1. tema broja
Lične karte državnih firmi // Privredni 'titani' na redovnoj infuziji
Magazin za
uspešan
biznis
i dobar život...
Sve na jednom
mestu!
Business magazine
broj 5 // oktobar 2013. // www.bizlife.rs // cena 149 RSD
Intervju
Dejan Novaković
državni sekretar, Ministarstvo
energetike, razvoja i zaštite
životne sredine
Perspektivna
industrijska grana
Biznis komentar
Vladan Atanasijević
član UO i direktor u
Asseco SEE i predsednik
UO NALED-a
Neophodne
krupnije reforme
specijalno izdanje
Reciklaža
Nova industrijska
grana
ekonomska politika
Solidarno
stezanje kaiša
Biznis i politika
Sitna riba među ajkulama // Srbija i najmoćnije svetske ekonomije
Istraživanje // 27 najznačajnijih svetskih gradova
Gradovi budućnosti
BIZLIFE
xxx
1
3. REGIONALNA BIZLife KONFERENCIJA
„FMCG SEKTOR DO 2020.”
Hyatt Regency // Milentija Popovića 5,
Beograd // 3. decembar, 2013. u 10h
Medijska kuća BIZLife organizuje regionalnu konferenciju sa temom „FMCG SEKTOR DO 2020.”u hotelu Hyatt Regency Beograd, u
utorak, 03. decembra, 2013. godine. Skup će okupiti predstavnike nadležnih državnih organa iz regona, državnih institucija i organizacija,
predstavnike FMCG sektora: proizvođače, distributere i trgovce, kao i predstavnike medija.
Prvi panel
Drugi panel
„FMCG sektor danas”
„Regionalno povezivanje trgovaca, proizvođača i distributera”
Teme:
• trani i domaći trgovački lanci u regionu
S
• Položaj domaćih proizvođača i njihovo udruživanje
u regionu
• Monopol i konkuretnost
• Cenovna politika i standard potrošača
Teme:
• Mogući oblici regionalnog udruživanja: BENELUX, Jugosfera, AMANP...
• Prednosti i mane regionalnog udruživanja
• Udruživanje kao način opstanka na evropskoj i svetskoj sceni
• Šta za običnog potrošača znači regionalno udruživanje?
• Investiranje u nova tržišta, da ili ne?
INSTITUCIONALNI
PARTNER:
Ministarstvo spoljne i unutrašnje trgovine
i telekomunikacija, Republika Srbija
4. Sadržaj
10 Privredni 'titani'
na redovnoj
infuziji
Tema broja
14 Solidarno
stezanje kaiša
Nove mere Vlade Srbije
17 Neophodne
krupnije
reforme
Vladan Atanasijević,
član UO i direktor
u Asseco SEE i
predsednik UO NALED-a
18 itna riba među
S
ajkulama
Srbija i najmoćnije
svetske ekonomije
22 Godišnjica
uspešne
privatizacije
British American
Tobacco
Lične karte državnih firmi
Privredni 'titani'
na redovnoj
infuziji
24 Gradovi
budućnosti
Istraživanje, PWC,
rezultati istraživanja 27
najznačajnijih svetskih
gradova
BIZLife specijal
28 Perspektivna
industrijska
grana
Dejan Novaković,
državni sekretar,
Ministarstvo energetike,
razvoja i zaštite životne
sredine
32 Država
reciklira
reciklažu
35 Reciklaža
na ’zdravim
nogama’
IOSIF VANGELATOS,
direktor kompanije
Inos-Balkan
36 Standardima
do industrije
budućnosti
BRANISLAV PEJOVIĆ,
generalni direktor
kompanije Centar za
reciklažu
BIZLife
ConferencesEvents
VUJADIN ŠĆEKIĆ,
direktor kompanije
Jugo-Impex
39 Očuvanje
životne sredine
– imperativ
18
Sitna riba
među ajkulama
Impresum
Tatjana Ostojić
40 Engleske
plastične kese
U fokusu stranih medija
40 'Plemeniti'
Indijci
REDAKCIJA
redakcija@bizlife.rs
60 Pratite
svoje srce
ANDREAS GRAF,
V. D. direktora, Vip
Mobile
DANI KLEIN,
Vaya Con Dios
48 Milijarder
koji donosi
radost
63 ebi bih
S
poklonila mir
MAJA NIKOLIĆ
Shintaro Tsuji,
Biografije uspešnih
50 iznis zvezde
B
2013.
64 arketing sa
M
francuskim
šarmom
SRĐAN POPOVIĆ,
marketing direktor
Imleka
Poslovni saveti
52 Prekinite
neprijatnu
tišinu
74 Ništa
nije
nemoguće
Poslovna
komunikacija
54 Sertifikacijom
do investicija
U fokusu stranih medija
Business Magazine
55 Igrališta
sa ukusom
čokolade
Kompanija Bambi,
csr akcije u Srbiji
41 Ekološka
motivacija
Kompanija ’Božić i
Sinovi’
Srbija i najmoćnije svetske ekonomije
Direktor, glavni i odgovorni
urednik
Poslovno
udruživanje
broj 05 // oktobar
Milovanović, foto servis Beta
Asistent glavnog urednika
DISTRIBUCIJA
I PRETPLATA
Pepper Boost
jelena.devic@bizlife.rs
Jelena Dević
www.pepperboost.rs
Jovana Đurašković
Grafiprof
jovana.djuraskovic@bizlife.rs
ASISTENT KONFERENCIJA
I DOGAĐAJA
Ivana Čeković
ivana.mladenovic@bizlife.rs
Saradnici
Izvršni menadžer
prodaje
Gorica Bilal
Art direktor
Maja Jovanović
maja.jovanovic@bizlife.rs
IZVRŠNI UREDNIK
Ivana Mihajlović
ivana.mihajlovic@bizlife.rs
UREDNIK
Milovan Miličković
milovan.milickovic@bizlife.rs
UREDNIK LIFESTYLE
Mirjana Pašćan
mirjana.pascan@bizlife.rs
04
BIZLIFE
sadržaj
Ivana Petrović,
direktorka Direkcije
za marketing i odnose
sa javnošću Dunav
osiguranja
ISSN 2334-8011 COBISS SR-ID 198317324
gorica.bilal@bizlife.rs
tatjana.ostojic@bizlife.rs
10
27 RECIKLAŽA
- Nova
industrijska
grana
38 Odgovorno i
efikasno
Strana
Strana
Štampa
ivana.cekovic@bizlife.rs
Marija Damjanović,
Nikola Pavlović, Rade Repija
Foto
Jelena Vučetić, Marko Rupena,
Vladislav Mitić, Mihailo
Ivana Mladenović
Braće Krsmenovića 23,
Beograd
distribucija
Nataša Popović
natasa.popovic@bizlife.rs
KEY ACCOUNT
Jelena Bulić
jelena.bulic@bizlife.rs
Centrosinergija
Izdavač
DIGITAL Life
Kosovska 30
11000 Beograd
+381 11 303 52 74
+381 11 303 52 75
www.bizlife.rs
Saznajte više skeniranjem
QR koda. Neophodna
vam je aplikacija (QR
code reader) koja će
aktivirati kameru telefona
i skeniranjem koda odvesti
vas do dodatnog sadržaja.
5.
6. uvodnik
Samo vas
gledamo
Aktivista ’Otpora’ Vukašin Petrović je oktobra 2000. rekao da je
poruka upućena pripadnicima bivšeg režima, ali i sadašnje vlasti
U
beogradskim dnevnim novinama 26. oktobra 2000. pojavio se oglas Pokreta ’Otpor’ sa crtežom bagera i porukom
’Samo vas gledamo’ – ’Otpor-bager’. „U našoj Srbiji ima
5.675 registrovanih bagera i više miliona potencijalnih
bagerista. Svaki od njih spreman je da odbrani narodnu volju, ako to
zatreba. Posle 12 godina čekanja, strpljenje nam je na izmaku. Pazite
šta radite, narod je otpor“, pisalo je u oglasu objavljenom u dnevnim
listovima Danas, Blic, Glas javnosti, Večernje novosti i Politika.
Aktivista ’Otpora’ Vukašin Petrović je tada rekao da je ta poruka
upućena pripadnicima bivšeg režima, ali i sadašnje vlasti.
Kao novinar beležila sam dešavanja nakon 5. oktobra i podrazumevalo se da se ’samo vas gledamo’ odnosi i na novoformiranu
vlast. Međutim, izgleda ne i za sve. Da li je to bio jedini razlog ili ne,
tek danas imamo ekonomsku situaciju u kakvoj jesmo.
A u kakvoj smo, dovoljno je pogledati retrospektivu izjava srpskih
zvaničnika:
Da ne živim u Srbiji, bila bih sklona
da se pozovem na Benjamina
Franklina, koji je rekao: „Definicija
ludila je kada stalno radite istu
stvar, a očekujete drugačije
rezultate“. U Srbiji je to potpuno
normalno, pitanje je samo - dokle?!
„U idućoj godini biće očuvana makroekonomska stabilnost, bez
obzira na to što je ovogodišnja inflacija od oko deset odsto za 3,5
procenata veća nego što je planirana“, Mirko Cvetković, ministar
finansija, Blic 20. decembar, 2007.
„Srbija na kratak rok ili nema nikakve ili nema uočljive posledice
svetske ekonomske krize. Ipak, kriza će imati srednjoročne efekte i
realno je očekivati da će krediti koje Srbija ubuduće bude tražila biti
nepovoljniji nego do sada. Trošimo više nego što zarađujemo i to će
se iskazati kao veliki problem“, Mirko Cvetković, premijer, Beta, 10.
oktobar 2008.
„Srbija ima šansu da na srednji rok iskoristi ovu svetsku ekonomsku krizu i preokrene je u svoju korist. Građani ne treba preterano
da brinu, bankarski sistem će ostati stabilan, ali moraćemo svi mnogo više da štedimo i radimo, Mlađan Dinkić, ministar ekonomije,
06
BIZLIFE
uvodnik
PRESS 27. oktobar 2008.
„Iako bih voleo da privredni rast bude tri, pa i pet odsto, treba biti
realan i reći da on neće biti skokovit, kao što je bio pad u 2009, tako
da će ovo biti godina blagog privrednog rasta, procenjenog na 1,5
odsto bruto društvenog proizvoda, a pravi oporavak nas čeka tek u
2011“, Mirko Cvetković, premijer, Blic 1. januar, 2010.
„Negativne posledice svetske ekonomske krize manje su u Srbiji
nego u drugim zemljama i u poređenju sa njima, Srbija je u prednosti, jer je decenijama u krizi“, Ivica Dačić, premijer Srbije, Fonet, 9.
januar 2011.
„U narednih deset godina, ako ne budemo pravili greške, i ako
budemo smanjili troškove države i javni sektor predamo profesionalnom menadžmentu, što nas očekuje posle izbora, Srbija može da
postane jedna veoma dinamična zemlja“, Boris Tadić, predsednik
Srbije, Tanjug 8. novembar 2011.
„Situacija koju je zatekla ova vlada bila je katastrofalna. Privreda
je bila na kolenima, budžet prazan, a javne
finansije u haosu. Sve opasnosti od sunovrata i bankrota smo izbegli. Sada se lakše
diše“, Mlađan Dinkić, ministar finansija i
privrede, Alo, 21. decembar, 2012.
„Država je pred bankrotom u pravom
smislu reči, ali ćemo uraditi sve što je
potrebno da se to ne dogodi. Slede teške
reforme koje će osetiti pola miliona građana“, Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik
Vlade Srbije, BIZLife portal 6. oktobar 2013.
„Privatni sektor Srbije će boljitak osetiti već u drugoj polovini
2014, a u Srbiji će se bolje živeti već 2015“, Lazar Krstić, ministar
finansija, BIZLife portal 16. oktobar 2013.
Da ne živim u Srbiji, bila bih sklona da se pozovem na Benjamina
Franklina, koji je rekao: „Definicija ludila je kada stalno radite istu
stvar, a očekujete drugačije rezultate“. U Srbiji je to potpuno normalno, pitanje je samo – dokle?!
Direktor, glavni i odgovorni urednik
Tatjana Ostojić
tatjana.ostojic@bizlife.rs
8. BIZNIS PANORAMA
’PADNI MI NA GRUDI’ - Ivica Dačić, premijer Srbije i Bekir Bozdag, potpredsednik turske vlade, na zajedničkoj konferenciji za novinare o daljem
razvoju dobrih i prijateljskih odnosa Srbije sa Turskom na svim poljima.
'Na njima Srbija ostaje' – Lazar Krstić, ministar finansija i Jovan
Krkobabić, potpredsednik vlade i ministar rada na sednici Vlade Srbije
povodom novih mera vlade.
’POŠTA, TELEGRAF, TELEFON, KRKOBABIĆ’ - „Ovo je bila jedna od
najuspešnijih godina u istoriji Pošte Srbije. Naše preduzeće je prepoznato kao lider u izdavanju kvalifikovanih elektronskih sertifikata, budući
da držimo 60 odsto tog tržišta“, izjavio je Milan Krkobabić, generalni
direktor tog javnog preduzeća, na obeležavanju svetskog dana pošte.
’NEŠTO JE
SMEŠNO?’ - Na
stratištu u Jajincima kod Beograda
obeležena je 69.
godišnjica raspuštanja nacističkog
logora na Banjici.
U Jajincima je
streljano više
desetina hiljada
ljudi, a među
ubijenima bilo je
i 120 dece, uglavnom jevrejske.
08
BIZLIFE
biznis panorama
„Cccc, šta si sad uradio?“ – Vladimir Putin, predsednik Rusije,
Barack Obama, predsednik SAD i Angela Merkel, kancelar Nemačke na
Samitu G20.
’GREMO SRBI U EU!’ - Zajednička sednica Vlade Srbije i Vlade
Slovenije, kojoj su predsedavali premijeri Ivica Dačić i Alenka
Bratušek.
9. ’BOŽE, HVALA TI, MADA NISAM
NI SUMNJALA’ – Hrišćanskodemokratska unija (CDU), aktuelne
kancelarke Angele Merkel, pobednik
je parlamentarnih izbora u Nemačkoj
’ČUDO MOJE’ - Khaldoon Al Mubaraom, generalni direktor kompanije Mubadala i Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade Srbije,
na potpisivanju memoranduma o razumevanju sa kompanijom
Mubadala za izgradnju fabrike čipova.
’NAS I AMERKANACA 300 MILIONA’ - Predsednik Tomislav Nikolić
objavio je na Twitteru fotografiju na kojoj zajedno sa suprugom
Dragicom pozira sa predsednikom SAD, Barackom Obamom i prvom
damom Michelle, na tradicionalnom prijemu koji je predsednik SAD
Barack Obama priredio povodom 68. zasednja Generalne skupštine
Ujedinjenih nacija u Njujorku.
