Liberalizacija tržišta glede dozvola...
Veliko transportno tržište EU...
Konkurencija prvenstveno u bilateralnom prijevozu...
Odgoda liberalizacije tržišta glede kabotaže...
Carinska unija...
Smanjeni troškovi granične otpreme...
Vremenski skraćeno trajanje prijevoznih procesa...
Promjene procesa u trgovačkim i distributivnim tokovima...
Formiranje pojedinih logističkih hubova u RH…
2. SADAŠNJE STANJE
•
•
•
•
•
•
Loše gospodarsko stanje u RH
Vanjskotrgovinski deficit
Stalni pad potrošnje u RH
Nedovoljna razina konkurentnosti hrvatskog prijevozništva
Visoki fiksni troškovi poslovanja u djelatnosti
Prometna politika u RH i EU koja se negativno odražava na
cestovni teretni prijevoz
3. POČETNE PRETPOSTAVKE
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Liberalizacija tržišta glede dozvola
Veliko transportno tržište EU
Konkurencija prvenstveno u bilateralnom prijevozu
Odgoda liberalizacije tržišta glede kabotaže
Carinska unija
Smanjeni troškovi granične otpreme
Vremenski skraćeno trajanje prijevoznih procesa
Promjene procesa u trgovačkim i distributivnim tokovima
Formiranje pojedinih logističkih hubova u RH…
4. STRUKTURA KOPNENOG PRIJEVOZA: 2011.: UČINAK
100%
Ostalo ; 12
Ostalo ; 6
Željeznički; 17
90%
Željeznički; 19
80%
70%
60%
50%
Cestovni; 76
40%
Cestovni; 69
30%
20%
10%
0%
RH
EU
5. STRUKTURA CESTOVNOG TERETNOG
PRIJEVOZA: T-2011.
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
RH
EU
Kabotaža
0
1
Treće zemlje
1
1
Izvoz + uvoz
10
4
Domaći
89
94
6. STRUKTURA CESTOVNOG TERETNOG PRIJEVOZA:
TKM-2011.
100%
90%
80%
70%
60%
50%
40%
30%
20%
10%
0%
RH
EU
Kabotaža
0
1
Treće zemlje
8
7
Izvoz + uvoz
43
25
Domaći
49
67
7. MEĐUNARODNI CESTOVNI HRVATSKI
PRIJEVOZNICI: T
9,0
8,0
7,0
6,0
mil. t
5,0
4,0
3,0
2,0
1,0
0,0
2009.
2010.
2011.
2012.
Izvoz
3,3
3,4
3,4
3,1
Uvoz
3,4
3,7
4,1
3,4
Treće zemlje
0,7
0,7
0,7
0,9
Ukupno
7,5
7,8
8,3
7,5
8. MEĐUNARODNI CESTOVNI HRVATSKI
PRIJEVOZNICI: TKM
5,0
4,5
4,0
3,5
mlrd. tkm
3,0
2,5
2,0
1,5
1,0
0,5
0,0
2009.
2010.
2011.
2012.
Izvoz
1,8
1,7
1,8
1,7
Uvoz
1,9
1,8
2,0
1,8
Treće zemlje
0,7
0,8
0,7
1,0
Ukupno
4,3
4,2
4,6
4,5
9. SREDNJA UDALJENOST PRIJEVOZA 1 T TERETA:
MEĐUNARODNI PRIJEVOZ
1.200
1.139
1.079
1.065
1.000
1.000
954
800
605
km
600
563
498
533
492
532
544
507
551
535
574
483 481
400
200
0
Izvoz
Uvoz
2007.
Treće zemlje
2008.
2009.
2010.
2011.
