći ovakve vr- Krade li Republika Srpska vodu Hr-
su oni financirali nema niti truni opas- ste u ovom dijelu Europe kako površi- vatskoj kako bi proizvela električnu
nosti za Neretvu. A dolina Neretve već nom, tako i raznolikošću. Na njegov energiju a onda ju preko EFT-a kojim
sada trpi posljedice, slana voda došla potpuni nestanak upozorava i director rukovodi srbijanski capitalist Vuk Ha-

8


mović prodaje nazad BiH i RH.? Jer dan entitet donosi odluke bez obzira bivši premijer tijekom svog posjeta
javno se ne objavljuje od koga se kuna državnu vlast, može osigurati pro- Londonu potporu britanske vlade Hr-
puje struja, niti po kojoj cijeni. Sama izvodnju električne energije. Pa je ta- vatskoj u pridruživanju Europskoj
kupoprodaja može biti vrlo unosan po- ko odlukom Vlade Republike Srpske uniji morao pridobiti povlasticama za
sao jer se ništa ne vidi I prelazi grani- beogradski EFT dobio koncesiju za iz- britanske interese, a jedno od njih je i
ce bez carine, tvrde u Energetskom gradnju hidroelektrane “Ulog” na rije- izgradnja Gornjih horizonata u čemu
institutu Hrvoje Požar. Poznato je da ci Neretvi, vrijednu 100 milijuna eura, englesko sjedište EFT-a ima interes.
HEP zadnjih godina kupuje oko 30 a pojavljuje se i kao strateški partner u Zato se u Vladi RH o projektu “Gor-
posto potrebne električne energije, a izgradnji tunela Fatničko polje-Bileća. nji horizonti” unatoč svim upitima ne
najviše od Energy Financing Teama Nema nikakve dvojbe da je biznismen izjašnjavaju, niti inzistiraju na me u-
(EFT) kontraverznog Vuka Hamovića. takvog kalibra itekako zainteresiran za narodnoj arbitraži.
Već samo letimičan pogled na njegovo ulaganje u projekt “Gornji Horizon-
poslovanje trebao bi biti dovoljan mo- ti”.S obzirom da uskoro počinje grad- Prema riječima Mirele Holy,
tiv za hrvatske istražitelje da pokrenu nja HE Dabar, ne bi bilo iznena ujuće saborske zastupnice SDP-a i predsjed-
istragu o poslovanju gospodara balkan- da se EFT ponovo pojavi kao strateški nice Savjeta za zaštitu okoliša, veliku
ske struje. Njegova tvrtka godinama je partner. opasnost predstavlja što BiH nije
bila pod istragom britanskog Ureda za stranka ESPO konvencije, pa time Hr-
teške prijevare zbog sumnje u korup- Umiješanost politike vatska gubi jedan snažan mehanizam
cijsku aferu u Elektroprivredi Republi- zaustavljanja projekta.
ke Srpske. Istragu je pokrenuo i glavni „Pitanje je stranog novca i stra-
inspector Američke agencije za me u- nih ulagača, i očito je došlo do neke vr- - S obzirom da je riječ o do-
narodni razvoj (USAID), te Tužilaštvo ste direktive od strane visokih njem toku Neretve koji pripada ram-
BiH I Srbije. Specijalni revizor kojeg političkih struktura u Europi da se sarskom području, postoje dobri
je postavio OHR otkrio je da su doma- ovaj projekt ne dotiče, bez obzira koli- mehanizmi zaustavljanja jednog tak-
će elektroprivrede prije svega Elektro- ko će negativno utjecati na deltu. Mis- vog projekta koji bi zasigurno vrlo
privreda RS, sklapale ugovore sa lim da je razlog zašto naša Vlada šuti negativno utjecao na zaštitu toga po-
EFT-om koji su išli na štetu državnih što će od toga projekta imati financij- dručja. Niti Federalna Vlada BiH nije
poduzeća. Zahvaljujući svojoj sprem- ske koristi. Vjerujem da se radi elek- entuzijastična prema tom projektu I
nosti na rizik, te umješnosti u sklapa- trične energije žrtvuje Neretva“, ne radi se samo o me udržavnim
nju složenih ugovora izme u nekoliko smatra voditeljica Zelene akcije Hrvat- odre enim prijeporima nego se radi I
partnera, Hamović je izgradio svoje ske Irma Popović. o unutardržavnim prijeporima oko re-
carstvo, pa se kako piše sarajevski alizacije toga projekta“, kaže Holy,
CIN našao na listi 100 najbogatijih Očitovanje Vlade bivšeg premi- potvr ujući da je riječ o političkom
osoba post- komunističke Europe još jera Ive Sanadera o projektu “Gornji pitanju.
2005. godine sa bogatstvom procijenje- horizonti” zatražila je i najveća opozi-
nim na 350 milijuna američkih dolara. cijska stranka ali ga ni do danas nije Ekolozi i stručnjaci za vodno
Po istom modelu kako je poslovao u dobila. Na pitanje tadašnjeg saborskog gospodarstvo jedinstveni su u svojoj
drugim državama bivše Jugoslavije, zasupnika SDP-a Ivice Pančića, bivši ocjeni. Riječ je o projektu visokog ri-
Hamović očito posluje I u Hrvatskoj. premijer Ivo Sanader odgovorio je tek zika kojim se preusmjerava voda Ne-
Samo u prošloj godini EFT je Hrvat- kratko da će Hrvatska znati obraniti retve u slijev Trebišnjice, što je
skoj prodao struju u vrijednosti preko svoje interese. suprotno me unarodnim konvencija-
sto milijuna eura. Istražuje li USKOK ma i me unarodnom ugovoru o
poslovanje EFT-a nije poznato jer pre- „Treba javno reći što je interes upravljanju vodama izme u RH I
ma odgovoru Vuka uričića, glasnogo- Hrvatske i neka Vlada iza toga stane. BiH.
vornika USKOK-a o bilo kojem Umjesto da informacije budu podastr-
predmetu se ne može govoriti prije do- te javnosti, Vlada je izabrala taktiku Što je najgore zbog gradnje
nošenja državnoodvjetničke odluke. A skrivanja informacija, što je najgore šest hidroelektrana u gornjem toku
prema pisanju “Jutarnjeg lista” hrvat- jer srpska strana i dalje nesmetano ra- Neretve te umjetne promjene režima
ski istražitelji tek ispituju da li je vlas- di, ne obazire se ninašto a mi koji bi- vode ,bez pitke vode ostat će više od
nik EFT-a podmitio Mravka kako bi smo trebali reagirati, ne reagiramo, a 150 tisuća stanovnika Dubrovačko-
ugovorio nabavku struje u trenutku ka- korist će na kraju imati oni koji su to neretvanske županije. Crne slutnje
da je njena cijena bila izuzetno visoka. sve i dogovorili. Doga anja u HEP-u, već se obistinjuju jer zbog niskog vo-
Istina, protiv srpskog biznismena do pa način kupovanja struje, spominja- dostaja Neretve presušuju kraška vre-
sada nije podignuta niti jedna optužni- nje Vuka Hamovića, potvr uje da je bila i izvori u Prudu, s kojeg se napaja
ca niti u jednoj zemlji. Stoga Hamović lo igara ispod stola oko Gornjih vodovod Neretva-Pelješac-Korčula-
bezbrižno nastavlja graditi svoje car- horizonata, kaže Pančić. Lastovo-Mljet, pa stanovnicima toga
stvo, posebice u Republici Srpskoj područja iz slavina povremeno teča
gdje si, koristeći situaciju u kojoj je- Pančić je izrazio sumnju da je morska voda.

