Tomić - nezaposlenost mladih

IVA TOMIĆ
Ekonomski institut, Zagreb

NEZAPOSLENOST MLADIH U RH
„IZGUBLJENA GENERACIJA”?
03.12.2013.

"Nezaposlenost mladih u RH" - Financijski klub, Ekonomski fakultet - Zagreb

Sadržaj
2









Motivacija
Definicije
Statistički pokazatelji
Mjere za poticanje zapošljavanja mladih
Što kažu istraživanja?
Zaključna razmatranja


03.12.2013.

2000M01
2000M06
2000M11
2001M04
2001M09
2002M02
2002M07
2002M12
2003M05
2003M10
2004M03
2004M08
2005M01
2005M06
2005M11
2006M04
2006M09
2007M02
2007M07
2007M12
2008M05
2008M10
2009M03
2009M08
2010M01
2010M06
2010M11
2011M04
2011M09
2012M02
2012M07
2012M12
2013M05

Motivacija

3

55
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0

Sezonski prilagođene mjesečne stope nezaposlenosti za RH (%)
52,4

17,2

13,9

Izvor: Eurostat

Ukupno
25-74
<25


03.12.2013.

Motivacija
4

Sezonski prilagođene mjesečne stope nezaposlenosti mladih (%)

65
60
55
50
45
40
35
30
25
20
15
10
5

52,4

23,8

21,6

2000M01
2000M06
2000M11
2001M04
2001M09
2002M02
2002M07
2002M12
2003M05
2003M10
2004M03
2004M08
2005M01
2005M06
2005M11
2006M04
2006M09
2007M02
2007M07
2007M12
2008M05
2008M10
2009M03
2009M08
2010M01
2010M06
2010M11
2011M04
2011M09
2012M02
2012M07
2012M12
2013M05

15,7

Izvor: Eurostat

EU27

Grčka

Španjolska

Hrvatska


Slovenija
03.12.2013.

Motivacija
5



visoka stopa nezaposlenosti mladih (15-24) u RH
ubrzano raste nakon izbijanja krize u 2008.
 u 2013. prešla brojku od 50%
 više nego dvostruka veća od stope nezaposlenosti za ‘opću’ populaciju




stopa nezaposlenosti mladih među najvišima u EU
daleko viša od prosjeka EU27
 iza Grčke i Španjolske



03.12.2013.

Motivacija
6



rizik ‘izgubljene generacije’?


nezaposlenost u mladoj dobi može imati dugotrajan negativan utjecaj - tzv.
„scarring effect”







‘zarobljenost’ u donjem dijelu tržišta rada
manje obučavanja na poslu (‘on-the-job training’)
niže razine plaća
slabiji izgledi za dugoročno zapošljavanje i karijeru
dugotrajna nezaposlenost i visok rizik od (socijalne) isključenosti









„Hikikomori” - obeshrabrene osobe koje se isključuju iz društvenog života tako da najradije ostaju
‘besposličariti’ kod kuće (Japan)
„Mamoni” - osobe koje i nakon 30. godine ostaju živjeti sa roditeljima (Italija)

prosvjedi i socijalni nemiri?
‘odljev mozgova’?


03.12.2013.

Definicije
7

status na tržištu rada:





aktivni
zaposleni
 nezaposleni




neaktivni



mladi: 15-24 (29?)



stopa nezaposlenosti (“unemployment rate”):




broj nezaposlenih u određenoj dobnoj skupini podijeljen s brojem
aktivnih osoba na tržištu rada u toj istoj dobnoj skupini

omjer nezaposlenosti (“unemployment ratio”):


broj nezaposlenih u određenoj dobnoj skupini podijeljen s ukupnom
populacijom u toj istoj dobnoj skupini


03.12.2013.

Definicije
8

Stopa nezaposlenosti (%)
60

Omjer nezaposlenosti (%)
60

50

50
43,0

40

40

30

24,0

20

30
20

10

10

0

12,7
8,4

0

Izvor: Eurostat

2007

2012


2007

2012

03.12.2013.