’I NE MOGU DA PUTUJU?’ - Ivica Dačić, premijer Srbije i Aleksandar Vučić, prvi
potpredsednik Vlade Srbije, na sednici Vlade na kojoj su usvojene ekonomske
mere za oporavak i umesto 21 službenog putovanja odobreno samo jedno.
’Ne 'VAMO,
TAMO’ - Ruski
predsednik Vladimir Putin i vijetnamski kolega
Truong Tan Sang
u tradicionalnom
’endek’ kostimu
sa ostrva Bali,
na godišnjem
samitu APEC-a
(Azijsko-pacifičke ekonomske
saradnje) u
Indoneziji.
BIZLIFE
biznis panorama
09
10. tema broja Lične karte državnih firmi
Privredni 'titani'
na redovnoj infuziji
TEKST:
Marija
Damjanović
Analiza BIZLife pokazuje da deset preduzeća pod državnom kapom zapošljava čak
114.000 ljudi, što je skoro polovina svih zaposlenih u državnim odnosno javnim firmama.
Iste ove firme napravile su prošle godine gubitke od 52,5 milijardi dinara, što je 90 odsto
svih gubitaka celokupne privrede. Njihovi dugogodišnji gubici stigli su do 2,5 milijardi evra,
a to znači da je ovih deset državnih preduzeća 'pojelo' 40 odsto sopstvenog kapitala
U
z rekonstrukciju, nove
ministre, strane stručnjake, Srbija je, kako
i dolikuje, ušla u novi
proces priča o reformama. Kao
jedan od najvećih dometa ovih
promena najavljeno je prebrojavanje onih kojima država svakog
meseca isplaćuje platu, kao i uvid
u poslovanje preduzeća kojima
gazduje ista ta država. Ne samo
što je samo po sebi apsurd, već
10
BIZLIFE
tema broja
se kako se zahuktavala priča o
ličnim kartama javnih preduzeća,
ispostavilo da je 'razotkrivanje' države preteško i za nju samu, koja
je stvorila svako od tih 550.000
radnih mesta sa koliko se licitira.
Preduzeća pod državnom kapom
(uključujući i ona na lokalu) imala
su rok do kraja septembra da dostave podatke o broju zaposlenih,
profitabilnosti, dugovima i kreditima ali... Nijedna, ama baš nijedna
od oko 650 firmi (ne računajući
lokal) kojima upravlja ili je vlasnik
država, to nije učinila. Tačnije,
nijedna nije dostavila precizne
podatke, pa se tako poprilično izanđala povika o uvidima,
izveštajima i kontroli u državnim
firmama, pretvorila u istinsku
tragikomediju. Za zainteresovanog
posmatrača, a to bi trebalo da je
svaki poreski obveznik ove zemlje,
to je više tragedija, jer je konačno
11. obelodanjeno da je 'car go' i da država
nema nikakvu kontrolu nad sopstvenim firmama.
Aleksandar Vučić, prvi potpredsednik Vlade i najjača politička figura u
Srbiji, rekao je da se javna preduzeća ponašaju kao 'država u državi', a
slično je konstatovao i Saša Radulović,
ministar privrede, koji je prvi u javnost
izašao sa pričom o 'anamnezi državnih
i javnih firmi', a retoriku je naročito zaoštrio posle isteka roka za dostavljanje
„Glasno najavljivana departizacija sada se tiho
ličnih karata, krajem septembra.
pretvara u svoju suprotnost.”
„Nisu dostavili podatke koje bi trebaNemanja Nenadić
lo da imaju u malom prstu. Objavićemo
Transparentnost Srbija
spisak onih koji nisu popunili lične
karte, a potom će uslediti sankcije.
sektoru, a deset odsto se troši na subPreduzeća su spremna da, kada gube,
vencije. To vam je kao motor koji radi
od države uzimaju novac, ali ne i da
da bi stajao u mestu, a sve manje novca
joj dostave podatke kako se taj novac
se ima za rezervne delove. To je neodrtroši, kakvi se ugovori i s kim sklapaju,
živo“, zaključio je nedavno Krstić.
kome su sponzori, koliki su bonusi i
Ako ovom Nišliji ništa ne može da se
kome ih dele“, rekao je Radulović.
zameri zbog ovakvog stanja, jer zaista
Na dan kada se ovaj broj BIZLife
nije kumovao niti jednom zapošljavanađe na kioscima, ističe i drugi rok
ju u javnom sektoru, ponašanje
za dostavu traženih podataka, a
1. JP Elektroprivreda Srbije
Konačno
'starih' predstavnika Vlade
tri dana ranije situacija je bila je obelodanjeno
Broj zaposlenih
je u najmanju ruku cinično.
sledeća:
da država nema
Poslovni prihodi
Na čelu dva najveća javna
Nijedno od 803 preduzenikakvu
Gubitak
preduzeća, Elektroprivrede
ća od kojih su traženi pokontrolu nad
Kumulirani gubitak
sopstvenim
Srbije i Železnica Srbije su
daci nije dostavilo potpune
Kapital
firmama
kadrovi Srpske napredne
informacije, deo nije dostavio
stranke. Telekomom koji se ne
ništa, dok, kako se izražavaju
2. Železnice Srbije
vodi kao javno preduzeće, ali je firma
u Ministarstvu privrede, 'sa delom
Broj zaposlenih
u državnom vlasništvu, takođe šefuje
Poslovni prihodi
preduzeća ne postoji zadovoljavajuća
Gubitak
kadar koji je birao SNS. Na čelu Pošte
saradnja'.
Kumulirani gubitak
Srbije je Milan Krkobabić (PUPS),
Konačno, zaključak mladog ministra
Kapital
Socijalistička partija Srbije godinama
finansija Lazara Krstića nakon uvida
je upravljala Galenikom, Srbijagasom,
u javne finansije, odnosno poslovanje
3. JP PTT Srbija
Putevima Srbije, Dunav osiguranjem...
državih i javnih preduzeča, prilično je
Broj zaposlenih
„Inicijativa naprednjaka o departislikovit:
Poslovni prihodi
zaciji javnih funkcija u Srbiji činila je
„Ne kontrolišemo ni gde trošimo ni
Dobit
značajan deo predizborne kampanje
koliko trošimo, a godinama trošimo
Kapital
najmoćnije političke partije, ali glasno
više nego što zarađujemo i javni dug,
najavljivana departizacija sada se
odnosno deficit je posledica toga. Ni4. Telekom Srbija
tiho pretvara u svoju suprotnost“,
sam siguran da bismo u svojoj kući isto
Broj zaposlenih
rekao je nedavno Nemanja Nenadić iz
radili. Trenutno trećina budžeta odlazi
Poslovni prihodi
Transparentnosti Srbija podsećajući
na penzije, četvrtina na plate u javnom
Dobit
Najviše
zapošljavaju, a da
li najbolje posluju?
Kapital
Procenjuje se da milijardu evra godišnje
ostanu u gubitku javna republička
preduzeća, preduzeća čiji je osnivač država,
firme koje su u nadležnosti Agencije za
privatizaciju i lokalna javna preduzeća
33.000
128 milijardi dinara
2,4 milijarde dinara
55,2 milijarde dinara
270,6 milijardi dinara
18.462
25,2 milijarde dinara
16,6 milijardi dinara
135,5 milijardi dinara
210,5 milijardi dinara
15.065
21,8 milijardi dinara
1,2 milijardi dinara
24 milijarde dinara
13.550
88,5 milijardi dinara
11,2 milijarde dinara
100 milijardi dinara
5. JP Kolubara
Broj zaposlenih
9.923
Poslovni prihodi
39 milijardi dinara
Gubitak
3,9 milijardi dinara
Kumulirani gubitak
3,9 milijardi dinara
Kapital
76,7 milijardi dinara
BIZLIFE
tema broja
11
12. bi da su neodvojive. Zbirno, teško je
doći do podataka o poslovanju ovih
kompanija, jer kako smo videli, nema
pojedinačnih podataka, ali je Fiskalni
savet sredinom prošle godine uradio
analizu kojom ćemo se poslužiti.
da se Zakon o izboru direktora preko
Tako se procenjuje da milijardu evra
konkursa ne poštuje, o čemu je BIZLife,
godišnje ostanu u gubitku javna reputakođe, pisao.
blička preduzeća, preduzeća čiji je osniNjegov kolega Vladimir Goati, predvač država, firme koje su u nadležnosti
sednik Transparentosti Srbija, kaže
Agencije za privatizaciju i lokalna javna
da se partijski kadrovi nalaze na svim
preduzeća. Ukupno, njih je oko 1.300
funkcijama iznad izvršilačkih, 'iznad
i to su zapravo firme u kojima država
onih koji brišu pod i kuvaju kafu'.
ima glavnu reč i čiji je na kraju krajeva
Uostalom, posle promene vlasti u
ona glavni vlasnik, ali i 'donator' kad
Beogradu, čija su lokalna preduzeća
ustreba subvencija, novac za povezivaposlovala sa golemim gubicima, jedna
nje radnog staža, tolerisanje neplaćanja
od gorućih tema, pored izbora za
obaveza, izdavanje garancija.
novog gradonačelnika, jeste i izbor
Samo su lani javna preduzeća ostala
novih direktora u ovim firmama, iako
u gubitku od 570 miliona evra, što je
je u međuvremenu usvojen zakon koji
manjak sedam puta veći nego godinu
podrazumeva izbor direktora na konranije i čini više od 85 odsto gubitaka
kursima. Bez zakona ili sa manipulisacele privrede (privredna društva). Prinim zakonom – za obične građane i zatom su garancije na kraju 2011. izdate
poslene nema razlike. Procene govore
javnim i velikim državnim preduzećida je više od 10.000 radnih mesta koja
ma dostigle neverovatnih 1,7 milijardi
mogu da se dobiju isključivo uz člansku
evra, a samo u 2010. i 2011. država je
kartu partije.
otplatila 150 miliona evra duga ovih
Nenadić ide i dalje od ovog broja i
preduzeća. U istom periodu
tvrdi da je članska karta jedina
Više
samo su Železnice Srbije i
šansa za uspeh u Srbiji, ali
od 10.000
rudnik Resavica, koji primaipak vidi šansu za promenu
radnih
ju direktne subvencije od
i to u tragičnoj situaciji
mesta mogu da se
države, primili 435 miliona
srpskih javnih finansija.
dobiju isključivo uz
evra. Na kraju 2011. akumu„Hteli, ne hteli, moraće da
člansku kartu
partije
lirani dug javnih preduzeća
štede. Javna preduzeća se poprema državi i drugim javnim
minju kao mesta koja će da budu
preduzećima procenjuje se na oko 360
na tapetu aktuelne vlade i videćemo
miliona evra.
da li će kroz te uštede doći do rešenja
Izjava Vladimira Goatija iz Transpamakar dela partijskog zapošljavanja.“
rentnosti Srbija sada zvuči sasvim tačZa Nenadića, ključno je partijsko
na. „Javna preduzeća su rupa bez dna.
zapošljavanje, za građane poslovanje, a
Tek posle nekoliko godina se saznaje
za samu državu ove dve pojave trebalo
Na čelu dva najveća javna preduzeća,
Elektroprivrede Srbije i Železnica Srbije su
kadrovi Srpske napredne stranke
6. JKP GSP Beograd
Broj zaposlenih
6.166
Poslovni prihodi
12,3 milijarde dinara
Gubitak
2 milijarde dinara
Kumulirani gubitak
18,7 milijardi dinara
Kapital
12,9 milijardi dinara
7. Železara Smederevo
Broj zaposlenih
5.255
Poslovni prihodi
21,3 milijarde dinara
Gubitak
3,2 milijarde dinara
Kumulirani gubitak
3,2 milijarda dinara
Kapital
16,4 milijarde dinara
8. RTB Bor
Broj zaposlenih
4.943
Poslovni prihodi
32,8 milijardi dinara
Dobit
224,8 miliona dinara
Kumulirani gubitak
943,8 miliona dinara
Kapital
8,9 milijardi dinara
9. JP Resavica
Broj zaposlenih
4.070
Poslovni prihodi
7,4 milijarde dinara
Gubitak
2,1 milijardi dinara
Kumulirani gubitak
Kumulirani gubitak iznad
visine kapitala
Kapital
18,2 milijarde dinara
8 milijardi dinara
0
10. JP Srbijagas
Broj zaposlenih
3.191
Poslovni prihodi
68,5 milijardi dinara
Gubitak
35,2 milijarde dinara
Kumulirani gubitak
Kumulirani gubitak do
visine kapitala
Kapital
55,7 milijardi dinara
55,7 milijardi dinara
1,4 milijarde dinara
*Podaci za 2012. godinu
TOP 10, suma
Broj zaposlenih
113.625
Poslovni prihodi
445 milijardi dinara
Gubitak
52,4 milijarde dinara
Kumulirani gubitak
290,5 milijardi dinara
Kapital
721,5 milijardi dinara
Gubitak do visine kapitala
290,5 milijardi dinara
12
BIZLIFE
tema broja
13. „Bez zakona ili sa manipulisanim zakonom –
za obične građane i zaposlene nema razlike.”
Vladimir Goati
predsednik, Transparentost Srbija
da su sredstva koja dobijaju neproduktivno trošena, a država je tu zakazala i
ponaša se kao 'neka dobrovoljna neprinudna organizacija'“, rekao je Goati kad
se zahuktala priča o ličnim kartama.
Trebalo je iste da predaju i firme iz
nadležnosti Agencije za privatizaciju,
gde je nešto manje od 600 preduzeća
koja zapošljavaju oko 100.000 radnika.
Godišnje, oni prave gubitke oko 400
miliona evra, a procenjuje se da njihovi
dugovi prema državi i javnim preduzećima u republici i na lokalu iznose oko
1,5 milijardi evra, što je pet odsto bruto
domaćeg proizvoda. To je skoro duplo
više nego što Srbija odvaja godišnje za
investicije. Ove firme dobijaju subvencije preko Fonda za razvoj, a samo za
povezivanje radnog staža država je u
2010. i 2011. dala 360 miliona evra.
Kako su se pobrojane firme odnosile
prema zahtevu države da dostave lične
karte, najkonkretnije?
„Od 615 privrednih subjekata koji su
u ingerenciji Agencije za privatizaciju
i od 35 javnih preduzeća, dobili smo
veoma škrte podatke, nijedna lična
karta nije potpuna, iako su se tražile
informacije koje su inače zakonska obaveza. Od 216 preduzeća nismo dobili
nikakvu sliku, 114 je dalo nezadovoljavajuće karte, 49 je kooperativno, ali su
podaci loši, dok tek 46 ima približno
potrebne podatke. Od 153 ostala preduzeća u Agenciji, 17 ne želi nikakvu
saradnju, osam je dalo nezadovoljavajuće informacije, jedno sarađuje, ali sa
lošim podacima, dok je 127 približno
ispunilo zahteve” , izvestio je do detalja
→ više informacija na www.bizlife.rs
„Objavićemo spisak onih koji nisu popunili
lične karte, a potom će uslediti sankcije.”