D O M O VI N O , T I S I KAO Z D RAVL J E
ČEKAJUĆI SANACIJU RADIOAKTIVNOG
OTPADA DOČEKALI NAFTNI TEMINAL
Napisala: Dalma Luketin,Zeleni Dalmacije
Kaštelanski je zaljev najveći zaljev na Broj stanovnika na ovom po- Prestankom rada industrije u
Jadranu. Njegovu ljepotu i blagodat ži- dručju u kratkom je vremenu utrostru- vrijeme rata započeo je proces purifi-
vota ovdje prepoznali su davno Iliri, čen, a komunalna infrastruktura se kacije Kaštela – više prirodnim putem
Grci, Rimljani, hrvatski knezovi i kra- nije paralelno razvijala. Na području nego smišljenim aktivnostima. Zatvo-
ljevi. Plodno poljoprivredno područje Splita, Solina, Kaštela i Trogira najve- ren je Jugovinil, ali zaga ena podru-
sa obiljem pitke vode iz Jadra, Panta- ći dio otpadnih voda skupljao se u sep- čja nisu sanirana i prema procjenama
ne i mnoštvo potoka, zajedno s mo- tičke jame, ostale otpadne vode stručnjaka 250-500 tona žive leži u
rem, bogatim ribom, blago je kojim direktno su se ili indirektno bez pročiš- moru ispred tvornice. Azbest iz Salo-
nam je priroda osigurala život, a koje ćavanja ispuštale u more. Tako je ne- nita se zbrinjava nestručno u Mravi-
ne znamo očuvati. kontrolirani razvoj doveo do toga da načkoj kavi, opasni radioaktivni otpad
na Giričiću se nas ne tiče jer su ti pro-
blemi u domeni države.
Danas su asocijacije na Kašte-
lanski zaljev nesre ena kanalizacija,
gužva, bespravna gradnja, onečišće-
nost, tvornice, prljavo more, rupe u
Kozjaku. Kaštela su sinonim zaga e-
nja i svih ostalih oblika devastacije
prostora. Zapravo, uopće ne znamo
kakvo je pravo stanje u Kaštelima jer
Zavod za javno zdravstvo mjeri zaga-
enost tla i objavljuje rezultate mjere-
nja godinu do dvije nakon svih
doga anja. Institut za oceanografiju i
ribarstvo kontrolira čistoću mora i
proglašava ga čistim iako svatko tko
ima osjet njuha i vida može zaključiti
da je more vrlo daleko od onoga ko-
jeg se sjećamo kao čistog. Ministar-
stvo zaštite okoliša postavilo je
mjerne stanice za mjerenje kvalitete
zraka na mnoga mjesta u Hrvatskoj
Početkom prošlog stoljeća Ge- danas imamo gotovo potpuno zaga en (Zagreb, Sisak, Rijeka) samo ne u
orge Bernard Shaw usporedio je Kašte- akvatorij zaljeva od otpadnih voda iz Splitu i Kaštelima.
la s Azurnom obalom i ocijenio ih čak kanalizacijskih ispusta i industrijskih
ljepšim. Ali, mi smo započeli industri- pogona. Velika je koncentracija rizičnih
jalizaciju. Dominacija Splita osigurala industrija i tehnologije u Kaštelima.
je da se njemu u zale e, a opet dovolj- Možda je već prekasno prepoz- Čudo je ili sreća što smo još uvijek ži-
no blizu, načičkaju tvornice cementa, nata alarmantna situacija kada je Ka- vi. Osim što se ta mjesta treba sanirati
plastičnih masa, željezara, klaonica, pi- štelanski zaljev proglašen ekološkom – i to ne samo rješavanjem kanalizaci-
vovara, luka rasutih tereta, brodogradi- crnom točkom i svrstan u najugroženi- je- nužno je potrebno spriječiti daljnju
lište. Smatrali smo to napretkom onda ja područja na istočnoj strani Jadrana. devastaciju i iznaći dobru politiku
kad još nismo znali što nam sve kao Započet je svima poznati Eko projekt upravljanja kojom će se prostor oču-
„žuntu“ donosi Jugovinil, Salonit, že- zaštite Kaštelanskog zaljeva za grado- vati. Me utim: planiraju se tuneli,
ljezara, cementna industrija, rezalište ve Split, Solin, Kaštela i Trogir koji je mostovi, prometnice kojima će još ve-
bodova: živu i druge teške metale, az- postao projekt od državnog značenja, ći broj od 30000 automobila dnevno
best, ispušne i stakleničke plinove, bu- ali sve više podsjeća na zidanje Ska- ostavljati ispušne plinove u Kašteli-
ku ….Da ne zaboravimo: zaga ivači dra. Gdje mu je kraj? ma. Izgubit ćemo još više poljopri-
su i marine, prometnice i aerodrom. vrednog zemljišta. More će nam

10


zaga ivati još i kruzeri. A sad ćemo do- Zeleni Dalmacije protive se vla- ljednjih nekoliko godina tisuće ljudi.
biti i naftni teminal kao spas u eko- dinom planu implementacije projekta Moraju li stanovnici Splita, Solina,
nomskoj krizi u zaljevu koji je bez načela opreza. Ne protivimo se Trogira i Kaštela živjeti na rubu neiz-
zatvoren sa svih strana i time posebno investicijama i razvoju, ali držimo da vjesnosti od eko katastrofe svih raz-
osjetljiv na moguće akcidente. Je li je naftni terminal potencijalna ekolo- mjera? Je li im važan samo posao bez
ono što su političari zamislili ne poštu- ška bomba. Zeleni Dalmacije smatraju obzira na zdravlje? Zeleni sami ne
jući načelo opreza dobro i za gra ane? ga velikim dodatnim opterećenjem i ri- mogu ovu suludu ideju spriječiti bez
Gdje su studije utjecaja na okoliš? U zikom za sustav koji je već sada suvi- gra ana koji šute i trpe da im političa-
slučaju akcidenta hoće li nam vatrogas- še opterećen. Mi jesmo za investicije i ri serviraju projekte koji mogu još vi-
ni brodić Sv. Florijan išta pomoći i ka- napredak, ali onaj koji može nositi ra- še ugroziti okolinu. Ovakvi projekti
kav će to utjecaj imati na morsku zvoj i zapošljavanje uz zaštitu okoliša. trebali bi biti referendumsko pitanje.
floru i faunu? Zelena ekonomija zaposlila je u pos-

