3. DAN DRŽAVNOSTI HRVATSKE PROSLAVLJEN I U CRNOJ GORI
I DILJEM SVIJETA
21. godina od
proglašenja nezavisnosti
Piše:
Tripo Schubert
Odnosi između Crne Gore i Hrvatske
danas su primjer dobrosusjednih
Dana 23. lipnja 2012. u po-
vodu Dana državnosti Repu-
odnosa, a pojedini političari i
blike Hrvatske, u dvorani Kul- analitičari smatraju ih najboljima
turnog centra „Budo Tomović“
u Podgorici, veleposlanik Petar među zemljama jugoistočne Europe.
Turčinović i generalni konzul
Božo Vodopija organizirali su
prijem za mnogobrojne uzva- Domaćini dočekuju uzvanice
nike iz političkog, kulturnog
i javnog života, te za članove
diplomatskog kora.
Nakon intoniranja državnih
himni intonirana je i himna
Europske unije praćena fil-
mom Ane Rucner „Oda rado-
sti“.
Veleposlanik Petar Turčino-
vić u svome pozdravnom go-
voru istaknuo je da se odnosi
između Crne Gore i Hrvatske
danas smatraju primjerom
dobrosusjednih odnosa, a po-
jedini političari i analitičari
smatraju ih najboljima među
zemljama jugoistočne Europe.
imali skoro 170 milijuna eura ska je pružila značajnu pomoć
„Političari su otvorili vrata s trgovinske razmjene izme- i dala potporu Crnoj Gori na
isprikama nakon rata, a biznis đu dviju država. Potpisani su putu prema članstvu u NATO i
je iskoristio ta vrata i ušao pri- skoro svi sporazumi važni za Europskoj uniji“, rekao je vele-
lično intenzivno da bi danas dvije susjedne zemlje, Hrvat- poslanik Petar Turčinović.
3

4. U programu proslave Dana
državnosti nastupio je vokalni Učesnici programa-Bisernice Boke
sastav „Bisernice Boke“ iz Ko-
tora i hrvatski instrumentalni
sastav „Orient Expreso“ iz Za-
greba, muzicirajući na flaša-
fonu i udaraljkama uz pratnju
na klaviru četveroručno, što
se rijetko viđa na koncertima.
Uzvanici su mogli pogledati
u holu izložene fotografije Ive
Pervana koji je 1992. godine
dobio prvu nagradu za svjet-
sku turističku fotografiju, a
nakon toga je Hrvatska još se-
dam puta bila prvak turističke
fotografije upravo zahvaljujući
ovome fotografu.
Uzvanici su imali priliku vi-
djeti promidžbeni film Ane
Rucner „Oda radosti“ Hrvat- Veleposlanik Turčinović
ske turističke zajednice koji
je osvojio u kategoriji turistič-
kih filmova uglednu nagradu
Turistički Oskar „Das goldene
Stadttor“ na Međunarodnom
festivalu turističkog filma koji
se svake godine održava u
sklopu turističke burze ITB u
Berlinu. Na natjecanje su bila
prijavljena čak 92 filma iz 28
zemalja svijeta. Zanimljivo je
da je „Oda radosti“ na taj dan
22. lipnja, na 50. međunarod-
nom festivalu turističkog filma
u Lecceu osvojila Grand Prix
nagradu.
Da se podsjetimo:
Dana 30. svibnja 1990. konstituiran je prvi Sabor, nakon prvih demokrat-
skih parlamentarnih višestranačkih izbora u novijoj hrvatskoj povijesti. Do
2002. slavio se kao Dan državnosti, a od te godine slavi se kao dan Sabora
RH. Dana 25. lipnja 1991. Sabor je izglasovao Ustavnu odluku o suverenosti
i samostalnosti RH kojom se utvrđuje pokretanje postupka razdruživanja
od ostalih jugoslavenskih republika, a prema rezultatima referenduma od
19. svibnja kada je više od 94% građana glasovalo za hrvatsku samostal-
nost. Uz pomoć međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruži-
vanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom
od 7. srpnja utvrđen je tromjesečni moratorij na primjenu Ustavne odluke.
Nakon isteka moratorija, 8. listopada 1991. godine, Hrvatska je jednogla-
snom odlukom Sabora raskinula sve državno-pravne veze s ostalim republi-
kama tadašnje SFRJ i postala nezavisna država. Taj datum obilježava se kao
Dan nezavisnosti. Od 2002. godine 25. lipnja slavi se kao Dan državnosti.
4

5. Za vrijeme programa
Dana 26. lipnja 2012. godine u
franjevačkoj crkvi svete Klare, u
kotorskome starom gradu, slav-
ljena je sv. misa za domovinu u
povodu Dana državnosti Republi-
ke Hrvatske. Sveto euharistijsko
slavlje predvodio je preuzvišeni
Ilija Janjić, kotorski biskup. Or-
ganizator ovog događaja je Gene-
ralni konzulat Republike Hrvat-
ske u Kotoru.
U prepunoj crkvi na sv. misi
zahvalnici nazočili su: general-
ni konzul Republike Hrvatske u
Kotoru Božo Vodopija, konzulica
prvog razreda u Generalnom kon-
zulatu Katja Žarnić, predsjednica
Hrvatske građanske inicijative
Marija Vučinović, predsjednik Hr-
vatskoga nacionalnog vijeća Crne
Gore Miroslav Franović, potpred-
sjednik Općine Tivat Ilija Jano-
vić, predsjednik Hrvatske krovne
zajednice „Dux Croatorum“ Zvo-
nimir Deković, predsjednik OO
HGI-ja Kotor Josip Gržetić, član
Hrvatskoga građanskog društva
Crne Gore Tripo Schubert i ostali.
Misa za domovinu
5

6. EUROPSKI SAVJET OPĆIH POSLOVA EUROPSKE UNIJE
JEDNOGLASNO DONIO ODLUKU O POČETKU PRISTUPNIH
PREGOVORA S CRNOM GOROM 29. LIPNJA
Datum
za pamćenje
6

7. Piše:
Tijana Petrović
Crna Gora preuzela je štafetu od
Hrvatske ka Europskoj uniji.
Ministri vanjskih poslova
ili europskih poslova zema-
Ovo je najznačajniji i najveći dan
lja članica EU-a odlučile su za Crnu Goru nakon odluke o
na sastanku u Luxembourgu
da odobre početak pristupnih nezavisnosti. Otvaraju se poglavlja
pregovora s Crnom Gorom, a 23. i 24. – vladavina prava, borba
ta odluka potvrđena je na sa-
stanku predsjednika država protiv korupcije i organiziranog
ili vlada zemalja na sastanku kriminala i nezavisnosti pravosuđa.
u Bruxellesu 29. lipnja 2012.
godine.
Crna Gora je treća država napretku Crne Gore u pro- uspjesima“, izjavio je Filip
nastala raspadom bivše Jugo- vedbi reformi te preporučila Vujanović, predsjednik Crne
slavije koja otvara pregovore o otvaranje pristupnih pregovo- Gore.
pristupanju Europskoj uniji, ra, ocijenivši da je ta zemlja „Preuzeli smo štafetnu pa-
nakon Slovenije koja je člani- učinila napredak u području licu od Hrvatske na putu ka
ca od 2004. i Hrvatske, koja vladavine prava, borbi protiv EU. Ovo je novi stimulans da
ulazi u EU 1. srpnja sljedeće korupcije i organiziranog kri- nastavimo s reformama za sve
godine. minala te postigla potrebnu političke subjekte i cijelo crno-
„razinu usklađenosti“ s europ- gorsko društvo“, rekao je Mi-
Pregovori bi na prvoj među- skim standardima. lan Roćen, ministar vanjskih
vladinoj konferenciji trebali poslova i europskih integracija.
biti službeno proglašeni otvo- Europska unija vodit će s
renima, a nakon toga slijedi Crnom Gorom pregovore pre- „Sada krećemo u najtežu i
postupak dubinske analize ma novom pristupu, po kojem najzahtjevniju fazu, bez pre-
crnogorskog zakonodavstva će se najprije otvoriti pregovori sedana, u istoriji evropskih
i njegove usporedbe s europ- u dva najvažnija poglavlja 23. integracija po obimu obaveza
skom pravnom stečevinom. - Pravosuđe i temeljna prava i i načinu kontrole njihovog is-
Očekuje se da bi prva poglav- 24. - Pravda, sloboda i sigur- pinjavanja“, izjavio je Ranko
lja Crna Gora mogla otvoriti nost. Ta dva poglavlja bit će Krivokapić, predsjednik parla-
potkraj ove godine. otvorena tijekom čitavog pro- menta Crne Gore.
cesa i bit će zatvorena tek na
Crna Gora ima kandidatski kraju. Milan Roćen i Štefan File
status od prosinca 2010. U „Otvaranje pregovora pred-
prosincu prošle godine Europ- stavlja novu fazu europskog
sko vijeće je, s ciljem otvaranja puta Crne Gore, koja će omo-
pregovora u lipnju ove godine, gućiti nastavak procesa mo-
zadužilo Europsku komisiju dernizacije i demokratizacije
da ocijeni napredak Crne Gore crnogorskog društva, te jača-
u provedbi reformi s posebnim nja institucija sistema“, rekao
naglaskom na područje vlada- je Štefan File, komesar za pro-
vine prava, temeljnih prava, širenje EU-a.
borbe protiv korupcije i orga- „Donesena odluka je visoko
niziranog kriminala. priznanje za države i sve su-
Komisija je to učinila i 23. bjekte društva koji su pomo-
svibnja prihvatila izvješće o gli crnogorskim integracionim
7

8. POSJET MINISTRICE VANJSKIH I EUROPSKIH POSLOVA VESNE
PUSIĆ CRNOJ GORI
Odnosi
Crne Gore i Hrvatske
primjer svima
u regiji
Piše:
Tripo Schubert
Želimo naglasiti okrenutost prema
budućnosti, ali i riješiti probleme
koji su ostali kao što su problemi
M
inistrica vanjskih i eu-
ropskih poslova Vesna restitucije. Upravo bi Hrvati
Pusić razgovarala je u
utorak 12. lipnja 2012. u Ko- mogli biti nositelji aktivnosti na
toru s predstavnicima hrvat- približavanju Crne Gore Europskoj
ske nacionalne manjine u Cr-
noj Gori o položaju i pravima uniji
Hrvata u toj zemlji, njihovoj
organiziranosti, aktivnostima ković i zastupnica Hrvatske va za edukaciju i animaciju,
i problemima te o financijskoj građanske inicijative u crno- kao i doniranjem stipendija
potpori hrvatskim udrugama gorskom parlamentu Ljerka za studiranje i postdiplomske
i medijima koji djeluju u Boki Dragičević. studije na sveučilištima u Hr-
kotorskoj. vatskoj.
U razgovoru su sudjelovali Tijekom razgovora pred-
predsjednik Hrvatskoga gra- stavnici udruga istaknuli su Ministricu Pusić primio je
đanskog društva Mirko Viče- potrebu rješavanja tehničkih kotorski biskup monsinjor Ili-
vić, predsjednik Hrvatskoga problema, načina finaciranja ja Janjić koji je predstavio bi-
nacionalnog vijeća Crne Gore hrvatskih medija Hrvatsko- skupiju odnosno njezinu povi-
Miroslav Franović, predsjed- ga glasnika i Radio Duxa te jest te kulturno i spomeničko
nik Hrvatske krovne udruge- suvremenijeg načina rada s blago Hrvata kao autohtonog
Dux Croatorum Zvonimir De- mladima stvaranjem kampo- naroda u Boki kotorskoj. Mi-
8