Definicije
9



Eurostat – “Youth unemployment - Statistics Explained”:
nagli porast participacije na tržištu rada za populaciju 15-24 kako idemo od
nižih prema višim godinama (5% za 15 vs. 80% za 24)
 jaka veza između participacije na tržištu rada i statusa u obrazovanju





udio mladih u obrazovanju postupno opada s povećanjem dobi, što dovodi do sve
veće participacije na tržištu rada
mladi koji su još uvijek u obrazovnom sustavu se također često nalaze i u statusu
zaposlenih ili nezaposlenih pa dolazi do ‘preklapanja’





učinak krize:




postoje velike razlike između zemalja
Hrvatska (skupa s BE, BG, CZ, HU, IT, CY, RO i SK) pripada grupi zemalja u kojoj malo
studenata/učenika istovremeno participira i na tržištu rada
mladi dulje ostaje u sustavu obrazovanja ili se čak vraćaju s tržišta rada u sustav obrazovanja

stopa nezaposlenosti mladih može biti visoka, čak i ako apsolutni broj
nezaposlenih mladih nije visok


razlog je vrlo ‘suženo’ tržište rada za mlade


03.12.2013.

10

Stope aktivnosti po dobnim
skupinama (%)

80
70

80
70

63,4
60,5

60

Stope zaposlenosti po dobnim
skupinama (%)

57,1

60

50

50,7

50

40

40

34,9
29,6

30

26,5

30

EU27

Izvor: Eurostat

Grčka

Španjolska

2007

Hrvatska

Slovenija

EU27

2012


Grčka

Španjolska

2007

Hrvatska

15-64

15-24

15-64

15-24

15-64

15-24

15-64

15-24

15-64

16,9

15-24

15-64

15-24

15-64

15-24

15-64

0
15-24

0
15-64

10
15-24

10
15-64

20

15-24

20

Slovenija

2012

03.12.2013.

11

Glavni razlozi neaktivnosti po dobnim skupinama (% neaktivnog stanovništva)

EU27
Grčka
Španjolska
Hrvatska
Slovenija
EU27
Grčka
Španjolska
Hrvatska
Slovenija

Drugi
Briga za djecu ili
U sustavu
Smatra kako
Bolest obiteljski i onesposobljene
U mirovini
obrazovanja
nema posla
osobni razlozi
odrasle
15-24
1,9
1,5
2,6
88,2
1,9
0,7
1,4
0,9
91,1
0,3
2,1
2,2
0,8
91,0
1,8
2,5
0,6
94,6
1,2
1,8
2,1
0,4
93,4
0,5
15-64
14,3
7,6
9,5
32,4
20,1
5,4
6,5
12,8
5,0
32,7
22,9
1,4
19
17,7
7,0
34,9
6,5
6,7
7,1
12,7
2,9
35,6
33,1
5,9
12
6,4
1,5
35,9
37,7
2,8

Ostali
razlozi
3,8
5,5
2,1
0,8
1,6
10,7
18,8
8,2
2,7
3,7

Izvor: Eurostat

03.12.2013.

12

Stopa nezaposlenosti mladih prema razini obrazovanja (%) – 2012.
Ukupno
EU28

22,9

Osnovnoškolsko
obrazovanje
30,5

Srednjoškolsko
Visoko obrazovanje
obrazovanje
20,2
18,0

EU27

22,8

30,4

20,0

17,9

EA17

22,9

29,9

19,2

19,8

Grčka

55,3

50,7

58,0

52,3

Španjolska

53,2

59,9

49,7

39,8

Hrvatska

43,0

61,5

42,1

45,0

Slovenija

20,6

29,6

18,6

21,3

Izvor: Eurostat


03.12.2013.

13

Stopa nezaposlenosti u RH prema dobi i statističkim regijama (%)
Dob

Regija

2007

2012

Hrvatska

22,2

39,5

24,7

44,6

9,6

15,8

Jadranska Hrvatska

9,6

14,8

Kontinentalna Hrvatska

9,6

16,3

Hrvatska

7,9

13,2

Jadranska Hrvatska

8,2

12,4


25+

Jadranska Hrvatska
Hrvatska

15+

43,0


15-24

24,0

7,8

13,5

Izvor: Eurostat


03.12.2013.

14

Dugotrajno nezaposleni (12m+)
kao % ukupno nezaposlenih
80

80

70

Zaposleni ‘na određeno’ kao %
ukupno zaposlenih

70

60

60

55,3

50

47,4

50

45,7

EU27
Izvor: Eurostat

Grčka

Španjolska Hrvatska

2007

Slovenija

EU27

2012


Grčka

Španjolska Hrvatska

2007

15-64

15-24

15-64

15-24

15-64

15-24

15-64

15-24

15-64

15-24

15-64

15-24

0
15-64

0
15-24

10
15-64

10
15-24

20

15-64

20

15-24

30

15-64

30

39,5

40

15-24

40

Slovenija

2012

03.12.2013.