H RVATSKA TRAŽI OTROVE U TEPISIMA I
TEKSTILU
Autor: Kruno Kartus, Press centar za okoliš , prihvatila je Nacionalni implementacijski plan (NIP) za
Tportal daljnji rad na procjeni rizika za kemikalije prema planu i
programu Štokholmske konvencije. U tom planu je i rad na
Europska Opća uprava za okoliš najavila je zabranu procjeni rizika za ljudsko zdravlje i okoliš tih tzv. novih
devet opasnih kemikalija iz skupine postojanih organskih za- POP-sova', kažu u Ministarstvu zdravstva. Ono što se tek
ga ivača. Hrvatska tek treba utvrditi raširenost ovih štetnih treba napraviti prema NIP-u, ističe ovo ministarstvo, identi-
kemikalija u proizvodima i našem otpadu. U skupine posto- fikacija je tih tvari u proizvodima i otpadu jer o tome nema
janih organskih zaga ivača (POPs) pripadaju mnogobrojni dovoljno podataka.
otrovni organski spojevi čija su zajednička svojstva postoja-
nost, nakupljanje u živim organizmima, prijenos na velike Inače, provedba Štokholmske konvencije u Hrvat-
udaljenosti te štetna djelovanja na ljude i okoliš. Dio ovih skoj razvučena je u nekoliko resora. Krovno tijelo je Minis-
tvari podijeljenih u dvanaest skupina iz upotrebe se izbacuju tarstvo zaštite okoliša, a Ministarstva poljoprivrede izdaje
od 2001. godine, od prihvaćanja me unarodne Štokholmske dozvole, propisuje uvjete upotrebe pesticida i registrira ih.
konvencije koju je potpisala i Hrvatska. Većinom se radi o Za sredstva koja se upotrebljavaju u području poljoprivrede
pesticidima, ali Europska unija sada traži ukidanje upotrebe i šumarstva nadležan je Zavod za zaštitu bilja u poljoprivre-
tvari koji se nalaze i u drugim grupama proizvoda. di i šumarstvu, a za područje veterine istraživanja učinkovi-
tosti pesticida obavlja Veterinarski fakultet Sveučilišta u
Dio tih tvari koristi se u nepromočivim tekstilima, te- Zagrebu. Zatim, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi
pisima i vatrogasnim pjenama, u avio i fotografskoj industri- (MZ) nadležno je za izdavanje dozvola za uvoz aktivnih
ji. Devet kemikalija čiju je zabranu Europa najavila u tvari od kojih se formuliraju razni pesticidi ako su to opasne
prosinačkom broju svog biltena Okoliša za Europljane su - tvari, dozvola za uvoz gotovih pesticida u području javnog
polibromirani difenil eteri, heksabromirani bifenili, klorde- zdravstva razvrstanih kao opasne kemikalije, rješenja kojim
kon, alfa heksaklorcikloheksan, beta heksaklorcikloheksan, se odobrava stavljanje biocidnih pripravaka na tržište.
pentaklorbenzen, perfluoroktan sulfonska kiselina, njezine
soli i perfluoroktan sumporni fluorid. Dijelom tih tvari, pri- Ministarstvo zdravstva odre uje i maksimalno do-
mjerice, tretirao se tapecirani namještaj, automobilski i elek- zvoljene količine (MDK) pesticida koje se smiju nalaziti u
tronički dijelovi, ali nedavno je na kalifornijskom sveučilištu proizvodima u trenutku stavljanja u promet te dozvole za
Berkeley utvr eno da njihovo nakupljanje u ženskom tijelu uporabe pesticida u domaćinstvu. Nadalje, Hrvatske vode
može uzrokovati neplodnost. izdaju dozvole za tvari koje mogu dospjeti u vode. Gospo-
darenje ure ajima i tekućinama koji sadrže PCB-e u nadlež-
U Ministarstvu zdravstva kažu da u Hrvatskoj nije ut- nosti je Državnog inspektorata i Ministarstva zaštite okoliša,
vr eno zaga enje ovim tvarima ili veće zalihe tih tvari. 'Pre- prostornog ure enja i graditeljstva. Kontrolu i nadzor nad
ma podacima Hrvatskog zavoda za toksikologiju i ure ajima koji sadrže PCB-e provode inspektori zaštite na
antidoping i prema podacima iz Ministarstva zaštite okoliša, radu, unutar Državnog inspektorata.
prostornog ure enja i graditeljstva, u Republici Hrvatskoj ne-
ma zaliha tih kemikalija ni kontaminiranih mjesta', stoji u od- Kontrola emisija PCDD/PCDF-a, HCB-a i PCB-a u
govoru na pitanje tportala. nadležnosti je Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ure-
enja i graditeljstva i Ministarstva gospodarstva, rada i po-
Na ovoj problematici radi se od 2004. godine, ali re- duzetništva.
zultati se još očekuju. 'U 2004. godini Republika Hrvatska