9. nistrica je izrazila zadovoljstvo
posjetom i susretom u bisku- Potpisivanje sporazuma
piji koja je pomogla u očuva-
nju autohtonoga hrvatskog
identiteta u Crnoj Gori.
Hrvatska šefica diplomacije
istaknula je kako, vezano uz
funkcioniranje institucija hr-
vatskog naroda, postoji namje-
ra da se napravi plan kulturne
suradnje u regiji na medijskim
komunikacijskim projektima i
kulturnim projektima. “Želimo
naglasiti okrenutost prema
budućnosti, ali i riješiti pro-
bleme koji su ostali kao što su
problemi restitucije. Upravo bi
Hrvati mogli biti nositelji ak-
tivnosti na približavanju Crne
Gore Europskoj uniji”, rekla je
ministrica Pusić.
Sastanak sa hrvatskim udrugama
Ministrica vanjskih poslova
Vesna Pusić i njezin crnogor-
ski kolega Milan Roćen pot-
pisali su u utorak 12. lipnja
2012. u Podgorici Sporazum o
Euroatlantskom partnerstvu
između vlada Crne Gore i Hr-
vatske.
Ministrica je crnogorskom
kolegi predala prijevode eu-
ropskog zakonodavstva s en-
gleskog na hrvatski jezik, od
2009. do danas.
“Sporazum je za nas pogled
u budućnost. Za Crnu Goru
to znači da se ugleda na hr-
vatska iskustva, a za nas je to
način dobre suradnje sa su-
sjedima. Pristupni proces bit-
niji je od samog članstva jer je
to razdoblje u kojem se grade
institucije“, rekla je tim povo- pravnim stečevinama, kao i u nji polazi od odlučnosti Crne
dom Pusić. potrebnoj prilagodbi državne Gore za provođenjem reformi
Euroatlantsko partnerstvo uprave. Kako se ističe, Hrvat- na putu prema EU i NATO-u
dviju zemalja će, kako se oče- ska i Crna Gora potpisale su i spremnosti Hrvatske da na
kuje, pridonijeti integraci- ovaj sporazum želeći nastaviti tom putu pruži Crnoj Gori od-
ji Crne Gore u EU i NATO te jačati svoje dobrosusjedne od- govarajuću političku i tehnič-
afirmirati europske vrijednosti nose i svjesne važnosti vlasti- ku potporu.
u bilateralnoj i regionalnoj su- tog doprinosa miru, stabilnosti Hrvatska će staviti na ras-
radnji, a cilj je da se uz pomoć i napretku jugoistočne Europe polaganje svoje specifično
u ispunjavanju kriterija olak- te uvjerene da bi članstvo ze- znanje, stečena iskustva i ek-
ša Crnoj Gori tijek pregovora malja regije u Europskoj uniji spertize iz pregovaračkog pro-
za članstvo u EU, pomogne i NATO-u predstavljalo trajnu cesa s Europskom unijom i
u usklađivanju nacionalnog afirmaciju tih vrijednosti. Spo- NATO-om, a ugovorne stranke
zakonodavstva s europskim razum o euroatlantskoj surad- pripremit će i zajedničke pro-
9

10. U pratnji Veleposlanika i Generalnog konzula
Novinar dnevnog lista Pobjede upitao je ministricu da prokomentira či-
njenicu da je u emisiju „Lijepom našom”, koja se emitira na hrvatskoj dr-
žavnoj televiziji, uvrštena Boka kotorska. Pusić je odgovorila kako Hrvat-
ska „nema apsolutno nikakve teritorijalne pretenzije“. „Iskreno rečeno,
emisiju nisam gledala, ali Hrvatska nema apsolutno nikakve pretenzije,
a nadam se ni Hrvatska televizija, iako se ona ne pita u tim pitanjima za
mišljenje. Bilo kakva pomisao da bi se tu radilo o teritorijalnim preten-
zijama ne postoji”, rekla je Pusić.
jekte prekogranične suradnje, granicu s Unijom. Dragocjena skih poslova Crne Gore Milan
uključujući i infrastrukturne su njihova iskustva i znanje Roćen.
projekte koji bi se mogli natje- koje su stekli u procesu pri- Tijekom boravka u Crnoj
cati za financijska sredstva iz stupanja EU. Iskoristili smo Gori ministrica Pusić sastala
fondova Europske unije. Su- priliku da razmijenimo mišlje- se s najvišim državnim duž-
radnja obuhvaća i usavršava- nja o nizu bilateralnih pitanja nosnicima, predsjednikom
nje i razmjenu stručnjaka. i zajedno konstatirali zado- države Filipom Vujanovićem,
„Osim Hrvata, nitko se više voljstvo zbog uspona u našim predsjednikom parlamenta
od Crnogoraca nije razveselio odnosima. Slobodno možemo Rankom Krivokapićem i pre-
uspjehu Hrvatske i njezinu reći da odnosi između Crne mijerom Igorom Lukšićem te
članstvu u EU. Jer, nakon što Gore i Hrvatske mogu poslu- je još jedanput istaknula pot-
Hrvatska postane članica EU- žiti za primjer svima u regiji i poru Hrvatske našim euroa-
a, Crna Gora će imati i fizičku šire“, izjavio je ministar vanj- tlantskim integracijama.
10

11. DAN HRVATSKOGA GRAĐANSKOG
DRUŠTVA CRNE GORE
OBILJEŽEN JE ODRŽAVANJEM
XI. GODIŠNJE SKUPŠTINE
11 godina
zajedno
Piše: Dosadašnji stvoreni kulturni kapital
Vivijan Vuksanović raznim akcijama Društva prelazi
okvire nevladine udruge te je
D
ana 23. srpnja je Dan
HGD CG, koji se ove Hrvatsko građansko društvo Crne
godine obilježio rad-
no, održavanjem XI. godišnje Gore steklo uvjete da ga grad Kotor
skupštine 16. srpnja 2012.
godine u dvorani Doma kultu-
prizna kao društvo od posebnog
re „ Josip Marković“ u Donjoj značaja
Lastvi.
Intoniranjem crnogorske i
hrvatske himne započelo je Skupštinu su pozdravi- odbora Fonda za manjine u
zasjedanje. li: Božo Vodopija - generalni Crnoj Gori, Miroslav Frano-
Od 1.420 registriranih čla- konzul Republike Hrvatske vić - predsjednik Hrvatsko-
nova Društva delegirano je iz u Kotoru, Marija Vučinović ga nacionalnog vijeća, Slavko
svih podružnica 70 članova - predsjednica Hrvatske gra- Mandić - predsjednik Matice
koji su, uz pozvane goste, bili đanske inicijative, Miroslav Crnogoraca - ogranka Kotor i
prisutni na Skupštini. Marić - predsjednik Upravnog Mileva Pejaković Vujošević -
11

12. direktorica Pomorskog muzeja
Crne Gore u Kotoru. Intoniranje himni
Uz njih na Skupštini su bili
prisutni i Ljerka Dragičević -
poslanica u Parlamentu Crne
Gore, Zvonimir Deković - pred-
sjednik hrvatske udruge DUX
Croatorum iz Donje Lastve,
kao i Miroslav Marušić - glavni
urednik hrvatskog radija DUX
i Tijana Petrović - urednica
Hrvatskoga glasnika.
Generalni konzul RH Božo
Vodopija čestitao je na zajed-
ništvu svih udruga i stranke u
borbi za očuvanje identiteta te
Društvu na uspješnim aktiv-
nostima, na ukupnom djelo-
vanju i radu za svih jedanaest
godina postojanja i plodono-
snog rada.
„Hrvatska manjinska za-
jednica u CG nije remetilački
činitelj, već pravi most surad-
nje i prijateljstva između dviju
susjednih država. Prethodnih
dana kada se ministrica vanj-
skih poslova Hrvatske Vesna
Pusić susrela s najvišim cr-
nogorskim dužnosnicima bio
sam jako ponosan jer se s po-
štovanjem razgovaralo o svim
hrvatskim udrugama koje
djeluju u Crnoj Gori, a HGD-
u želim da nastavi s plodnim
radom i da traje što dulje“, re-
kao je generalni konzul Božo Radno predsjedništvo
Vodopija.
štuje Fond za manjine i da joj ne riječi i pohvalila uspješan
Marija Vučinović izrazila osigurava više sredstava nego rad u tiskanju časopisa Hrvat-
je zadovoljstvo što svi Hrvati što je to dosadašnjim kriteriji- skoga glasnika.
zajedno sa strankom i udru- ma predviđeno.
gama rade na očuvanju iden- Slavko Mandić posebno je Izvještaj o radu Društva u
titeta, stvaranju boljih uvjeta pohvalio dobru suradnju HGD proteklih godinu dana pod-
za život i na najbolji način pro- CG s Maticom Crnogoraca, a nio je predsjednik HGD-a CG
moviraju i prezentiraju bogato za rad Društva rekao je kako Mirko Vičević, koji je između
kulturno naslijeđe. sva priznanja koja su mu do- ostalog rekao kako sva pri-
Miroslav Franović rekao dijelile obje države potvrđuju znanja koja su Društvo i poje-
je kako će nacionalno Vijeće uspješan rad i veliki doprinos dinci dobili u protekloj godini
pomagati rad ovakvih udruga Društva u stvaranju tako do- dodatno obvezuju na još bolji
kao što je HGD CG, a poseb- brih odnosa Crne Gore i Hr- i kvalitetniji rad u sljedećem
no projekte koji su vezani uz vatske. razdoblju. „Dosadašnji stvore-
mlade. Mileva Pejaković Vujoše- ni kulturni kapital raznim ak-
Miroslav Marić podsjetio je vić, čestitajući Dan Društva i cijama Društva prelazi okvire
prisutne da hrvatsku zajedni- zaželjevši uspješan rad Skup- nevladine udruge te smatram
cu u Crnoj Gori posebno po- štine, naglasila je značaj pisa- da je Hrvatsko građansko
12

13. Učesnici Skupštine
društvo Crne Gore steklo uvje- u dramskoj sekciji“, rekla je uz području financiranja i osigu-
te da ga prizna grad Kotor kao ostalo D. Milošević. ranja prostora. Mišljenja sam
društvo od posebnog značaja“, Tripo Schubert fokusirao da bi i dodjela ordena od dr-
rekao je predsjednik Društva je svoje izlaganje na problem žava Hrvatske i Crne Gore na-
Mirko Vičević. neplaćanja članarine čija go- šem Društvu za doprinos na
Delegati su usvojili izvješća dišnja visina ne može ugroziti polju međunarodne kulturne
o radu Društva i financijskom ničiji proračun, ali može biti suradnje trebala biti obvezu-
poslovanju, uz pozitivno mi- značajna stavka za financira- juća i za rješavanje uvjeta za
šljenje Nadzornog odbora za nje pojedinih aktivnosti ako bi rad“, rekao je Schubert.
2011. godinu, kao i prijedlog samo polovina članstva izvrši-
plana aktivnosti i financijski la svoju obvezu. Tijana Petrović predstavila
plan za 2012. godinu. „Drugo značajno pitanje koje se delegatima kao nova ured-
U diskusiji je sudjelovala i već godinama pokušavamo ri- nica časopisa Hrvatskoga gla-
Dijana Milošević istaknuv- ješiti jest osiguranje uvjeta za snika i zahvalila je svima koji
ši potrebu većeg angažiranja rad Društva. U studiji koju je joj prilozima i prijedlozima po-
mladih članova Društva u izradio NVO Expeditio za po- mažu u ovome važnom projek-
svim aktivnostima. „Pohvalno trebe lokalne samouprave o tu.
je što se oformila škola man- razvoju kulture ove općine za „Trudit ću se da časopis izla-
doline, autohtonoga medite- razdoblje 2012. - 2016. godine zi mjesečno i da njegova kva-
ranskog instrumenta, čiji su eksplicitno stoji konstataci- liteta bude još bolja. Apeliram
rezultati već vidljivi sudjelo- ja da HGD CG, koji daje veli- na sve vas da aktivnije sura-
vanjem dječjeg sastava Tripo ki doprinos na planu kulture, đujete s redakcijom, da šaljete
Tomas na božićnim koncerti- može s pravom biti proglašeno priloge iz rada podružnica i o
ma, ali to nije dovoljno. U ovoj institucijom od posebnog inte- aktualnostima iz vaših sredi-
godini započet ćemo raditi na resa Općine Kotor i na toj os- na jer ovo je vaš časopis“, re-
promociji bokeljskoga govora novi uživati i određena prava u kla je uz ostalo Tijana.
13

