SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 143
Descargar para leer sin conexión
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
1
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
2
IDEJA I NASTANAK
PLANINARSKOG
MARATONA NA FRUŠKOJ
GORI
Krajem sedamdesetih prošlog
veka, u mislima Radivoja
Kovačevića, člana Planinarsko -
Smučarskog Društva (PSD)
„Stražilovo“ iz Sremskih Karlovaca i
predsednika Planinarsko -
smučarskog saveza Vojvodine, tada
pasioniranog orijentirca, dugo je
postojala ideja o organizovanju
orijentacionog maratona na Fruškoj
gori. Ta svoja razmišljanja Rada je
izložio predsedniku PSD-a
„Železničar“ iz Novog Sada,
Božidaru-Bati Grujiću, i njegovim
saradnicima, jer je dobro znao da se
bez pomoći ovog društva, koje je tada
bilo najaktivnije u Vojvodini,
njegova ideja ne može realizovati.
Radivoj Kovačević
Oni su mu obećali pomoć u
realizaciji, a pošto su vrlo realno
procenili da za orijentacioni maraton
neće biti zainteresovanih zbog
njegove dužine, vremenskog trajanja i
naročito njegove težine, sve je ostalo
samo na ideji. Jedne aprilske večeri
1978. godine ula Šejpeš i Jovan
Radoš dosetili su se da umesto
orijentacionog maratona naprave
planinarski maraton. Tu svoju ideju, s
koncepcijom da maraton bude
maraton bez pobednika, odnosno da
svi oni koji ga pre u budu i
pobednici, detaljno su obrazložili
Bati Grujiću, što je ovaj posle malo
ube ivanja i prihvatio. Već sutradan
tu ideju Bata je izložio tadašnjem
sekretaru SOFKA Vojvodine, Janiki
Pfafu, koji je obećao da će im
SOFKA pomoći, kako organizaciono
tako i materijalno, s tim da PSD
„Železničar“ bude realizator.
Prvi Organizacioni odbor radio
je u sledećem sastavu: Božidar
Grujić, Jovan Radoš, ula Šejpeš,
Zoran Živanić, Angelina Janićin,
Slavica Perić, Marija Jankov, Mihajlo
Andrejev, Lale Andrić, Kaća Ortak,
Mara Stijović i Milan Vranić.
Božidar Bata Grujić
Joca Radoš
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
3
1978.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
4
TRKA SA TRISTOTINE
POBEDNIKA
Bila je to najneobičnija trka
koja je do sada održana u našoj
zemlji. Prvi planinarski maraton,
održan u subotu (27.5.1978.) i nede-
lju (28.5.1978.) na fruškogorskim
padinama, okupio je preko 400
planinara iz svih krajeva naše zemlje,
a pobednici su svi koji su stazu
dugačku 86 kilometara prošli u
vremenu od 36 časova. Istina, oni
mla i izdržljiviji i sa dobrom
fizičkom i psihičkom kondicijom ovu
ni malo laku stazu prešli su i za kraće
vreme. Me utim, Janko Puškaš iz
Sremske Kamenice i Uroš Kekić iz
Vrdnika, koji su stigli na cilj za 15
sati i 15 minuta, od organizatora nisu
dobili nikakvu posebnu nagradu, baš
kao ni svi koji su nešto kasnili iza
njih. Jer, cilj ovoga maratona je bio
da se u odre enom vremenu pro e
staza i svi koji su je prošli za 36 sati
dobili su spomen značke i diplome.
Planinarsko-smučarsko društvo “Že-
lezničar” u Novom Sadu organ-
izovalo je ovaj maraton za sve one
koji su se osećali sposobni da u
jednom dahu, bez spavanja, pro u
stazu. A nju su, rame uz rame prešli i
dvanaestogodišnjaci i šezdese-
togodišnji planinari. Dvojica pionira:
Bogdan Džajić iz Beočina i Predrag
Čabarkapa iz Kule, iako tek imaju
dvanaest godina, uspeli su da sa
lakoćom pro u stazu.
Do sinoć, sat pre zatvaranja
cilja, od 400 takmičara na cilj je
stiglo 304 planinara. Zanimljivo je da
je na prvoj četvrtini staze odustalo
samo osam takmičara, a kroz
kontrolnu tačku na Iriškom vencu,
gde je bila polovina staze, u noći
izme u subote i nedelje, prošlo je 390
maratonaca. Svi koji su prošli kroz
kontrolnu tačku u Beše-novačkom
Prnjavoru dobili su bronzanu, a na
Iriškom vencu srebrnu značku.