15

Kretanje registrirane nezaposlenosti
450.000

50
45
40
35
30
25
20
15
10
5
0

400.000
350.000
300.000
250.000
200.000
150.000
100.000
50.000
2000M01
2000M07
2001M01
2001M07
2002M01
2002M07
2003M01
2003M07
2004M01
2004M07
2005M01
2005M07
2006M01
2006M07
2007M01
2007M07
2008M01
2008M07
2009M01
2009M07
2010M01
2010M07
2011M01
2011M07
2012M01
2012M07
2013M01
2013M07

0

Izvor: HZZ

Ukupan broj registriranih nezaposlenih
Udio 15-24 u ukupnom broju nezaposlenih - desna skala (%)
Udio 15-29 u ukupnom broju nezaposlenih - desna skala (%)


03.12.2013.

16

Broj ‘mladih’ stanovnika i broj upisanih studenata po godinama za RH
1.000.000

160.000
150.000

900.000

140.000
800.000

130.000

700.000

120.000
110.000

600.000

100.000
500.000

90.000

400.000

80.000
2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
stanovništvo 15-24

stanovništvo 15-29

broj upisanih studenata (desna skala)

Izvor: Eurostat & DZS
Napomena: Podaci o broju stanovnika odnose se na procjenu na dan 31. siječnja 2002.-2012.
Podaci o broju upisanih studenata odnose se na akademske godine 2001./2002. – 2011./2012.


03.12.2013.

17

NEET* stope za mlade (%) - 2012.

30
25
20

18,8
16,7

15,8

15

13,1

10
5
0
EU27
Izvor: Eurostat

Grčka

Španjolska
15-24 15-29

Hrvatska

Slovenija

* - mladi koji nisu ni zaposleni niti u sustavu obrazovanja i osposobljavanja (“not in employment, education or training”)


03.12.2013.

Mjere – što poduzima EU?
18



“EU Youth Strategy for 2010-2018” (donesena 2009.)
pružiti više i jednake mogućnosti za mlade u sustavu obrazovanja i na
tržištu rada
 promicati aktivno ‘građanstvo’ i socijalnu uključenost za sve mlade




“Europe 2020 strategy for smart, sustainable and inclusive
growth” (donesena 2010.)
daljnje inicijative usmjerene prema mladima
 „Youth on the Move” inicijativa




“Youth Guarantee scheme” (donesena 2013.)
osigurati da su svi mladi ili zaposleni ili u sustavu obrazovanja
 važna uloga javnih zavoda za zapošljavanje



03.12.2013.

19



Europska garancija za mlade







“nastoji osigurati da države članice ponude svim mladim ljudima do
25 godina starosti kvalitetan posao, nastavak školovanja,
naukovanje ili stažiranje u roku od četiri mjeseca od izlaska iz
formalnog obrazovanja ili gubitka zaposlenja”
temelji se na pozitivnim iskustvima Austrije i Finske
programi se trebaju prilagoditi nacionalnim, regionalnim i
lokalnim okolnostima
implementacija ‘Garancije’ zahtjeva strukturne reforme:



javni zavodi za zapošljavanje
sustav strukovnog obrazovanja i osposobljavanja


potrebno je uspostaviti dijalog između sindikata, udruga poslodavaca, obrazovnih ustanova
i javnih tijela


03.12.2013.

20





stvara određeni fiskalni trošak





procjene ukazuju da je taj trošak znatno manji od troška ogromnog broja mladih
ljudi bez posla ili izvan sustava obrazovanja i osposobljavanja (u terminima
isplaćenih naknada i izgubljenog ‘outputa’)
treba ju smatrati investicijom
osnovni izvori financiranja:




same zemlje članice
European Social Fund (ESF)
Youth Employment Initiative (YEI) - EP




fokus na regije sa stopama nezaposlenosti mladih iznad 25%, te na mlade koji nisu ni
zaposleni niti u sustavu obrazovanja i osposobljavanja (NEETs)
tzv. Provedbeni planovi Garancije za mlade (YGIPs) do prosinca 2013.


03.12.2013.