14. SVEČANO PROSLAVLJEN VELIKI JUBILEJ
KOTORSKE GRADSKE MUZIKE
170 godina tradicije,
muzike, kulture…
Piše:
Tijana Petrović
Dvodnevnim programom, pod
nazivom “Gradska muzika Kotor,
U 170 godina tradicije, muzike,
petak 29. lipnja u cr-
kvi sv. Duha održana
je Svečana skupština kulture...”, obilježen je veliki jubilej
Gradske muzike Kotor. O po-
vijesti orkestra, jednog od sim- najstarijega puhačkog orkestra u
bola grada Kotora, govorio je Crnoj Gori i jednog od najstarijih na
odvjetnik i dugogodišnji član
Gradske muzike Kotor Boš- Balkanu.
ko Grgurević. Prisutnima se
obratio i čestitao na jubileju
najstariji član Gradske muzi- Građanska glazba grada Kotora 1888.
ke gospodin Boro Cicović, koji
je davne 1932. godine postao
njezin član. U povodu jubileja
dodijeljena su priznanja odno-
sno plakete te zahvalnice su-
radnicima i sponzorima koji
su pomogli u obilježavanju
jubileja, među kojima i Hr-
vatskome građanskom druš-
tvu za dugodišnju suradnju
i potporu u proslavi jubileja.
Dobitnici plakete su: profesor
Nikola Čučić - za dugogodišnje
vođenje i doprinos kontinui-
tetu rada orkestra, odvjetnik
Vladimir Begović - za dugodo-
dišnje vođenje, izniman dopri-
nos očuvanju i modernizaciji
orkestra i afirmaciju bogate
tradicije, Krešimir Petrović -
14

15. Gradska muzika Kotor 1930.
najstariji aktivni član Gradske
muzike za doprinos kontinui- Bogata povijest
tetu rada, Adam Cuca - za 50
godina aktivnog članstva i do- Gradska muzika Kotor osnovana je davne 1842. godine,
prinos kontinuitetu rada, Ivica a osnovali su je ugledni građani koji su tadašnjem grado-
Biskupović - za izniman dopri- načelniku Marku Paskvaliju podnijeli pismeni predlog za
nos očuvanju orkestra i anga-
žiranost na obuci članova na osnivanje orkestra. Prvi orkestar pod nazivom Građan-
tradicionalnim instrumentima ska glazba grada Kotora imao je 24 člana čija su imena
i Nikola Konjević, predsjednik poznata, ali na žalost ne i ime prvog dirigenta koji je
Skupštine općine Kotor - za vodio orkestar.
dugogodišnju posvećenost i Pravilnik o radu Građanske glazbe grada Kotora usvo-
potporu orkestru. Plakete je jen je 15. lipnja 1842. godine, i njime su bili obuhvaćeni
uručio dirigent Petar Bukilica, svi elementi djelovanja, ponajprije problemi obrazovanja
a u ime dobitnika prisutnima novih muzičara, pri čemu je osnovno načelo bilo da or-
se obratio Nikola Konjević. kestar sam pruži obrazovanje svojim članovima te da se
Sljedećeg dana proslava je izdržava vlastitim sredstvima.
nastavljena defileom puhač- Od osnivanja do početka XX. stoljeća orkestom su diri-
kih orkestara, a uz domaći-
na nastupili su i prijateljski girali Josip Jedlička, Jeronim Fioreli, Ivan Jedlička mla-
orkestri Glazbeno-prosvjetno đi, Antun Petrarka, Ivan Burati, Ivan Jedlička Stariji,
društvo Tivat i Mjesna muzika Dionizije De Sarno San Giorgio. Orkestom u XX. stoljeću
Đenovići. dirigiraju mnogi kapelnici, među kojima su najznačajni-
Proslava je završena Sveča- ji Erminie Bagatella, Tripo Tomas, Antun Homen, Tri-
nim večernjim koncertom 30. po Đurašević, Nikola Čučić, Nikola Gregović i Vladimir
lipnja, ispred katedrale bazili- Begović. U svojoj dugoj povijesti Gradska muzika Kotor
ke sv. Tripuna. Dobro uštiman svirala je mnogobrojnim slavnim ličnostima: Petru II.
orkestar, pod dirigentskom Petroviću Njegošu, Franzu Ferdinandu, princu Eduardu,
palicom dugogodišnjeg člana kralju Olafu, kraljici Beatrisi, M`Bou, princezi Margare-
Petra Bukilice, izvodio je kla- ti, Titu, Eleanori Roosevelt, Jean-Paulu Sartreu, Sofiji
sična i popularna djela. Tako
je mnogobrojna publika imala Loren i Carlu Pontiju, princezi Jelisaveti Karađorđević i
prilike čuti „Carmen“ Georgesa mnogim drugima. Za svoj rad orkestar je dobio mnogo-
Bizeta, „Dunavske valove“ Jo- brojna priznanja, među kojima su svakako najznačajnija
vana Ivanovića, „Šjora Maru“ Orden zasluga za narod sa srebrnim zracima, dodijeljen
Tripa Tomasa, koju je uz prat- ukazom Josipa Broza Tita 1967. godine, te Novembarska
nju Muzike otpjevao praunuk nagrada Grada Kotora iz 1977. godine. Danas orkestar
slavnoga kotorskog meštra, ima 30-tak članova, uglavnom amatera, koji s ponosom
Ivan Tomas. Orkestar je svirao prezentiraju muzičku kulturu i stoljetnu tradiciju staro-
i evergreen „My Way“, mar- ga grada.
ševe „Colonel Bogey“ i „Pink
15

16. Panther“, popularne pjesme nog konzulata Republike Hr-
„Quando, Quando“ i „Final co- vatske u Kotoru, i mnogi dru-
Ivan Tomas untdown“, a pjesmu „Jabuke gi iz kulturnog i javnog života
i trešnje” maestralno je izveo Kotora.
Adam Cuca, solist na trubi. Kao poklon Gradskoj muzici
Koncert je uz vatromet završio Kotor, u organizaciji ŠOSMO
pjesmom „Bokeška noć“ koju „Vida Matjan“ iz Kotora, 6.
je uz pratnju orkestra otpjeva- lipnja ispred crkve sv. Luke
la Sanja Maslovar. Na samom održan je koncert korova, na
kraju koncerta Muzika je, već kome su uz korove muzičke
po tradiciji, izvela kolo sv. Tri- škole nastupili i najmlađi kor
puna. Uz navedene soliste, JPU „Radost“ i Cukarini te kor
kao gost je nastupio i gudač- Srpskoga pjevačkog društva
ki kvartet „Coda”, a predivnu Jedinstvo.
noć pjesmom su upotpunili NVO Šjore od mota i ovoga
članovi Srpskoga pjevačkog puta dale su svoj doprinos u
društva Jedinstvo. U progra- organizaciji Večeri klapa koja
mu su sudjelovale i mažor- se održala 15. lipnja na Cita-
etkinje „Fešta“. Na koncertu deli, a prihod od prodaje ula-
su bili mnogobrojni uzvanici, znica dan je za organizaciju
među kojima gradonačelnica svečane proslave jubileja.
Kotora Marija Ćatović, pred- U organizaciji Zajednice Ta-
sjednik Skupštine općine Ni- lijana Crne Gore, Gradska
kola Konjević, kotorski biskup muzika Kotor gostovala je od
mons. Ilija Janjić, veleposla- 22. do 25. lipnja u talijanskom
nik Austrije u Crnoj Gori Mar- gradu Muggiji, gdje je na trgu
tin Pammer, gospođa Katja ispred općine održala koncert.
Žarnić, prvi konzul General-
Promenadni koncert
16

17. Sa svečane Skupštine Sa svečanog koncerta
Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo Završnica koncerta
Zajednički nastup
kotorske i gostujućih glazbi
17

18. U KOTORU SVEČANO OBILJEŽEN
DAN BOKELJSKE MORNARICE 809
Tradicija duža
od 12 vjekova
Piše:
Danijela Vulović
Davne 1463. godine izdan je prvi
statut Bratovštine Bokeljske
U mornarice 809
sklopu Dana Bokeljske
mornarice, koji se pro-
slavlja svakog 26. lipnja
jer je na taj dan davne 1463.
godine izdan prvi statut Bra- Primopredaja zastave
tovštine Bokeljske mornarice
809, dana 25. lipnja u crkvi
Svetog Duha, u koncertnoj
dvorani Glazbene škole „Vida
Matjan“, održana je Svečana
akademija. Voditelj progra-
ma Nikola Ciko, predsjednik
Upravnog odbora Bokeljske
mornarice, pozdravio je pri-
sutne goste: Nikolu Konjevića
- predsjednika Skupštine Op-
ćine, Fila Biskupovića - pot-
predsjednika Općine Kotor,
Katju Žarnić - konzulicu u
Generalnom konzulatu R. Hr-
vatske u Kotoru i predstavnike
HGD CG.
Minutom šutnje dana je po-
čast nedavno preminulom dr. gradu, govorio je o fenomenu njem prošlih vremena, uvidom
sc. Milošu Miloševiću, admira- „Povijesti sadašnjosti“, koji je u povijesne procese, povjesni-
lu Bokeljske mornarice. vezan uz kontinuitet i trajanje čar ima mogućnost suvreme-
Dr. Branko Sbutega, pred- Bokeljske mornarice. „Svojim nicima objašnjavati njihovo
sjednik Podružnice u Beo- posebnim znanjem, poznava- vrijeme. Još je važnije da ima
18

19. znanje koje mu omogućava da
objasni genezu današnjih fe-
nomena i da pokaže što je sve
utjecalo na to da sadašnjost
bude baš ovakva kakva jest“,
rekao je Sbutega.
Također se osvrnuo i na plo-
donosan život pokojnog admi-
rala dr. Miloša Miloševića.
U programu je sudjelovala
ženska klapa „Bisernice Boke“,
plesna grupa Bokeljske mor-
narice, uz glazbenu pratnju
kombiniranoga mandolinskog
sastava, mali admiral i učeni-
ci glazbenih škola iz Kotora i
Tivta.
Na Dan Bokeljske mornari-
ce, na trgu ispred Pomorskog Radno predsjedništvo - Sbutega, Ciko, Radović
muzeja, formiran je glavni
odred, sastavljen od podruž-
nica Kotor, Tivat i Herceg
Novi. Glavni odred preuzeo
je u pratnji Gradske muzike
Kotora, ispred zgrade Općine
Kotor, državnu zastavu, a na-
kon toga tradicionalno obišao
grad, preko Tabačine do glav-
nih gradskih vrata. Viceadmi-
ralu Iliji Radoviću predao je
raport ispred glavnih gradskih
vrata i ključeve grada Kotora
predsjednik Skupštine Nikola
Konjević. Na kraju je na glav-
nome gradskom trgu odigrano
tradicionalno kolo Bokeljske
mornarice. Ulicama grada
Viceadmiral Radović pozdravlja Odred
19

20. Još jedna priča - Žućenica festa
Chicory, bitte
Piše:
Mašo Čekić
U Europi je žućenica postala
crnogorski brend, a u našim
U restoranima je nema
bokeškoj gastronomskoj
tradiciji stoljećima se
koristi autohtono bilje.
Iako nema puno izrazitih, sa-
mosvojnih bokeških specijali-
teta, upravo divlje biljke daju
specifičnost bokeškoj kužini.
Takva jela, u kojima Boke-
lji obilato koriste trave kao
glavne sastojke ili dodaju tek
poneku balicu ljekovitog bilja
autohtona su i pripadaju na-
šoj gastronomskoj kulturnoj
baštini.
To bilje, najčešće sirotinj-
ski pripremano, uz čašu do-
maćeg vina, ako je prete-
klo, posebno s proljeća i jeseni,
bilo je gotovo sve na bokeškoj
težačkoj trpezi.
Među jestivim travama u
Boki žućenica je nekrunisana
carica, gotovo sveta trava hra-
niteljica.
Obilježje je sirotinjskog sto-
la, gladnih i ratnih godina, ali i
specijalitet na trpezi u vrijeme danas specijalitet, a u drugim fruktozu, pentosan i mast.
blagdana kada se moglo priu- sredinama tek se povremeno o Zbog bogatstva ljekovitih sa-
štiti meso ili riba. Prisutna je njoj govori kao jestivoj biljci. stojaka od ove trave koristi se
u svim dijelovima Mediterana Specifičnu aromu i gorak sve: korijen, lišće i cvijet.
iako se kao jestiva ne koristi ukus žućenici daje inzulin, Od njezina korijena suše-
na isti način. Čak se može osnovni ljekoviti dio žućenice. njem, prženjem i mljevenjem
ustvrditi da je u Boki, Istri, Uz inzulin sadrži cikoriteol, priprema se zamjena za kavu,
nekim dalmatinskim otocima, derivate voćnog šećera, 25 po- poznata kao cikorija. Za tu
Liguriji i Pulji u Italiji, Kata- sto pektina, željezo, kalcij, ka- vrstu kave utvrđeno je i an-
loniji u Španjolskoj, Grčkoj i lij i natrij. Njezin korijen u su- tikancerogeno svojstvo. Kao
Turskoj oduvijek bila hrana, hom stanju sadrži još intybin, i sve biljke iz velike porodice
20