O B RAZ O VAN J E Z A O D RŽ I VI RAZ VO J
WALDORFSKA PEDAGOGIJA-ODLIČAN NAČIN
OBRAZOVANJA ZA ODRŽIVI RAZVOJ
Napisala:Ljiljanka Mitoš Svoboda
U tijeku je javno razmatranje
Nacrta prijedloga Akcijskog plana za
obrazovanje za održivi razvitak 2011.-
2015., kao dijela Strategije za održivi
razvoj. U mnogobrojnim prijedlozima
„što-kako-zašto-gdje“ nije se našlo
mjesto za alternativne načine obrazo-
vanja djece, omladine i roditelja. A al-
ternativne metode, poput waldorfske
pedagogije ili Montesorri odgoja i
obrazovanja kao izgradnje održivog
sustava obrazovanja, a na kraju i druš-
tva u cjelini, svakako bi dobrodošle u
hrvatskom obrazovanju za održivi ra-
zvitak i pomoglo da mlade generacije
odrastaju u miroljubivosti, solidarnos-
ti i ljubavi, razvijajući se na etički i in-
telektualno višim razinama nego što to
danas imaju prilike, da se okrenu pre-
ma društvenim vrijednostima i suživo-
tu sa okolišem, sa manje nih i crkvenih vlasti i vo a prosvjetar- vjetnika. Tadašnje njemačko ministar-
antropocentričnog stava prema ekosus- skog ministarstva. Čak je izvjesni stvo obrazovanja zakonski je odobrilo
tavu u kojem žive. Josip Blažević u Veritasu, glasniku fra- rad waldorfskih škola kao samostal-
njevaca iz reda Sv. Antuna, broj 476/ nih ustanova. Prva waldorfska škola
Da je u s našeg područja potek- 2004,zaključio da „katolička djeca ne uz tvornicu Waldorf-Astoria u počet-
lo u svijet mnogo priznatih znanstveni- mogu poha ati waldorfsku školu zbog ku je prihvaćala samo djecu radnika,
ka, čija djela nisu baš naišla na plodno promicanja Steinerovog svjetonazora, no ubrzo se „otvorila“ za javnost
tlo u Hrvatskoj, dokazuje ime i djelo koji nije u skladu s onim u katoličkoj uključujući sve zaintresirane. Odgoj-
Rudolfa Steinera. Taj me imurac-aus- crkvi.“ Laganom preobrazbom pučans- no-obrazovni proces odvijao se onako
trijanac, ro en 27.veljače 1861. godi- tva u gra anstvo, danas u Hrvatskoj kako je Steiner zamislio: da učitelji i
ne u me imurskom mjestu Kraljevcu ( djeluju dvije waldorfske škole (u Za- učiteljice imaju puni nadzor nad svo-
koje je tada bilo pod „Austrijom“), grebu i Rijeci) i osam waldorfskih dje- jim radom, te da su u najmanjoj mo-
znanstvenik, pisac i književnik, uteme- čjih vrtića (Zagreb, Rijeka, Split). No, gućoj mjeri ovisni o utjecaju države i
ljitelj je waldorfske pedagogije, te se i dalje se ovoj metodi zamjera da otu- raznih tvrtki. Nažalost, tijekom Dru-
smatra jednim od velikana prošlog sto- uje djecu od svijeta, što, naravno, gog svjetskog rata, sve su waldofske
ljeća. Osim mnogo radova i inovacija uopće nije točno. škole raspuštene, zatvorene a mnoge
u medicini (antropozofska medicina), uništene u ratnim divljanjima. No, već
poljoprivredi (biodinamička poljopri- Nekoliko godina prije smrti 1945.g. nakon prvih mirnih mjeseci u
vreda), arhitekturi (organska arhitektu- (umro je 1925.g.) Rudolf Steiner je Europi, mnoge su počele sa radom.
ra) i pedagogiji, utemeljio je danas održao u Austriji, Njemačkoj i Švicar-
vrlo cijenjenu vrstu umjetnosti- eurit- skoj niz javnih predavanja o potrebi Trenutno postoji više od 2.000
miju. Waldorfsku pedagogiju postavio drugačijeg ustroja društva i promjene Waldorf osnovne škole, srednje škole
je na principima antropozofije, te raz- dotadašnjeg načina obrazovanja u dru- i visoke škole i više od 1.900 pred-
radio cjeloviti sustav školovanja od gačije, sveobuhvatne obrazovne usta- školske ustanove u više od 90 zemalja
najranijih dana do duhovno-duševne nove. Radnici tvornice cigareta svijeta, u manje razvijenim zemljama
zrelosti osobe. Waldorf-Astoria, sa željom da njihova poput Brazila, Ekvadora, Perua, Ko-
djeca poha aju takvu školu, obratili su lumbije, Afrike ,zemljama u Europi
U Hrvatskoj je prije petnaestak se vlasniku i upravitelju tvornice Emi- kao Rumunjska, razvijenim zemljama
godina početna inicijativa za otvara- lu Moltu, koji je objeručke prihvatio poput Japana, Švicarske, Njemačke,
njem waldorsfih vrtića i „malih“ ško- Steinerovu ideju te osnovao waldorf- Engleske, Rusije, zemalja Skandina-
la, dočekana vrlo posprdno i sku školu za djecu svojih radnika, a vije, SAD, Kanade i Australije... U
neprijateljski od strane tadašnjih civil- Steinera namjestio kao pedagoškog sa- Švicarskoj je pedagogija Rudolfa Ste-