Saša Radulović
ministar privrede
ministar privrede najavljujući da će
15. oktobra biti pozvani investitori za
ulazak u kompanije u restrukturiranju, kojih je 179 i takođe su u portfelju
Agencije za privatizaciju. Samo ove
Preduzeća pod državnom kapom (uključujući i
ona na lokalu) imala su rok do kraja septembra
da dostave podatke o broju zaposlenih,
profitabilnosti, dugovima i kreditima
firme državu koštaju godišnje oko 700
miliona evra.
Međutim, ni tu nije kraj. Poreski
obveznici nadoknađuju i gubitke u
lokalnim javnim preduzećima, kojih je
oko 645, a u njima radi 70.000 ljudi. Do
podataka o njihovom poslovanju nije
uspeo da dođe ni Fiskalni savet koji je
prošle godine objavio analizu o radu
svih pobrojanih firmi, a kojom smo se
poslužili u tekstu. Ipak, poznato je da
im godišnje lokalne samouprave daju
oko 225 miliona evra subvencija i da u
zbiru ove firme rade sa gubicima. ●
Krvna slika države
kao poslodavca
1.300 kompanija
280.000 zaposlenih
1 milijarda dinara godišnji gubici
2 milijarde evra dugovi prema državi i drugim
lokalnim javnim preduzećima
800 miliona evra godišnje subvencije, garancije, otpis dugova
*procene, jer preciznih podataka još uvek nema
BIZLIFE
tema broja
13
14. EKONOMSKA POLITIKA
Nove mere Vlade Srbije
Solidarno stezanje kaiša
„Možda ćemo već u
2014. morati dodatno da
konsolidujemo finansije,
jer će se ovo pokazati
kao nedovoljno“, rekao
je Pavle Petrović,
predsednik Fiskalnog
saveta, komentarišući
usvojene mere
tekst:
Nikola Pavlović
I
dobre i loše. I propuštena
prilika i trenutni maksimum.
Kad se sumiraju utisci, dva dana
nakon objavljivanja ekonomskih
mera Vlade, gotovo da nije bilo
komentara koji se nije mogao čuti,
pa je teško presuditi jesu li zaista
Vladine mere toliko dobre, kako
ih predstavlja vlast ili su iznuđene
i nužne, a dugoročno neefikasne,
Na hitnu primenu usvojenih mera pozivaju i domaća
i inostrana stručna javnost, jer i jedni i drugi vide
nove nužne poteze koje će Vlada morati da povlači
dogodine, kako bi mogla da se okarakteriše
kao reformska
kako tvde ozbiljne institucije
poput Međunarodnog monetarnog fonda ili Fiskalnog saveta.
Generalna ocena mogla bi biti da
Vlada nije imala mnogo izbora,
ali da merama koje je usvojila
neće postići zacrtani cilj, a to je
smanjivanje deficita, javnog duga i
u konačnici izbegavanje bankrota.
Javni dug Srbije prešao je 60
odsto BDP-a, sledeće godine stići
će do 70 odsto, što je siguran put
ka bankrotu, što je uostalom konstatovao i ministar finansija Lazar
Krstić najavljujući ga za dve godine, ’ako se ništa ne preduzme’.
Izvršna vlast zato je usvojila
nekoliko mera koje će, ma kako se
ekspresno najavljivala realizacija,
sa primenom otpočeti verovatno od sledeće godine. Naprosto,
potrebno je vreme za izmene zakona, usvajanje, a onda i primenu.
Mere Vlade
1
// Solidarni porez
Prema najnovijim procenama, u javnom sektoru radi
gotovo 700.000 ljudi. Onima koji primaju plate veće od
60.000 dinara, sav iznos preko ovog limita biće oporezovan po stopi
od 20 odsto, a iznosi preko 100.000 dinara sa 25 odsto. Ušteda u
budžetu, ili prihod od novog poreza, zavisi kako se gleda, biće od
100 do 150 miliona evra godišnje. Krstić je najavio i neke druge
promene kada su plate u pitanju: „Iako je jednokratno sniženje plata
definitivno, reformom sistema stvoriće se uslovi da plate rastu, ali
tamo gde je potrebno i gde ljudi te plate zarađuju.“.
14
BIZLIFE
ekonomska politika
2
// Povećanje prihoda budžeta
Ojačavanje budžeta planirano je povećanjem poreza i boljom naplatom.
Prvo: Niža poreska stopa PDV-a povećava se sa osam na deset odsto, s tim što će neki
'neegzistencijalni' proizvodi biti prebačeni na višu stopu od 20 odsto. Od ove mere očekuje se 200
miliona evra.
Drugo: Siva ekonomija, koja danas prema zvaničnim procenama u ukupnoj privredi učestvuje sa
31 odsto, biće ozbiljno napadnuta. To naročito važi za šverc duvana, kao i za sivo tržište pojedinih
naftnih derivata. Uvešće se nove kase i nova online fiskalizacija od drugog kvartala 2014, što
će zaposlenima u poreskoj upravi omogućiti da se posvete naplati poreza. Od suzbijanja sive
ekonomije računa se na oko 150 miliona evra.
15. i Petrović, a sva je prilika i
duzećima i bankama“, potkrepljuje
Podsećamo u najkraćem šta je u
privrednici Srbije, koji su ostali
svoje viđenje Arsić procenjujući
Vladinom paketu (detalji u boksu
najnezadovoljniji Vladinim merada će već u prvoj polovini sledeće
'Mere Vlade'). Uvodi se solidarni
ma. Nacionalna alijansa za lokalni
godine biti potrebno dodatno
porez na plate u javnom sektoru
ekonomski razvoj, koja umnogome
smanjivanje budžetske rupe za
veće od 60.000 dinara od 20 i 25
zastupa interese privrede, izdala
oko jedan odsto BDP, a da bi takvo
odsto. Povećava se niža poreska
je saopštenje u kome se navodi
smanjenje od oko 2,5 odsto BDP
stopa PDV-a sa osam na deset
da je Vlada propustila priliku da,
bilo kredibilno i za investitore u
odsto, a deo proizvoda biće oporeizmenama Zakona o radu u delu
državne hartije od vrednosti. Prezovan i po višoj stopi, od 20 odsto.
koji reguliše isplatu otpremnina,
vedeno na jezik brojki: potrebno
Krenuće se u žestoku akciju protiv
na vreme otvori sebi prostor za
je smanjiti budžetsku rupu za oko
sive ekonomije, subvencije gubitašima biće smanjene, štedeće se na
nabavci robe i usluga. Država će
Ignorisanje poreske reforme posebno je iziritiralo
se zaduživati po nižim kamatama,
Uniju poslodavaca, čiji predsednik Dragoljub Rajić
a radiće se na promeni poslovnog
podseća na istraživanje koje pokazuje da 90 odsto
ambijenta. Ministar Krstić računa
da će efekat ovih mera biti izmeprivrednika neće zapošljavati nove ljude dok se ne
đu 600 i 700 miliona evra, dok
smanje porezi i doprinosi na plate
Fiskalni savet, koji je Vladinim
milijardu evra kako bi investitori
merama dao ’uslovnu podršku’,
imali više poverenja u državu i
ima drugačiju računicu.
obveznice koje ona izdaje, jer će
„Možda ćemo već u 2014.
država svakako nastaviti da se zamorati dodatno da konsolidujemo
dužuje za pokriće deficita. U tom
finansije, jer će se ovo pokazati
kontekstu, MMF traži sveobuhvatkao nedovoljno“, rekao je Pavle
ne i dugotrajne reforme, a
Petrović, predsednik Fiskalsve kako bi se zaustavio
nog saveta, komentariPotrebno je
rast i počelo smanjenje
šući usvojene mere.
vreme
javnog duga.
Sličnog ako ne i
za izmene zakona,
„U tom smislu,
istog uverenja je i Miusvajanje, a onda i
dostupnost koncesiolojko Arsić, profesor na
primenu
nog finansiranja trebalo
Ekonomskom fakultetu,
bi iskoristiti u punoj meri
koji kaže da su mere dobro
da bi se smanjili troškovi otplate
koncipirane, ali „uštede neće biti
dugova. Sveobuhvatne strukturne
dovoljne“. On procenjuje da će
refome trebalo bi da podrže fiskalrezultat mera biti smanjenje defino prilagođavanje, a potrebni su
cita od oko 1,5 odsto BDP-a, što je
i koraci za poboljšanje poslovne
manje od planiranih 600 do 700
klime i smanjenje državnog uticamiliona evra.
ja u ekonomiji da bi se poboljšao
„To je nedovoljno smanjenje
priliv investicija, rast privatnog
jer će deficit i sledeće godine biti
sektora i zapošljavanje“, smatraju
na vrlo visokom nivou, zbog restručnjaci ove institucije.
dovnih i vanrednih rashoda usled
Istog su mišljenja i Arsić
sanacije gubitaka u državnim pre-
3
// Smanjenje subvencija
javnim preduzećima
Nivo subvencija koje se danas daju je dvostruko, a možda i tri
puta veći nego u evropskim zemljama. O subvencijama državnim firmama
možete čitati u posebnom tekstu ovog broja BIZLife, ali je Vlada na umu
imala ne samo te, već i subvencije za zapošljavanje. Biće nastavljene kroz
kredite privredi i, u smanjenom obimu, za investicije i zapošljavanje.
Krstić nije želeo da prognozira budžetski efekat svih ovih mera, ali
je rekao da će do kraja 2017. one imati 'strukturni' efekat od oko 400
miliona evra godišnje.
4
// Promena poslovnog
ambijenta
Govoreći o ovom setu mera, Krstić je istakao da se
do sada tu „nije mnogo uradilo“ i da „investitori ukazuju da nema
makroekonomske stabilnosti“. U ovom kontekstu Krstić je obećao
promenu regulative – zakona o radu, pojednostavljenje procedure
za izdavanje građevinskih dozvola, zakona o naknadama, kao i drugih
finansijskih zakona. Najavljena je i promena modela finansiranja
infrastrukturnih investicija. Srbija više neće biti glavni finansijer.
Alternativni modeli su javno-privatna partnerstva i koncesije.
BIZLIFE
ekonomska politika
15
16. reforma
javnog
sektora
Od izvršne vlasti
se očekuje da već
od sledeće godine
uđe u reformu
javnog sektora, što
će podrazumevati
i otpuštanja
prekobrojnih, penzionu
reformu, konačni
obračun sa birokratijom
i sivom ekonomijom.
Javni dug Srbije prešao je 60
odsto BDP-a, sledeće godine
stići će do 70 odsto, što je
siguran put ka bankrotu
smanjivanje viška zaposlenih u javnom sektoru što bi donelo uštede
kojima bi bila izbegnuta potreba
za novim povećanjem PDV-a i udar
na standard građana i privredu.
„Izostala je razvojna komponenta u planu Vlade s obzirom na to
da mere sugerišu da će zaduživanje i dalje biti osnovni način
obezbeđivanja likvidnosti, a nije
pomenuto za šta će taj novac tačno
biti namenjen“, piše u saopštenju.
Zanimljivo je viđenje NALED-a
da je zbog poslednjeg povećanja
PDV-a Vlada „zatvorila jedna od
vrata za smanjenje poreskog opte-
5
// Uštede na
robi i
uslugama
U ovoj oblasti je do sada bilo
najviše restrikcija. Ipak, Krstić
predlaže da se u budžetu za 2014.
ove stavke snize za deset odsto
u odnosu na rebalans budžeta za
2013. Od toga se očekuje ušteda
od 30-40 miliona evra.
16
BIZLIFE
ekonomska politika
rećenja na zarade“. Oni se pozivaju privrednici će sačekati dok se
ne stabilizuju javne finansije i ne
na najavu ministra privrede Saše
Radulovića da će biti smanjeno op- pronađe prihod koji bi mogao da
terećenje na zarade koje, međutim, nadomesti manjak u budžetu zbog
smanjivanja nameta na rad.
nijednom rečju nije pomenuto u
Na hitnu primenu usvojenih
Vladinim merama. Pretpostavka
mera poziva i domaća i inostrana
je da u ovom trenutku, Krstić nije
stručna javnost jer i jedni i drugi
imao čime da nadoknadi manjak
vide nove nužne poteze koje će
u budžetu koji bi nastao kao
Vlada morati da povlači
posledica smanjivanja
Zaduživanje
dogodine, kako bi mogla
poreza, odnosno, dopriće i dalje biti
da se okarakteriše kao
nosa.
osnovni
reformska. Od izvršne
Ignorisanje poreske
način
vlasti se očekuje da
reforme posebno je
obezbeđivanja
već od sledeće godine
iziritiralo Uniju poslolikvidnosti
uđe u reformu javnog
davaca čiji predsednik
sektora, što će podrazuDragoljub Rajić podseća na
mevati i otpuštanja prekobrojistraživanje koje pokazuje da 90
nih, penzionu reformu, konačni
odsto privrednika neće zapošljaobračun sa birokratijom i sivom
vati nove ljude dok se ne smanje
ekonomijom.
porezi i doprinosi na plate.
„Ovo je prvi korak na putu koji
Na ovu meru, sva je prilika,
će trajati tri do četiri godine, a
postoji mnogo načina da se sklizne
sa tog puta. Imam utisak da postoji
želja političara da se mere spro// Korišćenje
jeftinijih
vedu, ali videćemo to u narednim
kredita
mesecima kad bude jasno šta su od
„Poslaćemo signal tržištima kapitala,
svega zaista uradili i da li su zapoali i prijateljima gde se uzdamo u
čeli neke reforme koje sada nisu
bilateralne odnose da ćemo doći do
predviđene“, zaključio je profesor
jeftinijih kredita. Svaka milijarda u roku
Petrović svoju analizu o merama
od tri godine koju dobijemo po dva do tri
Vlade dodajući da je bio poslednji
odsto, znači uštedu od 150 miliona evra
godišnje“, rekao je ministar finansija.
čas da se mere preduzmu. ●
6
17. BIZNIS KOMENTAR
Neophodne
krupnije reforme
Srbiji je potreban plan koji će popraviti ekonomsku situaciju. Takav plan
morao bi u sebi da sadrži mere za povećanje proizvodnje, smanjenje
preobimne administracije i efikasniju lokalnu samoupravu
Piše: Vladan Atanasijević, član UO i direktor integracionih sistema u kompaniji Asseco
SEE i predsednik UO Nacionalne alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED)
A
ktuelnu ekonomsku situaciju u Srbiji
možemo da ocenimo kao izazovnu.
Nivo javnog duga približio se granici
neodrživosti, a veliki budžetski deficit
smanjuje prostor za razmišljanje o podsticanju
razvoja. U takvoj situaciji visoke kamate banaka
ne dozvoljavaju privredi da napreduje i da pozitivno utiče na standard svih nas. Stope rasta koje
poslednjih godina ostvarujemo pre bi se mogle
nazvati stagnacijom.