21. glavoćika žućenica je idealna skim tekstovima objavljenim Njoj u čast, u Tivtu i drugim
hrana za šećerne bolesnike, a u još nekoliko europskih ze- gradovima u regiji, organizira-
pomaže u liječenju mnogobroj- malja. U TV i radio emisija- ju se programi „Još jedna pri-
nih drugih bolesti i tegoba. ma, u Crnoj Gori i inozemstvu ča Žućenica-festa“. Do sada
Žućenica ima mnogobrojne emitirano je više od 15 sati su, multimedijalnim pristu-
rođake, a botaničari stalno programa posvećenog Žuće- pom, ispričane priče o čaju u
stvaraju nove vrste. nica-festu. Stigle su nagrade đardinu stare Bokeljke, izradi
Ipak, pred dobrom, starom, i priznanja, među kojima i svile u Boki kotorskoj, bokeš-
divljom žućenicom (poznata je Zlatna medalja Novosadskog kom čipkarstvu, pismima Bo-
još i po tridesetak drugih ime- sajma na prezentaciju Žućeni- kelja kroz povijest, božićnim
na) valja zastati. ca-festa i nagrada TO Tivat za kolačima i zaboravljenome bo-
Tivćani su joj posvetili bro- inovaciju. Programe „Žućenica žićnome slatkom posluženju
šuru „Serenada od žućeni- festa“ vidjelo je oko 30.000 po- od pšenice i suhog voća, kola-
ci“ koja je doživjela četiri izda- sjetilaca kojima je podijeljeno čima inspiriranima Mocartom,
nja, a stalno se traži primjerak više od 13.000 obroka s jelima lastovskoj svadbi, historiji bo-
više. od žućenice. keške muzike, naivnom slikar-
Posvetili su joj i gastronom- Nije naški da budemo neza- stvu i kiparstvu, padišpanju...
ski festival – «Žućenica fest» hvalni, a pri tome zakinuti za Zaslužuje žućenica još do-
koji se tijekom ove godine najljepše darove prirode. Zato sta toga. Knjigu u kojoj će se
održava osmi put. Festival je priča o žućenici ima i nasta- naći 170 načina pripreme jela
specifičan po mnogo čemu, pa vak, izvan trpeze. od žućenice ili s njom, uz fo-
i vremenu održavanja - od pr- tografije onoga što se kuhalo i
vih ljubičica do prvih zimskih
bura. Za to vrijeme žućenica
se može ubrati u našim đar-
dinima, voćnjacima, vinogra- Ljepotom i bo-
dima ili na nekoj livadi izvan jom plijeni cvijet
grada, a sve češće i više se sije. žućenice. U našem
A žućenice je vazda bilo na narodu, ali i usme-
trpezi. I kada su gromovi pu- nom predajom
cali, kada je riba bježala u car- drugih naroda, ima
stvo morskih dubina, kada se više legendi o na-
iz vlastitog dvorišta nije moglo, stanku tog cvijeta.
kada se plaćao danak i banak, Jedna od najljep-
kada su djeca plakala čekaju- ših legendi nastala
ći da se u brondzinu skuha Cikorija je na obalama Me-
šaka pljesnivog brašna, kada diterana.
su bolesti desetkovale ljude i Plavooka ljepoti-
stoku, kada su krvarili potoci. ca silno je ljubila mladog mornara. Obećali su se
Za nju se nije plaćalo. jedno drugom, a vjenčanje planirali za proljeće
Ni molilo. Zaslužila je naša - čim se mornar vrati s još jednog vijađa. Valja
žućenica festival i mnogo više zaraditi za prsten i svadbu.
od toga. Organizacija žena Čekala je djevojka dragoga, u početku s vese-
Tivta i Radio Tivat, po ideji i ljem, zbog sretnog događaja koji stiže. Vrijeme
scenariju Maša Čekića i Bla- je prolazilo, a suze su sve češće tekle njezinim
ženke Vučurović, realiziraju licem. Proteklo je tako, u čekanju, nekoliko pro-
gastro večeri i gastro predsta- ljeća.
ve „P(i)jat od žućenice“ u Tivtu, Plavetnilo njezinih isplakanih očiju, suze, lju-
ali i u Budvi, Trebinju, Puli, bav, čemer i bol za dragim – sve se slilo i transfor-
Vrnjačkoj Banji, mađarskom
Makou, poljskom Skočovu,
miralo u cvijet trave žućenice. Nježno zatrepti s
Sremskoj Mitrovici, Podgorici, izlaskom sunca i zaplavi sve oko sebe. Kao nada
Risnu i drugim gradovima. djevojke što čeka na obali mora. Onda se latice
Našla se naša žućenica u ka- zatvore, tugujući do nove iskre i ponovnog uzda-
talozima mnogobrojnih ruskih ha - možda mi ga Gospa vrati.
turističkih organizacija, na
naslovnim stranama njemač-
kih gastro časopisa, u novin-
21

22. prezentiralo prošlih osam go-
dina. Žućenicu su koristili stari Grci, Rimljani i Ara-
Zaslužuje brošuru s izborom pi, a 300 godina prije Krista, Grci su je uzgajali u
od 15 najpopularnijih recepa- vrtovima.
ta sa žućenicom, na sedam Plantažni uzgoj u Europi počinje 1763. godine u
stranih jezika.
Obje knjige su spremne i če-
Njemačkoj, gdje je tri godine ranije otvorena prva
kaju milost sponzora. tvornica za proizvodnju cikorije kao zamjene za
A recepti? kavu.
I oni starinski, koje su nam Već 1770. godine u Berlinu su objavljena znan-
babe ostavile, i oni nastali u stveno dokazana svojstva žućenice i njezine vri-
kreativnoj kužini, čekaju da se jednosti u prehrani i liječenju.
u bokeškim restoranima po- Grčki i rimski pisci Aristofan, Teophrastus i Di-
nude gostima. Za sada to rade oskirud pišu o njoj, a Plinije Stariji uvrstio ju je u
samo rijetki ugostitelji, u tri enciklopedijsko djelo „Istorija prirode“.
restorana. Mnogi pjesnici, od Horacija do danas, posvetili
A u prospektima Nacional- su joj stihove, a ljepota njezina cvijeta zabilježe-
ne TO CG, njemačkih, ruskih, na je i na slikarskim platnima.
poljskih i drugih inozemnih
agencija, turistima se propo-
ručuje da u Crnoj Gori pro-
baju jela od žućenice. U ino-
zemstvu je naša trava postala
brend po kojem se prepozna-
jemo.
A kod nas?
Bojim se da me netko od na-
ših ugostitelja ne zaustavi i
pita - Što je to žućenica?
Nije naški, ali bih morao da
rečem...
Delicije od žućenice
22

23. NEREZIDENTNI APOSTOLSKI NUNCIJ U CRNOJ GORI,
NADBISKUP ALESSANDRO D’ERRICO IMENOVAN ZA NUNCIJA U
REPUBLICI HRVATSKOJ
Zaslužan
za povijesni čin
Piše:
don Pavao Medač
Dosadašnji apostolski nuncij u Bosni
i Hercegovini nadbiskup Alessandro
N D‘Errico, koji je od 17. veljače
a Tijelovo 7. lipnja od
vjernika u Crnoj Gori
oprostio se apostolski 2010. godine također obnašao službu
nuncij sv. misom zahvalnicom
u župnoj crkvi Srca Isusova u nerezidentnoga apostolskog nuncija u
Podgorici. Na oproštajnom su- Crnoj Gori, boravio je 7. i 8. lipnja u
sretu bili su mons. Zef Gashi
- barski nadbiskup i predsjed- oproštajnom posjetu prije odlaska na
nik biskupske konferencije sv. novu službu u Republiku Hrvatsku,
Ćirila i Metoda, mons. Ilija Ja-
njić - kotorski biskup, sa svo- kamo ga je 21. svibnja imenovao papa
jim svećenicima, redovnicama
i mnogobrojnim vjernicima ove
Benedikt XVI.
župe. Svetu misu predvodio je
apostolski nuncij nadbiskup
Alessandro D‘Errico, a propo-
vijedao je biskup Ilija Janjić.
Kao što je poznato, sveti otac
Benedikt XVI. nedavno je ime-
novao apostolskog nuncija u
Bosni i Hercegovini, koji je ta-
kođer obnašao službu nerezi-
dentnoga apostolskog nuncija
u Crnoj Gori, nadbiskupa Ale-
ssandra D‘Errica apostolskim
nuncijem u Republici Hrvat-
skoj.
Nadbiskup D‘Errico bio je
apostolskim nuncijem u Bo-
sni i Hercegovini od 2005., a
od veljače 2010. imenovan je
i nerezidentnim nuncijem u Sveta misa zahvalnica - Gashi, D’Errico i Janjić
23

24. unijom. Upravo zahvaljujući visoko državno odlikovanje.
nunciju Alessandru D‘Erricu U oproštajnom govoru nadbi-
Predsjednik Vujanović sa pristupilo se izradi Temeljnog skup D‘Enrrico podsjetio je
papom Benediktom XVI. ugovora između Svete Stolice kako je do ideje o sklapanju
i Crne Gore, koji su potpisali ugovora između Svete Stolice
24. lipnja prošle godine premi- i Crne Gore došlo na inaugu-
jer Igor Lukšić i državni tajnik raciji predsjednika Josipovića
Svete Stolice kardinal Tarcizio u Zagrebu, prilikom njegova
Bertoneo. Temeljni ugovor je neformalnog susreta s pred-
ratificiran u Skupštini Crne sjednikom Crne Gore Filipom
Gore 20. svibnja ove godine, Vujanovićem. Također je izra-
a stupio je na snagu razmje- zio svoju radost da je njegova
nom ratificiranih dokumenata sljedeća služba u Republici
prilikom posjeta predsjednika Hrvatskoj, za narod toliko va-
Crne Gore Filipa Vujanovića žan za vjeru i Crkvu. Ta spo-
Vatikanu, 21. lipnja ove go- znaja ispunjava ga ponosom
dine. Ovim ugovorima bit će i oduševljenjem prije skorog
postavljeni temelji za daljnji odlaska u Zagreb. Svima je na
razvoj međusobnih odnosa srce stavio da ga se sjetimo
Crkve i države, kao i za djelo- kratkom molitvom koja je is-
vanje Katoličke crkve na ovim pisana u njegovu biskupskom
prostorima. Ti odnosi stavlje- grbu „Venit, Sancti Spiritus“
ni su u zakonski okvir koji je – Dođi, duše presveti“! Prisut-
i temeljno polazište bez kojega nima je podijelio apostolski
razvoj i napredak manjinske blagoslov uza zahvalnost za
katoličke zajednice u većin- sve što čine za Crkvu u Crnoj
skoj pravoslavnoj sredini nije Gori.
moguć. Ovaj Temeljni ugovor D‘Ericco je s velikim zanima-
poslužit će i kao primjer za njem razgovarao s generalnim
sklapanje sličnih ugovora s konzulom RH u CG Božom Vo-
drugim crkvama. dopijom i Tvrtkom Kačanom,
Nadbiskupova zasluga u ministrom u VRH Podgorica,
ovom projektu, kao i doprinos a koji su bili na oproštajnoj
u razvoju prijateljskih i eku- misi, o hrvatskoj manjinskoj
menskih odnosa, potaknuli zajednici u Crnoj Gori te o mo-
su predsjednika države Crne gućnostima i načinima oču-
Crnoj Gori. On je rođen 1950. Gore gospodina Filipa Vujano- vanja i unapređenja njihovih
godine nedaleko od Napulja u vića da je prigodom oprošta- manjinskih, vjerskih i nacio-
Italiji, u mjestu Frattamaggio- ja dosadašnjem apostolskom nalnih prava.
re (Fratamađore), doktorirao je nunciju uza zahvalu dodijelio
filozofske znanosti, a svećenik
je od 1974. Ima dugi staž u
diplomatskoj službi Svete Sto- Potpisivanje Temeljnog ugovora
lice, a službovao je u nuncija-
turama u Tajlandu, Brazilu,
Grčkoj te u Poljskoj. Godine
1998. papa Ivan Pavao II. ime-
novao ga naslovnim nadbisku-
pom Karinenskim (Carini) i
povjerio mu službu apostol-
skog nuncija u Pakistanu. On
je drugi nuncij za Crnu Goru
nakon njezina osamostaljenja
2006. godine. Iako je njegova
služba trajala kratko, važna je
za život katolika u Crnoj Gori,
a koja se priprema za poče-
tak pregovora s Europskom
24

