SlideShare a Scribd company logo
1 of 3
Download to read offline
POUČAVANJE VJEŠTINA RAZUMIJEVANJA SADRŽAJA (3.)
                                        M. Čudina Obradović: Igrom do čitanja, Profil

                              Nekoliko smo puta dosad već naglasili kako je u cjelokupnom procesi čitanja
                         najvažnija vještina dešifriranja — a to znači zamjena u svijest svakog slova u riječi
                         njegovim odgovarajućim glasom i sastavljanje tih glasova ponovno u riječ (u riječi »mama«
                         slovo »m« zamjenjujemo (čitamo) kao glas »m«, slovo »a« kao glas »a«, itd.).   Izgovaramo pročitane
glasove tako da se međusobno povezuju (slijevaju) u riječ »mama«. No, važno je da se usporedno s tim
postupkom dešifriranja provodi i postupak otkrivanja značenja svake riječi i njihova zajedničkog značenja u
rečenici. Razumijevanje značenja i poruke koju nam daje pročitana rečenica glavni je cilj čitanja. Dešifriranje je
samo put prema tom cilju. Dijete koje može dešifrirati mnogo riječi u minuti »zna dešifrirati«, ali ako ne razumije
što znači rečenica koju je pročitalo, ono »ne zna čitati«. Čitanje je dešifriranje uz razumijevanje.



 Djeca često imaju teškoća s razumijevanjem onoga što čitaju zbog nekoliko razloga:
      * jer im je proces učenja čitanja bio prikazan kao proces dešifriranja, a nije se naglašavao smisao i svrha
         čitanja, tj. otkrivanje sadržaja neke priče
      * jer imaju teškoća s prepoznavanjem slova i povezivanjem slova s glasom, pa se
         usredotočuju na svaku riječ zasebno
      * jer im manjka vještina postizanja uvida u širu cjelinu, organiziranje teksta kao početka,
         sredine i kraja, razvijanja i tijeka priče i slijeda događaja
      * jer ne razumiju ključne riječi u priči.


     Razumijevanje teksta valja također podučavati, kao i ostale čitačke vještine. Istraživanja su pokazala da
 roditelji vrlo uspješno mogu poučavati djecu kako bi stekla vještine pronalaženja smisla u pročitanome. Kako
 roditelji to mogu? Nekoliko je mogućnosti za to: mogu mu pomoći da izgrađuje i širi svoj pisani rječnik kako
 ne bi imalo problema s razumijevanjem riječi. Zatim ga mogu naučiti da praćenjem, postavljanjem pitanja
 samom sebi, glasnim razmišljanjem o onome što čita te stvaranjem slika u svijesti o sadržaju koji čita
 provjerava razumije li ono što čita.
     Pri poučavanju djeteta da traži i prati smisao onoga što čita valja uvijek imati na umu da će dijete lakše
razumjeti smisao i značenje onih riječi i onoga teksta koji mu je blizak, važan, koji govori o nečemu što ono voli,
što dobro poznaje, s čim se igralo, družilo i doživljavalo na ugodan i dojmljiv način. Zato prvi tekstovi s kojima
se dijete samostalno susreće moraju olakšati praćenje neke zanimljive i jednostavne priče jasnoga
redoslijeda zbivanja koja opisuje neku radnju s jasnim početkom, sredinom i svršetkom.

Izgrađivanje rječnika

     Bogat pisani rječnik djetetu znatno olakšava čitanje jer će ono zapamtiti riječ koju je mnogo puta pročitalo i
neće dešifrirati svako slovo i sastavljati slova u riječ, već će zapamćenu riječ čitati kao cjelinu. Zato roditelji
moraju nastojati da riječi koje je dijete mnogo puta pročitalo ono i mnogo puta napiše te da ih zapamti kao cjelinu
jer to će biti temelj koji će mu omogućiti brzo dosjećanje riječi kao cjeline, a to znači brzo i glatko čitanje. Širenje
pisanoga rječnika može se postići na različite načine, ali je uvijek bitno provjeriti razumije li dijete značenje
riječi. Značenje se objašnjava razgovorom u kojemu se definira riječ, opisuje, traže primjeri, slike i si. Kad se
uvjerite da dijete razumije značenje riječi, nova se riječ dodaje pisanom djetetovu rječniku:
* pisanjem na karticu svake nove riječi iz teksta i stvaranjem vlastitog »rječnika« — lijepljenjem na plakat
    na zidu, razvrstavanjem kartica s riječima prema prvom glasu, prema duljini riječi itd.
    * traženjem da dijete opiše riječ koju čita na kartici (primjerice: »Na mojoj kartici je riječ koja počinje
        slovom M, ima tri glasa, zadnji glas je Š, a znači malu životinju s dugim repom/ koja bježi od mačke.«)
    * razgovorom o značenju i obliku riječi, traženjem sličnih riječi i pisanjem tih riječi na kartice te
        izgradnjom »kule riječi«, »kuće riječi« ili »zida riječi«.