Nedavno predložene ekonomske mere vidim
kao početnu fazu sveobuhvatne reforme u kojoj
je potrebno konsolidovati prihode i rashode.
Međutim, nedostaje im razvojna komponenta. Ono
što je Srbiji potrebno jeste plan koji će popraviti
ekonomsku situaciju. Takav plan morao bi u sebi
da sadrži mere za povećanje proizvodnje, smanjenje preobimne administracije (svedoci smo da se
ne zna koliko ima zaposlenih u javnom sektoru).
Takođe, neophodno je da imamo i efikasnije lokalne samouprave koje znaju svoje komparativne
prednosti i aktivno rade na poboljšanju privrednog ambijenta.
Najave koje stižu iz Ministarstva privrede, a
odnose se najpre na donošenje četiri važna zakona
(o radu, planiranju i izgradnji, stečaju i privatizaciji), kao i na uspostavljanje kontrole nad dodelom
podsticaja i subvencija predstavljaju ohrabrenje.
Izmene Zakona o radu su potrebne privredi kako
bi na tržištu rada svi pronašli radnike kakvi su
im potrebni. Dudugotrajno izdavanje građevinskih dozvola usporava investiranje, dok nerešeni
slučajevi firmi u stečaju ili u ponovnoj privatizaciji
onemogućavaju stavljanje njihovih pogona u funkciju oživljavanja proizvodnje.
Ono što trenutno nedostaje, a značajno bi
uticalo na popravljanje ekonomske situacije, jeste
snažnije suzbijanje sive ekonomije. To je nešto
na čemu NALED insistira i nastaviće da zagovara
i u narednom periodu. Neophodno je doneti
jedinstveni zakon o inspekcijama koji bi razrešio
dileme oko nadležnosti i učinio nadzor efikasnijim, smanjiti poresko opterećenje rada (što bi
Ono što trenutno nedostaje, a
značajno bi uticalo na popravljanje
ekonomske situacije, jeste snažnije
suzbijanje sive ekonomije
podstaklo one koji rade u sivoj zoni da je konačno
napuste), ali i insistirati na doslednoj primeni
propisanih kazni.
Pomaci kao što je uvođenje elektronskih servisa
prema građanima i privredi zaslužuju pohvale jer
smanjuju prostor za korupciju, snižavaju troškove
i olakšavaju svima život, ali oni ne donose stope
rasta od pet i više odsto godišnje, koje su Srbiji
potrebne. Za to su potrebne krupnije reforme, a to
je mesto gde privreda i asocijacije poput NALED-a
mnogo mogu da pomognu.
Konkretni potezi za popravljanje ekonomske
situacije iz domena sistemskih reformi morali
bi da budu: reforma radnog zakonodavstva i
smanjivanje poreskog opterećenja zarada, reforma
inspekcija radi suzbijanja sive ekonomije, reforme
poreskih postupaka i administracije, kao i reforma
procesa izdavanja građevinskih dozvola i katastra
nepokretnosti. Na to bi trebalo nadovezati ništa
manje važna pitanja kao što je spuštanje većeg
broja ovlašćenja na lokalni nivo, nastavak razvoja
e-uprave, uvođenje principa „ćutanje administracije znači odobravanje“, jača kontrola budžeta i
bolja analiza efekata zakona. Primećujete li da
većina njih ne mora da košta? ●
Giljotina
propisa
Završetak giljotine
propisa takođe je
važan zadatak kako
bismo se konačno
oslobodili nepotrebnog
administriranja i
doprineli da privreda ne
zazire od birokratskih
i svih drugih zahteva
države, koji su često
vešto sakriveni ili
neprimetni u šumi
paragrafa, a što je
poseban problem –
puno koštaju.
BIZLIFE
biznis komentar
17
18. BIZNIS I POLITIKA
Srbija i najmoćnije svetske ekonomije
Sitna riba
među ajkulama
Istraživanje BIZLife pokazuje da Srbija sa polovinom zemalja iz grupe dvadeset najmoćnijih
država sveta ili nema nikakvu saradnju, ili je ona realno zanemarljiva
tekst:
Marija
Damjanović
18
BIZLIFE
biznis i politika
„n
aš glavni zadatak je da vratimo
svetsku ekonomiju na održiv
i uravnotežen rast, što dosad nije
rešeno, zbog čega postoji sistemski rizik za ponavljanje akutne
krize“, poručio je Vladimir Putin,
predsednik Rusije, na septembarskom samitu zemalja G 20, a onda
se sa liderima ostalih zemalja
BRIKS-a (Brazil, Rusija, Indija,
Kina i Južna Afrika) dogovorio o
osnivanju rezervnog fonda od 100
milijardi dolara radi zaštite ovih
ekonomija. Istovremeno, šefovi
dvadeset najmoćnijih zemalja
Sa zemljama EU, Srbija ima najbolje
odnose u poređenju sa svim ostalim
članicama G 20, a posebno sa Italijom,
Nemačkom i Francuskom
sveta dogovorili su se da će biti
intenzivirana slobodna trgovina
zaključujući da protekcionizam
dovodi do opasnosti od usporavanja ekonomskog rasta i slabljenja
trgovine. Jedno je sigurno, Srbija
nikada neće biti član G 20, ali bi
se politički i ekonomski mogla
približiti grupi G 20, među kojima
su zemlje najveći partneri Srbije,
ali i one sa kojima Srbija nema
ama baš nikakvu saradnju. Činjenica je da 'dvadesetorica' određuju
sudbinu globalne, a time i lokalnih
ekonomija, budući da se u njima
stvara čak 90 odsto svetskog
BDP-a, 80 odsto globalne trgovine, a u njima živi dve trećine
stanovništva na Zemlji. Članovi G
20 su ministri finansija i guverneri
nacionalnih banaka 19 zemalja: Argentina, Australija, Brazil, Francu-
19. mogućnosti saradnje i sa drugim
ska, Nemačka, Indija, Indonezija,
zemljama, poput Indije. To je
Italija, Japan, Južna Afrika, Južna
ogromno tržište čiji je značaj u
Koreja, Kanada, Kina, Meksiko,
Srbiji veoma potcenjen. Imaju
Rusija, Saudijska Arabija, Sjediveoma razvijenu softversku i
njene Američke Države, Turska,
farmaceutsku industriju i siguran
Ujedinjeno Kaljevstvo i guverner
sam da bi naše kompanije mogle
Evropske centralne banke. Ova
pronaći svoj interes. Međutim,
elita potčinila je svom uticaju i
prvi korak treba da učini država
međunarodne organizacije, pre
negujući dobre političke odnose
svega Svetsku banku i MMF, prekao što je nedavno započela
ko kojih utiče na politiku i upravsaradnju sa Ujedinjenim Arapskim
lja ekonomijom sveta. Pomoć ovih
Emiratima.“
finansijskih moćnika siromašne i
Kao jedan od osnivača Pokreta
zadužene zemlje poput Srbije sve
nesvrstanih, Indija je od sticanja
teže plaćaju, pa se jače političke i
nezavisnosti (1947) bila
ekonomske veze sa zemljameđu najznačajnijim
ma dvadeset najmoćnijih
Južne Koreje
privrednim partneispostavlja kao nužnost
nema
Srbiju od demokratskih promena
rima SFRJ. U Indiju
privrednog razvoja.
na mapi
do danas je dugo najavljivana
smo izvozili plastične
Kao evropska zemlja
privrednih
investicija kompanije Embassy
mase, električne masa težnjom pridružipartnera naše
zemlje
Group u izgradnju informatičšine i opremu, hartiju i
vanja Evropskoj uniji,
ko-tehnološkog parka u Inđiji.
karton, a uvozili čaj, biber
Srbija prirodno najveći
Ukupna vrednost ove investicije
i druge začine, proizvode od kože,
uvoz i izvoz ostvaruje sa zemljama
je oko 600 miliona evra, a čitav
svilu i tkanine. Danas je ova saEU (60 odsto). Analiza koju smo
posao započet prošle godine biće
radnja u najmanju ruku skromna
uradili pokazuje ne samo da sa
završen tek za pet godina.
ili realno zanemarljiva. Naime,
pojedinim zemljama iz Grupe
20 Srbija nema nikakve odnose,
nego je sa mnogima od njih pre
Kao jedan od osnivača Pokreta nesvrstanih,
tri decenije imala jače privredne
Indija je od sticanja nezavisnosti (1947) bila među
veze nego danas. Takav primer je
najznačajnijim privrednim partnerima SFRJ
Indija, koja se prošle godine našla
na četvrtom mestu po snazi ekoZEMLJE AMERIČKOG
najveći obim trgovinske razmene
nomije, iza SAD, Kine i Japana, a
KONTINENTA
između Srbije i Indije u poslednjoj
prema procenama OECD-a u ovom
Još lošije odnose Srbija ima
deceniji zabeležen je 2011, kada
veku biće među tri vodeće ekosa zemljama Latinske Amerije ukupna vrednost iznosila 168,4
nomske sile. Naprosto, od 1995.
ke poput Argentine i Meksika.
miliona dolara (od toga, izvoz
godine, BDP raste po stopi od 7,5
Prema poslednjim podacima, od
Srbije 7,7 miliona dolara, a uvoz iz
odsto i mada je životni standard
ukupno 149 zemalja u koje Srbija
Indije 160,7 miliona dolara). Jedino
još uvek nizak, ekonomija Indije
izvozi, Argentina je na 104.
ulaganje pristiglo iz ove zemlje u
već sada je u rangu sa Rusijom,
a tajna uspeha je jeftina radna
snaga, jeftine inovacije, snažna
softverska industrija i činjenica da
za razliku od Kine, recimo, Indija
ne zavisi od izvoza.
Sve analize pokazuju da će SAD, i pored turbulencija u ekonomiji, i u narednoj
Svet u narednoj deceniji
INDIJA PARTNER IZ DOBA
NESVRSTANIH
Ekonomista Aleksandar Stevanović, u kratkom razgovoru za
BIZLife, skreće pažnju upravo na
Indiju.
„Srbija ne bi trebalo da se
fokusira samo na EU. Ona jeste
naša kuća, ali postoje brojne
deceniji sačuvati svoje komparativne prednosti, čemu će pomagati dominantna
američka valuta i jezik. Kina će nastaviti sa ekspanzijom u ekonomiji, a Rusija
u ideologiji. Indija će sve uspešnije koristiti svoj potencijal rame uz rame
s Brazilom, a Evropska unija, uz dominantan uticaj svojih vodećih članica,
Nemačke, Francuske, V. Britanije, a uz podršku SAD, nastaviće grčevitu borbu
da ojača i proširi organizaciju, stabilizuje političku i ekonomsku moć i očuva
evro. Vojna premoć će i dalje biti od presudnog uticaja, a Amerika će i narednih
godina biti najjača vojna sila na svetu. Rastuća vojna moć Rusije u kombinaciji sa
ekonomijom u sferi gasa i energeneta omogućiće joj ograničeno širenje uticaja
samo na neke zemlje istočne Evrope i Azije.Veliku, a možda i presudnu ulogu u
ratnom hazarderstvu, i pored alternativnih izvora energije, i dalje će imati nafta.
BIZLIFE
biznis i politika
19
20. prednosti koje bi VELIKE UDALJENE EKONOMIJE
IMALE ULAGANJEM u Srbiju su male, budući da je
srpsko tržište malo, a ima mnogo drugih zemalja
gde bi eventualno moglo da se ulaže kako bi se
izvozilo na treća tržišta
odnosi sa
kanadom
Primetno je da srpski
političari sve više
pažnje posvećuju i
odnosima sa Kanadom,
moguće i zbog toga što
je nekoliko tamošnjih
kompanija najavilo
velika ulaganja u Srbiju
do kraja ove godine.
20
BIZLIFE
biznis i politika
mestu (0,01 odsto svog izvoza), a
rekordni izvoz zabeležen je 2011.
godine (488.000 dolara). Iz ove
zemlje u Srbiju nije stigla nijedna
investicija, baš kao ni iz Meksika,
niti iz Brazila, pete najveće zemlje
na svetu i političkog i ekonomskog
lidera Latinske Amerike.
Brazilska ekonomija je jedna
od najbrže rastućih ekonomija na
svetu. Po veličini BDP je trenutno
osma, a po kupovnoj moći sedma.
Stopa nezaposlenosti od svega
pet odsto duplo je niža nego u
Evropskoj uniji i znatno manja
nego u SAD (7,4 odsto) koje su i
prošle godine bile prve na listi najjačih ekonomija sveta. Međutim,
spoljnotrgovinska saradnja Srbije
i Brazila je od 2008. godine sve
manja i manja, a i tada je bila ukupno 150 miliona dolara, od čega je
deficit na strani Srbije bio čak 142
miliona dolara.
Evo kako Vladimir Gligorov,
saradnik Bečkog instituta za
međunarodne ekonomske studije,
ne saradnje“, kaže naš sagovornik.
U odnosu na saradnju sa
zemljama Južne Amerike, sa državama Severne Amerike Srbija ima
neuporedivo bolje odnose. Iz SAD
je u Srbiju u poslednjoj deceniji
stiglo nešto više od milijardu evra
investicija, a američke kompanije
objašnjava slabu saradnju sa
u Srbiji zapošljavaju 8.000 ljudi.
pomenutim zemljama, kao i sa
Iako skromna, spoljnotrgovinska
Rusijom i Kinom sa kojima Srbija
razmena konstantno raste, a samo
ima relativno razvijene odnose
u prvih šest meseci ove godine,
za razliku od Južne Koreje koje,
izvoz iz Srbije u SAD je povećan
na primer, uopšte nema na mapi
čak tri puta, na 133 miliona dolaprivrednih partnera naše zemlje.
ra, dok je uvoz ostao približno
„Srbija trguje najviše sa
isti (159 miliona dolara).
susedima i sa većim
Iz SAD
Skoro je izvesno da će
zemljama članicama EU,
je u Srbiju
izvoz u drugoj polokao što su Nemačka
stiglo više od
vini godine biti manji
i Italija. U suštini,
milijardu
nego u prvoj polovini
Srbija nema baš šta da
evra
godine, jer je 31. jula
ponudi tim velikim i
investicija
istekao status GSP Srbiji
udaljenim privredama.
(bescarinski izvoz za 4.650
Takođe, prednosti koje bi
proizvoda).
te zemlje imale ako bi ulagale u
Primetno je da srpski političari
Srbiju su male, budući da je srpsko
sve više pažnje posvećuju i odnotržište malo, a ima mnogo drugih
sima sa Kanadom, moguće i zbog
zemalja gde bi eventualno moglo
toga što je nekoliko tamošnjih
da se ulaže kako bi se izvozilo na
kompanija najavilo velika ulaganja
treća tržišta. Naravno, neke od tih
u Srbiju do kraja ove godine.
zemalja imaju suficite u spoljnoj
Trenutno, u Srbiji posluje oko 50
trgovini pa teže da taj novac ulažu
kanadskih kompanija, a od početka
u inostranstvo, ali rizik u Srbiji ne
godine iz ove zemlje došlo je dva
može da bude privlačan, tako da i
to ograničava mogućnosti privred- miliona dolara investicija.