25. Nedjelja, 27. svibnja 2012.
Maturanti Gimnazije, Ekonomske,
Medicinske i Pomorske škole iz Kotora
zajedno obilježili završetak svoga četverogodišnjeg
školovanja.
GAUDEAMUS
IGITUR
Piše:
Dario Musić
Ono što se ne uči u školi su životne
istine.
S
vakog svibnja i lipnja
maturanti nemaju tremu
samo zbog ispita, pred
njima je i maturalna proslava.
To je vrijeme mature, velikih
planova, novih ljubavi, ali i
vrijeme maturalnih svečano-
sti. Nisu samo ocjene, matu-
ralni rad i izbor fakulteta ono
što brine srednjoškolce na
kraju njihova srednjoškolskog
školovanja. Tu je i maturalna
proslava - oproštajno veče na
kome će pasti poneka suza,
popit će se koja čašica više,
bljesnut će blic i razred će biti
ovjekovječen na fotografija-
ma. A te fotografije s nostalgi-
jom će se kasnije u životu če-
sto pažljivo gledati. Jer, kako
kaže ona stara iz spomenara:
„Od kolijevke pa do groba, naj-
ljepše je đačko doba.“ Zato se garderobe, obuće, detalja koji danju, zablistati novim sjajem.
te večeri treba pojaviti u što su svima bitni. Visoka potpetica, svilena čara-
boljem izdanju. Što je i oprav- Ma što obukli te čarobne ve- pa i svečana frizura. Konačno,
danje za „groznicu“ oko izbora čeri pojavit će se u novom iz- i maturalna zabava je noć na-
25

26. govještaja novoga, nepozna-
toga i neistraženoga u životu.
Pa neka u skladu s tim bude i
maturalna haljina, odijelo.
Tako su i učenici kotorske
Gimnazije, Ekonomske, Me-
dicinske i Pomorske škole u
nedjelju 27. svibnja u hotelu
„Splendid“ u Bečićima zajed-
no proslavili svoje maturalno
veče. Svečanosti je prethodi-
la tradicionalna popodnevna
šetnja gradom Kotorom. Uz
profesore, roditelje, rođake i
prijatelje, maturante je tije-
kom šetnje gradom pozdravio
veliki broj građana i oduševlje-
nih turista koji su s uživanjem
gledali i komentirali modne
detalje naših mladih sugrađa-
na zaželjevši im sve najbolje u
životu i budućem školovanju.
Rastanak sa svijetom „malih“
i prijem u svjet „velikih“ je za-
počeo.
Maturalna večer u hotelu
„Splendid“ bila je noć za pam-
ćenje, raspoložena mladost i
svečana odjeća dali su poseb-
nu čar ovoj večeri. A za tu pri-
liku trebalo je biti što ljepši.
Maturanti su prodefilirali u
večernjim satima hotelskom
dvoranom „Splendida” koja
je za tu priliku bila svečano
uređena, popraćeni pljeskom
oduševljenih profesora, rodi-
telja, rodbine i prijatelja, što
je bio znak za početak sve-
čanosti. Priređen je prigodan
muzički program na kojemu
su maturanti otpjevali neizo-
stavan „Gaudeamus igitur“,
himnu gimnazijalaca. U njiho-
vim kratkim govorima prisjetili
su se događaja iz svojeg ško-
lovanja i zahvalili su svojim
profesorima i roditeljima na
strpljenju i ljubavi.
Svoj prvi ples otplesali su sa
svojim roditeljima, nakon čega
je večer bila njihova. Kako je
lijepo bilo vidjeti ovu mladost
u prekrasnim haljinama i ele-
gantnim odijelima. Dojučeraš-
nji đaci, koje smo svakog dana
sretali prilikom odlaska u ško- Možda nas netko i zapazi
lu u farmericama i najobičnijoj
26

27. Ovako su nam izgledale primorkinje vile Pred Glavnim gradskim vratima
pred pocetak šetnje
Tradicionalna šetnja gradom
odeći, zakoračili su u svijet odraslih. je mjesec kada će mnogi reći zbogom đačkoj
A mladost! Mladi kao mladi. U neko doba klupi. Četiri godine srednje škole su protekle,
kada ih muzika ponese, kada se iskradu skri- a ulazak u svijet odraslih stigao je preko noći.
vene simpatije, srce zalupa zbog stiska ruke Došlo je vrijeme za nimalo lake i jednostavne
ili skrivenog poljupca zaboravit će sve što je odluke. Posao, možda obitelj ili upis na fakul-
nevažno. Kako je lijepo vidjeti ovu mladost, a ja tet?
bih rekao - ovo je budućnost Kotora! Svim maturantima želimo puno uspjeha na
Slavlje uz jelo, muziku i ples nastavilo se do predstojećim prijemnim ispitima, uz nadu i
ranih jutarnjih sati. očekivanja da će dobiti priliku da svoje stečeno
Svibanj, dakle, nije samo mjesec cvijeća, on znanje donesu i primijene u svome gradu.
27

28. Piše: Tripo Schubert
31. 5. 2012. 6. 6. 2012.
Pregled financijskog poslovanja Sastanak Savjeta
Nadzorni odbor u sastavu: Slavko Marović, Po Statutu Savjet se sastaje minimalno je-
predsjednik, Ivica Biskupović i Slavko Dabi- danput u godini dana, a članovi Savjeta su svi
nović, članovi, izvršili su pregled financijskog predsjednici podružnica. Savjetom predsjeda-
poslovanja Društva za 2011. godinu. Odbor je va predsjednik Društva po funkciji. Razmatra-
konstatirao da je poslovanje teklo u skladu sa ni su materijali za Skupštinu, koje je dostavio
Statutom Društva i Zakonom o knjigovodstvu. Upravni odbor. Savjet je uz minimalne korek-
cije prihvatio izvješća i planove i dostavio ih
1. 6. 2012. Skupštini na usvajanje.
Sastanak Upravnog odbora
Članovi Upravnog odbora razmatrali su ma-
terijale za IX. skupštinu i dostavili Savjetu
Izvješće o radu Društva i financijskom poslo-
vanju za 2011. godinu i planove rada s pla-
nom financija za 2012. godinu na razmatranje.
Skupština će se održati 16. lipnja 2012. godine
u dvorani Doma kulture „ Josip Marković“ u
Donjoj Lastvi.
2. 6. 2012.
Smotra folklora „Dobropoljana
2012.“
Upućen nam je poziv od KUD-a „Bokolje“ da
sudjelujemo na XI. smotri folklornih skupina
u Dobropoljani na otoku Pašmanu, koja se 7. 6. 2012.
održava 7. srpnja 2012. godine. U zajednici s HGI u Podgorici
Bokeljskom mornaricom 809 prihvaćeno je su-
djelovanje njihove folklorne skupine uz pratnju Podružnicu Podgorica 7. 6. 2012. godine
našega mandolinskog sastava. posjetili su predstavnici Hrvatske građanske
inicijative: predsjednica Marija Vučinović, po-
4. 6. 2012. slanica u Parlamentu, Ljerka Dragičević i pred-
Kulturna razmjena
glazbenih društava
Uspostavljena je suradnja našeg Društva s
Ličko-zavičajnim društvom „Vila Velebita“ iz
Požege i dogovoreni nastupi glazbenih grupa
iz Kotora u listopadu 2012. godine u Požegi,
a njihovo gostovanje u Kotoru u korizmenom
razdoblju, prije Uskrsa.
28

29. KRONIKA DRUŠTVA
sjednik Udruge Dux Croatorum, Zvonimir De-
ković. Na razgovorima su bili prisutni članovi
Upravnog odbora i ugledni članovi Podružnice
Podgorica.
Predstavnici HGI-ja izrazili su želju za surad-
njom s Podružnicom Podgorica i zatražili po-
moć u osnivanju Općinskog odbora HGI-ja u
Podgorici. Istaknuli su spremnost da pomognu
prilikom kandidiranja projekata Podružnice na Učenici i profesori Dubrovačke privatne gi-
natječaj Fonda za manjine. mnazije, na putu prema Kotoru, posjetili su
Sastanak je bio obostrano koristan i dogo- grad Perast i obišli otok Gospe od Škrpjela,
voreni su daljnji kontakti u cilju nastavljanja gdje ih je srdačno dočekao don. Srećko Majić,
suradnje. a zatim su s Ivicom Biskupovićem obišli povije-
sno- kulturne znamenitosti grada Kotora.
8. 6. 2012.
HGD CG u članstvu HSMO-a 12. 6. 2012.
Vesna Pusić u Crnoj Gori
Na poziv Hrvatskog saveza mandolinskih or-
kestara, mandolinski sastav „Tripo Tomas“ po- Ministrica vanjskih i europskih poslova Ve-
stao je njihov član. U skladu s uvjetima član- sna Pusić razgovarala je 12. lipnja u Kotoru s
stva dobit ćemo cjelokupnu arhivu saveza sa predstavnicima hrvatske nacionalne manjine
skladbama za mandolinske orkestre (oko 3.000 u Crnoj Gori o položaju i pravima Hrvata u toj
skladbi), kao i škole za mandolinu (Calase, Ra- zemlji, njihovoj organiziranosti, aktivnostima i
nieri, Brenzoli, Munier), kako bi se potaknulo problemima te o financijskoj potpori hrvatskim
učenje muziciranja na mandolini iz originalnih udrugama i medijima koji djeluju u Boki ko-
mandolinskih škola te unaprijedila tehnika torskoj.
sviranja mandoline. Također stječemo pravo U razgovoru su sudjelovali predsjednik Hr-
na sudjelovanje na svim aktivnostima saveza vatskoga građanskog društva Mirko Vičević,
(ljetna škola mandoline, nacionalni orkestar predsjednik Hrvatskoga nacionalnog vijeća
mladih itd.). Crne Gore Miroslav Franović, predsjednik Hr-
vatske krovne udruge Dux Croatorum Zvoni-
9. 6. 2012. mir Deković i zastupnica Hrvatske građanske
inicijative u crnogorskom parlamentu Ljerka
Posjet Dubrovačke Dragičević.
privatne gimnazije
U organizaciji Hrvatskoga građanskog druš-
tva Crne Gore - Kotor, 9. lipnja, predstavnici
Dubrovačke privatne gimnazije posjetili su Gi-
mnaziju Kotor i Srednju pomorsku školu, u ci-
lju uspostavljanja suradnje između ovih škola.
„U nastojanju da glasom mladosti sjedinimo
mnoge obale i rukama prijateljstva izgradimo
nove putove, a na osnovi povijesnih podataka
i činjenice da je kotorska Gimnazija s dubro-
vačkom i zadarskom najstarija gimnazija na
prostorima bivše Jugoslavije, HGDCG Kotor
organiziralo je susret dubrovačkih i kotorskih
srednjoškolaca.“
29