Primjena konteksta

     Dobri čitači postižu razumijevanje teksta razumijevanjem svake riječi koju su dešifrirali i povezivanjem
njezina značenja s prethodnim riječima. Njima nije potrebno oslanjanje na kontekst — na slike, na neke
uobičajene sljedove riječi ili cjelokupno okruženje u kojemu se riječ nalazi. Čitači početnici, ili oni s
teškoćama, pretjerano se oslanjaju na kontekst — na slike, na poznate sklopove i si. Slabi će čitač pročitati »Ivo
i Ana idu u šetnju«, iako rečenica glasi »Ivo i Ana idu u školu«, pogotovo ako je na slici uz tekst prikazan park
kroz koji Ivo i Ana moraju proći do škole. Slabi će čitač pogađati sljedeću riječ iz konteksta: prema slici,
prethodno stvorenim cjelinama (»idu u šetnju«), prema početnom slovu u riječi. Čitaču početniku kontekst pomaže,
ali ga moramo naučiti kako se njime služiti. Kontekst mu može pomoći da zaključi o smislu riječi, ali ga valja naučiti
da provjeri točnost svog zaključka pomnim dešifriranjem. Ako je dijete pročitalo da Ana i Ivo idu u šetnju, a
sljedeća rečenica opisuje njihov dolazak u školu, valja dijete upozoriti na tu nepovezanost i nelogičnost sadržaja te
tražit: od njega da ponovi čitanje prethodne rečenice unutar tog novog sadržaja — dolaska u školu. Prema tome,
tijekom učenja čitanja djeca postupno prelaze s vanjskoga, nebitnog konteksta kao što su slike i oblik riječi na
uočavanje i uzimanje u obzir sadržajnog konteksta. Ona povezuju smisao rečenice koju čitaju s onim što se
dogodilo u prethodno rečenici i postupno sa sadržajem cijele priče i njezina značenja. Prema tome, valja
djecu postupno odvraćati od oslanjanja na vanjski likovni kontekst, a sve više upozoravati na smisao i značenje
unutarnjeg sadržaja: radnje, tijeka priče, događanja i likova.




Stvaranje unutarnjih slika

   Slike koje dijete stvara u svijesti pomažu praćenju radnje, događanja i sadržaja teksta. Početni čitači i čitači s
teškoćama trebaju pomoć u tom procesu. Njima roditelji moraju pomoći da u svijesti stvore slike onoga što čitaju.
Za svaku riječ ili radnju moguće je stvoriti »sliku u glavi«, pa roditelj treba potaknuti dijete da zamisli
kakav je slon o kojemu čita, da se prisjeti kakvog je slona vidio u zoološkom vrtu, na slici ili u filmu, da
se prisjeti kako je slon velik, da je sive boje, da maše surlom itd. Nadalje, roditelj hrabri dijete da
zamisli kako je slon koji je opisan u priči podigao surlu i njome zamahnuo, kako je uvukao surlu u
kantu s vodom, kako je ispustio mlaz vode na dječaka koji ga je promatrao, kako je dječak bio mokar                      i
kako se prestrašio itd. Za sporije čitače stvaranje unutarnjih slika valja temeljiti na neposrednom iskustvu, sa što
više vidnih, zvučnih i dodirnih podataka, pa i oponašanjem pokreta, gesta i izražaja lica. Ponavljanjem takvoga
poticajnog razgovora dijete će stvoriti naviku da i samo u svijesti stvara slike o svemu što čita. To će mu pomoći da
razumije riječi, da prati sadržaj i zbivanje, a istodobno će mu pružiti pravi užitak čitanja.
Podjela građe na manje cjeline

    Da bi dijete moglo steći pregled cjeline koju čita, u početku tekst mora biti kratak, s kratkom radnjom. No i u
tom kratkom tekstu dijete će se ispočetka teško snalaziti, zaboravljati ono što je prije pročitalo, shvaćati svaku
rečenicu kao zasebnu cjelinu koja je nepovezana s ostalim dijelovima. Tome roditelj može doskočiti tako da
djetetu ponudi uporišne točke. Priču može podijeliti na tri dijela: početak, sredinu i kraj. Za svaki dio može pronaći
scenu događanja (nacrtati, izraditi shemu, tražiti od djeteta daje naslika), te će takav slikovni ili shematski materijal poslužiti
djetetu kao okosnica za razumijevanje cjeline i usmjerit će mu pozornost na cjelinu, a ne na pojedinu rečenicu.
Postupno se dijete hrabri da samo izradi jednostavnu shemu događanja, karakteristične slike za početak, sredinu i
kraj priče, te da postupno prijeđe na stvaranje slika u svijesti o tijeku zbivanja u tekstu.


Postavljanje pitanja i glasno razmišljanje

    Nakon što dijete pročita cjelinu, tijekom ponovljenog čitanja potrebno je provjeravati razumije li ono što čita.
Valja ga propitivati o značenju riječi, o smislu pročitanog, o tome kako se osjeća lik o kojemu čita, kako bi se ono
osjećalo da se našlo u položaju lika, o tome što se može naučiti iz pročitane priče, tj. je li lik dobro postupio i kako
je trebao postupiti. Važno je da dijete samo govori, a još je važnije da ga naučimo glasno razmišljati o onome što
čita: da komentira postupak, postavi pitanje zašto je lik tako postupio, da glasno razmišlja je li to bilo dobro i
mudro, što bi bilo bolje i si.