21. turska
ekonomija
Prema analizama
Svetske banke i MMF,
turska ekonomija je
jedna od onih koje će
obeležiti budućnost.
U 2011. Turska je imala
najbrži privredni rast
(8,5 odsto) iza Kine,
a prošle godine šest
odsto.
PRIRODAN SARADNIK
ZEMLJE EU
Sa zemljama EU, Srbija ima
najbolje odnose u poređenju sa
svim ostalim članicama G 20, a
posebno sa Italijom, Nemačkom
i Francuskom. Italija je najveći
investitor u Srbiju sa uložene dve
milijarde evra, 400 kompanija koje
prometuju oko dve milijarde evra
godišnje i zapošljavaju čak 20.000
radnika. Nemačka je drugi po
značaju evropski ulagač, odnosno,
spoljnotrgovinski partner Srbije,
dok ništa manje značajna nije
saradnja sa Francuskom i Velikom
Britanijom. Francuska ulaganja
procenjuju se na nešto manje od
milijardu evra, a britanska na oko
800 miliona evra. EU je od 2001. do
danas donirala blizu tri milijarde
evra Srbiji, što je više nego što je
naša zemlja zaradila od privatizacije (2,6 milijardi).
Od ovih izdvojenih zemalja,
takoreći osnivača G 20 sa Starog
Međutim, turske investicije u Srbiji
su zanemarljive u odnosu na najbliže okruženje. Naime, Turska je u
Srbiju investirala oko 100 miliona
evra, a u Rumuniju i Bugarsku 9,5,
odnosno 4,5 milijardi dolara.
Italija je najveći investitor u Srbiju. 400 kompanija
koje prometuju oko dve milijarde evra godišnje
zapošljavaju čak 20.000 radnika
kontinenta, ubedljivo najlošije
odnose Srbija ima sa Turskom.
Tačnije, ona se uglavnom svodi na
spoljnotrgovinsku razmenu koja
konstantno raste od 2009. kada
je potpisan Sporazum o slobodnoj
trgovini i 2011. godine dostiže
rekordnih 588,4 miliona dolara.
Vodeće ekonomije sveta
Prema podacima Svetske banke i MMF
najveće svetske ekonomije 2012. bile
su ekonomije: SAD, Kine, Japana, Indije,
Nemačke, Rusije, Velike Britanije, Brazila,
Francuske i Italije. Godinu dana ranije
redosled najjačih ekonomija je bio isti s tim
što su V. Britanija i Brazil zamenili mesta.
Na jedanaestom mestu bila je ekonomija
Meksika, a na dvanaestom Južne Koreje.
Prema analizama Svetske
banke i MMF, turska ekonomija
je jedna od onih koje će obeležiti
budućnost. U 2011. Turska je
imala najbrži privredni rast (8,5
odsto) iza Kine, a prošle godine
šest odsto. Ključni sektori privrede su bankarstvo, turizam,
poljoprivreda, građevinarstvo,
elektronska, mašinska, automobilska industrija. Stopa nezaposlenosti je 8,2 odsto.
Kao ekonomije budućnosti međunarodni eksperti pored Turske
vide nekoliko zemalja sa kojima
Srbija ili nema nikakvu ili ima
saradnju koja nije vredna pomena.
Reč je o Indoneziji, Nigeriji, Meksiku, Filipinima i Iranu, Bangladešu,
Poljskoj, Čileu, Ukrajini i Kataru. ●
BIZLIFE
biznis i politika
21
22. korporativno DECENIJA POSLOVANJA U SRBIJI
Godišnjica uspešne
privatizacije
s leva na desno:
Thanos Trimis
generalni direktor BAT
za Srbiju, Crnu Goru i
Bugarsku
Srđan Lazović
direktor za korporativne
i regulatorne poslove za
CEFTA region BAT SouthEast Europe
Ivica Dačić
premijer Vlade Srbije
Rasmus Pagh
generalni direktor
fabrike BAT Vranje
British American Tobacco je tokom proteklih deset godina
uplatio 950 miliona evra u budžet Republike Srbije
K
ompanija British American Tobacco (BAT)
obeležila je deset godina
od uspešne privatizacije
Duvanske industrije Vranje na
svečanoj proslavi u svojoj fabrici
u Vranju, kojoj je prisustvovao
i Ivica Dačić, predsednik Vlade
Republike Srbije. Kompanija je
privatizacijom Duvanske
industrije Vranje, BAT je postao
jedan od pionira stranih direktnih
investicija i najveći britanski
investitor u Srbiji
22
BIZLIFE
korporativno
prisutna u Srbiji od 1996. godine,
a privatizacijom Duvanske industrije Vranje BAT je postao jedan
od pionira stranih direktnih investicija i najveći britanski investitor
u Srbiji.
Pored premijera Srbije, ceremoniji su prisustvovali Thanos
Trimis, generalni direktor British
American Tobacco za Srbiju, Crnu
Goru i Bugarsku, Rasmus Pagh,
generalni direktor fabrike BAT
Vranje a.d. i brojni relevantni
predstavnici privrednog i javnog
života Srbije.
„Srbija je pouzdana i sigurna
destinacija za investitore, a jedan
od najboljih primera za to je i
uspešna privatizacija Duvanske industrije Vranje pre deset godina“,
istakao je Ivica Dačić, predsednik
Vlade Republike Srbije, na svečanoj ceremoniji. Premijer je dodao
da će Vlada Srbije podržati strane
investitore tako što će praviti
uslove za regionalnu stabilnost i
stvarati ekonomski sistem u kome
će postojati stabilnost institucija.
„Takođe, sve aktivnosti Vlade
Republike Srbije u narednom
periodu biće usmerene na to da
obezbedimo što više direktnih investicija, a kompanija British American Tobacco sigurno nam može
23. Premijer Dačić u obilasku BAT fabrike u Vranju
Obraćanje premijera Dačića povodom jubileja BAT-a
pomoći u tome da predstavimo
„Tokom proteklih godina, investirali
Srbiju kao atraktivnu investicionu
smo milion evra u društveno
destinaciju. Kao ozbiljan partner
odgovorne projekte“ – Thanos Trimis
Vlade Srbije u protekloj deceniji,
BAT predstavlja motor razvoja
ciju fabrike u Vranju. „To nas čini
doprinosom srpskom budžetu od
privrede, ne samo juga Srbije već
jednim od najznačajnijih stranih
preko 100 miliona evra. Pored
i cele zemlje. Nadam se da će i
investitora i ujedno najvećim
toga, BAT je jedan od pionira kordruge vodeće svetske kompanije
britanskim investitorom u zemlji.
porativne društvene odgovornosti
u drugim industrijama slediti
Želeo bih da čestitam celom BAT
u Srbiji, a tokom proteklih godina
primer BAT“, istakao je Dačić.
timu u Srbiji na vremenu i energiji
investirali su milion evra u drušTržište Srbije je oduvek zaukoje su uložili tokom protekle detveno odgovorne projekte.
zimalo veoma važan položaj u
cenije. Prvih deset godina u Srbiji
„Okrenuti smo budućnookviru naših poslovnih
„BAT
je iza nas i unapred se radujemo
sti i očekujemo da će faoperacija u jugoistočpredstavlja
narednoj, još uspešnijoj deceniji“,
brika u Vranju jednog
noj Evropi i upravo je
motor razvoja
zaključio je Rasmus Pagh, generaldana biti proizvodni
to bio glavni razlog
privrede
ni direktor fabrike BAT Vranje. ●
centar ne samo za
za kupovinu fabrike
ne samo juga Srbije
već i cele zemlje“
CEFTA region, već i za
u Vranju pre deset
- Ivica Dačić
mnoge zemlje Evropske
godina, naveo je tom priunije“, istakao je Trimis
likom Thanos Trimis, geneukazujući na dugoročne planove
ralni direktor BAT za Srbiju, Crnu
kompanije u Srbiji.
Goru i Bugarsku. Tokom protekle
British American Tobacco je u
decenije, BAT je u budžet RepuSrbiji prisutan već 17 godina i od
blike Srbije uplatio 950 miliona
privatizacije 2003. godine kompaevra, prvenstveno putem akciza
nija je investirala više od 200 mii drugih poreza, a danas je jedan
liona evra, od čega je 115 miliona
od vodećih poreskih obveznika u
uloženo u kupovinu i modernizadržavi, sa prosečnim godišnjim
Finansijska ulaganja
Na ime poreza i ostalih dažbina BAT je od
svog dolaska do danas uplatio u budžet
Srbije 950 miliona evra, dok je direktna
investicija iznosila više od 200 miliona evra,
od čega je 115 miliona investirano u kupovinu
i modernizaciju same fabrike. Pored toga, u
poslednjoj deceniji kompanija je uložila milion
evra u društveno odgovorne projekte u Srbiji.
BIZLIFE
korporativno
23
24. ISTRAŽIVANJE
Gradovi budućnosti
Dvadeset sedam gradova, koje je PwC analizirao, u 2012. godini je stvorilo ukupno osam odsto svetskog
BDP-a, ali imaju samo 2,5 odsto svetskog stanovništva
razvijaju će pomoći razumevanju
urbanih problema koji mogu uskoro predstojati (ili su već prisutni) i
srpskom glavnom gradu i drugim
velikim gradovima oko nas, kao i
šta sve utiče na jedan veliki grad:
zvaničnici i zakonodavci koji
postavljaju temelje, kompanije
koje investiraju za dobrobit grada
(i svoj profit, svakako), kao i stanovnici, bogati ili siromašni, koji
grade život u gradskim naseljima.
hongkong
tekst:
Veronika Tasić
Vušurović
menadžer u PWC
K
ompanija PricewaterhouseCoopers (PwC) sa
organizacijom Partnerstvo za New York City
po peti put je objavila rezultate
istraživanja najznačajnijih svetskih
gradova. Analiziran je učinak i
uticaj ovih gradova u 2012. na
ekonomske i socijalne pokazatelje,
ali i uticaj budućih ekonomskih
tokova na ove gradove. Rezultati
ostvareni 2012. i mogućnosti koje
se mogu ostvariti 2025. su okvir
za razmišljanje i delanje za 27
najznačajnijih svetskih gradova:
Peking, Berlin, Buenos Ajres, Čikago, Hongkong, Istanbul, Johanesburg, Kuala Lumpur, London,
Los Anđeles, Madrid, Meksiko
Siti, Milano, Moskva, Mumbaj,
Njujork, Pariz, San Francisko,
Sao Paulo, Seul, Šangaj, Singapur,
Stokholm, Sidnej, Tokio, Toronto.
Zašto baš ovih
27 gradova
Kao centri finansija, trgovine i
kulture, ovi gradovi su i pokretači
moderne svetske ekonomije, ali i
stecište globalnih društvenih i kul-
Uspeh dolazi od volje i mogućnosti
da se usklade želje i namere privrede,
vlasti i društva
turnih tokova. Šta je to što ovim
gradovima pomaže da napreduju?
Kako bi u 2025. mogli da izgledaju
njihova stopa zaposlenosti, obim
proizvodnje i struktura stanovništva? Pogled na sadašnju situaciju
ovih gradova i smer u kome se
Najprivlačniji gradovi
London je u 2012. upadljivo napredovao i sada je globalno najprivlačniji
grad. Njujork ostvaruje dobre rezultate u odnosu na ostale gradove
i pokazuje snagu u različitim oblastima, ali ne prednjači ni u jednoj
individualnoj kategoriji. Pariz je za četiri mesta bolji u 2012. u odnosu
na prethodnu godinu, a u pogledu demografije i kvalitetu života
zauzima prvo mesto. Pariz je odmah iza Londona po svojoj globalnoj
24
BIZLIFE
istraživanje
Šta nam
statistika otkriva
Gradovi koje smo analizirali
u 2012. su stvorili ukupno osam
odsto svetskog BDP-a (bruto domaćeg proizvoda), ali imaju samo
2,5 odsto svetskog stanovništva.
Do 2025. ukupan broj stanovnika
ovih gradova će se povećati za 19
miliona, a stvoriće se 13,7 miliona
dodatnih radnih mesta. Ukoliko
se ispune projekcije UN i ostvari
london
skroman ekonomski napredak,
ovi gradovi će stvarati 3,3 triliona
USD dolara svetskog BDP-a.
Sa rastom ovih gradova nastaviće se i proces simbioze između
Istoka i Zapada. Naime, gradovi
u razvoju imaće ogroman porast
privlačnosti, što ukazuje da dugoročno investiranje u urbani
centar pruža zaštitu od ekonomske nestabilnosti evrozone.
Peking i Šangaj su među prvih pet po ekonomskoj snazi i
globalnoj privlačnosti. Naredni koraci ova dva grada moraju
obuhvatati uravnoteženi napredak po svim socijalnim i
ekonomskim pokazateljima kako bi svoj sadašnji izuzetan
rast pretvorili u stabilnu poziciju u samom vrhu svetskih
finansijskih centara.
25. modernih gradova, fleksibilnost će
broja stanovnika i radnih mesta,
postati ključna reč za projektante i
dok će razvijeni finansijski centri
regulatore u budućnosti.
zadržati kupovnu moć, kao i visok
Finansijske i poslovne usluge, pronivo tražnje koji će podsticati rast.
izvodnja, veleprodaja i maloprodaja
Jedna strana će i dalje gurati drugu
su osnova razvoja za mnoge
ka boljem sutra. Istovremeno
Gradovi
gradove u 2012. Trećina
će svaki grad predstavkoje smo
radnih mesta obuhvaljati zasebni ekonomski
analizirali u 2012.
ta poslove u sektoru
eko-sistem izgrađen oko
godini stvorili su
finansijskih usluga i u
međusobno povezanih
osam odsto proizvodnji. U Šangaju
ekonomskih i socijalnih
svetskog
je svaki treći zaposleni u
snaga koje spaja veliki
BDP-a
proizvodnom sektoru, dok u
broj različitih radnih mesta.