30. Tijekom razgovora predstavnici udruga ista- Skupštinu su pozdravili: Božo Vodopija, ge-
knuli su potrebu rješavanja tehničkih pro- neralni konzul RH u Kotoru, Marija Vučinović,
blema, načina financiranja hrvatskih medija predsjednica Hrvatske građanske inicijative,
„Hrvatskoga glasnika“ i „Radio Duxa“ te su- Miroslav Marić, predsjednik Upravnog odbo-
vremenijeg načina rada s mladima stvaranjem ra Fonda za manjine u Crnoj Gori, Miroslav
kampova za edukaciju i animaciju, kao i doni- Franović, predsjednik Hrvatskoga nacionalnog
ranjem stipendija za studiranje i postdiplom- vijeća, Slavko Mandić, predsjednik Matice Cr-
ske studije na sveučilištima u Hrvatskoj. nogoraca - ogranka Kotor i Mileva Pejaković
Vujošević, direktorica Pomorskog muzeja Crne
16. 6. 2012. Gore u Kotoru.
Skupština HGD CG Uz njih, na Skupštini su bili i Ljerka Dragi-
čević, poslanica u Parlamentu Crne Gore, Zvo-
23. srpnja je Dan HGD CG, koji se ove go- nimir Deković, predsjednik hrvatske udruge
dine obilježio radno, održavanjem XI. godišnje DUX Croatorum iz Donje Lastve te Miroslav
skupštine 16. 7. 2012. godine u dvorani Doma Marušić, glavni urednik hrvatskog radija DUX
kulture „Josip Marković“ u Donjoj Lastvi. i Tijana Petrović, urednica Hrvatskoga glasni-
Intoniranjem crnogorske i hrvatske himne ka.
započelo je zasjedanje. 18. 6. 2012.
Od 1.420 registriranih članova Društva, dele- Antonio Bizanti u Kotoru
girano je iz svih podružnica 70 članova koji su,
uz pozvane goste, bili prisutni na Skupštini. Jedan od posljednjih potomaka poznate po-
rodice Bizanti, koja je u povijesti Kotora i Boke
imala značajnu ulogu, šezdesetsedmogodišnji
Antonio, ovih dana prvi put je bio u Kotoru i u
Crnoj Gori.
Antonio, koji je rođen u Palermu na Sicili-
ji, a živi u gradu Raguzi, kaže da ga za Kotor
vežu mnogobrojne priče koje je slušao od svo-
ga pokojnog oca i da je oduvijek želio posjetiti
ovo mjesto, ali i podsjetiti se na povijest našega
grada koju su mnogobrojnim pothvatima obi-
lježili i njegovi preci. „Neopisiv je osjećaj koji
imam kada prolazim ovim ulicama. Oživljavam
slike sjećajući se priča koje sam slušao dok
sam bio dječak. Sve mi se sviđa – ulice, trgovi,
crkve, bedemi, pogled na more, ali i susretlji-
vost Kotorana i činjenica da sam upoznao lju-
de koji su postali moji prijatelji i učinili da se
dobro osjećam. Bila mi je čast što sam upo-
znao one koji cijene i znaju mnogo o povijesti
Kotora. Među njima je prof. Anuška Zloković
s kojom sam razgovarao uz veliko poštovanje
i pritom uživao. Također, zahvalan sam prof.
Hosani Vujadinović koja je dala veliki doprinos
povezivanju talijanske i crnogorske kulture i
još uvijek to nesebično radi. Zahvaljujem Bo-
keljskoj mornarici čije aktivnosti i način na koji
poštuju tradiciju jako cijenim, kao i Hrvatsko-
me građanskom društvu u Crnoj Gori“, rekao
je u intervjuu za Radio Kotor Antonio Bisanti.
30

31. KRONIKA DRUŠTVA
Bizanti se osvrnuo na svoje slavne pretke i jadinović. Dogovoreno je da se ispod spomen-
spomenuo neke od njih. „Đirolamo (Jeronimo) ploče ugradi adekvatna kuka na kojoj bi Bizan-
Bizanti je najznačajnija ličnost u našoj poro- ti postavio lovorov vijenac kad ponovno posjeti
dičnoj povijesti, a veoma je važan i za povijest Kotor u rujnu.
Boke. On je zajedno s hrabrim mornarima iz-
gubio život u poznatoj bitci kraj Lepanta 1571.
godine s galijom San Triphone. Tripun Bizanti 19. 6. 2012.
bio je kotorski biskup i veliki poznavalac teo- Poklon Sveučilišta u Zadru
logije, sudionik mnogobrojnih skupova na ovu
temu, biskupi su bili i Luka i Paolo. Govori se Rektor Sveučilišta u
o još jednom Tripunu Bizantiju koji je bio pro- Zadru donio je odluku
fesor, predavač na značajnim svjetskim sveuči- o dodjeli dvije stipen-
lištima. Bazilio je bio prvi zapovjednik kotorske dije za doktorski studij
ratne galije, a moj imenjak Antonio napisao je na Sveučilištu u Zadru,
svojevrsnu kroniku Kotora na talijanskom je- u akademskoj godini
ziku, koja na žalost nije nikada objavljena, ali 2012./2013. i jednu sti-
se nadam da ćemo je ujediniti i učiniti dostu- pendiju za Međunarod-
pnom. Marino Bizanti poznat je po nekoliko nu školu hrvatskog jezi-
herojskih pothvata na moru. Nadam se da će ka „Zoranićeva arkadija“,
i sljedeće generacije koje njeguju kult tradicije koja će se održati od 30.
pamtiti sve slavne pretke i ljude koji su zna- srpnja do 12. kolovoza
čajni za prošlost, ali i sadašnjost ovog kraja“, na Sveučilištu u Zadru,
zaključio je Bizanti. Hrvatskome građanskom
Dana 18. lipnja posjetio je HGD CG i u razgo- društvu Crne Gore.
voru s Mirkom Vičevićem i Tripom Schubertom
izrazio zahvalnost Društvu za postavljanje spo-
men-obilježja na zgradi Bizanti u starom gra-
du, hrabrim Bokeljima i kapetanu galije San 22. 6. 2012.
Triphone Jeronimu Bizantiju koji su izginuli u Prijem u povodu
bitci kod Lepanta 1571. godine. Dana državnosti
Dana 22. lipnja upriličen je prijem kod An-
drije Popovića, potpredsjednika Općine Kotor, U KIC-u „Budo Tomović“ u Pogorici velepo-
na kojemu su uz gosp. Bizantija bili prisutni slanik Petar Turčinović i generalni konzul Božo
glavni administrator Đorđije Vukčević, Tripo Vodopija organizirali su prijem za mnogobrojne
Schubert, Nikola Baničević i prof. Hozana Vu-
31

32. uzvanike iz političkog, kulturnog i javnog živo- U programu je sudjelovala klapa „Bisernice
ta, te članove diplomatskog kora. Boke“, plesna grupa Bokeljske mornarice, uz
Nakon intoniranja državnih himni intonirana glazbenu pratnju kombiniranoga mandolin-
je i himna Europske unije praćena filmom Ane skog sastava, mali admiral i učenici glazbenih
Rucner „Oda radosti“. škola iz Kotora i Tivta. Akademijom je počelo
Veleposlanik Petar Turčinović u svome po- obilježavanje Dana Bokeljske mornarice, koje
zdravnom govoru istaknuo je da se odnosi iz- se proslavlja svakog 26. lipnja jer je na taj dan
među Crne Gore i Hrvatske danas smatraju davne 1463. godine izdan prvi statut ove orga-
primjerom dobrih dobrosusjedskih odnosa, a nizacije.
pojedini političari i analitičari smatraju ih naj-
boljima među zemljama jugoistočne Europe. 27. 6. 2012.
„Političari su otvorili vrata isprikama nakon Škola mandoline
rata, a biznis je iskoristio ta vrata i ušao prilič-
no intenzivno da bi danas imali skoro 170 mi- U povodu uspješnog završetka obuke, mla-
lijuna eura trgovinske razmjene između dviju dim polaznicima škole mandoline uručene su
država. Potpisani su skoro svi važni sporazumi diplome o završenome prvom stupnju obuke
za dvije susjedne zemlje, Hrvatska je pružila na mandolini uz prisutnost roditelja. Na ovom
značajnu pomoć i dala potporu na putu Cr- događaju bili su prisutni prof. Ivo Brajak, vo-
noj Gori prema članstvu u NATO-u i Europskoj
uniji“, rekao je veleposlanik Petar Turčinović.
Na prijemu su bili prisutni predstavnici svih
podružnica HGD CG.
25. 6. 2012.
Dan Bokeljske mornarice
U sklopu proslave Dana Bokeljske mornarice
25. lipnja u crkvi svetoga Duha, u koncertnoj
dvorani Glazbene škole „Vida Matjan“, održana
je Svečana akademija. Tom prigodom prof. dr.
Branko Sbutega govorio je o fenomenu „povi-
jesti sadašnjosti“, koji je vezan uz kontinuitet i
trajanje Bokeljske mornarice. Također se osvr-
nuo i na plodonosan život pokojnog admirala
dr. Miloša Miloševića.
32

33. KRONIKA DRUŠTVA
ditelj škole, Poly Gjurgjević i Tripo Schubert, u dopredsjednik Općine Tivat Ilija Janović, do-
ime Upravnog odbora HGD CG. predsjednik Općine Kotor Filo Biskupović,
Dogovoren je plan rada do kraja godine. Man- predsjednik OO HGI-ja Kotor Josip Gržetić,
dolinski sastav najmlađih sudjelovat će u stu- predstavnici Hrvatskoga građanskog društva
denome na omažu skladatelju Tripu Tomasu i Crne Gore Tripo Schubert i Diana Miloševć,
na božićnim koncertima u prosincu. kao i predstavnici mladih HGI-ja.
29./30. 6. 2012.
28. 6. 2012. 170 godina
Sjećanje na don Boža Perušinu Gradske muzike Kotor
U predvečerje velikog blagdana Crkve, svetih Svečanom Skupštinom u dvorani crkve sv.
apostola Petra i Pavla, dana 28. lipnja, kada je Duha započeta je proslava 170 godina posto-
prije 68 godina mučki ubijen don Đuro Peru- janja Gradske muzike Kotor. Stari član Grad-
šina, služena je sv. misa zadušnica u crkvi sv. ske muzike, odvjetnik Boško Grgurević, govo-
Roka u Donjoj Lastvi. Vjernici su, nakon sv. rio je o povijesti Gradske muzike. Dodijeljene
mise, posjetili grob don Đura Perušine, koji je su plakete zaslužnim članovima, dirigentima i
blagoslovio biskup i uputili Gospodinu molitve čelnicima Općine Kotor, kao i zahvalnice svima
onima koji su na bilo koji način pomogli, sura-
đivali i pridonijeli organizaciji proslave.
Drugog dana održan je defile gradske muzi-
ke i puhačkih orkestara iz susjednih gradova
ulicama stare gradske jezgre, a na večer je or-
ganiziran svečani koncert ispred katedrale sv.
Tripuna, uz gostovanje Srpskoga pjevačkog
društva „Jedinstvo“, gudačkog kvarteta „Coda“
i Ivana Tomasa, praunuka skladatelja i diri-
genta Tripa Tomasa te mažoretkinja „Fešta“.
HGD CG godinama surađuje s Gradskom
muzikom, koja je dio projekta „Bokeljska pri-
ča“, s kojom je ona nastupala u Dubrovniku,
Omišu, Rijeci i Podgorici. Uručena je zahvalni-
ca Društvu, koju je primio Tripo Schubert.
za pokoj duše. U organizaciji hrvatske udruge
„Dux Croatorum“ u Domu kulture „Josip Mar-
ković“ održan je skup na kojemu su govorili:
predsjednik Udruge Zvonimir Deković, kance-
lar Kotorske biskupije don Pavao Medač, Tere-
za Borozan, potomak obitelji don Đura, kao i
prof. dr. Milenko Pasinović.
Na ovom skupu, uz veliki broja mještana,
bio je i generalni konzul Republike Hrvatske
u Kotoru Božo Vodopija, predsjednik Hrvat-
skoga nacionalnog vijeća Crne Gore Miroslav
Franović, predsjednica Hrvatske građanske
inicijative Marija Vučinović, zastupnica HGI-
ja u Skupštini Crne Gore Ljerka Dragičević,
33