21





„European Alliance for Apprenticeships” (Europski savez za
naukovanje/pripravništvo)





dio mjera Garancije
cilj je povećati kvalitetu i ponudu ‘pripravništava’ unutar EU te promijeniti
‘mentalni sklop’ u smjeru učenja uz ‘naukovanje’

EURES



europska mreža za traženje posla
„Your first EURES job” (Tvoj prvi EURES posao)






cilj je pomoći mladim ljudima (18-30) u pronalasku posla u nekoj drugoj zemlji članici (na
minimalno 6 mjeseci)

anketna istraživanja pokazuju da su upravo mladi ‘najspremniji’ na mobilnost

…


03.12.2013.

22



Europska komisija je u okviru tzv. Europskog semestra dala
preporuke za svaku zemlju pojedinačno u smislu što je potrebno
napraviti (‘reformski prioriteti’) kako bi došlo do rasta gospodarstva
i otvaranja radnih mjesta



za RH, između ostalog, se predlaže sljedeće:




daljnje poboljšanje veze između obrazovnog sustava i tržišta rada
promicanje zapošljavanja
jačanje administrativnih kapaciteta i osiguranje pružanja kvalitetnih usluga u
HZZ-u

što bi trebalo utjecati i na smanjenje nezaposlenosti mladih ...


03.12.2013.

Mjere – što poduzima RH?
23

Ukupni korisnici mjera aktivne politike zapošljavanja u 2012. i 2013. godini
(do 31.10.2013.)
Mjera
UKUPNO

Ukupni korisnici tijekom 2012. Ukupni korisnici tijekom 2013.
41.555

47.920

Potpore za zapošljavanje i usavršavanje

6.585

8.731

Potpore za samozapošljavanje

1.605

5.208

Obrazovanje nezaposlenih

5.251

1.744

17.826

14.029

9.585

17.139

703

1.069

366.881.225,00* kn

521.637.767,00 kn

Javni radovi
Stručno osposobljavanje za rad bez
zasnivanja radnog odnosa
Potpora za očuvanje radnih mjesta
Sredstva za aktivnu politiku
zapošljavanja
* 17,6% ukupnih rashoda HZZ-a u 2012.
Izvor: HZZ


03.12.2013.

24


Potpore za zapošljavanje








Potpore za samozapošljavanje
Potpore za usavršavanje








„Rad i staž i prijevoz” - stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa

Javni radovi






„Učenjem do poduzetnika” - osposobljavanje i obrazovanje mladih
„Programi opismenjavanja mladih” - obrazovanje nezaposlenih
„EU i zanimanja budućnosti” - programi usavršavanja i obrazovanja mladih

Stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa




„Učim uz posao“ – potpora za usavršavanje novozaposlenih osoba
„I mladi uče za posao” - programi školovanja i osposobljavanja nezaposlenih mladih osoba za i kod poznatog
poslodavca

Obrazovanje nezaposlenih




„Uz pola – pola do prvog posla“ – potpora za zapošljavanje mladih osoba bez radnog staža
„Rad i nakon stručnog osposobljavanja” – potpora za zapošljavanje
„Mladi u socijalnom poduzetništvu“ - sufinanciranje zapošljavanja u socijalnim poduzećima

„Mladi za mlade”- pomagači u nastavi - javni radovi za mlade
„Mladi za EU” – suradnici na EU projektima u nevladinom sektoru i organizacijama socijalnih partnera - javni
radovi za mlade
„Mladi za zajednicu” - mini javni radovi za mlade

Mjere za očuvanje radnih mjesta


03.12.2013.

25



EU garancija za mlade




“pristupanjem EU RH je prihvatila Garanciju za mlade, kao ključni element
poboljšanja položaja mladih na tržištu rada i osiguranja njihove budućnosti,
te smanjenja rastućeg broja mladih nezaposlenih osoba”
HZZ je započeo s provedbom Garancije za mlade 1. srpnja 2013. te je
paket mjera za mlade „Mladi i kreativni“ dopunio s dodatnih 11 mjera
prvenstveno usmjerenih na mlade do 29 godina




usmjerene na podizanje kompetencija i pripremu mladih za zapošljavanje, a posebice
jačanje i uključivanje mladih u poduzetništvo i razvoj organizacija civilnog društva kao sve
značajnijeg dionika na tržištu rada

Garancija za mlade službeno započinje s provedbom u EU 1. siječnja 2014.
kada će u RH biti dostupna financijska sredstva za zapošljavanje osoba do
25 godina a dodatne mjere koje se provode financirati će se iz ESF-a i
državnog proračuna


03.12.2013.