Milanu, Parizu, Londonu, PekinOstvarivanje zdrave ravnoteže
gu, San Francisku i Stokolmu domiizmeđu ovih snaga je kamen temeniraju finansijske usluge. Veleprodaja
ljac urbane izdržljivosti.
i maloprodaja su odgovorne za svako
Od američkog biologa i istraživača
peto radno mesto u Hongkongu,
E. O. Wilsona pozajmljena je teza
Kuala Lumpuru, Moskvi, Mumbaju,
da zdravi rast grada i dugoročMeksiko Sitiju i Istanbulu. Svakako,
na održivost zavise od „pozitivgradovi u razvoju će prestati da se
nog jačanja mreže socijalnog i
oslanjaju na proizvodne delatnosti
ekonomskog razvoja“. Kada su
te će biti neophodno da diversifikuju
činioci kvalitetnog života kao što
svoj profil radne snage i poslova.
su školstvo, zdravstvena zaštita,
Istorija pokazuje sposobnost
smeštaj i sigurnost u saglasnosti sa
gradova da se stvore iz temelja, kao
jakom infrastrukturom i uspešnim
Bez obzira na veličinu, bogatstvo,
ili napredak modernih gradova,
fleksibilnost će postati ključna reč za
projektante i regulatore u budućnosti
kompanijama, postoje dobri uslovi
da se put poploča optimizmom, ako
ne i zlatom. Loše vesti za gradove su
iste kao i za nauku: „jedna od najtežih stvari ponekad je pokretanje
samog procesa“, te društveni razvoj
ne možemo gledati odvojeno od
ekonomskog. Pored toga, bez obzira
na veličinu, bogatstvo, ili napredak
moscow
što mnogi gradovi u razvoju upravo
rade, ili da se izgrade na svojim
ostacima, kao što je bio slučaj sa
mnogim razvijenim gradovima posle
rata. Uspeh dolazi od kolektivne volje i mogućnosti da se usklade želje
i namere privrede, vlasti i društva.
Gde postoji zajednička dobra volja,
postoji i put napred.●
Kriterijumi po
kojima su gradovi
posmatrani
1 // Intelektualni kapital
Donosi inovacije koje su pokretač socijalnog i ekonomskog
razvoja gradova.
2 // Tehnološka spremnost
za izazove koji su pred gradovima.
3 // Prevoz i infrastruktura
imaju ogromnu ulogu u povezivanju ljudi i utiču na iskustvo
života u gradovima.
4 // Zdravlje, bezbednost i
sigurnost
su možda i jedan od najvećih izazova za svaku gradsku
upravu.
5 // Održivost i životna
okolina
su pod uticajem globalnih fenomena, ali i efikasnosti i
odlučnosti gradske uprave.
6 // Ekonomska snaga
gradova, ne samo na njihovoj teritoriji već i nacionalno,
regionalno i globalno.
7 // Lakoća poslovanja
se povezuje sa gostoprimljivim i odgovornim poslovnim
okruženjem.
8 // Niski troškovi života
kako stranih poslovnih ljudi, tako i domaćeg stanovništva,
oduvek su posmatrani kao prednost.
9 // Demografska struktura i
kvalitet života
privlače kako nove stanovnike, tako i investitore.
10 // Globalna privlačnost
meri povezanost i dominaciju gradova u socijalnom,
ekonomskom i kulturnom domenu.
new york
BIZLIFE
istraživanje
25
26.
27. s p e c i j a l n o
i Z d a n j e
reciklaža
Nova industrijska grana
28. INTERVJU
Dejan Novaković, državni sekretar, Ministarstvo energetike,
razvoja i zaštite životne sredine
Perspektivna
industrijska grana
tekst:
Tatjana Ostojić
Foto:
Marko Rupena
Broj izdatih dozvola, oko 2.000, potvrđuje činjenicu da je u RS uspostavljen sistem
reciklaže otpada uz formiranje jake sakupljačke mreže, koja predstavlja bitan element u
uspostavljanju i unapređenju sistema upravljanja otpadom
„U
sadašnjim uslovima kapaciteti za
reciklažu u Srbiji se
povećavaju i procenjuje se da se reciklira od deset
do 15 odsto otpada. Od 2003. do
danas, zabeležen je nagli rast broja
preduzeća koja se bave reciklažom
otpada. Strategijom upravljanja
otpadom, u okviru dugoročnih
ciljeva koje RS treba da ispuni,
zacrtan je cilj da je u periodu od
2015. do 2019. neophodno postići
stopu iskorišćenja i reciklaže
ambalažnog otpada: staklo, papir,
karton, metal i plastika, na 25
odsto od njegove količine”, kaže
u intervjuu za BIZLife Dejan
U periodu od novembra 2009. do danas ministarstvo
nadležno za poslove zaštite životne sredine je izdalo
1.278 dozvola za upravljanje otpadom, od kojih su oko
20 odsto integralne dozvole izdate reciklerima
28
BIZLIFE
intervju
Novaković, državni sekretar u
Ministarstvu energetike, razvoja i
zaštite životne sredine.
U Evropi se, prema njegovim
rečima, prosečno reciklira tri
puta više otpada nego u Srbiji. U
ekonomski razvijenim zemljama u
Evropi i svetu, procenat reciklaže
je i veći od 80 odsto (Japan).
„Potencijali u Srbiji su svakako
prepoznatljivi i veoma značajni,
kako u količini otpada, koji se
stvara na teritoriji RS, tako i u
infrastrukturnim kapacitetima
koje poseduju postojeći i budući
29. uspostavljen
sistem
operateri koji upravljaju otpadom,
odnosno, koji se bave reciklažom
otpada. U periodu od novembra
2009. do danas ministarstvo nadležno za poslove zaštite životne
sredine je izdalo 1.278 dozvola za
upravljanje otpadom, od kojih su
oko 20 odsto integralne dozvole
izdate reciklerima, dok ostatak
predstavljaju dozvole za sakupljanje i transport opasnog i neopasnog otpada na teritoriji RS. Uz
ovaj broj svakako bi trebalo dodati
i značajan broj izdatih rešenja o
izmenama i dopunama postojećih
dozvola, u skladu sa zahtevima
operatera, njihovom reorganizacijom poslovanja, povećanim
kapacitetima i slično.”
kako bismo mogli da garantujemo
● Gde su potencijali reciklažusluge industriji i podignemo ih
ne industrije i kako ocenjujete
na viši nivo. U proteklom periodu,
trenutno stanje u industriji čiji se
izdavanjem dozvola i subvencipredstavnici žale na maćehinski
ja, država je ozbiljno podstakla
odnos države prema čitavom
zelenu i reciklažnu industriju,
sektoru?
Izdate
te omogućila jedna- Broj izdatih dozvola
dozvole
ke šanse svima. Ali
potvrđuje činjenicu da
predstavljanju
licenca, odnosno sam
je u RS uspostavljen
prvi korak papir nije dovoljan. Za
sistem reciklaže otpau stvaranju sistema
upravljanje otpadom
da uz formiranje jake
u zaštiti životne
neophodne su investicisakupljačke mreže, koja
sredine
je u tehnologiju, kvalitepredstavlja bitan element
tan menadžment i integrisani
u uspostavljanju i unapređesistem kontrole i praćenja tokova
nju sistema upravljanja otpadom.
otpada. Država mora da proveri
Procena je da je na teritoriji RS, od
koliko kompanija koje su dobile
2009. do danas, izdato oko 2.000
dozvolu sada postoji, koliko ih je
dozvola. Izdate dozvole predstavaktivno, na koji način posluju i šta
ljanju samo prvi korak u stvaranju
bi trebalo menjati...
celovitog sistema u zaštiti životne
Kroz izmene i dopune Zakona
sredine.
o upravljanju otpadom, koji se
Druga faza je sertifikacija, dosada nalazi u proceduri, traži se
bijanje svih ekoloških standarda,
Budžetski fond
za zaštitu životne
sredine
Kada govorimo o uspostavljanju i unapređenju sistema
finansiranja u oblasti zaštite životne sredine, ali i upravljanja
otpadom, prioritet Ministarstva energetike, razvoja i zaštite
životne sredine je, svakako, obezbeđivanje uslova za
redovno punjenje budžeta. Ministarstvo energetike, razvoja
→ više informacija na www.bizlife.rs
Broj izdatih dozvola
potvrđuje činjenicu da
je u RS uspostavljen
sistem reciklaže
otpada uz formiranje
jake sakupljačke
mreže, koja predstavlja
bitan element u
uspostavljanju i
unapređenju sistema
upravljanja otpadom.
rešenje za novi okvir u toj oblasti,
za njegovu ekološku i energetsku upotrebu, a sve u skladu
sa zakonodavstvom EU, koje je
potrebno u potpunosti uklopiti u
domaće zakonodavstvo. U skladu
sa primerima dobre prakse u
drugim zemljama EU, potrebno je
revidirati procedure za izdavanje
dozvola, jer je nekontrolisani tok
otpada - podsticaj za kriminal.
Zato je potreban nadzor, kako
poreske policije tako i ekološke
inspekcije. Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne
sredine ulaže ogroman napor da,
kroz izmene i dopune postojeće
zakonske regulative, doprinese
stvaranju uslova i osnova za značajno unapređenje sistema upravljanja otpadom, što će svakako
doprineti zaštiti životne sredine,
uz preduslov da se prihvate
i zaštite životne sredine, rešenje punjenja budžeta vidi u
osiguravanju naplate eko-taksa i formiranju budžetskog
fonda za zaštitu životne sredine. Takse se moraju
naplaćivati redovno i u punom iznosu, a predloženi model
je da svi uvoznici proizvoda koji posle upotrebe postaju
posebni tokovi otpada, plaćaju taksu prilikom carinjenja
navedene robe, a da svi proizvođači navedenih proizvoda
plaćaju takse prilikom stavljanja istih na tržište Republike
Srbije. Ukoliko Vlada prihvati predlog o formiranju
bužetskog fonda, isti bi počeo da funkcioniše od 1. januara
2014. i kao takav će omogućiti realnije realizovanje
projekata, s tim što će se u svakom trenutku znati koliko
finansijskih sredstava u njemu ima.
BIZLIFE
intervju
29
30. taj otpad predstavlja značajan
rizik po životnu sredinu i zdravlje
ljudi. Takođe, Srbija je jedna od
retkih država koja nema deponiju
industrijskog otpada, a što je
nedopustivo.
međunarodni standardi i procesi
sertifikacije u ovoj oblasti. To je,
uostalom, i naša obaveza prema
EU. Nakon 2020, sav otpad koji
nastaje na našoj teritoriji moramo
da zbrinemo.
Neće više biti prekograničnog
kretanja otpada. Srbija nema
suprotno. Jedno takvo postrojenje
bi, na ekološki način, uz primenu
najsavremenije tehnologije, moglo
zbrinuti neke vrste medicinskog
otpada: boje, lakove, ulja, otpad
iz procesa proizvodnje, dakle, sve
ono što već zagađuje našu okolinu.
Izgradnja ovog postrojenja bi
morali bismo da rešimo i pitanje industrijskog otpada
iz preduzeća koja više ne rade, a taj otpad predstavlja
značajan rizik po životnu sredinu i zdravlje ljudi
postrojenje za fizičko-hemijski
tretman opasnog otpada, što
predstavlja problem vezan za konačno zbrinjavanje industrijskog
neorganskog opasnog otpada.
Mađarska ima oko 50 takvih postrojenja, a mi još nismo odredili
ni lokaciju, jer mnogi interesni lobiji rade protiv toga. A, upravo je
koštala od 20 do 30 miliona evra,
a država bi sredstva mogla da nabavi kroz javno-privatno partnerstvo. Uostalom, prvenstveno zbog
nas samih moramo da brinemo
o zdravoj životnoj sredini. U tom
sklopu, morali bismo da rešimo
i pitanje industrijskog otpada iz
preduzeća koja više ne rade, a
Redovna isplata
naknada
Ministarstvo energetike, razvoja i zaštite životne sredine intenzivno
radi na obradi predmeta, po zahtevu podnosioca zahteva - reciklera,
za dodelu naknada. Prema podacima kojima raspolažemo za 2013,
izdata su 183 rešenja za naplatu naknada od zagađivanja životne
sredine. Ukoliko se primene mehanizmi koje predlaže Ministarstvo,
biće uspostavljena nova i realnija politika isplate nadoknada.
30
BIZLIFE
intervju
● Često se govori o reciklaži kao
perspektivnoj grani koja bi u
relativno kratkom roku mogla da
uposli 10.000 ljudi.
- U Srbiji je u maju mesecu 2009.
godine stupila na snagu nova
zakonska regulativa u oblasti
upravljanja otpadom, pre svega
Zakon o upravljanju otpadom i
Zakon o ambalaži i ambalažnom
otpadu. Tokom 2009. i 2010,
usvojeni su brojni podzakonski
akti koji proizlaze iz navedena
dva krovna zakona, a usvojena je
i Strategija upravljanja otpadom
za period od 2010. do 2019. Na
taj način su obezbeđeni osnovni
zakonodavni i strateški preduslovi
za uspostavljanje i unapređenje
sistema upravljanja otpadom. Usaglašavanje zakonske regulative sa
propisima EU je proces koji stalno
traje. Predstoji usaglašavanje
Zakona o upravljanju otpadom, u
potpunosti, sa novom direktivom EU o otpadu, kao i ostalih
propisa koji proističu iz navedene
direktive.
Ako uzmemo u obzir da svaki
operater koji je pribavio dozvolu,
u proseku zapošljava od četiri do
pet osoba, u odnosu na ukupan
broj izdatih dozvola u prethodnom periodu, može se reći da
su obezbeđeni uslovi za rad i
zapošljavanje za preko 8.000
ljudi, a verovatno i više, uzevši u
obzir da oni koji se bave samom
reciklažom zapošljavaju daleko
veći broj ljudi, a što je jedan od
veoma vidljivih i važnih rezultata
uspostavljanja sistema upravljanja
otpadom.
Kategorizacija preduzeća će
uslediti tek nakon prethodne revizije svih dozvola koje su izdali organi nadležni za izdavanje dozvola
od 2009. do danas. Ona je neizbežna zbog činjenice da svi recikleri
31. instrumenti koji su osnov za
nemaju isti tehnološki postupak
unapređenje postojećeg sistema u
tretmana posebnih tokova otpada,
oblasti upravljanja otpadom.
nemaju iste kapacitete postrojenja
Kada govorimo o upravljaza tretman odnosno reciklažu otnju ambalažom i ambalažnim
pada, pa samim tim, svaki od njih,
otpadom, propisani su nacionalni
za svaki tok otpada, nema isti nivo
ciljevi koji se odnose na ponovno
prerade otpada, odnosno reciklaiskorišćenje i reciklažu ambalažže. Mnogi od operatera obavljaju
nog otpada za period za koji se
samo dve delatnosti, na primer
plan donosi, ali su dati kao opšti
sakupljanje i transport otpada, i
i specifični ciljevi za reciklažu
takvi su najbrojniji. Neki od opeambalažnog otpada.
ratera obavljaju samo skladištenje
otpada, a manji broj preduzeća, u
● Zaštita životne sredine i
odnosu na sve prethodne, obavlja
reciklaža su značajan uslov priposlove upravljanja otpadom koji
bližavanja Srbije Evropskoj uniji,
se odnose na tretman otpada,
ali se o tome malo govori, a još
odnosno na reciklažu.
manje zna.