34. U ORGANIZACIJI HRVATSKOGA GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE
GORE - KOTOR, UČENICI DUBROVAČKE PRIVATNE GIMNAZIJE
POSJETILI BOKU KOTORSKU
Most suradnje u
području znanosti i
obrazovanja
Piše: Svi smo bili fascinirani ljepotom
Dijana Milošević
i zanimljivom pričom o nastanku
H otoka sa svetištem, te o bogatoj
rvatsko građansko dru­
štvo Crne Gore, kao
graditelj novih mostova tradiciji koja se čuva još i danas.
i obnovitelj starih mostova su- Iako je Hrvata u Boki o(p)stalo vrlo
radnje i prijateljstva, upriličilo
je još jedan susret, ovoga puta malo, iznimno je i neprocjenjivo
s hrvatskim srednjoškolcima umjetničko i duhovno blago kojim
Dubrovačke privatne gimna-
zije. su obilježili ove prostore do danas i
Udruga HGD CG svojim du-
gogodišnjim djelovanjem otva-
zauvijek.
ra vrata i sjedinjuje mnoge
obale kulturnim, obrazovnim, prepoznaje kao iznimno važan Škrpjela u pratnji peraškog
sportskim i drugim raznim faktor u razvoju stabilnosti župnika, don Srećka Majića.
nitima, pružajući ruke prija- društva u cjelini, kao i europ- S iznimnom pozornošću pra-
teljstva i putokaze ka ostvari- skih kulturnih vrijednosti. tili su povijest Boke kotorske
vanju zajedništva u svim po- U organizaciji Hrvatskoga i naučili puno toga o Boki,
dručjima suživota. građanskog društva Crne Gore Perastu, pomorstvu, prošlosti
Upriličen posjet samo je - Kotor, u subotu 9. lipnja i sadašnjosti, vjeri i ljubavi,
jedna od mnogih djelatnosti učenici prvih i drugih razreda istaknuli su dubrovački sred-
HGD-a, koje otvarajući putove Dubrovačke privatne gimnazi- njoškolci. Svoje dojmove i fas-
ka matičnoj državi, Republici je sa svojim razrednicama: Sil- ciniranost ljepotom i bogatom
Hrvatskoj, duhom kulture i vijom Popović, Marijom Zadil i tradicijom Boke kotorske izni-
obrazovanja, njegovanjem tra- Ivom Burđelez te ravnateljem jeli su u medijima i na portalu
dicije, podsjećajući i trgajući Tomislavom Franušićem po- svoje škole:
od zaborava korijene i naše sjetili su Boku kotorsku. „Svi smo bili fascinirani lje-
pretke, povlači tu jedinstvenu Terenska nastava Dubrovač- potom i zanimljivom pričom o
nit kojom čuvamo našu op- ke privatne gimnazije, realizi- nastanku otoka sa svetištem,
stojnost. rana posjetom Boki kotorskoj, te o bogatoj tradiciji koja se
Područje obrazovanja i su- započela je u starom gradiću čuva još i danas. Iako je Hrva-
radnje u obrazovanju HGD CG Perastu i na otoku Gospe od ta u Boki o(p)stalo vrlo malo,
34

35. iznimno je i neprocjenjivo Nakon ugodnog i edukativ- peljivosti, ali su sličnosti vrlo
umjetničko i duhovno blago nog posjeta Perastu i otoku očite – sveci zaštitnici (oba se
kojim su obilježili ove prostore Gospe od Škrpjela, učenici i slave 3. veljače), zidine, pala-
do danas i zauvijek. Hrvati su profesori nastavili su obilazak če, vlastelini, pučani, muzeji
u Boki autohtono pučanstvo. Boke kotorske u pratnji Ivice i galerije, elementi govora... I
Mnogi dokumenti iz prošlih Biskupovića, koji ih je upo- suvremeni Kotor, slično su-
stoljeća jasno svjedoče o tome. znao s povijesno-kulturnim vremenom Dubrovniku, gubi
Neizostavnu hrvatsku kompo- znamenitostima grada Kotora. svoje stanovništvo u povije-
nentu Boke negirali su i htje- Dojmila nas je ipak ponajvi- snoj jezgri, na jedan način i
li dokinuti uvijek isti oni koji še već spomenuta katedralna brže od Dubrovnika gubi svo-
su htjeli i samom Dubrovniku bazilika sv. Tripuna s prebo- ju dušu, ali u njemu ipak još
oduzeti njegovu hrvatsku bit gatom riznicom, kao i crkva i postoje zaljubljenici i entuzija-
i dušu. No, srećom, previše život blažene Ozane kotorske, sti koji ga čuvaju i čine ga još
je stoljeća pretrpano ljudima, čije se neraspadnuto tijelo zanimljivim i dinamičnim gra-
blagom, događajima i spome- čuva u njezinoj lijepoj crkvi. dom“, kažu dubrovački sred-
nicima da bi se takvo što mo- Kotorska burna i značajna po- njoškolci.
glo ostvariti. A nadamo se da u vijest u mnogočemu je slična U nastojanju da glasom mla-
suvremenome crnogorskome dubrovačkoj. Bilo je razdoblja dosti sjedini mnoge obale i ru-
demokratskom društvu neće bliske suradnje, kao i netr- kama prijateljstva izgradi nove
više ni biti sličnih pokušaja.
Ni posljednji nesretni rat koji
je bio osobito težak za Hrvate
u Boki ipak nije uspio doki-
nuti duh ovih vrijednih i sim-
patičnih ljudi koji i u ‘nevjesti
Jadrana’ od stoljeća sedmog
dišu... I znaju je nesebično
dijeliti s drugim narodima i
vjerama - Crnogorcima, Srbi-
ma, Albancima, s pravoslavci-
ma i muslimanima. Danas je
u Crnoj Gori samo oko 7.000
Hrvata. Najveći dio njih, više
od 5.000, živi upravo u Boki
kotorskoj. Oko 700 Hrvata živi
u glavnom gradu Crne Gore
Podgorici, a po nekoliko stoti-
na ih ima u gradovima Budvi i
Baru. U povijesti su dali zaista
velika i slavna imena u pomor-
stvu, umjetnosti i vjeri.“
35

36. putove, a na osnovi povijesnih
podataka i činjenice da je ko-
torska Gimnazija s dubrovač-
kom i zadarskom najstarija
gimnazija na prostorima bivše
Jugoslavije, HGDCG Kotor u
popodnevnim satima upriličio
je susret s učenicima, djelat-
nicima i ravnateljima srednjih
škola - kotorske Gimnazije i
Pomorske škole u Kotoru.
Gimnazijalce Dubrovačke
privatne gimnazije dočekali
su ravnatelj gimnazije, pro-
fesor Božo Perović, ravna-
telj Srednje pomorske škole,
profesor Veljko Botica, taj-
nik škole, dipl. pravnik, Ivica
Biskupović,predstavnici HGD-
a Tripo Schubert i Dijana Milo-
šević, profesori Ana Kašćelan,
Sonja Golub i Miloš Trivić, vo-
ditelji folklornog društva Mio
Janković i Aleksandra Sindik.
Program dobrodošlice održan
je u amfiteatru Srednje ško-
le, uz sudjelovanje folklornog
društva Škole „Narodni heroj
Savo Ilić“ i učenica Srednje
škole Kotor Adriane Šarano-
vić, Marijane Milašević, Anđe-
le Bošković, Milene Radović,
Sare Đurović i Kristine Kate-
lan.
U sklopu izvedbe prigodno-
ga kulturno-umjetničkog pro-
grama kotorski srednjoškolci
uputili su riječi dobrodošli-
ce: „Neka ovo bude uspješan
početak našeg prijateljstva i
suradnje kojom ćemo otvori-
ti vrata sadašnjim i budućim
generacijama. Vjerujemo da će
naša suradnja biti dugotrajna
i uspješna, kako na području
kulture i obrazovanja, tako i u
poticanju dobrih i prijateljskih
odnosa naših država.“
Nakon programa nastavljeno
je druženje pjesmom i razgo-
vorom u cilju upoznavanja i
nastavka uspješno započete
suradnje ovih škola.
Prilikom obilaska škole pred-
stavnici Dubrovačke gimnazije
informirani su ukratko o po-
vijesti škole, o tehničkoj orga-
nizaciji rada škole i o raznim
36

37. načinima i mogućnostima rea-
lizacije kvalitetne nastave.
Razgovor se nastavio u zbor-
nici škole, uz razmjenu ideja i
dogovore o daljnjim vidovima
suradnje.
Ravnatelj Dubrovačke pri-
vatne gimnazije, Tomislav
Franušić, istaknuo je značaj
privatne gimnazije čiji rad ne-
posredno pridonosi „ostvare-
nju svih najvažnijih razvojnih
procesa u odgoju i obrazova-
nju: drukčiji pristup učeniku,
odjele s prosječno 20 učenika,
individualizaciju nastave, afir-
maciju najboljih potencijala
učenika, pomoć pri profesio-
nalnoj orijentaciji, veći nagla-
sak na odgojnoj komponenti,
dodatne i dopunske satove po
potrebi i dogovoru, moguć-
nost posebnog prilagođavanja
realizacije nastavnog plana i
programa za učenike strance,
povratnike i sportaše, dodat-
ne satove (uključene u cijenu
školarine), pripremu za fakul-
tete“, kao i daljnje planove u
promjenama i poboljšanju
predmetnih programa škole.
U daljnjem razgovoru preci-
zirani su i datumi novih su-
sreta, kao i načini proširivanja
suradnje s ostalim školama
Republike Hrvatske.
Uz razmjenu poklona, s puno
prelijepih dojmova završen je
posjet dubrovačkih srednjoš-
kolaca, kojim je izgrađen još
jedan most suradnje u nizu
ovogodišnjih aktivnosti HGD-
a, i pružena još jedna ruka
prijateljstva prema svijetu.
O dojmovima učenika i pro-
fesora Dubrovačke privatne
gimnazije svjedoče i riječi:
„Atmosfera na povratku bila je
još opuštenija i veselija nego
na polasku, što samo svjedo-
či da smo proveli nezaboravan
dan u susjednoj Boki, da smo
se obogatili, puno toga vidjeli
i naučili, stekli nova iskustva
i prijateljstva, podržali naše
malobrojne, ali duhom snažne
sunarodnjake.“
37

38. U TIVTU JE 26. STUDENOGA 2011. POČELA KATOLIČKA
MALONOGOMETNA LIGA „SV. TRIPUN“ ZA SEZONU 2011./2012.
Sport, tijelo i duša
Piše: Kršćanska poruka o sportu ima svoje
Adrijan Vuksanović
središte u čovjeku, stvorenom na
U sliku Božju. Čovjek je istovremeno
ovogodišnjoj ligi sudje-
lovalo je šest momčadi:
„Pod Kuk“ Tivat, „Peč- tijelo i duša, materijalno i duhovno,
kovica“ Lepetane, „HNK La-
stva“ Donja Lastva, „Sv. Mari-
vidljivo i nevidljivo biće; čovjek je
ja“ Šušanj, „Bl. Gracija“ Muo cjelina i kao takva sebe doživljava
i „Sv. Matej“ Dobrota. Sustav
natjecanja zasnivao se na igra-
nju „svatko sa svakim“, nakon
čega smo dobili pobjednika s
najviše osvojenih bodova.
Susret ekipa i službeni žri-
jeb započeo je službom riječi,
25. studenog 2011., u župnoj
crkvi sv. Mateja. U kratkom
zagovoru don Dejan Turza,
povjerenik za mlade Kotorske
biskupije, poručio je natjeca-
teljima da „Kršćanska poruka
o sportu ima svoje središte u
čovjeku, stvorenom na sliku
Božju. Čovjek je istovreme-
no tijelo i duša, materijalno i
duhovno, vidljivo i nevidljivo
biće; čovjek je cjelina i kao ta- Pobjednička ekipa
kva sebe doživljava. Ne smi-
jemo razdvajati čovjeka i gle- U skladu s Pravilnikom ki prvaci svijeta i njihov posjet
dati ga pod vidom samo jedne KMNL-a određena je i uprav- je višestrukog značaja. Taj
njegove dimenzije jer mu time ljačka struktura lige. Supervi- susret nadilazi sportsku di-
činimo veliku nepravdu i uma- zor lige bio je Povjerenik za pa- menziju, učvršćujući i na ovoj
njujemo ga i osiromašujemo u storal mladih, a u Upravnom razini odnose s maticom. Liga
jedinstvenosti njegove osobe.“ odboru KMNL „Sv. Tripun“ je završila natjecanje 19. svib-
Nadalje, sport kao jedan od bili su: don Ante Dragobrato- nja, u tivatskoj dvorani Župa,
segmenata u ljudskom životu vić, don Siniša Jozić, Predrag gdje su odigrane utakmice po-
čovjeka odgaja na svim njego- Perčin, Ilija Janović te Drago sljednjeg kola. Pobjednik za
vim razinama. Kao sredstvo Durović. sezonu 2011./2012. je mom-
je koristan u odgoju djece i Tijekom natjecateljske sezo- čad „Pečkovica“ iz Lepetana.
mladih, čimbenik je socijaliza- ne vrijedna pamćenja je i odi- Drugo mjesto osvojio je „Sv.
cije jer uvodi mladog čovjeka grana utakmica 29. travnja iz- Matej“ iz Dobrote, a treće „Sv.
u društveni život, razvija so- među izabrane vrste hrvatskih Marija“ Šušanj. Nagradu za
lidarnost i toleranciju prema liječnika s momčadi KMNL-a fair-play ekipu dobila je eki-
drugome, uči ga kako se po- „Sv. Tripun“. Liječnici-nogo- pa „Bl. Gracija“ iz Mula, a za
bjeđuje i kako se gubi. metaši iz Hrvatske su višestru- najboljeg igrača turnira pro-
38