    Također ga valja naučiti da si samo postavlja pitanja nakon čitanja; rečenice ili kratkog odjeljka. Posebno ga
valja naučiti da provjerava; je li ono što čita povezano s onim što je prethodno pročitalo. Primjerice, treba ga
upozoriti da razmisli je li moguće (logično) da dječak koji je gledao žabe u nekoj bari odjednom padne u paru. (To je
ujedno prilika da se zajedno nasmijete »gledajući« u svijesti sliku kako dječak pada u paru koja se odnekud kao čudom stvorila, a nikako nije
raznog da se ljutite što dijete ne razlikuje fonem »b« od fonema »p«.)   Najbolji se razumije neki pojam, zbivanje i događaj kad o
njemu glasno govorimo, kad nađemo riječi koje ga opisuju i kad ga drugome opisujem i objašnjavamo. Zato valja
poticati dijete na razgovor o onome što čita na glasno razmišljanje o tome, a postupno će to glasno razmišljam«
postati unutarnje razmišljanje i automatsko stvaranje unutarnjih slika te razumijevanje cjeline i tijeka radnje.


Poučavanje strategija razumijevanja

    Mnoga su istraživanja pokazala da djecu možemo i izravno podučavat kako bi si pomogla da razumiju ono što
čitaju. Pritom je najvažniji naučiti djecu da pri čitanju primjenjuju ispravne postupke (strategije) i da spontano prate i
kontroliraju razumiju li dobro ono što čitaju Nekoliko je takvih postupaka koji se moraju uvježbati. To su:

* postavljanje pitanja koja potiču dosjećanje sličnih sadržaja (»Jesi li ti kad to vidio, jesi li ti nešto slično doživio?«)
* izražavanje glavne misli u odjeljku vlastitim riječima (tj. dijete odgovara na pitanja »O čemu se radi?«, »Što se dogodilo?«,
»Zašto se to dogodilo?« i sl.)
* samostalno praćenje onoga što se događa u tekstu (tj. dijete samo naglas razmišlja o tome što je bilo u prethodnoj rečenici i
slaže se logično nova rečenica s prijašnjom).
U svim postupcima poučavanja čitanja s razumijevanjem bitna su ti elementa:
1. djetetovo glasno razmišljanje o onome što čita (postiže se jasnije razumijevanje vlastitim uobličavanjem misli u govor),
2. roditeljevo komentiranje i vođenje toga procesa (omogućuje pomoć u razjašnjavanju i uklanjanje pogrešaka u mišljenju),
3. čest ponavljanje tih postupaka u djetetovu svakodnevnom samostalnom čitanju.
               Budući da je čitanje uz samopraćenje razumijevanja djeteta naporno i ubrzo mu postaje dosadno,
                   korisno je da se kratka razdoblja takvog postupka završe davanjem malih nagrada i pohvala. To će
               pomoći u izgrađivanju djetetove upornosti i dati mu vanjski vidljiv oznake napretka.

More Related Content

What's hot

први родитељски састанак
први родитељски састанакпрви родитељски састанак
први родитељски састанак
pankovic
 
Priručnik s materijalima za vježbanje pažnje
Priručnik s materijalima za vježbanje pažnjePriručnik s materijalima za vježbanje pažnje
Priručnik s materijalima za vježbanje pažnje
Obiteljski centar
 

What's hot (20)

Srpski jezik - Rečenica, reč, slog, slovo, glas
Srpski jezik - Rečenica, reč, slog, slovo, glasSrpski jezik - Rečenica, reč, slog, slovo, glas
Srpski jezik - Rečenica, reč, slog, slovo, glas
 
први родитељски састанак
први родитељски састанакпрви родитељски састанак
први родитељски састанак
 
Doživqaji mačka Toše 2 - Copy.pptx
Doživqaji mačka Toše 2 - Copy.pptxDoživqaji mačka Toše 2 - Copy.pptx
Doživqaji mačka Toše 2 - Copy.pptx
 
Сабирање и одузимање до 20
Сабирање и одузимање до 20Сабирање и одузимање до 20
Сабирање и одузимање до 20
 
Roditeljski sastanak Podrška učenicima prezentacija
Roditeljski sastanak Podrška učenicima prezentacijaRoditeljski sastanak Podrška učenicima prezentacija
Roditeljski sastanak Podrška učenicima prezentacija
 
Pisanje recce li i ne
Pisanje recce li i nePisanje recce li i ne
Pisanje recce li i ne
 
Formativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanjeFormativno ocenjivanje
Formativno ocenjivanje
 
Ppt pisanje recce ne uz glagole
Ppt pisanje recce ne uz glagolePpt pisanje recce ne uz glagole
Ppt pisanje recce ne uz glagole
 
велико слово у писању географских назива
велико слово у писању географских називавелико слово у писању географских назива
велико слово у писању географских назива
 