Ukupno
540 548
10. HRVATSKI PRIJEVOZNICI U IZVOZU:TKM-2011.
Ostalo
22%
Italija
24%
Mađarska
4%
Beneluks
5%
Francuska
7%
Njemačka
15%
Austrija
7%
Slovenija
8%
Srbija
8%
11. 300
IZVOZ: UKRCAJ/DAN (PROSJEK:15 T, 5 DANA U
TJEDNU)
250
239
200
170
150
100
95
87
93
85
70
55
50
26
0
Italija
Slovenija
Mađarska
Srbija
Austrija
Njemačka
Bosna i
Hercegovina
Francuska
Ostalo
12. HRVATSKI PRIJEVOZNICI U UVOZU:TKM-2011.
Francuska
4%
Ostalo
15%
Italija
27%
Mađarska
5%
Bosna i Hercegovina
5%
Austrija
8%
Slovenija
8%
Njemačka
16%
Beneluks
12%
13. UVOZ: UKRCAJ/DAN (PROSJEK: 15 T, 5 DANA U
TJEDNU)
300
285
250
200
175
173
150
110
100
89
80
78
64
50
45
0
Italija
Bosna i
Hercegovina
Slovenija
Austrija
Njemačka
Mađarska
Srbija
Beneluks
Ostalo
15. KONKURENTNOST PO REGISTRACIJI
PRIJEVOZNIKA: IZVOZ-2011.
1%
2%
2%
5%
3%
2%
9%
53%
23%
Bosna i Hercegovina
Slovenija
Srbija
Mađarska
Italija
Crna Gora
Makedonija
Austrija
Ostalo
16. KONKURENTNOST PO REGISTRACIJI
PRIJEVOZNIKA: UVOZ-2011.
Makedonija
3%
Austrija
3%
Češka
3%
Italija
2%
Ostalo
6%
Poljska
3%
Bosna i Hercegovina
39%
Srbija
6%
Mađarska
8%
Slovenija
27%
17. OČEKIVANI KONKURENTI
• Dosadašnji HR prijevoznici na tržištima zbog bržeg
obrtaja vozila imaju mogućnost za veći učinak
• HR prijevoznici koji su slabo ili dosad nisu nastupali na
pojedinim tržištima (glavni razlog nedostatak dozvola)=
najveća opasnost
• Strani prijevoznici s većim udjelom u bilateralnim
prijevozima= SLO, MAĐ
• Domaće posredničke agencije, iako postoji Zakon, on se
ne primjenjuje (nema pravilnika)
• Strane posredničke agencije, praktično bez upliva HR
regulative
18. STRANA KONKURENCIJA
• Očekivana liberalizacija tržišta glede dozvola prigodom
ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju pomoći će
našim prijevoznicima za još jače otvaranje tržišta, ali uz
ograničenja i opasnosti koje takva liberalizacija donosi.
• Hrvatski cestovni prijevoznici vezani su za tržište EU, u
pokazateljima tonskih km u 2011. godini to tržište ima
udjel u izvozu od 82 posto, a u uvozu od čak 92 posto.
• I u prijevoznim procesima izvoznih i uvoznih obilježja
najviše zastupljeni strani prijevoznici dolaze iz susjednih
zemalja. Razlog što prijevoznici iz zapadnoeuropskih
zemalja s kojima ostvarujemo veliku bilateralnu
razmjenu nisu u odgovarajućem omjeru zastupljeni na
hrvatskom prometnom tržištu, jer im ono još nije
dovoljno atraktivno, za razliku od prijevoznika iz regije.
19. OSTALA EUROPSKA TRŽIŠTA BEZ LIBERALIZACIJE
• Naglasak na države koje nisu članice Europske unije, u
trenutku ulaska RH
• Prometna politika treba prethodno osmisliti i precizirati
kvote dozvola u cilju zaštite tržišta, a s druge strane
pružanja mogućnosti veće konkurentnosti hrvatskog
prijevozništva
• Neovisno o liberalizaciji tržišta Europske unije glede
dozvola, postoje tržišta susjednih zemalja (izvan EU) s
osjetno naglašenom bilateralnom razmjenom: Bosna i
Hercegovina, Srbija. Ulazak u EU automatski isključuje
pogodnosti CEFTA.