12


inera ušla i u državne škole. Osim vrti- Osim umjetnitnosti u praksi i godine, a u nastavu se uvode predmet-
ća i škola u Europi ima oko 120 usta- teoriji, u višim „razredima“ waldorf- ni sati. Maturanti poha aju i poseban
nova za osobe s posebnim potrebama, ske škole djeca se upoznaju sa poj- trinaesti razred, koji je priprema za
i 68 obrazovnih ustanova za učitelje. mom organske arhitekture, filozofije državnu maturu van waldorfske škole.
Waldorfske metode primjenjuju se i u koja promovira harmoniju izme u U takvom načinu rada očituje se odr-
mnogim ostalim privatnim i drugim ljudske nastambe i prirodnog svijeta živost.
školama. kroz projektantski pristup maksimalno
prilago en lokaciji, tako da objekt, nje- Religija prožima svakodnevan
U čemu je kvaka? gov namještaj i oprema, te okoliš pos- waldorfski odgoj, ali ne način kako je
tanu dio jedinstvene, kompozicije. uvriježeno kroz klasične i stroge sate
Ono što privlači roditelje, struč- Upravo je Steiner tvorac organske arhi- vjeronauka. Učitelji i učiteljice nasto-
njake, državne blagajne i privatne fon- je postići uživljava-
dacije ka waldorfskim vrtićima i nje djece u vjerske
osnovnim i srednjim školama jest prin- predodžbe na teme-
cip slobodnog pristupa odgojno-obra- lju univerzalne reli-
zovnom procesu bez obzira na njihovo gije, bilo da je
kulturno, socijalno, financijsko ili vjer- „službena“ ili neka
sko podrijetlo. Waldorfska pedagogija „paganska“. Tako se
zauzima posve drugačije stajalište od jednako obilježava
klasične pedagogije, čije se metode pri- dolazak proljeća,
mjenjuju u državnim obrazovno-od- smjene solsticija i
govjnim sustavima. Glavni cilj ove ekvinocija, dan kru-
pedagoške metode je težnja za uskla i- ha, božićni blagdani,
vanjem djetetovog duhovnog i zemalj- pokladni dani, koriz-
skog dijela, kroz mnogo veću slobodu ma i drugi narodni i
u odgoju, uz usku suradnju sa roditelji- vjerski običaji.
ma. Djetetu se pristupa kao pojedincu
čiji se razum, emocije, i htijenje nasto- tekture. Godine 1913. projektirao je Izvo enjem specifičnih slikar-
je oplemeniti i razviti kao cjelovito bi- zgradu Goethenaum koja je 1914. go- skih i kiparskih vježbi razvija se kre-
će,a djeca se odgajaju i uče živjeti u dine izgra ena u švicarskom Dornac- ativnost, čime se pokušava uspostaviti
skladu sa ritmom prirode, i svemira, hu.Ta iznimno monumentalna cjelovit razvoj osobe kao duševno du-
uskla ujući svoje dnevne zadatke sa gra evina postala je sjedište tisuća an- hovnog bića. Izvorne antropozofske
ritmičnim mjenama u prirodi i u ljud- tropozofa, znanstvenika i znastvenica, vježbe imaju za cilj i poticanje zdrav-
skom tijelu. intelektualki i intelektualaca i ugled- lja u ljudskom organizmu. Po znans-
nih ljudi i žena iz cijelog svijeta. No, tvenom ispitivanju, antropozofski
U waldorskim školama se dje- iskompleksirani zločinac kaplar Hitler obrazovana djeca obolijevaju 20%
ca i roditelji od početka upoznaju sa te- i njegova nacional-socijalistička parti- manje od alergija, od učenika ostalih
meljima života, prehrane i poštovanja ja vidjeli su u djelu Rudolfa Steinera obrazovnih ustanova. Svi uporabni
svih živih bića. Vegetarijanski način glavnog neprijatelja Reicha, pa su na- predmeti moraju biti od prirodnog dr-
prehrane je uvaženo pravilo. Obzirom cisti su novu godinu 1923. zapalili Go- veta, kreativno oblikovanog. Traži se i
da svi odgojno-obrazovni objekti wal- ethenaum. ure enje arhitekture kroz zaobljene li-
dorfskog usmjerenja imaju dvorišta i nije i nepravilne, pokretne plohe.
vrtove, djeca, učitelji i učiteljice, zajed- Upotreba elektronskih Učenici waldorfskih ustanova stječu
no sa roditeljima slijede vlastita pravi- pomagala-da, ali oprez- znanje kroz praktičnu primjenu teorij-
la uzgoja povrća i voća, ne koristeći no i umjereno skog sadržaja. Učenici izvode i eurit-
tretirano sjeme, mineralna gnojiva i kemijske vježbe. Iako učenici ne uče
mijska sredstva. Kroz biološko dina- Odgoj i nastava po waldorfskoj antropozofiju kao predmet, njeno pro-
mičko vrtlarstvo upoznaju se sa pedagogiji ne razlaže se na teoriju i učavanje se savjetuje onima koji rade
antropozofskim postavkama, kojih je praksu, nema odvojenog učenja zaseb- s djecom u školi.
začetnik RudolfSteiner.Za takav je uz- nih predmeta, već se nastava odvija po
goj karakteristično prilago avanje sa- takozvanim „epohama“: jedan pred- Iako učenici imaju računarstvo
enju i ubiranju plodova Mjesečevim met ili tema se obra uju dvaput godiš- kao redovan predmet, ne potiče se do-
mijenama te položaju Sunca i Mjese- nje, u trajanju od tri do četiri tjedna. dir sa elektronskim medijima posebi-
ca. U biodinamici polje je zatvoreni Jedan učitelj ili učiteljica prati djecu ce sa televizijom. Djeca se najprije
sustav, u kojem nema strojeva ni meha- svih osam godina školovanja, koje je uče shvatiti način djelovanja stvari
nizacije, nego se u poslu koriste ruke i ukupno podijeljeno u 12 razreda. Ovo kojima se koriste. Upoznaju princip
ručne alatke, kako bi kontakt izme u školstvo objedinjuje osnovnu i srednju rada računala, kako bi se izbjegao
čovjeka i zemlje bio što čvršći. školu zajedno. Nakon „osmog“ razre- moguć negativni ili nepoznati utjecaj
da, nastavlja se školovanje još četiri tehnologije na čovjeka.

ZELENOM GRADNJOM DO UŠTEDE VODE
Priredila: Jelena Likić, Biologija.com.hr

Do 2025. dvostruko će porasti ma se voda niti ne upotrebljava, nego višetrajne biljke umjesto engleske tra-
potreba za pitkom vodom, a već sad u njima stoji kemijska tekućina, a re- ve ili posuti vrt komadićima drva ka-
su nam dostupna jednostavna rješenja ciklirana voda upotrebljava se i u sus- ko bi se spriječilo isparavanje.
za uštedu vode u zgradarstvu i kućans- tavu hla enja. Za hla enje služe i
tvima koja treba što više iskoristiti, re- podzemne vode, rekao je Gero. Sve "Zelena zgrada nije 'science
čeno je ovoga tjedna na simpoziju o zgrade, pa i mala kućanstva, mogu fiction', a sa svega pet posto dodatnih
zelenoj gradnji u Hrvatskoj koji je pod znatno uštedjeti vodu pametnom vanj- ulaganja možemo ostvariti znatne
nazivom "Učinkovito upravljanje i ko- skom i unutarnjom upotrebom te kori- uštede", dodao je. Na simpoziju o ze-
rištenje vode u gra evinama" upriličio štenjem tehnološke vode, rekao je lenoj gradnji bilo je više riječi i o
Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj u Hrvoje Kvasnička iz tvrtke "Tehnika" uporabi oborinskih voda i ure aju za
Društvu arhitekata Zagreba.Predsjed- i član upravnog odbora Savjeta za zele- iskorištavanje kišnice te o uporabi
nik Savjeta za zelenu gradnju u Hrvat- nu gradnju. Potrebno je, dodao je, rabi- pročišćene komunalne otpadne vode.
skoj Mark Gero iznio je pozitivan ti već postojeća rješenja, poput
primjer jedne od najviših zgrada u vodokotlića s dvije tipke jer se tako Savjet za zelenu gradnju ne-
New Yorku "Bank of Manhattan", uštedi 67 posto vode, intersense zaho- profitna je organizacija koja okuplja
gdje se na godinu uštedi 30 milijuna li- da s manjim protokom vode te pisaore 20 javnih i privatnih ustanova, od gra-
tara vode i znatno smanji emisija stak- bez vode. Stare slavine koje potroše ditelja i cehovskih organizacija do
leničkih plinova. 15 litara vode u minuti trebalo bi zami- školskih institucija, državnoga i diplo-
jeniti novima koje troše šest litara, a matskog zbora. Ključni cilj tog savje-
Neboder zahvaća gotovo svaku najbolje slavinama koje se same uklju- ta jest voditi transformaciju domaćeg
kap kiše, a kišnica se uvodi u sustav čuju i isključuju. Važno je, napominje, tržišta graditeljstva prema održivosti
gdje "slobodnim padom", umjesto rabiti i recikliranu vodu. U vrtovima, promovirajući programe zelene grad-
električnim pumpama, dolazi do zaho- gdje potrošnja vode za zalijevanje mo- nje i tehnologije te integraciju dostup-
da. Osim toga, tuševi i slavine su sa že premašiti godišnju potrošnju ukuća- nih i stečenih znanja u projektiranje i
smanjenim protokom vode, u pisoari- na, važno je odabrati domaće ili funkcioniranje gra evina.
14