Imenice rod i broj
Imenice   rod i brojImenice   rod i broj
Imenice rod i broj
 
Priručnik za samovrednovanje i vrednovanje rada škole
Priručnik za samovrednovanje i vrednovanje rada školePriručnik za samovrednovanje i vrednovanje rada škole
Priručnik za samovrednovanje i vrednovanje rada škole
 
Kontrolni zadaci - matematika 1
Kontrolni zadaci - matematika 1Kontrolni zadaci - matematika 1
Kontrolni zadaci - matematika 1
 
Pisanje ulica i trgova
Pisanje ulica i trgovaPisanje ulica i trgova
Pisanje ulica i trgova
 
Što je bajka?
Što je bajka?Što je bajka?
Što je bajka?
 
Priručnik s materijalima za vježbanje pažnje
Priručnik s materijalima za vježbanje pažnjePriručnik s materijalima za vježbanje pažnje
Priručnik s materijalima za vježbanje pažnje
 
Promenljive vrste reči
Promenljive vrste rečiPromenljive vrste reči
Promenljive vrste reči
 
Tri igrokaza
 Tri  igrokaza Tri  igrokaza
Tri igrokaza
 
Prava deteta
Prava detetaPrava deteta
Prava deteta
 
Priprema za tematski dan Vuk Karadžić
Priprema za tematski dan Vuk KaradžićPriprema za tematski dan Vuk Karadžić
Priprema za tematski dan Vuk Karadžić
 
šLjiva2
šLjiva2šLjiva2
šLjiva2
 

Viewers also liked

Polazak u prvi razred osnovne škole
Polazak u prvi razred osnovne školePolazak u prvi razred osnovne škole
Polazak u prvi razred osnovne škole
Ines Falak
 
Prilagodbe za učenike s posebnim obrazovnim potrebama
Prilagodbe za učenike s posebnim obrazovnim potrebamaPrilagodbe za učenike s posebnim obrazovnim potrebama
Prilagodbe za učenike s posebnim obrazovnim potrebama
Obiteljski centar
 
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
Ines Falak
 
Moja prva slikovnica
Moja prva slikovnicaMoja prva slikovnica
Moja prva slikovnica
Ines Falak
 
POSTUPCI RODITELJA – KAKO POMOĆI DA DIJETE POSTANE ČITATELJ (1.)
POSTUPCI  RODITELJA – KAKO POMOĆI DA DIJETE POSTANE ČITATELJ (1.)POSTUPCI  RODITELJA – KAKO POMOĆI DA DIJETE POSTANE ČITATELJ (1.)
POSTUPCI RODITELJA – KAKO POMOĆI DA DIJETE POSTANE ČITATELJ (1.)
Ines Falak
 
Adhd priručnik
Adhd   priručnikAdhd   priručnik
Adhd priručnik
mikirrr
 
Pristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-omPristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-om
Obiteljski centar
 
Prilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju
Prilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvojuPrilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju
Prilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju
Obiteljski centar
 
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecomIgre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
Obiteljski centar
 

Viewers also liked (16)

Polazak u prvi razred osnovne škole
Polazak u prvi razred osnovne školePolazak u prvi razred osnovne škole
Polazak u prvi razred osnovne škole
 
Prilagodbe za učenike s posebnim obrazovnim potrebama
Prilagodbe za učenike s posebnim obrazovnim potrebamaPrilagodbe za učenike s posebnim obrazovnim potrebama
Prilagodbe za učenike s posebnim obrazovnim potrebama
 
Uloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanja
Uloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanjaUloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanja
Uloga roditelja u skolskim obvezama i njihova ocekivanja
 
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
1 - 2- 3 - Učinkovita disciplina
 
Moja prva slikovnica
Moja prva slikovnicaMoja prva slikovnica
Moja prva slikovnica
 
POSTUPCI RODITELJA – KAKO POMOĆI DA DIJETE POSTANE ČITATELJ (1.)
POSTUPCI  RODITELJA – KAKO POMOĆI DA DIJETE POSTANE ČITATELJ (1.)POSTUPCI  RODITELJA – KAKO POMOĆI DA DIJETE POSTANE ČITATELJ (1.)
POSTUPCI RODITELJA – KAKO POMOĆI DA DIJETE POSTANE ČITATELJ (1.)
 
Bozić-2012
Bozić-2012Bozić-2012
Bozić-2012
 
Adhd priručnik
Adhd   priručnikAdhd   priručnik
Adhd priručnik
 
Pristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-omPristup učenicima s ADHD-om
Pristup učenicima s ADHD-om
 
Brain gym
Brain gymBrain gym
Brain gym
 
KAKO KOD DJETETA, OD POČETKA ŠKOLOVANJA, RAZVIJATI ODGOVORNOST?
KAKO KOD DJETETA,  OD POČETKA ŠKOLOVANJA,  RAZVIJATI ODGOVORNOST? KAKO KOD DJETETA,  OD POČETKA ŠKOLOVANJA,  RAZVIJATI ODGOVORNOST?
KAKO KOD DJETETA, OD POČETKA ŠKOLOVANJA, RAZVIJATI ODGOVORNOST?
 
Prilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju
Prilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvojuPrilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju
Prilagodbe u nastavi za učenike s teškoćama u razvoju
 
O IOP-u
O IOP-uO IOP-u
O IOP-u
 
Brain Gym
Brain GymBrain Gym
Brain Gym
 
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecomIgre koje možete igrati sa svojom djecom
Igre koje možete igrati sa svojom djecom
 
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDAŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
ŠTO SVE MOŽETE UČINITI ZAJEDNO S DJETETOM NA POČETKU 1. RAZREDA
 

Similar to POUČAVANJE VJEŠTINA RAZUMIJEVANJA SADRŽAJA (3.)

učenje - edukacija volontera
učenje - edukacija volonteraučenje - edukacija volontera
učenje - edukacija volontera
Obiteljski centar
 
Metodika hj skripta
  Metodika hj skripta  Metodika hj skripta
Metodika hj skripta
wedrana
 
Metodika hj skripta
  Metodika hj skripta  Metodika hj skripta
Metodika hj skripta
wedrana
 
Disleksija
DisleksijaDisleksija
Disleksija
petra
 
Kako pomoći djetetu_u_učenju
Kako pomoći djetetu_u_učenjuKako pomoći djetetu_u_učenju
Kako pomoći djetetu_u_učenju
boravak1
 
Kako PrežIvjeti U šKoli
Kako PrežIvjeti U šKoliKako PrežIvjeti U šKoli
Kako PrežIvjeti U šKoli
zeljkabilic
 

Similar to POUČAVANJE VJEŠTINA RAZUMIJEVANJA SADRŽAJA (3.) (16)

učenje - edukacija volontera
učenje - edukacija volonteraučenje - edukacija volontera
učenje - edukacija volontera
 
ČItanje, pisanje Ivana
ČItanje, pisanje IvanaČItanje, pisanje Ivana
ČItanje, pisanje Ivana
 
Kako pomoći djetetu u učenju i pisanju domaćih zadaća
Kako pomoći djetetu u učenju i pisanju domaćih zadaćaKako pomoći djetetu u učenju i pisanju domaćih zadaća
Kako pomoći djetetu u učenju i pisanju domaćih zadaća
 
Metodika hj skripta
  Metodika hj skripta  Metodika hj skripta
Metodika hj skripta
 
Metodika hj skripta
  Metodika hj skripta  Metodika hj skripta
Metodika hj skripta
 
pdfcoffee.com_nenasilna-komunikacijadocx-pdf-free.pdf
pdfcoffee.com_nenasilna-komunikacijadocx-pdf-free.pdfpdfcoffee.com_nenasilna-komunikacijadocx-pdf-free.pdf
pdfcoffee.com_nenasilna-komunikacijadocx-pdf-free.pdf
 
Radionice za sat razrednika
Radionice za sat razrednikaRadionice za sat razrednika
Radionice za sat razrednika
 
Domaći, Macan i Petruša.docx
Domaći, Macan i Petruša.docxDomaći, Macan i Petruša.docx
Domaći, Macan i Petruša.docx
 
Disleksija
DisleksijaDisleksija
Disleksija
 
Kako pomoći djetetu_u_učenju
Kako pomoći djetetu_u_učenjuKako pomoći djetetu_u_učenju
Kako pomoći djetetu_u_učenju
 
Koncentracija i učenje
Koncentracija i učenjeKoncentracija i učenje
Koncentracija i učenje
 
Profil novosti-2012
Profil novosti-2012Profil novosti-2012
Profil novosti-2012
 
Kako PrežIvjeti U šKoli
Kako PrežIvjeti U šKoliKako PrežIvjeti U šKoli
Kako PrežIvjeti U šKoli
 
Razvoj trogodišnjaka i četverogodišnjaka
Razvoj trogodišnjaka i četverogodišnjakaRazvoj trogodišnjaka i četverogodišnjaka
Razvoj trogodišnjaka i četverogodišnjaka
 
Državna matura iz engleskoga jezika 2013./2014. A
Državna matura iz engleskoga jezika 2013./2014. ADržavna matura iz engleskoga jezika 2013./2014. A
Državna matura iz engleskoga jezika 2013./2014. A
 
Engleski jezik viša razina 2013-14 - DM
Engleski jezik viša razina 2013-14 - DMEngleski jezik viša razina 2013-14 - DM
Engleski jezik viša razina 2013-14 - DM
 

More from Ines Falak

More from Ines Falak (19)

Rekli su o knjiga, čitanju i pisanju... - I.
Rekli su o knjiga, čitanju i pisanju... - I.Rekli su o knjiga, čitanju i pisanju... - I.
Rekli su o knjiga, čitanju i pisanju... - I.
 