U skladu sa navedenim, nameće
- U procesu pridruživanja Srbije
se i činjenica da, ukoliko MiniEU neophodno je pre svega
starstvo energetike, razvoja i
obezbediti uslove za
zaštite životne sredine,
Srbija je
uspešno sprovođenje
odnosno Vlada RS,
jedna od
politike zaštite životne
shodno izmenama i
retkih država sredine, a samim tim
dopunama postojeće
koja nema deponiju
i politike upravljanja
zakonske regulative,
industrijskog
otpadom, a sve u cilju
planira da opredelili
otpada
obezbeđenja uslova za
podsticajna sredstva za
održivi razvoj Srbije.
rad svih subjekata ovog
Prevashodni osnov za uspešno
sistema, potrebno je propisavođenje politike u oblasti zaštite
ti iznose naknada za svaku od
životne sredine i upravljanja
navedenih delatnosti. Kako svi
otpadom je stvaranje uslova za
operateri nemaju isti tehnološki
sveobuhvatnu realizaciju interpostupak tretmana, odnosno
sektorske saradnje, koja je u ovom
reciklaže posebnih tokova otpada,
trenutku i više nego odlična, dok
kategorizacija svakog od njih bi
značajno umanjila dilemu da li
su i kolika finansijska sredstva
potrebna svakome od njih.
Pribavljena finansijska sredstva,
odnosno naknade za obavljanje
delatnosti u oblasti upravljanja
otpadom, operateri će morati da
koriste namenski, u cilju unapređenja navedene delatnosti, te
će morati Ministarstvu dostaviti
dokaz o tome, a sve u skladu sa
budućim izmenama u zakonskoj
regulativi. Sama ta činjenica znatno će smanjiti nivo zloupotreba u
ovoj oblasti.
Buduća uredba o visini, kriterijumima, uslovima i načinu dodela
podsticajnih sredstava, koju će
usvojiti Vlada RS, sadržaće odredbe kojima će se jasno definisati i
propisati neophodni ekonomski
je Vlada RS u potpunosti usmerena ka unapređenju sveobuhvatnog
sistema zaštite životne sredine.
Sva resorna ministarstva moraju
Činjenica je da 30 odsto od
svih propisa koje RS mora da
donese u procesu pridruživanja
predstavljaju propisi iz oblasti
zaštite životne sredine.
da ulože napor za nastavak koordinacije u radu, ispunjavanjem
svih zadataka iz svoje nadležnosti,
propisanih Zakonom o ministarstvima.
Činjenica je da 30 odsto od svih
propisa koje RS mora da donese u
procesu pridruživanja predstavljaju propisi iz oblasti zaštite životne
sredine.
Do sada, od 2009. usvojeno je
oko 150 propisa iz oblasti zaštite
životne sredine, a više od 50
propisa je iz oblasti upravljanja
otpadom. Nastavak harmonizacije
procesa je naš osnovni zadatak
koji, pre svega, podrazumeva
usaglašavanje sa propisima EU.
U narednom periodu, do 2015,
očekuje se potpuna harmonizacija
propisa i transpozicija direktiva
EU u domaće zakonodavstvo. ●
obezbeđeni
uslovi
Svaki operater koji je
pribavio dozvolu, u
proseku zapošljava
od četiri do pet osoba,
u odnosu na ukupan
broj izdatih dozvola u
prethodnom periodu,
može se reći da su
obezbeđeni uslovi za
rad i zapošljavanje za
preko 8.000 ljudi.
BIZLIFE
intervju
31
32. BIZLIFE CONFERENCEsEVENTS
Država reciklira reciklažu
Za loše stanje u industriji prerade otpada kriv je niz faktora, a iza većine njih na neki način stoji
država. Samovolja inspektora, zanemarivanje potreba industrije, neplaćanje nadoknada samo su
neki od njih. Sve to bi već od početka sledeće godine trebalo da se promeni - nabolje
tekst:
Rade Repija
FOTO:
Marko Rupena
će biti oformljen Fond za zaštitu životne sredine i to kao budžetski, što olakšava kontrolu
priliva i potrošnje sredstava. Fond će zaživeti
početkom 2014, a biće drastično pooštren rad
republičkih inspektora u procesu pre dodele
sredstava iz fonda.
Takođe, slede i izmene Zakona o upravljanju
otpadom, kojim će se uvesti kategorizacija firmi
koje se bave reciklažom, što će smanjiti korupciju i postaviti jasna pravila o tome ko može da
bude operater čitavog sistema. Predviđaju se i
novi oblici saradnje u okviru privrednih društava, kao što su privatno-javna partnerstva.
Novaković je najavio i skrining ove oblasti u
procesu pristupanja Srbije Evropskoj uniji, koji
se očekuje u junu 2014, a za koji su već sada sa
naše strane angažovani stručnjaci.
ndustrija je na samrti, pa se, umesto
Konstatujući da se u sektoru životne sredine
novih postrojenja, može očekivati
kod nas dešavaju periodične velike promene,
svečano zatvaranje fabrika“, istakla je
Siniša Mitrović, savetnik predsednika Privredne
Ana Petrović Vukićević, predsednik
komore Srbije, zapitao se da li je takvo stanje
Udruženja reciklera Srbije, na samom početku
posledica otpora promenama ili namera?
okruglog stola ’Reciklaža - nova industrijZa poslove reciklaže izdato je gotovo
ska grana’, koji je organizovao BIZLife.
Kao država
2.500 dozvola, a pitanje je da li su
Da je stanje loše, tokom okruglog
omogućavamo
sve one validne. Najavljena katestola potvrđivao je i Dejan Novakonovu granu koja
gorizacija će i tu uvesti red, pa će
vić, državni sekretar u Ministarstvu
nije
energetike, razvoja i zaštite životne
razvijena se broj dozvola smanjiti bar za 50
u Srbiji
odsto, a za nove investicije će se trasredine, ali je istovremeno najavio i
žiti i bankarske garancije, ističe državni
krupne promene. „Novine su minimalne
sekretar.
u odnosu na ono što očekujemo. Kao država
Mitrović se založio i za što brže uključivanje
omogućavamo novu granu koja praktično nije
u sistem individualnih sakupljača, jer u Srbiji
razvijena u Srbiji“, ocenio je Novaković. Ponovo
„I
Izjave učesnika
1 // Dejan
Novaković
državni sekretar, Ministarstvo
energetike, razvoja i zaštite
životne sredine
Kao država
omogućavamo novu
granu koja praktično
nije razvijena u Srbiji.
32
BIZLIFE
conferencesevents
2 // Radmila Šerović
v. d. načelnika Odeljenja
za upravljanje otpadom,
Ministarstvo energetike, razvoja
i zaštite životne sredine
Prednost pre otvaranja
novih kapaciteta za
preradu treba dati
iskorišćenju postojećih.
3 // Ana Petrović
Vukićević
predsednik Udruženja reciklera
Srbije
Nema govora o dostizanju
standarda EU u ovoj industriji.
Treba hitno postaviti nove
ljude u Ministarstvu i
povećati procenat naplate
naknada, koji sada iznosi 20 odsto.`
4 // Jovica
Božić
vlasnik kompanije
Božić i sinovi
Reciklaža u
Srbiji može
da ostvari
rast od 100
odsto, jer
mi sada krećemo od nule.
33. „Umesto novih postrojenja, može se
očekivati svečano zatvaranje fabrika.”
Ana Petrović
Vukićević
postoji milijardu evra vredno tržište sekundarnih
sirovina, a procenjuje se da u sivoj zoni postoji još
500 miliona evra. Plan države je da individualnim
sakupljačima predloži udruživanje i da sva plaćanja
idu preko računa, što će povećati i prihode budžeta.
Uvođenje sistema u ovu oblast trebalo bi da
prati i poboljšanje korišćenja IT tehnologija, kao i
uvođenje ekološke berze za trgovinu sekundarnim
sirovinama. Kako 90 odsto otpada prave komunalna preduzeća, Mitrović je istakao neophodnost
„U Srbiji postoji milijardu evra vredno tržište
sekundarnih sirovina, a procenjuje se da u
sivoj zoni postoji još 500 miliona evra.”
Siniša Mitrović
pojednostavljivanja prodaje otpada, a reciklažna
industrija trebalo bi da prati potencijalnu privatizaciju javnih komunalnih preduzeća. Založio se i
za bolju kontrolu naplate ekološke takse jer je
u Srbiji postoji milijardu evra vredno
tržište sekundarnih sirovina, a
procenjuje se da u sivoj zoni postoji
još 500 miliona evra
BIZLIFE
xxx
33
34. Šćekić, direktor kompanije Jugo Impex, predprošle godine uvezeno 4.400 tona bele tehnike,
ložio je uvođenje zakona o imovini kako bi se
za koju ekološka taksa vredi 16 miliona evra.
sprečile krađe sekundarnih sirovina iz firmi.
Taksa će se, po rečima Novakovića, od sada plaJasmina Milutinović, članica menadžmenćati na carini za uvoznike, odnosno po fakturi
ta Farmakom koncerna, smatra da se mora
za prodavce, a u planu je uvođenje jedinstvenog
dozvoliti uvoz opasnog otpada kako bi se upoinformacionog sistema, koji bi povezao sve
slili postojeći kapaciteti. „Fabrika za preradu
državne organe, od carine preko ministarstva,
akumulatora Zajača ima kapacitet od 35.000
inspekcije i Agencije za reciklažu.
tona na godišnjem nivou, a Srbija proNi dosadašnji zakoni nisu bili loši, ali
Dosadašnji
izvede 20.000 tona.“
se po mišljenju Branislava Pejovića,
zakoni
Ogorčenje zbog lošeg stanja u
direktora Centra za raciklažu, nisu
nisu
reciklaži i maćehinskog odnosa
primenjivali - nije postojao sistem
bili loši,
države najmanje je krio Jovica Božić,
praćenja otpada, pa se tako mogu
ali se nisu
vlasnik kompanije Božić i sinovi.
naći i gomile starih frižidera u Luci
primenjivali
Po njegovom mišljenju, reciklaža ne
Beograd gde se prodaju kao staro gvožnapreduje zbog državne administracije i
đe. Sa većom preradom otpada i takse bi,
nedostatka kompetentnih ljudi u resornom mipo njemu, mogle biti niže.
nistarstvu. Loš primer rada pokazuje i činjenica
da je kompanija dobila dozvolu za izvoz pepela,
koja je posle pet dana ukinuta. Inače, vrednost
pepela u Srbiji procenjuje se na oko 3,5 milijardi
evra, a prerađuje se svega pet odsto, naspram 90
odsto u EU, ili 45 odsto u SAD, a većom preradom pepela Srbija bi mogla da smanji vrednost
izgradnje auto-puteva i za 30 odsto. „Reciklaža
u Srbiji može da ostvari rast od 100 odsto, jer mi
sada krećemo od nule“, smatra Božić.
Odgovarajući na ove primedbe, Novaković
je istakao da su ljudi koji su dovedeni u ministarstvo poznati reciklerima, poput Radmile
Šerović, novopostavljene načelnice za upravneophodno JE pojednostavljivanjE ljanje otpadom pri Ministarstvu energetike,
prodaje otpada, a reciklažna industrija bi razvoja i zaštite životne sredine, o kojoj je
većina reciklera iznela pozitivno mišljenje. Ona
trebalo da prati potencijalnu privatizaciju je predstavnike prerađivačke industrije uputila
javnih komunalnih preduzeća da svoje predloge daju napismeno, a mišljenja je
da prednost treba dati postojećim firmama, pre
Ni u Grčkoj stanje u oblasti reciklaže nije sjajno, otvaranja novih kapaciteta.
Boško Palkovljević iz kompanije Eco Remada se uz pomoć EU dosta popravilo, ističe Geocycling ponovio je pitanje koje interesuje sve
rios Papadakis, direktor firme Inos-Balkan. Ukolireciklere - kada će biti raspisani novi konkursi
ko bi same kompanije imale veći uticaj, mogao bi
i kada će dobiti novac koji im pripada, na šta
se izbeći primer Makedonije koja je zbog probleje državni sekretar ponovio uveravanja da će u
ma ugasila ovu delatnost, smatra Papadakis.
oktobru inspektori biti na terenu, a za novac se
Konstatujući da će, ukoliko se ništa ne pročekaju ministarstva privrede i finansija. ●
meni, maksimalno izdržati mesec dana, Vujadin
5 // Siniša Mitrović
savetnik predsednika
Privredne komore Srbije
6 // Vujadin Šćekić
direktor kompanije
Jugo Impex
Srbija može biti
centar reciklaže za
ceo region koji bi
uključio Makedoniju,
Crnu Goru i BiH.
34
BIZLIFE
conferencesevents
Ako se sve najavljeno
ostvari, firma ima
gotovo završene dve
investicije koje će
zaposliti 200 ljudi.
7 // Jasmina
Milutinović
menadžment članica, Koncern
FARMAKOM MB
Mora se dozvoliti uvoz
opasnog otpada u Srbiju kako
bi postojeći kapaciteti prerade
bili iskorišćeni.
35. KORPORATIVNI INTERVJU
Iosif Vangelatos, direktor kompanije Inos-Balkan
Reciklaža na
’zdravim nogama’
„Država bi trebalo da osmisli i sprovede odgovarajući
pravni okvir koji će podsticati na reciklažu”
P
novi odgovarajuće tehničke stanrocene su da Srbija redarde za njeno obavljanje. Društvo
ciklira deset puta manje
proizvodi otpad koji bi trebalo
od zemalja Evropske
da bude klasifikovan i tretiran u
unije. Kako bi se dostigli
različitim tokovima. Neophodne
standardi EU neophodna je kosu posebne tehničke specifikacije
hezija učešća građana u reciklaži
za reciklažu plastike, vozila van
i dugoročno planiranje države,
upotrebe, infektivnog i opasnog
smatra Iosif Vangelatos, direktor
otpada, ili elektronske i električne
kompanije Inos-Balkan koja već
opreme. Moramo imati na umu da
šest decenija uspešno posluje u
standardi Evropske unije
ovoj industrijskoj oblasti i
Na
imaju kako kvantitativjedna je od pet najvećih
putu Srbije
nu, tako i kvalitativnu
kompanija u Srbiji
ka Evropskoj uniji
kada je u pitanju recireciklaža dimenziju.
klaža metala.
može biti jedan od
● Šta za vas konkret„Izgradnja ekološke
njenih motora
no znače najavljene izsvesti zahteva vreme i
mene zakonske regulative?
trud, a u većini slučajeva
- Izgleda da se zakonodavstvo
snažno je povezana sa životnim
Srbije usaglašava sa praksom EU,
standardom. Kako se resursi
a odluka o ukidanju PDV stvara
sirovina smanjuju, a potreba za
jasno poslovno okruženje. Najavuštedom energije dolazi u prvi
ljene izmene zakona i njegovo
plan, obrazovanje treba da istakne
beskompromisno sprovođenje
održivost kao ključnu reč za prospostepeno će izgraditi zdravu
peritetnu budućnost“, objašnjava
konkurenciju i omogućiti reciklažVangelatos u intervjuu za BIZLife
nom tržištu da posluje u skladu sa
i ističe da je edukaciju građana
pravilima slobodne trgovine.
neophodno započeti još u ranim
fazama obrazovanja. „Takođe,
● Gde vidite šansu reciklažne
građani bi trebalo da postanu deo
industrije u Srbiji?
reciklažnog lanca, direktno ili
- Na putu Srbije ka Evropskoj uniji
indirektno, kroz pozitivne efekte
razvoja lokalne industrije, jer reciklaža podrazumeva i finansijsku
vrednost.”
reciklaža može biti jedan od njenih motora. Podrška lokalnoj industriji u vidu sirovina, kao i snažna
izvozna orijentisanost, samo su
neke od mogućih finansijskih
koristi koje bi srpska ekonomija
mogla da ima. Lokacija Srbije, kao
i dobra železnička mreža i sistem
Obrazovanje treba da istakne
održivost kao ključnu reč za
prosperitetnu budućnost
rečnog transporta, uz neophodne
investicije, mogu da obezbede
adekvatnu infrastrukturu za
razvoj reciklažnih kompanija. Ukoliko država nastavi da obezbeđuje
ujednačen tržišni prostor za sve
učesnike, reciklažnu industriju
očekuju značajne investicije. ●
Najbolji izvoznik
● Koje mere bi trebalo da preduzme država kako bismo dostigli
standarde EU?