Pomoć privrede
U organizovanju Prvog
planinarskog fruškogorskog maratona
novosadskim planinarima značajnu
pomoć pružile su i neke organizacije
udruženog rada. Novac ili svoje
proizvode dali su: “Forum”, “Cen-
troslavija”, Novosadska banka, “Vi-
nogradi” iz Čoke, Industrija mesa u
Čoki, “Farmakoop” iz Novog Sada,
PIK Bečej, “Vinožupa”, “Venac” iz
Novog Sada i Mlekara iz Sente.
Iduće godine - još masovnije
Svi učesnici maratona su
jedinstveni u oceni: organizatorima se
ne može staviti ni jedna zamerka.
Tim povodom predsednik Plani-
narsko-smučarskog društva “Želez-
ničar” Božidar Grujić - Bata kaže:
Pohvale koje smo dobili od takmičara
obavezuju nas da ovaj maraton
organizujemo svake godine. Mislim
da će ova manifestacija postati
tradicionalna, a idućeg proleća, uz
bolju propagandu, verujem da će nas
na stazu izaći preko hiljadu.
Kuljani najbrojniji i najmla i
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
5
Planinari Kule bili su najbrojniji
i najmla i na Prvom planinarskom
fruškogorskom maratonu. Na startu ih
se pojavilo 40, a 34 ih je osvojilo
zlatnu i dvojica bronzanu značku.
Prosek starosti kulskih planinara bio
je 17 godina. Planinarima Kule
pripali su pehari koje je organizator
obezbedio za najmasovnije društvo i
za najmla u ekipu.
Spavali hodajući
Želja svih učesnika Fruško-
gorskog planinarskog maratona je
bila da što brže savladaju stazu
dugačku 86 kilometara bez obzira što
su propozicije dozvoljavale 36 sati za
prolazak trase. Me u onima koji su
na cilj stigli juče pre podne nalazio se
i 68.godišnji Skopljanac Milan
Vasevski. Po dolasku na cilj on je
rekao: Planinarim već pedeset godina,
ali ovo je i lepo i teško. Zahvaljujući
dobroj kondiciji uspeo sam da
pro em celu stazu. Nas četvorica smo
noćas, negde oko 4 časa, izme u
manastira Velike Remete i
Fruškogorskog grebena zaspali u
hodu. Išli smo tako u polusnu sigurno
kilometar-dva dok nismo naišli na
izvor gde smo se osvežili.
Samo dve povrede
Organizator je po opštoj oceni
položio sve ispite za organizovanje
jedne ovakve zanimljive priredbe. Na
kontrolnim tačkama su, pored
kontrolora, bili i lekari i medicinske
sestre. Srećom, nisu imali mnogo
posla. Jedino su potrošili mnogo
zavoja i flastera vidajući žuljeve i
naboje koje su mnogi zadobili. Inače,
od svih takmičara samo su dvojica
doživela ozbiljnije povrede: jedan
Novosa anin se okliznuo na granu i
iščašio koleno, dok je jednom
planinaru iz Šida pukao mišić na
nozi. Njima je brzo ukazana pomoć i
preneti su u Novi Sad.
Ljubav prema - pešačenju
Me u 300 pobednika Fruško-
gorskog planinarskog maratona nalazi
se i 18 devojaka. One su rame uz
rame išle sa “jačim polom”, a mnoge
su stazu prešle u rekordnom vremenu.
Me u prvima na cilj je stigla i
Novosa anka Ljuba Kopanja. Ona je
86 kolometara uspela da pre e za 17
sati i 53 minuta, išla je u proseku pet
kilometara na sat. U predahu izme u
dva gutljaja čaja uspela je onako
umorna da kaže: “moja velika ljubav
je pešačenje. Nema u tome ništa
neobičnog što sam tako brzo i
relativno lako prošla trasu.
Radivoj Kovačević
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
6
1979.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
7
SVAKO KO IZDRŽI -
POBEDNIK
Zahvaljujući izvanrednom
odzivu učesnika na Prvom
planinarskom maratonu koji je održan
lane, Savez planinarskih društava
opštine Novi Sad uz pomoć
društvenih i radnih organizacija
prihvatio je da organizuje Drugi
planinarski maraton na teritoriji
Fruške gore. Ove godine (1979.)
planirano je da se maraton održi 19 i
20 maja u dužini od 82 kilometara.
Organizator planinarskog maratona
stazu je podelio u 20 etapa, posle
svake etape predvićen je mali odmor.