Bozicni i novogodisnji blagdani u obiteljskom ozracju
Bozicni i novogodisnji blagdani u obiteljskom ozracjuBozicni i novogodisnji blagdani u obiteljskom ozracju
Bozicni i novogodisnji blagdani u obiteljskom ozracju
 
Razredna maskota Tedi
Razredna maskota TediRazredna maskota Tedi
Razredna maskota Tedi
 
Zvijezda tjedna - 2. raz.
Zvijezda tjedna - 2. raz.Zvijezda tjedna - 2. raz.
Zvijezda tjedna - 2. raz.
 
Bozicni i novogodisnji blagdani i obitelj
Bozicni i novogodisnji blagdani i obiteljBozicni i novogodisnji blagdani i obitelj
Bozicni i novogodisnji blagdani i obitelj
 
Adventske aktivnosti
Adventske aktivnostiAdventske aktivnosti
Adventske aktivnosti
 
O pravima djece slusamo mnogo
O pravima djece slusamo mnogo O pravima djece slusamo mnogo
O pravima djece slusamo mnogo
 
Napravi svoj mobil
Napravi svoj mobilNapravi svoj mobil
Napravi svoj mobil
 
Dan jabuka
Dan jabukaDan jabuka
Dan jabuka
 
Zvijezda tjedna
Zvijezda tjednaZvijezda tjedna
Zvijezda tjedna
 
Moja poruka đacima prvacima
Moja poruka đacima prvacimaMoja poruka đacima prvacima
Moja poruka đacima prvacima
 
Zdrave grickalice
Zdrave grickaliceZdrave grickalice
Zdrave grickalice
 
Napravi svitak priču
Napravi svitak pričuNapravi svitak priču
Napravi svitak priču
 
Vuk
VukVuk
Vuk
 
Sigurnost djece na Internetu
Sigurnost  djece  na  InternetuSigurnost  djece  na  Internetu
Sigurnost djece na Internetu
 
Kako uskladiti roditeljska očekivanja
Kako uskladiti roditeljska očekivanjaKako uskladiti roditeljska očekivanja
Kako uskladiti roditeljska očekivanja
 
Uš i ušljivost
Uš i ušljivostUš i ušljivost
Uš i ušljivost
 
Razredna maskota
Razredna maskotaRazredna maskota
Razredna maskota
 
Antipedagogija
AntipedagogijaAntipedagogija
Antipedagogija
 

POUČAVANJE VJEŠTINA RAZUMIJEVANJA SADRŽAJA (3.)