• Pojedini prijevoznicu su već dugogodišnje orijentirani na
istočnoeuropska tržišta, gdje se posljednjih godina bilježi
trend porasta
21. UNUTARNJE AKTIVNOSTI
• Analiza postojećih prijevoznih procesa i tržišta unutar
tvrtke
• Moguće otvaranje novih tržišta na kojima dosad
prijevoznik nije značajnije sudjelovao (nedostatak
dozvola)
• Mogući novi poslovi s postojećim kupcima
• Akvizicija novih kupaca uslijed proširenja postojećih
tržišta
• Povećanje iskorištenosti prijeđene udaljenosti uslijed
nestanka administriranja u EU
22. PRODAJNE AKTIVNOSTI
• Posebna pozornost kod uvoza, očekuje se najveća
konkurentnost
• Relativno visoka prodajna cijena pri uvozu, očekuje se
smanjenje u određenom vremenskom razdoblju
• Radna vremena (II i III smjena, vikend) pri ukrcaju i iskrcaju;
gdje je moguće dobiti na obrtaju vozila
• Komercijalna komponenta kod prijevoznih procesa koji su
vremenski osjetno skraćeni
• Povećanje učinka kod prijevoza za treće zemlje…
23. SREDNJA UDALJENOST PRIJEVOZA U IZVOZU PO
ZEMLJI ISKRCAJA: 2011.
1.400
1.250
1.200
1.045
1.000
km
800
600
487
463
417
400
223
200
Slovenija
Mađarska
245
230
0
Italija
Srbija
Austrija
Njemačka
Bosna i
Hercegovina
Francuska
24. SREDNJA UDALJENOST PRIJEVOZA U UVOZU PO
ZEMLJI UKRCAJA: 2011.
1.600
1.414
1.400
1.200
1.015
km
1.000
800
600
494
400
376
309
247
230
200
145
0
Italija
Bosna i
Hercegovina
Slovenija
Austrija
Njemačka
Mađarska
Srbija
Beneluks
28. HR PRIJEVOZNICI: TREĆE ZEMLJE UKRCAJA U EU:
2011.
Ostalo
13%
Češka
4%
Njemačka
7%
Slovenija
41%
Austrija
9%
Francuska
13%
Italija
13%
29. HR PRIJEVOZNICI: TREĆE ZEMLJE ISKRCAJA U EU:
2011.
Njemačka
17%
Ostalo
20%
Nizozemska
11%
Belgija
6%
Austrija
7%
Slovenija
9%
Italija
10%
Francuska
10%
Španjolska
10%
31. PROMETNI TOKOVI EU-OSTALO: 2011.- SMJEROVI:
HR PRIJEVOZNICI/RADNI DAN
20
19
18
16
14
12
11
10
8
6
5
5
4
4
4
3
3
3
3
2
0
Bosna i
Bosna i
Hercegovina- HercegovinaItalija
Njenačka
SrbijaSlovenija
Italija-Srbija
Mađarska- Austrija-Srbija
Bosna i
AustrijaBosna i
HercegovinaBosna i
Hercegovina
Austrija
Hercegovina
SlovenijaSrbija
NjemačkaSrbija
32. SPECIFIČNOSTI PRIJEVOZNIH PROCESA OD
01.07.2013.
• Mogućnosti bržeg obrtaja vozila uslijed nestanka
administriranja
• Ovisnost radnog vremena u završnoj fazi prijevoznog procesa i
obrtaja vozila
• Kvalitetnija raspodjela radnog vremena vozača
• Iako je u prosjeku obrtaj vozila brži, prijevozni procesi mogu
vremenski dulje trajati: mogućnosti uključivanja prijevoza za
treće zemlje
• Nedostatak vozačkog osoblja uslijed duljeg trajanja
prijevoznog procesa
• Promjena trendova u trgovini i distribuciji: direktan uvoz na
lokaciju potrošnje; domaći proizvođači dostavljaju robu na
centralna skladišta trgovačkih lanaca; smanjenje zaliha u
skladištu- crossdock…
• Posjedovanje certifikata o kvaliteti i sl. kao jedan od uvjeta
prigodom godišnjih natječaja za prijevozne usluge…