26



Centar za mlade


Zagreb i Split










savjetovanje i podrška u traženju posla
radionice aktivnog traženja posla
posredovanje pri zapošljavanju
pristup računalima i portalima za pretragu natječaja za slobodna radna mjesta
objava životopisa na portalu BurzaRada
tematska predavanja o važnim temama vezanim uz zapošljavanje
aktivna politika zapošljavanja

CISOK - Centar za informiranje i savjetovanje o karijeri


Zagreb, Slavonski Brod, Osijek, Koprivnica, Varaždin, Šibenik i Zadar


informacije o cjeloživotnom profesionalnom usmjeravanju i razvoju karijere




informacije i savjetovanja o zahtjevima pojedinih zanimanja, mogućnostima obrazovanja odraslih, uvjetima
stipendiranja i studentskom smještaju, …

CIPS - Centri za informiranje i savjetovanje



rad u Centru organiziran je prema načelu samoposluživanja
pregledavanje slobodnih radnih mjesta, stručna pomoć u izradi molbe i životopisa, informiranje o
mogućnostima obrazovanja, stipendiranja, zapošljavanja, …


03.12.2013.

27



Brown & Koettl (2012.):






mjere usmjerene prema očuvanju radnih mjesta, na primjer ‘dijeljeno radno
mjesto’, se trebaju koristiti samo za vrlo kratko vrijeme i teške recesije, te u
kombinaciji s mjerama za ubrzanje oporavka
mjere usmjerene prema stvaranju radnih mjesta, kao što su subvencije za
zapošljavanje, su znatno (troškovno) učinkovitije te jačaju poziciju
‘autsajdera’ na tržištu rada, posebno u vrijeme oporavka
naknade za zaposlene i javni radovi nisu previše ‘isplativi’ (troškovno
učinkoviti) u pogledu povećanja zaposlenosti, ali mogu biti troškovno
učinkoviti u smanjenju siromaštva i nejednakosti




pasivne politike na tržištu rada (naknade za nezaposlene)?

mjere koje prilagođavaju iskrivljene poticaje za zapošljavanje, kao što su
aktivacija i ‘sankcije’, imaju (troškovno) učinkovite rezultate u ‘normalnim’
vremenima


03.12.2013.

28



Matković et al. (2012.):


evaluacija učinka programa APZ u ingerenciji HZZ-a iz 2009. i 2010. godine





ishod: vjerojatnost da se polaznik mjere nalazi u evidenciji HZZ-a kao nezaposlena osoba nakon
što je mjera završila
pet mjera: sufinanciranje zapošljavanja mladih bez radnog staža, dugotrajno nezaposlenih i
starijih osoba, programi financiranja obrazovanja za nepoznatog poslodavca te mjere
(su)financiranja zapošljavanja u javnom radu

osnovni nalazi:


mjere sufinanciranja zapošljavanja pokazuju znatan pozitivan učinak unutar 2 godine od kraja
sudjelovanja, iako se prednost sudionika nad nesudionicima smanjuje s vremenom




mjera obrazovanja za nepoznatog poslodavca u prvoj godini po završetku smanjuje vjerojatnost
izlaska iz nezaposlenosti, a polaznici unutar 2 godine nemaju ili imaju tek min. manju vjerojatnost
nezaposlenosti nego što bi imali da se nisu obrazovali kroz mjeru





postoji mogućnost da je učinak precijenjen zbog selekcije zapošljivijih sudionika od strane
poslodavca

mjere obrazovanja učinkovitije su kod osoba bez srednje škole, koje dolaze iz neaktivnosti i nisu
izrazito dugo nezaposlene

povećani srednjoročni rizik nezaposlenosti za sudionike u javnim radovima, što se dijelom može
objasniti selekcijom najranjivijih u ove programe
ovisno o mjeri, minimalna procjena troškova efektivnog izlaska iz nezaposlenosti jedne osobe u
prosjeku iznosi između 125 i 300 tisuća kuna


03.12.2013.