  • 1. POUČAVANJE VJEŠTINA RAZUMIJEVANJA SADRŽAJA (3.) M. Čudina Obradović: Igrom do čitanja, Profil Nekoliko smo puta dosad već naglasili kako je u cjelokupnom procesi čitanja najvažnija vještina dešifriranja — a to znači zamjena u svijest svakog slova u riječi njegovim odgovarajućim glasom i sastavljanje tih glasova ponovno u riječ (u riječi »mama« slovo »m« zamjenjujemo (čitamo) kao glas »m«, slovo »a« kao glas »a«, itd.). Izgovaramo pročitane glasove tako da se međusobno povezuju (slijevaju) u riječ »mama«. No, važno je da se usporedno s tim postupkom dešifriranja provodi i postupak otkrivanja značenja svake riječi i njihova zajedničkog značenja u rečenici. Razumijevanje značenja i poruke koju nam daje pročitana rečenica glavni je cilj čitanja. Dešifriranje je samo put prema tom cilju. Dijete koje može dešifrirati mnogo riječi u minuti »zna dešifrirati«, ali ako ne razumije što znači rečenica koju je pročitalo, ono »ne zna čitati«. Čitanje je dešifriranje uz razumijevanje. Djeca često imaju teškoća s razumijevanjem onoga što čitaju zbog nekoliko razloga: * jer im je proces učenja čitanja bio prikazan kao proces dešifriranja, a nije se naglašavao smisao i svrha čitanja, tj. otkrivanje sadržaja neke priče * jer imaju teškoća s prepoznavanjem slova i povezivanjem slova s glasom, pa se usredotočuju na svaku riječ zasebno * jer im manjka vještina postizanja uvida u širu cjelinu, organiziranje teksta kao početka, sredine i kraja, razvijanja i tijeka priče i slijeda događaja * jer ne razumiju ključne riječi u priči. Razumijevanje teksta valja također podučavati, kao i ostale čitačke vještine. Istraživanja su pokazala da roditelji vrlo uspješno mogu poučavati djecu kako bi stekla vještine pronalaženja smisla u pročitanome. Kako roditelji to mogu? Nekoliko je mogućnosti za to: mogu mu pomoći da izgrađuje i širi svoj pisani rječnik kako ne bi imalo problema s razumijevanjem riječi. Zatim ga mogu naučiti da praćenjem, postavljanjem pitanja samom sebi, glasnim razmišljanjem o onome što čita te stvaranjem slika u svijesti o sadržaju koji čita provjerava razumije li ono što čita. Pri poučavanju djeteta da traži i prati smisao onoga što čita valja uvijek imati na umu da će dijete lakše razumjeti smisao i značenje onih riječi i onoga teksta koji mu je blizak, važan, koji govori o nečemu što ono voli, što dobro poznaje, s čim se igralo, družilo i doživljavalo na ugodan i dojmljiv način. Zato prvi tekstovi s kojima se dijete samostalno susreće moraju olakšati praćenje neke zanimljive i jednostavne priče jasnoga redoslijeda zbivanja koja opisuje neku radnju s jasnim početkom, sredinom i svršetkom. Izgrađivanje rječnika Bogat pisani rječnik djetetu znatno olakšava čitanje jer će ono zapamtiti riječ koju je mnogo puta pročitalo i neće dešifrirati svako slovo i sastavljati slova u riječ, već će zapamćenu riječ čitati kao cjelinu. Zato roditelji moraju nastojati da riječi koje je dijete mnogo puta pročitalo ono i mnogo puta napiše te da ih zapamti kao cjelinu jer to će biti temelj koji će mu omogućiti brzo dosjećanje riječi kao cjeline, a to znači brzo i glatko čitanje. Širenje pisanoga rječnika može se postići na različite načine, ali je uvijek bitno provjeriti razumije li dijete značenje riječi. Značenje se objašnjava razgovorom u kojemu se definira riječ, opisuje, traže primjeri, slike i si. Kad se uvjerite da dijete razumije značenje riječi, nova se riječ dodaje pisanom djetetovu rječniku:
  • 2. * pisanjem na karticu svake nove riječi iz teksta i stvaranjem vlastitog »rječnika« — lijepljenjem na plakat na zidu, razvrstavanjem kartica s riječima prema prvom glasu, prema duljini riječi itd. * traženjem da dijete opiše riječ koju čita na kartici (primjerice: »Na mojoj kartici je riječ koja počinje slovom M, ima tri glasa, zadnji glas je Š, a znači malu životinju s dugim repom/ koja bježi od mačke.«) * razgovorom o značenju i obliku riječi, traženjem sličnih riječi i pisanjem tih riječi na kartice te izgradnjom »kule riječi«, »kuće riječi« ili »zida riječi«. Primjena konteksta Dobri čitači postižu razumijevanje teksta razumijevanjem svake riječi koju su dešifrirali i povezivanjem njezina značenja s prethodnim riječima. Njima nije potrebno oslanjanje na kontekst — na slike, na neke uobičajene sljedove riječi ili cjelokupno okruženje u kojemu se riječ nalazi. Čitači početnici, ili oni s teškoćama, pretjerano se oslanjaju na kontekst — na slike, na poznate sklopove i si. Slabi će čitač pročitati »Ivo i Ana idu u šetnju«, iako rečenica glasi »Ivo i Ana idu u školu«, pogotovo ako je na slici uz tekst prikazan park kroz koji Ivo i Ana moraju proći do škole. Slabi će čitač pogađati sljedeću riječ iz konteksta: prema slici, prethodno stvorenim cjelinama (»idu u šetnju«), prema početnom slovu u riječi. Čitaču početniku kontekst pomaže, ali ga moramo naučiti kako se njime služiti. Kontekst mu može pomoći da zaključi o smislu riječi, ali ga valja naučiti da provjeri točnost svog zaključka pomnim dešifriranjem. Ako je dijete pročitalo da Ana i Ivo idu u šetnju, a sljedeća rečenica opisuje njihov dolazak u školu, valja dijete upozoriti na tu nepovezanost i nelogičnost sadržaja te tražit: od njega da ponovi čitanje prethodne rečenice unutar tog novog sadržaja — dolaska u školu. Prema tome, tijekom učenja čitanja djeca postupno prelaze s vanjskoga, nebitnog konteksta kao što su slike i oblik riječi na uočavanje i uzimanje u obzir sadržajnog konteksta. Ona povezuju smisao rečenice koju čitaju s onim što se dogodilo u prethodno rečenici i postupno