39. mi je žao što jedna ekipa zbog
ekonomskih razloga nije mo-
gla doći na završnicu KMNL-
a u Sarajevo. Ja sam unatoč
brojnim obvezama podržao
svoga župnika da s vrlo malim
prihodima župe ipak sudjelu-
jemo na završnici, te smo doš-
li u tri auta. I ja i moja cijela
obitelj cijeli život smo uz crkvu
Predaja pehara i svakog župnika smo podrža-
vali i podržavamo“, rekao je g.
glašen je Jovan Dragičević. na završnici KMNL-a u Saraje- Serventi. Uzoriti kardinal Vin-
Pobjednici KMNL-a za sezonu vu. Mladi nogometaši iz Boke ko Puljić izrazio je radost što
2011./2012. dobili su prijela- kotoske, predvođeni upravite- može iz sarajevske katedrale
zni pehar koji je darovao upra- ljem župe don Dejanom Tur- pozdraviti sve Hrvate katolike
vitelj svetišta Gospe od Škrpje- zom i voditeljem Antonom Ser- u Crnoj Gori te je izrazio želju
la don Srećko Majić. Momčad ventijem, nazočili su s ostalim da „nas ovaj susret poveže te
„Pečkovica“ iz malog mjesta sudionicima završnog turnira da na poseban način u ovome
Lepetane, kraj Tivta, pokazala na sv. euharistijskom slavlju hodu prema godini vjere istin-
je kako za pobjedu nije bitna u sarajevskoj katedrali koje ski obnovimo vjeru koja čini
veličina i brojnost, već vjera i je predvodio uzoriti kardinal zajedništvo, zajedništvo u lju-
hrabro srce. Vinko Puljić. Posebno dojmljiv bavi. Prigodom KMNL-a neka
U organizaciji ovogodišnje bio je gospodin Serventi koji je i ta igra na svojevrstan način
lige veliku potporu dali su pot- ponosno istaknuo da je veliči- bude povezivanje i naših mla-
predsjednik Općine Tivat Ilija na momčadi koju predvodi u dih i kroz igru svjedočenje svo-
Janović, ravnatelj Športske velikom srcu i karakteru, a ne je vjere u igri“.
dvorane „Župa“ Dragan Perčin u brojnosti. Dugo godina ba- Na kraju treba istaknuti da
i INA. Potpredsjednik Jano- vio se nogometom kao igrač, a su mladi iz Kotorske biskupije
vić istaknuo je kako tivatska sada kao voditelj ekipe. „Ova igrali u iznimno jakoj skupini
Općina ima resurse za orga- ekipa je godište moje djece. D. Iako nisu prošli dalje, po-
niziranjem završnog turnira i Njihovi roditelji su bili moji kazali su odličnu igru i pona-
izrazio nadu da će u buduć- suigrači u vremenu kada smo šanje. Treba napomenuti da
nosti upravo Tivat biti doma- se mi bavili malim nogometom su prve dvije ekipe iz skupine
ćin najboljim nogometašima i tada nam u Tivtu nitko nije D, koje su prošle u daljnji na-
KMNL-a, kao što je to ove go- mogao odnijeti prvo mjesto. stavak natjecanja, na kraju
dine Sarajevo. Stoga mi je sada drago da se osvojile II. i III. mjesto završ-
Supervisor KMNL-a „Sv. Tri- tako nastavilo i dalje. Očeku- nice Katoličke malonogometne
pun“, don Dejan Turza, rekao jem od mladih da lijepo igra- lige Crkve u Hrvata.
je da je cjelogodišnje održava- ju i da se ne posvađaju. Vrlo
nje KMNL-a pokazalo važnost
lige i vrednota koje ističe, na-
suprot nasilju, gladijatorstvu,
kao i dopingu u sportu. Značaj
ovakve športske manifestacije
je u poticanju lokalne zajedni-
ce na što bolju komunikaciju
među različitim dobnim, soci-
jalnim i kulturološkim skupi-
nama te bolju suradnju u žu-
pnim zajednicama i za razvoj
tjelesne i duhovne strane ljud-
skog bića, uz redovitu fizičku
aktivnost i evanđeosku poru-
ku ljubavi.
Momčad „Pečkovica“ Lepe-
tane predstavljala je Kotorsku Učesnici završnog turnira sa
biskupiju od 8. do 10. lipnja kardinalom Vinkom Puljićem
39

40. PROSLAVA BLAGDANA DUHOVA I KRIZMA
U KOTORSKOJ KATEDRALI
Potvrda vjere
Piše:
sestra Dragica Kuštre
Na sv. krizmi krizmanici potvrđuju
ono što nisu bili u stanju prigodom
U krštenja, već su to umjesto njih tada
nedjelju, 27. svibnja, na
blagdan Duhova u ko-
torskoj bazilici-katedra- učinili roditelji, kumovi i prijatelji.
li sv. Tripuna služena je sve-
čana sv. misa, podijeljena sv. Sada su krizmanici potvrdili
krizma i pjevalo se „Tebe Boga vjerovanje u osnovne vjerske istine
hvalimo“ prigodom završetka
školske i vjeronaučne godine. i Crkvu čiji su članovi postali po
Nakon osmogodišnje redo- sakramentu krštenja.
vite vjerske pouke, koju je dr-
žala s. Dragica Kuštre, dipl.
teol., ove godine sakrament sv.
krizme primilo je 16 krizmani-
ka. Svetoj misi, uz krizmani-
ke, kumove i roditelje, nazočili
su generalni konzul RH u Ko-
toru gospodin Božo Vodopija,
kao i trideset hodočasnika iz
vječnoga grada Rima, među
kojima nekoliko malteških vi-
tezova, veleposlanika i člano-
va rimskog plemstva te veliki
broj vjernika. Pontifikalnu sv.
misu, uz prigodno pjevanje
zbora mladih, služio je kotor-
ski biskup mons. Ilija Janjić.
U propovijedi je biskup na-
glasio da je sv. krizma finali- Krizmanici u katedrali
zacija sakramenta krštenja.
Na sv. krizmi krizmanici po- vrši, kao i svi ovi krizmani- I jedno i drugo budilo je neko
tvrđuju ono što nisu bili u ci. Ona je bez njih i svih nas mistično ushićenje koje je sve
stanju prigodom krštenja, već samo arhitektura bez duše, mi prisutne poticalo na razmišlja-
su to umjesto njih tada učini- smo njezina duša jer smo djelo nje o vječnosti i neprolaznosti
li roditelji, kumovi i prijatelji. najvećeg arhitekta koji se zove života. Na kraju sv. mise pje-
Sada su krizmanici potvrdili Bog, stvoritelj čovjeka. Stoga, valo se „Tebe Boga hvalimo“ za
vjerovanje u osnovne vjerske kada se u ovoj katedrali podje- sve dobro koje su vjeroučenici
istine i Crkvu čijim su članovi ljuje sedam svetih sakramena- primili u protekloj školskoj i
postali po sakramentu kršte- ta, onda ona vrši svoju misi- vjeronaučnoj godini. Župnik je
nja. Svijet se divi ljepoti kotor- ju za koju je i izgrađena prije zahvalio svima koji su na bilo
ske katedrale, ljepoti njezina skoro 850 godina. koji način pridonijeli uspjehu
kulturnog blaga, arhitekturi Za ovu prigodu katedrala je ove lijepe, značajne i duhovne
i starini, ali najveća ljepota bila svečano urešena, a dje- svečanosti.
je služba Božja koja se u njoj ca svečano odjevena u bijelo.
40

41. KOTORSKE BOTUNADE
VIJAĐ
Trifona: Cijelu pasanu godi- Nike: Nije ni njemu takulin
nu Filomena mi priča da mora ništa tanji od ova dva. Gaće su
poć do Turske. Oće da se uvje- mu, okolo džepova, vazda ma-
ri jesu li Turci onako fini, mo- sne, ha,ha! To ti je novi tip de-
derni, đentili, ljubavni kao što beloga tajkuna made in Mon-
para po serijama. tenegro. Može je lako poslat u
Marija: I ja ti uživam gleda- Spuž, da ga malo odmjeni. In
jući ih. Đeca poštuju roditelje, šoma dela šoma, možemo go-
Piše: komšije se vole, zajedno piju vorit što god oćemo, ali Trifona
Vlasta Mandić kafu, pomažu se, kao mi ne- partiva.
kada. Stalno govore - prijatno, Marija: Mijenjam tri odlična
Nike: Jeste li čuli novo? ruke ti se pozlatile, sva te sre- sina, za jednu lošu kćer. Blago
Marija: Što, što?! Oli će po- će pratila, dat će Bog... njoj! Ja iz kuće nisam mrdnu-
čet sa gradnjom zaobilaznice Ljube: A mi mislili da su to la evo će 30 godina.
okolo Kotora? samo koljači. Kako su im muš- Trifona: Ovo ti je vijek od
Nike: Ma ke zaobilaznica!? ki lijepi, pravi muškardini, a žena, jadne ne bile. Baketa je
Ljeto je, nećemo se mećat u bogami i žene rasne ljepotice. u njhove ruke. Prigrabile su i
politiku i strategiju razvoja na- Kada pričaju pola ih razumi- četvrti kantun od kuće. Nego,
šega malega mista. Sad je vri- ješ, sve same naše riječi. Eh, Nike, zovni Filomenu na kafu,
jeme od banja, dobre papalade da je meni poć do Istanbula! da čujemo sve iz prve ruke.
i divertimenta- od ludeca! Nike: Ko ti je kriv što Filome- Nike: Dobro zboriš. Evo sad
Marija: Ma nego što! Ludo- na ima zeta kapetana, finoga ću!
me narodu malo fali, pa da muljanina Graciju. Filomena: Sve mi se nešto
je kontenat. Daj mu bananu Marija. A ona druga dva!? štuca. Sigurna sam da me one
pa će skakat, kao šimija, od Marko je pilot, a Mirko posla- lajavice, ovi čas, kroz usta pre-
sreće. Ajde, ajde, doći će nam nik u Parlamenat. meću. Neću im dati gušta sve
septembar!? Trifona: Kada smo rađale dok se ne vratim sa vijađa.
Nike: Vazda mi kvariš gušt. sinove muževi su nam padali Nada: Majko, kada ćeš se
Daj malo pozitivne force. Ala u afan od sreće, a mi smo se spakovat? Jesi li sve uzela?
da! Sad ne znam ni što sam kočoperile ko paunice. Govori- Zakasnit ćemo?
htjela reć. A, e ,e... da, da, to le smo - povera Filomena ništa Filomena: Sve sam složila
sam htjela reć. Naša Filomena manje nego tri kotulice. na krevet – od bjankarije do
ide na krstarenje Meditera- Nike: Prošle godine je ča- večernje toalete. Ajde, pakuj!
nom. Ide u Istanbul. stio pilot pa je išla u Dubaji, a Nada: Nisam sinoć mogla za-
Ljube: Ti iz neba pa u rebra. sada je časti kapetan sa krsta- spat od brige. To je novi, ogro-
Kate, jesi li skuvala tu kafu renjem po Mediteranu. Možeš man vapor. Oćeš li se snaći?
više? ti zamisliti sretne žene. Filomena: Samo kad pro-
Marija: Čim se spomene Fi- Trifona: Baš me kurioza đe mislim na one moje kučke,
lomena ti se snervaš. Đe pre- će je poslat onaj treći- posla- koje me sada ogovoraju, dobi-
šiš? Evo samo što nije uzavre- nik. jem neku novu forcu. Nisam
la. ja od juče. Kara mia, provija-
41