29



Choudhry et al. (2012.):


procjena utjecaja financijske krize na stopu nezaposlenosti mladih



lista zemalja (oko 70) u cijelom svijetu za razdoblje 1980.-2005.
osnovni nalazi:






financijske krize utječu na stopu nez. mladih što nadilazi utjecaj koji proizlazi iz promjene BDP-a
utjecaj na nezaposlenost mladih je veći nego utjecaj na ukupnu nezaposlenost
učinkovite aktivne politike na tržištu rada te bolja tranzicija iz obrazovanja na tržište rada su
posebno potrebne kako bi se smanjio rizik od ‘dugotrajnosti’ i strukturne nezaposlenosti

Chung et al. (2012.):


kako nedavna globalna recesija, uz opću ‘fleksibilizaciju’ tržišta rada, utječe na mlade


naglasak na:


zemlje članice ne posvećuju dovoljno pažnje rješavanju problema povezanih s povećanjem
sustavne nesigurnosti i segmentacije mlađe populacije






naglasak je stavljen na politike na strani ponude (obrazovanje) – to nije dovoljno
isključenost mladih radnika iz prava na socijalne naknade?

problem definiranja ‘mladih’ – fokus je na 15-24, a što je s onima 25-35?
sindikati ne naglašavaju dovoljno probleme mladih – opadanje članstva u budućnosti?


03.12.2013.

30



Bertola et al. (2013.):



institucionalne karakteristike značajno utječu na razinu i cikličku osjetljivost nezaposlenosti mladih,
uz relativno veći utjecaj na rigidnim tržištima rada
potrebno je naglasak staviti na neaktivnost, odnosno na NEET stope






bilo kakav gubitak zapošljivosti ima važnije implikacije za ljudski kapital kada se dogodi ranije u
životu, te se smanjuje mogućnost zarada u nastavku karijere

preporuka: mnoge europske zemlje trebaju razviti bolje sustave strukovnog obrazovanja i
osposobljavanja (tzv. dualni sustav obrazovanja i osposobljavanja kroz pripravništvo)

Eichhorst et al. (2013.):







s „Garancijom za mlade” EU postavlja veća očekivanja nego što je u stanju ispuniti
potreba za poboljšanjem učinkovitosti (javnih) zavoda za zapošljavanje te za ‘flekisigurnosti’
subvencije za zapošljvanje te poticanje samozapošljavnja su također poželjni
u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju modernizacija sustava obučavanja, sličnih uspješnom
njemačkom modelu ‘dualnog pripravništva’, je posebno obećavajuća
inicijative za poticanje geografske mobilnosti mogu pomoći u osiguranju da se vrijedni ljudski
kapital akumulira i iskoristiti tamo gdje je potreban
(dugoročna) osnova suočavanja s europskom krizom nezaposlenosti mladih je u strukturnim
reformama pojedinih tržišta rada


03.12.2013.

31



„School-to-work transition” (prijelaz iz obrazovnog sustava u
svijet rada)


prema Eurostatu:


u 2009. je trajanje prijelaznog razdoblja od inicijalnog obrazovanja do
prvog značajnog posla bilo 6,5 mjeseci u prosjeku za EU27




prosječna dob izlaska iz obrazovanja: 21





od 5 mjeseci za visokoobrazovane do oko 10 mjeseci za one s nižim kvalifikacijama
srednje obrazovanje: oko 20
visoko obrazovanje: oko 24

5 godina nakon izlaska iz formalnog obrazovanja – oko 73% mladih
Europljana u dobi od 15-34 je imalo posao


2/3 zaposleno dulje od godine dana uz ugovor na neodređeno


03.12.2013.

32



„School-to-work transition” (prijelaz iz obrazovnog sustava u
svijet rada)


Matković (2011.):


dugotrajna i teška integracija u tržište rada, usprkos gospodarskom i
demografskom okružju koje je tijekom većine 2000-ih bilo povoljno za mlade





dugotrajno traženje posla
nestabilni privremeni i kratkotrajni neformalni poslovi
učestala pojava prekvalificiranosti i neusklađenosti postignutog obrazovanja i
pronađenog zanimanja
RH je značajno bliže nepovoljnom mediteranskom, posebno talijanskom, obrascu nego
austrijskom (njemačkom) uzoru prema kojem je začet i razvijen naš obrazovni sustav




završeno strukovno obrazovanje ne pruža "sigurnosnu mrežu" bržeg nalaženja posla
karakterističnu za strukovna tržišta rada, iako završavanje strukovne srednje škole štiti od
najmanje povoljnih ishoda vidljivih među osobama koje nisu završile srednju školu ili su iz
obrazovnog sustava izašle s općim obrazovanjem

razina obrazovanja (a ne usmjerenje ili područje) se u svim analizama javlja kao
ključni čimbenik koji razlikuje dobitnike od gubitnika u procesu ulaska u svijet rada


03.12.2013.