- Trebalo bi da osmisli i sprovede
odgovarajući pravni okvir koji će
podsticati na reciklažu i da usta-
tekst:
Ivana
Mihajlović
Inos-Balkan proglašen je za najboljeg izvoznika
regiona Kolubare u 2012. Za postizanje uspeha ne
postoji velika tajna, navodi Vangelatos.
„Vodimo se strogim korporativnim vrednostima
i etikom. Izlazimo u susret potrebama klijenata
i nastojimo da im ponudimo visokokvalitetne
usluge”, ističe dorektor Inos-Balkana i navodi
da su nedavno dobili i sertifikat Asocijacije
tehničke kontrole (TUV) Hesena u skladu
sa ISO 9001, ISO 14001 i OHSAS 18001
standardima kvaliteta, zaštite životne
sredine i bezbednosti.
„Zaposlene smatramo najvrednijim
resursom, volimo ono što radimo, a nagrade
nam ukazuju na to da se nalazimo na pravom
putu i podstiču nas da nastavimo dalje“,
zaključuje Vangelatos.
BIZLIFE
korporativni intervju
35
36. Korporativni intervju Branislav Pejović, generalni direktor kompanije Centar za reciklažu
Standardima do
industrije budućnosti
“Reciklaža i te kako ima svoju perspektivu i ekonomsku
opravdanost, zakonodavci su ti koji imaju ključnu ulogu
za njenu budućnost, jer će ekonomski subjekti uvek naći
sredstva ukoliko imaju profit“
Uvek su pokušavali da postave
standarde u Srbiji kada je reciklaža u pitanju. „Među prvima smo
napravili pravilnike o zaštiti na
radu i zaštiti životne sredine i mislim da smo jedina kompanija koja
ima sva tri sertifikata koja jedno
preduzeće u ovom domenu može
da poseduje“, naglašava Branislav
Pejović, generalni direktor Centra
mi koje se bave ovom delatnošću,
a koje ne ispunjavaju osnovne
uslove neophodne za obavljanje
posla onako kako se to radi svuda
u svetu. U saradnji sa Privrednom
komorom pokušavamo da utičemo
na pravilnike i Ministarstvo za
zaštitu životne sredine ne bismo li
doveli te standarde do prihvatljivih. Tu govorimo o nekom
„Mislim da smo jedina kompanija koja
ima sva tri sertifikata koja jedno
preduzeće u ovom domenu može da
poseduje“
tekst:
Gorica Bilal
FOTO:
Vladislav Mitić
S
kromnim počecima i
velikim trudom tokom
desetak godina, koliko
Centar za reciklažu
aktivno učestvuje u ovoj industriji,
razvili su se u veliku kompaniju
koja danas pokriva celu Srbiju - od
Subotice na severu do Vranja na
jugu i od Loznice na zapadu do
Bora i Zaječara na istoku.
za reciklažu, koji u intervjuu za
BIZLife govori o potencijalima, ali
i o teškoćama sa kojima se susreće
reciklažna industrija.
● Koliko je sakupljanje i razvrstavanje otpada ekološko, a koliko
ekonomsko pitanje?
- Ekološko je u mnogo manjoj
meri jer danas imamo mnogo fir-
Gde završe stara vozila?
U Srbiji poseban problem predstavlja nedostatak tačnih podataka o broju starih vozila van
upotrebe, a ovaj se problem još uvek ne rešava, ističe Branislav Pejović.
„MUP ima tačan broj registrovanih vozila, po gruboj proceni to je oko dva i po miliona. Ako bi
neko zatražio od osiguravajućih društava podatak koliko je njih u ovoj godini osigurano, video bi
da postoji razlika od bar 600.000-700.000 automobila koji se vode kao registrovani u MUP-u.
Ako se izuzme jedan mali broj oldtajmera ili ljudi koji iz nekih razloga nisu želeli da produže
registraciju, shvatićete da je barem pet-šest stotina hiljada automobila završilo u nelegalnim
tokovima. To je ono protiv čega se mi borimo, i pokušavamo da vlastima otvorimo prostor ne bi
li što pre te zakone doneli i uneli red u ceo sistem“, objašnjava direktor Centra za reciklažu.
36
BIZLIFE
korporativni intervju
minimumu uslova iako bi nama,
kao velikoj firmi, odgovaralo da ti
uslovi budu što čvršći i rigorozniji
kako bi druge firme teško mogle
da ih dostignu.
Male firme nemaju kapacitete
da se posebno bave samostalnom
zaštitom na radu ili zaštitom
životne sredine, kako je to predviđeno zakonom, ali mogu da anga-
37. žuju druge firme koje će to raditi
za njih o zajedničkom trošku. Sve
je to predviđeno zakonom, i po
mom mišljenju najveći problem
je to što imamo zakonsku regulativu i pravilnike koji su dobri,
ali ne postoji instrument kojim
zakonodavac primorava građane
da ih poštuju.
Naročito bih skrenuo pažnju
na sekundarne sirovine koje
imaju poseban tretman, kao što
je opasni otpad koji može ozbiljno da naruši životnu sredinu.
Imamo situaciju da je mnogo tog
otpada sakupljeno, ali nije doneto
na otpade koji za to imaju dozvolu, već na one manje koji nemaju
minimum uslova za bavljenje
tom delatnošću.
davac je na neki način prešao
preko toga u nemogućnosti da im
obezbedi posao i to je ono što reciklerima stvara velike probleme.
Sad ih već ima veoma mnogo, kao
i manjih neregistrovanih firmi,
a oni su nam praktično najveća
konkurencija. Imamo situaciju
da kao firma plaćamo poreze i
doprinose na zemljište, zatim na
platu, dajemo opremu i radna
odela radnicima, vodimo računa o
bezbednosti i zaštiti svojih radnika i okoline. Mesečno izdvajamo
i 100.000 evra samo za ono što
nije direktno vezano za posao,
dakle bez plata, bez amortizacija,
kamata, materijala i energije.
„Imamo zakonsku regulativu i pravilnike koji su
dobri, ali ne postoji instrument kojim zakonodavac
primorava građane da ih poštuju“
● Da li se reciklaža u Srbiji može
posmatrati kao industrijska
grana u usponu?
● Od kolikog značaja za reciklere
- Reciklaža u Srbiji jeste grana u
može biti ekološka berza za trgousponu i bila bi još više ukoliko bi
vinu sekundarnim sirovinama?
uslovi bili precizniji, i ukoliko bi
- Ekološka berza je stara ideja
ih se svi pridržavali - na taj način
proistekla od ljudi koji se
bismo uspeli da je uvedemo
Mnogo
ovim poslom i bave. Dok
u određene tokove i red.
sekundarnog
smo još bili Srbija i
Centar za reciklažu je
otpada je
Crna Gora pokušali su
aktivni učesnik u indusakupljeno, ali
striji od 2004. godine,
nije doneto da zabrane izvoz kako
na otpade koji
bi domaće železare dokada smo počeli kao
za to imaju
bile sirovinu. Još tada
malo stovarište, a uspeli
dozvolu
smo pokušali da ukažemo
smo da dođemo do jednog
na činjenicu da postoji određevelikog centra koji je rasporena roba koju ove železare ne žele
đen u 25 gradova sa ukupno 400
da kupuju.
zaposlenih. Sarađujemo sa železaSolomonsko rešenje je bilo da
rama u Srbiji koje i te kako koriste
sa jedne strane imamo korisnisirovine koje pravimo od onog što
ke sekundarnih sirovina, što su
naizgled nije korisno. Reciklaža
uglavnom domaće železare i
ima svoju perspektivu i ekonomlivnice, kojima bismo po nekim
sku opravdanost, zakonodavci
su ti koji imaju ključnu ulogu za
njenu budućnost jer će ekonomski
subjekti uvek naći sredstva ukoliko imaju profit.
● Sa kojim još poteškoćama se
susrećete?
- Naš najveći problem su ilegalni
otpadi. Ljudi koji nemaju posao
a od nečega, naravno, moraju da
žive, vrlo često se odlučuju na
prikupljanje otpada. Zakono-
ekonomskim cenama ponudili
sirovine, a da sa druge strane
imamo mogućnost da izvezemo u
inostranstvo sve ono što ne mogu
da otkupe, kako bismo došli do
zarade i pokrili svoje troškove.
Ideja kao ideja nije loša, ali
samo ako bi ponuda i tražnja bile
približne poštenoj ceni, odnosno
ceni po kojoj sirovine možemo
da prodamo u inostranstvu, umanjenoj za troškove prevoza koje
bismo imali. Kada bi se sistem
tako postavio, to bi bilo veoma
dobro, kako za domaće železare
i livnice, jer će imati sigurnost repromaterijala za svoje proizvode,
tako i za reciklere, jer ćemo imati
dobru kuću gde ćemo moći da
plasiramo sirovine. ●
Od starog
do novog
„Mnogi od nas danas ne razvrstavaju
đubre ni u kući, ali deponije imaju opremu
koja iz tog otpada izdvoji čak 85 odsto
korisnog materijala za reciklažu, kod nas
u kompaniji taj procenat je i do 100 odsto.
Zato je ova industrija ’novog od starog’
branša u usponu“, objašnjava Pejović.
BIZLIFE
korporativni intervju
37
38. KORPORATIVNI INTERVJU
Vujadin Šćekić, direktor kompanije Jugo-Impex
Odgovorno
i efikasno
tekst:
Ivana
Mihajlović
N
„Reciklaža može biti izuzetno profitabilna industrijska grana, ali je
ujedno i društveno odgovorna za budućnost. Ako ovu industriju
sada ugušimo, imaćemo veliki problem“
ajveća poteškoća sa
kojom se susreće
reciklažna industrija je
konstantan pad industrijske porizvodnje, koji se beleži
otkad je Jugo-Impex osnovan,
objašnjava Vujadin Šćekić, direktor
kompanije koja je već 20 godina u
ovoj industriji, u intervjuu za BIZLife. „Konstantno smo investirali
u poslovanje, sve do pretprošle
godine kada je došlo do zastoja, ne
samo u Srbiji, već i celoj Evropi“,
ističe Šćekić situaciju u kojoj se nalazi ova industrijska grana.
Ukoliko se loše reciklira,
jedan frižider zagadi
atmosferu isto koliko i jedan
automobil za tri godine
dobar
znak
Najavljene mere
države su prvi znak
da će nešto krenuti
nabolje, ali neophodno
je pokrenuti proces
industrijalizacije
koji treba strateški
podržati.
38
● Kako vidite izlazak iz krize?
- Osnovni problem je nestabilnost
poslovnog okruženja i obezbeđivanje finansijskih sredstava neophodnih za unapređenje poslovanja.
Najavljene mere države su prvi
znak da će nešto krenuti nabolje,
ali neophodno je pokrenuti proces
industrijalizacije koji treba strateški podržati. Uradili smo projekte
na temu viška CRT televizora do
BIZLIFE
korporativni intervju
postoji kada sklopite ugovor na
kojih će doći ako država krene
godinu dana, od kojih više od
sa digitalizacijom, ali još uvek
šest meseci utrošite na dobijanje
nije oformljeno ministarstvo
dozvola za izvoz. Treba imati na
ekologije koje će primiti predloge
umu da pristup Evropskoj
reciklažne industrije i zaista
uniji nije moguć bez
ih razmotriti. Ne treba
Pristup
uređenja ekološkog
da izvozimo i placamo
Evropskoj uniji
zbrinjavanje otpada
nije moguć sektora. Agencija za
ozon određuje kvotu
koji se izvozi u Holanbez uređenja
freona koji možete
diju, mozemo i mi to
ekološkog
da koristite u zemlji,
da radimo?
sektora
a ako određenu količinu
ne uništite, doći ćete u situ● Kako se uspešno baviti
aciju da nećete moći da prodate
reciklažom u državi čiji građani
nijedan frižider.
nemaju dovoljno razvijenu svest
o neophodnosti pravilnog odla● Gde vidite potencijal reciklažne
ganja otpada?
industrije u Srbiji?
- Jedan od sistema koje je naša
- Reciklaža može biti izuzetno prodržava uradila jeste obezbedila
fitabilna industrijska grana, koja
naknade za reciklažu kojom su
je ujedno i društveno odgovorna.
prikupljena namenska sredstva
Ako ovu industriju sada ugušimo,
od svih proizvođača električnih
imaćemo veliki problem. Treba
i elektronskih uređaja kao i svih
razmišljati dugoročno. Reciklažuvoznika istih u vidu eko takse.
ni materijal može se vratiti na
Kako ne možete da utičete brzo
tržište u vidu gotovog proizvoda.
na svest građana o opasnom
Država mora da krene sa podsticaotpadu, mi pored cena sakupljanja
jima u tom segmentu, jer tu leži
i transporta moramo da platimo i
potencijal reciklažne industrije.
opasan otpad po kilogramu jer je
Ćerke-firme Jugo-Impexa već
to jedini način sakupiti ga.
proizvode čitavu paletu horizontalne saobraćajne signalizacije od
● Kakvi su rezultati nakon godinu
reciklirane plastike. Planiramo i
dana od otvaranja najsavremedalji razvoj u ovom smeru, ali nenije linije za reciklažu frižidera i
ophodni su novac i vreme. Novac
rashladnih uređaja?
bismo i našli, ali vremena nemamo
- Ukoliko se loše reciklira, jedan
jer se bavimo stvarima koje nisu u
frižider zagadi atmosferu isto
našoj nadležnosti. Sada se bavimo
koliko i jedan automobil za tri
državnim aparatom i njegovim
godine. Rezultati su jasni - sakuradom, umesto proizvodnjom.
pljeno je od 15 do 18 tona freona,
Svako mora da radi svoj posao
a jedan frižider ima do 170 graodgovorno, brzo i efikasno. ●
ma ove opasne materije. Problem