Ožujak 2011. ONAK' USPUT Godina 2. broj 16

1 2 DANA
EUROPSKE
SRAMOTE

grafikon prikazuje izvoz nafte iz Libije

DVIJE DOBRE KNJIGE
Napisao: Zoran Oštrić, slobodni novinar i okolišni aktivist

Dragocjeni priručnik o nalaze na listi dopuštenih za upotrebu u Hrvatskoj prema
prehrambenim aditivima Pravilniku o prehrambvenim aditivima iz 2010. godine. Svr-
stani su po E-broju, te je za svaki spoj navedena kemijska
Stručnjaci koji nastoje suzbiti "strah od nepoznatog", formula, osnovna svojstva, prihvatljiv dnevni unos (PDU) u
vole isticati kako su neke vrste prehrambenih aditiva postoja- miligramima, te u kojim je proizvodima dopuštena upotre-
le od pamtivijeka. Oduvijek su ljudi nastojali raznim dodaci- ba. Popis korištene literature proteže se na 30 stranica. Do-
ma sačuvati hranu od kvarenja, poboljšati okus idr.. dano je kazalo naziva aditiva te objašnjenje formule za
Suvremani aditivi, me utim, uvelike su novi fenomen. Ima izračun maksimalne količine nekog prehrambenog proizvo-
ih golem broj, proizvod su kemijske industrije i uglavnom da koja se smije konzumirati, a da se ne premaši PDU.
povezani s industrijskom pro-
izvodnjom hrane. (Ipak, i u eko-
loškom uzgoju neki su aditivi
dozvoljeni.) Postoji konkurenci-
ja na tržištu i komercijalni inte-
res proizvo ača da se njihov
proizvod što više koristi.
Suvremena organizacija
poljoprivrede i prehrambene in-
dustrije postavlja znatno slože-
nije zahtjeve u pogledu
trajnosti, lijepog izgleda, okusa
i mirisa. Nema sumnje da se u
cjelini hranimo obilnije i bolje
nego naši pradjedovi, ali s vre-
menom su postali očiti i ranije
zanemarivani problemi. Jača-
njem brige o javnom zdravlju,
aditivi su prepoznati kao poten-
cijalni izvor problema. Od
1960-ih godina, počeli su bivati
zabranjivani neki ranije korište-
ni aditivi.
Okolišna aktivistica Da-
da Lerotić i kemičarka dr.sc. Ivana Vinković Vrček prvi su Uz knjižicu, kao dodatak je tiskan kartončić veličine
put prije sedam godina ponudile hrvatskoj javnosti cjelovit i posjetnice, na kojem su otiskani E-brojevi, označeni raznim
sažet prikaz problematike i priručnik za potrošače u brošuri bojama. Zeleno su označeni oni, čije svakodnevno konzumi-
"Što se krije iza E-brojeva?". Brošura je doživjela tri izdanja ranje ne ugrožava zdravlje pojedinca, žutom oni za koje se
2004.-2007. godine, a postavljen je i internet portal "Savjeto- ne preporuča često konzumiranje, te crvenom oni, koje bi
valište o E-brojevima", http://e-brojevi.udd.hr/. Stalni rad na trebalo izbjegavati.
dopunjavanju i poboljšanju priručnika okrunjen je nedavno
tiskanjem knjige "Aditivi u hrani : Vodič kroz E-brojeve" u Tako je autor ovoga teksta, provjerivši prvu namirni-
izdanju zagrebačke "Školske knjige". cu koju redovno kupuje, jednu vrstu kobasica, ustanovio da
sadrži zgušnjivač E407, karogen, označen crveno. Istraživa-
Knjiga manjeg formata, na 280 stranica, sadrži uvod- nja pokazuju da u nekim slučajevima može izazvati alergiju;
ni dio u kojem su koncizno objašnjeni osnovni pojmovi i či- u nekim se proizvodima može kontaminirati etilen-oksidom
njenice o tome što su prehrambeni aditivi, kojih ima vrsta, zbog čega nastaju etilen-klorohidrini, izrazito kancerogeni
kako je regulirana njihova upotreba u raznim vrstama pro- spojevi; te su istraživanja na eksperimentalnim životinjama
izvoda idr.. pokazala da razgradni produkti karagena, koji nastaju pod
utjecdajem visoke temperature i kiselina, mogu izazvati ne-
Većinu opsega čini priručnik o svim aditivima koji se ke bolesti.