sa sadržajem cijele priče i njezina značenja. Prema tome, valja djecu postupno odvraćati od oslanjanja na vanjski likovni kontekst, a sve više upozoravati na smisao i značenje unutarnjeg sadržaja: radnje, tijeka priče, događanja i likova. Stvaranje unutarnjih slika Slike koje dijete stvara u svijesti pomažu praćenju radnje, događanja i sadržaja teksta. Početni čitači i čitači s teškoćama trebaju pomoć u tom procesu. Njima roditelji moraju pomoći da u svijesti stvore slike onoga što čitaju. Za svaku riječ ili radnju moguće je stvoriti »sliku u glavi«, pa roditelj treba potaknuti dijete da zamisli kakav je slon o kojemu čita, da se prisjeti kakvog je slona vidio u zoološkom vrtu, na slici ili u filmu, da se prisjeti kako je slon velik, da je sive boje, da maše surlom itd. Nadalje, roditelj hrabri dijete da zamisli kako je slon koji je opisan u priči podigao surlu i njome zamahnuo, kako je uvukao surlu u kantu s vodom, kako je ispustio mlaz vode na dječaka koji ga je promatrao, kako je dječak bio mokar i kako se prestrašio itd. Za sporije čitače stvaranje unutarnjih slika valja temeljiti na neposrednom iskustvu, sa što više vidnih, zvučnih i dodirnih podataka, pa i oponašanjem pokreta, gesta i izražaja lica. Ponavljanjem takvoga poticajnog razgovora dijete će stvoriti naviku da i samo u svijesti stvara slike o svemu što čita. To će mu pomoći da razumije riječi, da prati sadržaj i zbivanje, a istodobno će mu pružiti pravi užitak čitanja.
  • 3. Podjela građe na manje cjeline Da bi dijete moglo steći pregled cjeline koju čita, u početku tekst mora biti kratak, s kratkom radnjom. No i u tom kratkom tekstu dijete će se ispočetka teško snalaziti, zaboravljati ono što je prije pročitalo, shvaćati svaku rečenicu kao zasebnu cjelinu koja je nepovezana s ostalim dijelovima. Tome roditelj može doskočiti tako da djetetu ponudi uporišne točke. Priču može podijeliti na tri dijela: početak, sredinu i kraj. Za svaki dio može pronaći scenu događanja (nacrtati, izraditi shemu, tražiti od djeteta daje naslika), te će takav slikovni ili shematski materijal poslužiti djetetu kao okosnica za razumijevanje cjeline i usmjerit će mu pozornost na cjelinu, a ne na pojedinu rečenicu. Postupno se dijete hrabri da samo izradi jednostavnu shemu događanja, karakteristične slike za početak, sredinu i kraj priče, te da postupno prijeđe na stvaranje slika u svijesti o tijeku zbivanja u tekstu. Postavljanje pitanja i glasno razmišljanje Nakon što dijete pročita cjelinu, tijekom ponovljenog čitanja potrebno je provjeravati razumije li ono što čita. Valja ga propitivati o značenju riječi, o smislu pročitanog, o tome kako se osjeća lik o kojemu čita, kako bi se ono osjećalo da se našlo u položaju lika, o tome što se može naučiti iz pročitane priče, tj. je li lik dobro postupio i kako je trebao postupiti. Važno je da dijete samo govori, a još je važnije da ga naučimo glasno razmišljati o onome što čita: da komentira postupak, postavi pitanje zašto je lik tako postupio, da glasno razmišlja je li to bilo dobro i mudro, što bi bilo bolje i si. Također ga valja naučiti da si samo postavlja pitanja nakon čitanja; rečenice ili kratkog odjeljka. Posebno ga valja naučiti da provjerava; je li ono što čita povezano s onim što je prethodno pročitalo. Primjerice, treba ga upozoriti da razmisli je li moguće (logično) da dječak koji je gledao žabe u nekoj bari odjednom padne u paru. (To je ujedno prilika da se zajedno nasmijete »gledajući« u svijesti sliku kako dječak pada u paru koja se odnekud kao čudom stvorila, a nikako nije raznog da se ljutite što dijete ne razlikuje fonem »b« od fonema »p«.) Najbolji se razumije neki pojam, zbivanje i događaj kad o njemu glasno govorimo, kad nađemo riječi koje ga opisuju i kad ga drugome opisujem i objašnjavamo. Zato valja poticati dijete na razgovor o onome što čita na glasno razmišljanje o tome, a postupno će to glasno razmišljam« postati unutarnje razmišljanje i automatsko stvaranje unutarnjih slika te razumijevanje cjeline i tijeka radnje. Poučavanje strategija razumijevanja Mnoga su istraživanja pokazala da djecu možemo i izravno podučavat kako bi si pomogla da razumiju ono što čitaju. Pritom je najvažniji naučiti djecu da pri čitanju primjenjuju ispravne postupke (strategije) i da spontano prate i kontroliraju razumiju li dobro ono što čitaju Nekoliko je takvih postupaka koji se moraju uvježbati. To su: * postavljanje pitanja koja potiču dosjećanje sličnih sadržaja (»Jesi li ti kad to vidio, jesi li ti nešto slično doživio?«) * izražavanje glavne misli u odjeljku vlastitim riječima (tj. dijete odgovara na pitanja »O čemu se radi?«, »Što se dogodilo?«, »Zašto se to dogodilo?« i sl.) * samostalno praćenje onoga što se događa u tekstu (tj. dijete samo naglas razmišlja o tome što je bilo u prethodnoj rečenici i slaže se logično nova rečenica s prijašnjom). U svim postupcima poučavanja čitanja s razumijevanjem bitna su ti elementa: 1. djetetovo glasno razmišljanje o onome što čita (postiže se jasnije razumijevanje vlastitim uobličavanjem misli u govor), 2. roditeljevo komentiranje i vođenje toga procesa (omogućuje pomoć u razjašnjavanju i uklanjanje pogrešaka u mišljenju), 3. čest ponavljanje tih postupaka u djetetovu svakodnevnom samostalnom čitanju. Budući da je čitanje uz samopraćenje razumijevanja djeteta naporno i ubrzo mu postaje dosadno, korisno je da se kratka razdoblja takvog postupka završe davanjem malih nagrada i pohvala. To će pomoći u izgrađivanju djetetove upornosti i dati mu vanjski vidljiv oznake napretka.