33


rizik nezaposlenosti mladih je obično veći nego kod odraslih


mlađe skupine imaju veće stope nezaposlenosti








kriza značajnije utjecala na nezaposlenost mladih




nedostatak radnog iskustva
relativno kratko ili nedovršeno obrazovanje
veća nestabilnost ugovornog odnosa
manje kontakata za traženja posla
…
dugotrajna nezaposlenost mladih u porastu

tržište rada segmentirano (dualno)


‘insajderi’ vs. ‘autsajderi’



mladi ljudi zastupljeniji na privremenim poslovima (‘ugovor na određeno’)




fleksibilizacija zakonodavstva?

neusklađenost znanja i vještina (‘mismatch’)?


tranzicija iz sustava obrazovanja u svijet rada


03.12.2013.

34

Kuddo (2009., str. 65): „Aktivne politike na tržištu rada, same po sebi, ne stvaraju nova
radna mjesta. U principu, povoljna investicijska i poslovna klima, te brzi ekonomski razvoj ključ
su za stvaranje radnih mjesta. Aktivne politike na tržištu rada (ALMPs) mogu doprinijeti samo
manjoj nejednakosti na tržištu rada, smanjenju dugotrajne nezaposlenosti i lakšem
popunjavanju postojećih radnih mjesta.”

Stopa rasta realnog BDP-a (%)

6

4
2

0
-2
-4

EU27

-6

Hrvatska

-8

2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012
Izvor: Eurostat


03.12.2013.

Reference
35
1.

Bertola, G., Driffill, J., James, H., Sinn, H. W., Sturm, J. E. & Valentinyi, A. (2013.), „Chapter 3: Labour Market Reform and Youth
Unemployment”, EEAG Report on the European Economy, CESifo Group Munich, 73-94,
http://ideas.repec.org/a/ces/eeagre/vy2013ip73-94.html

2.

Brown, A. J. G. & Koettl, J. (2012.), „Active Labor Market Programs: Employment Gain of Fiscal Drain?”, IZA Discussion Papers, br.
6880, http://ftp.iza.org/dp6880.pdf

3.

Choudhry, M. T., Marelli, E. & Signorelli, M. (2012.), „Youth unemployment rate and impact of financial crises”, International
Journal of Manpower, 33(1), 76-95, http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?articleid=17021512&show=abstract

4.

Chung, H., Bekker, S. & Houwing, H. (2012.), „Young people and the post-recession labour market in the context of Europe 2020”,
European Review of Labour and Research, 18(3), 301–317, http://trs.sagepub.com/content/18/3/301.full.pdf+html

5.

Eichhorst, W., Hinte, H. & Rinne, U. (2013.), „Youth Unemployment in Europe: What to Do about It?”, IZA Policy Papers, br. 65,
http://ftp.iza.org/pp65.pdf

6.

Eurostat (2013.), „Statistics Explained - Youth Unemployment”,
http://epp.eurostat.ec.europa.eu/statistics_explained/index.php/Youth_unemployment

7.

EC – European Commission (2013.), „EU measures to tackle youth unemployment”, MEMO/13/968,
http://europa.eu/rapid/press-release_MEMO-13-968_en.htm

8.

Kuddo, A. (2009.), „Employment Services and Active Labor Market Programs in Eastern European and Central Asian Countries”,
The World Bank SP Discussion Papers, br. 0918, http://siteresources.worldbank.org/SOCIALPROTECTION/Resources/SPDiscussion-papers/Labor-Market-DP/0918.pdf

9.

Matković, T. (2011.), „Obrasci tranzicije iz obrazovnog sustava u svijet rada u Hrvatskoj”, doktorska disertacija, Zagreb: Pravni
fakultet Sveučilišta u Zagrebu, http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=513185

10.

Matković, T., Babić, Z. & Vuga, A. (2012.) „Evaluacija mjera aktivne politike zapošljavanja 2009. i 2010. godine u Republici
Hrvatskoj”, Revija za socijalnu politiku, 19(3), 303-336, http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/view/1100


03.12.2013.

36

Hvala na pažnji!
Iva Tomić
itomic@eizg.hr


03.12.2013.

Tomić - nezaposlenost mladih

Recomendados

Recomendados

Más contenido relacionado

Destacado

Destacado (20)

Tomić - nezaposlenost mladih