16


Na ovom se primjeru vide opći problemi. Ponekad se U Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu je 24.
javljaju alergije, a uz velik broj korištenih kemijskih spoje- veljače predstavljena knjiga „Ruralni turizam u Hrvatskoj –
va, raste i mogućnost, da na nešto budete alergični. Liječnici- s hrvatskim primjerima dobre prakse i europskim iskustvi-
ma je vrlo teško pronaći koji točno spoj izaziva alergiju. ma. Autori su dr.sc. Damir Demonja, znanstveni suradnik na
Autorice su na predstavljanju knjige pročitale pismo zahvale Institutu za me unarodne odnose u Zagrebu, i dr. sc. Pavle
jedne majke, koja je pročitavši prethodnu brošuru, uspjela Ružić, viši znanstveni suradnik u Institutut za poljoprivredu
ukloniti zdravstvene probleme svojeg trogodišnjeg djeteta. i turizam Poreč. Zanimljivo je da su se autori prvi put osob-
no sreli na predstavljanju zajedničkog rada; sva suradnja re-
Često nije problem sam spoj, nego drugi spojevi koji alizirana je internetom. Izdavač je Izdavačka kuća
nastaju njegovom razgradnjom. Osobiti problem mogu biti „Meridijani“, a ovo je četrdeseta knjiga u biblioteci „Ge-
interakcije dvaju ili više spojeva, koji sami po sebi nisu štet- ographia Croatica“.
ni. (Filmofili će se sjetiti da je taj motiv upotrebljen u prvom
"Betmenu" s kozmetičkim sredstvima.) Što više raznih spoje- Ruralni turizam privlači znatnu pažnju u Europskoj
va, to je više mogućnosti za nepredvi ene učinke. uniji, kao jedan od vitalnih čimbenika održivog razvoja ru-
ralnih predjela. Ove se godine u Francuskoj obilježava 60
Zdrav razum nalaže da pregledamo listu dozvoljenih godina organiziranog ruralnog turizma. Toj je temi posveće-
aditiva, te izbacimo "duplikate", reducirajući je na zaista ko- no više me unarodnih istraživačko-znanstvenih projekata, a
risne, najbolje poznate i lako dostupne spojeve. Ali to se pro- posljednjih je godina u Hrvatskoj tridesetak studenata i is-
tivi interesima industrije. Zato se doga a upravo obrnuto; traživača na tu temu napisalo radove, od seminarskih do
primjer je zabrana upotrebe prirodnih sladila proizvedenih doktorata. Ova je publikacija kruna 15 godina razvoja rural-
od biljke stevije: njena je "mana" to, što ju se ne može paten- nog turizma u Hrvatskoj, istakli su recenzenti dr. sc. Sanja
tirati. Pri njihovoj kontroli korišteni su stroži kriteriji nego Tišma i Robert Baćac.
za umjetna sladila. Tek nakon 20 godina, zabrana je ukinuta
2008. u SAD i 2010. u Europskoj uniji. Knjiga je podijeljena na sedam dijelova. Nakon
uvodnog prikaza osnova ruralnog turizma, obra eni su aktu-
Ovaj je knjiga vrlo koristan priručnika za svakoga, a alno stanje u Hrvatskoj, dosadašnji razvoj, marketing i učin-
za društvene aktiviste koji se bave okolišem, zdravljem i za- ci ruralnog turizma u Hrvatskoj. Sljedi kratki prikaz
štitom potrošača, poticaj da ovu temu prate i zagovaraju bo- ruralnog turizma u Europi, te „Zaključci i preporuke za odr-
lja rješenja za zdravlje i okoliš. živi razvoj ruralnog turizma u Hrvatskoj“.
Ruralni turizam u Hrvatskoj Stanje u Hrvatskoj razmatra se u sedam zemljopisnih
ruralnih sredina. Ministarstvo turizma počelo je s prvim ak-
tivnostima u tom smjeru 1995. godi-
ne, a 2007. održan je Prvi hrvatski
kongres o ruralnom turizmu. Broj
registriranih turističkih seljačkih
obiteljskih gospodarstva (TSOG)
porastao je od 32 godine 1998. na
352 godine 2007. Razvoj je vrlo ne-
ravnomjeran: preko 50 TSOG ima u
Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj
i Osječko-baranjskoj županiji, dok u
sedam županija nema nijednog. To
je još simboličko u odnosu na
europska iskustva; u Austriji npr.
svaki peti farmer pruža usluge agro-
turizma.
Osobita zanimljivost knjige
su izabrani primjeri „dobre prakse“
iz raznih krajeva Hrvatske, koji mo-
gu poslužiti kao konkretan poticaj
seljačkim domaćinstvima i malim
poduzetnicima.
Dodajmo da je knjiga lijepo
opremljena fotografijama koje je
snimio Josip Gr an.

"N OVINARSTVOM PO OKOLIŠU "
knjiga sa priručnikom, autorica Ljiljanka Mitoš Svoboda
Okolišnim novinarstvom mogu se baviti one i oni ko- Svakako da će me u čitateljstvom biti onih koji će
ji razumiju više načina izražavanja i više vrsta govora: jezi- reći da u ovoj knjizi nema ničeg novog, a bogme ni starog.
ke znanosti, stvarnosti i prakse, ulice i establišmenta, Ali, znam da će knjiga ipak koristiti, jer niti jedan uradak
zakona, prava, politike i civilnog društva, industrije, tržišta i novinara i novinarki koji su pisali o temama s područja za-
zaljubljenika u prirodu, konzervativaca i liberalaca, lopova i štite okoliša nije ostao nezapažen. Kad tad, njegov je sadržaj
sudaca. Okolišno novinarstvo zahtijeva poznavanje povijes- ponovno aktualiziran, donoseći rezultate u korist zaštite
nih doga aja, sposobnost percepcije i logičkog zaključiva- okoliša, očuvanja prirode, bioraznolikosti i ekosustava.
nja. Uza sve to, okolišni novinari i novinarke moraju imati
visoku etičku razinu i visok stupanj razumijevanja u koristi Recenzije za knjigu "Novinarstvom po okolišu" na-
najugroženijih i najslabijih – životinja, biljnog svijeta i onog pisali su novinarka Lidija Tošić i novinari Saša Leković i
dijela čovječanstva koje je postalo žrtva beskrupuloznim Damir Svoboda.
uništavačima prirodnih dobara. I na kraju, tko se bavi okoliš-
nim novinarstvom mora imati sposobnost za komunikaciju i Prilog knjizi je autoričnin praktični priručnik za pisa-
prenošenje javnosti svih informacija na takav način da ih se nje okolišnih priča namjenjen novinarima početnicima.
može lako razumjeti, unatoč svoj svojoj složenosti.

razglednica s bliskog istoka

18

Ožujak 2011. SVI JET Godina 2. broj 16

N EMIRI NA BLISKOM I STOKU STVARAJU
PRITISAK NA CIJENU HRANE U SVIJETU
Napisao: Jonathan Wats,Guardian/Andrea Lunt/IPS; priredila: Ljiljanka Mitoš Svoboda
Ako se pobuna u području sje- Kini koja je zaprijetila ozimoj pšeni- Na ovo posljednje već duže
verne Afrike nastavi širiti dalje, može- ci. Uz promjene klime tu je i val soci- vrijeme upozoravaju me unarodne
mo očekivati ne samo rast cijene jalnih protesta koji trese tržište, a nevladine organizacije koje traže od
nafte nego i dratičan skok cijena hra- različiti oblici potrošnje energije rastu vlada čvršće državne kontrole regula-
ne, pogotov pšenice. Sudbina pukovni- zahvaljujući rastu globalne populacije cija cijena hrane, tvrdeći da su finan-
ka Gadaffija u Libiji i cijena kruha u i gospodarstava u Kine i Indije. cijske kuće u Chicagu, New Yorku i
Europi na prvi pogled nemaju puno Londonu već spremne na kockanje na
veze jedno drugim. Slično tome, mno-
gi ljudi ne bi povezati pad Hosnija
Svijetu dolazi glad glad.
Mubaraka s troškovima zdjele riže u U doba masovne potrošnje na Francuski predsjednik Nicolas
Kini. Ali pobune u Libiji, Egiptu i mo- Zapadu, svijet ulazi u svoju drugu kri- Sarkozy tako er je izrazilo zabrinu-
guće širenje na druge države sjeverne ze gladi u tri godine, s novim podaci- tost, optužujući špekulante na tržištu
Afrike ne samo da nose promjene reži- ma iz Svjetske banke koji pokazuju hrane za "ucjene i pljačke". Upravo
ma na Bliskom istoku, oni jako dopri- da su povećanja cijena hrane prisilili taj problem oko odre ivanja cijena
nose na već intenzivan pritisak na 44 milijuna ljudi na život u sve težim osnovnih prehrambenih proizvoda bit
globalnom tržištu hrane. Karika koja ekonomskim uvjetima, u odnosu na će tema sastanka ministara poljopri-
nedostaje izme u političke pobune i tr- lipnjanj prošle godine. Više od milijar- vrede zemalja G20, u Parizu u lipnju
govine hrane je nafta, čije cijena vrto- du ljudi, šestina svjetske populacije, ove godine.
glavo raste i dan za danom postej sada ima lice kronične gladi i situaci-
nestabilnija, a kreće se sve bliže re- ja će se vjerojatno pogoršati ove godi- Mnogi političari ali i direktori
kordnoj razini od $ 147 (£ 91), koju je ne, smatra stručnjak David Nabarro, prehrambenih instituta, poput kalifor-
dosegla neposredno prije financijske koordinator tajnika UN-a na visokoj nijskog , smatraju da uspostavljanje
propasti u 2008. godini. razini u Upravi za sigurnost i krize čvršće kontrole tržišta hrane neće
hrane . "Dvije milijarde kućanstava za- funkcionirati. Izvršni direktor spome-
Cijena nafte je malo iznena e- ra uju manje od dva dolara dnevno, a nutog instituta Eric Holt-Gimenez,
nje za vozače automobila, koji su u potrebno im je smatra da spekulacije poljoprivred-
posljednjih nekoliko desetljeća navik- oko tri četvrtine
li na posljedice sukoba u arapskom svojih prihoda
svijetu i uspone i padove cijene gori- samo za hranu,"
va koju radi ratova plaćaju na benzin- rekao je Nabar-
skim pumpama. Ali na dulji rok, ro, naglašavajući
utjecaj može biti vidljiv i na cijene da za svoje os-
ručkova i večera, jer cijena nafte sve novno prehranji-
više prati cijenu zrna žita. vanje sada
Veze su očite. Prvo, moderna moraju platiti
poljoprivreda je strašno ovisna o fosil- 15% više nego
nim gorivima, koja se koriste za poljo- što su to morali
privredne strojeve, proizvodnju prošle godine, a
gnojiva i prijevoz proizvoda. Drugo, nemaju više mo-
proizvodnja biogoriva, koje bi moglo gućnosti zaraditi
zamijeniti naftu, znači da su mnogi tih 15%.
prehrambeni usjevi u izravnoj borbi Nabarro
za zemljište sa nasadama za proizvod- smatra da su po-
nju etanola! miješani faktori koji utječu na poveća-
nje cijena hrane: od političke nim tržištima trebao jednostavno za-
No, ima još nešto: klimatski nestabilnost u aprapskim državama i braniti, a prvi korak za to je da se
čimbenici. Najnoviji val poskupljenja nemirnog sjeveraAfrike, preko klimat- poljoprivreda iz WTO izbaci jer ona
cijena pšenice, kukuruza i soje - što skih promjena, do podinvestiranosti u ne pripada tamo. Tako er je potrebno
je izazvalo UN-ovo upozorenje o pri- poljoprivredi radi prelaska na pro- reinvestirati u poljoprivredu i kontro-
bližavanju kritičnoj točki- nastao je izvodnju biogoriva, do pojave ratnih lirati preotimanje poljoprivrednog
zbog prošlogodišnjeg sušnog razdob- špekulanata koji kreću u osvajanja tr- zemljišta namjenjenog prozvodnji
lja u Rusiji i poplava u Australiji, od- žišta hrane u trustnim područjima. hrane od strane onih koji žele na brzi-
nosno mogućim posljedicama suše u nu proizvoditi etanol.

SVI JET
PRVA U SVEMU : DOKTORICA VETERINE
SELMA FILIPOVIĆ
Autorica: Ljiljana Pirolić/Deutche Welle

„Sj ećam se, imala sam sa- i lj udi, ne biraj u kada će se raz- tim otišla u London gdj e sam na
mo sedam godina kad sam prvi bolj eti. „Naj važnij e j e da volite Abingdon klinici volontirala j ed-
put u životu pomoglo j ednoj bok- ono što radite, j er naj veći dio ži- nu godinu kod privatnika u nj e-
serici da se ošteni. Moj otac, ve- vota ipak, provodimo na radnom govoj maloj ordinacij i (male
terinar, nij e j oj mogao pomoći na mj estu. Naj gore j e onima koj i mr- životinj e, op. aut.). Poslij e toga
prirodan način da se okoti j er j e zovolj ni idu na posao i j edva če- sam se vratila u Saraj evo, prim-
j edno štene „zapelo“ u kanalu. kaj u da se vrate kući. Ja idem lj ena sam kao asistentica na Ve-
Jednostavno, on ga svoj im veli- sretna na posao i želim da dan terinarskom fakultetu i tako sam
kim rukama nij e mogao izvadiri i što duže traj e“, kaže Selma Fili- počela raditi na Klinici za kirur-
tako su moj e male ruke pomo- pović. gij u“, kaže doktorica Filipović i
gle“, kaže docentica i doktorica naglašava da j e odmah upisala
veterinarstva Selma Filipović, vo- Na praksi kod oca postdiplomski studij , a magistri-
ditelj ica Klinike Veterinarskog fa- rala na slučaj u koj i j e svoj edob-
kulteta u Saraj evu. Osim katedre Odlučuj uća j e bila obitelj- no j ako zabrinuo stočare u BiH.
za kirurgij u, pod nj enim vod- ska tradicij a. Cij elog života, od
stvom j e j oš osam katedri, a to kada znam za sebe, rasla sam uz „Magistrirala sam na za-
znači i 50 zaposlenih. Ona prva mog oca i veterinarske poslove i raznoj bolesti koza i ovaca koj a
dolazi na posao i poslj ednj a odla- to j e bilo odlučuj uće da nakon se zove keratokonj uktivitis. Ta j e
zi. Nj en radni dan ponekad traj e srednj e škole upišem veterinu. Bi- bolest u BiH prenesena s Novog
1 2 ili 1 6 sati, ovisno o tome kola sam j edan od naj bolj ih studena- Zelanda. Bolest j e vrlo ozbilj na i
liko ima hitnih slučaj eva na Kli- ta, s prosj ekom ocj ena 9,2. životinj ama stradaj u oči. Potpu-
nici budući da životinj e, baš kao Nakon studij a sam se udala, a za- no pobij ele i to j e vrlo tužno za

20

Alert - štetnost hidroelektrana

Alert - štetnost hidroelektrana

Recomendados

Recomendados

Más contenido relacionado

Destacado

Destacado (20)

Alert - štetnost hidroelektrana