Učesnici maratona imaće i četiri duža
odmora na kontrolnim stanicama gde
je organizator predvideo ishranu
učesnika.
Po svom karakteru maraton
prestavlja jedinstvenu atrakciju, svoj-
stvenu proveru spremnosti fizičke
kondicije učesnika, a ujedno je i
izvaredna prilika da za sve one koji
vole prirodu, planinarske staze da se
ma usobno zbliže i ponesu nezabo-
ravne uspomene na savladanu stazu
dugu 82 km. Maraton nema
takmičarski karakter, a svaki učesnik
koji pre e stazu u roku od 33 časa
smatra se “pobednikom” ! Za sve
učesnike koji “pobede” nagrada je
uspomena na pre eni, zlatna značka i
prigodna diploma.
Drugi planinarski maraton na
obroncima Fruške gore podeljen je na
20 etapa, a najduža je 7400 metara.
Ukupna visinska razlika staze iznosi
3400 metara. Staza maratona je
isključivo na šumskim, odnosno
planinarskim stazama. Zanimljivo je
tako e da prolazi kroz mesta
značajna iz NOB, obilazi kulturno
istorijske spomenike i najpoznatija
izletišta Fruške gore.
Start Drugog planinarskog
maratona je na Popovici ispred plani-
narskog doma “Železničar” 19 maja u
8 časova. Do prvog odmarališta u
Dolini kestenova predvi eno je da
učesnici pre u 23,8 kilometara, posle
pauze od jednog časa nastavljaju
maraton, drugi veliki odmor je kraj
manastira Jazak posle pre enih 40,8
kilometara. Organizator je predvideo
treći veliki odmor ispred odmarališta
Elektrovojvodine, 54,2 km, da bi se
učesnici pred poslednju veliku etapu
odmorili u Velikoj Remeti (69,2 km.)
Cilj je na Popovici, na mestu polaska
ispred planinarskog doma Železničar.
Goran Kovač
REKORD PRED START
Preko 1200 gra ana, planinara,
omladinaca, pionira, izvi ača i
sportista krenuće autobusima danas u
6,30 časova ispred Doma kulture u
Novom Sadu ka Popovici, gde je start
Drugog planinarskog maratona na
Fruškoj gori. Svečano otvaranje i
polazak je u 8 časova ispred
planinarskog doma “Železničar”.
Ova manifestacija spremnosti,
fizičke kondicije, drugarstva i brastva
i jedinstva postaje tradicionalna.
Svaki učesnik koji pre e stazu dugu
82 kilometra u roku od 33 časa
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
8
dobiće zlatnu značku i diplomu za
uspešno učešće na Maratonu.
Gv.
BLIZU 1200 UČESNIKA
Blizu 1200 planinara, sportista
drugih grana, izvidnika, gra ana,
pionira i omladinaca, startovalo je
juče (19.5.1979.) u 8 časova na
Popovici ispred doma “Železničar” u
Drugom planinarskom maratonu.
Divan letnji dan doprineo je da ova
svojevrsna smotra spremnosti bude
veoma impresivna.
Najspremniji učesnici marša
obroncima Fruške gore dugog 82
kilometra očekivani su sinoć na
Popovici, gde je i cilj trke, jer se
računa da će stazu preći za oko 15
časova. Me utim, cilj će biti otvoren
do večeras u 20 časova, jer u ovom
takmičenju nema pobednika, tačnije
pobednici su svi učesnici koji prevale
maršutu.
ZAVRŠEN DRUGI PLANINARSKI
MARATON
NA RAPORTU 759!
Juče oko 17 časova na Popovici
je završeno najmasovnije takmičenje
planinara Jugoslavije, koje je
organizovalo Planinarsko sportsko
društvo “Železničar” iz Novog Sada.
Od 900 učesnika koliko je krenulo u
subotu u 8 časova sa Popovice na cilj
je stiglo 759 planinara, omladinaca,
pionira, izvi ača, sportista,
pripadnika JNA i gra ana. Kako ova
manifestacija nije imala takmičarski
karakter, svaki učesnik koji je
prevalio stazu dugu 82 kilometra u
vremenu od 33 časa smatra se
pobednikom, a za uspomenu na
Maraton dobija zlatnu značku i
diplomu.
Napornu stazu sa visinskim
oscilacijama od 3400 metara, sa 19
kontrolnih tačaka i četiri mesta za
odmor, prvi su prepešačili Janko
Puškaš, član PSD “Fruška gora” iz
Sremske Kamenice i Uroš Kekić, član
PSD “Zmajevac” iz Vrdnika - za
samo 13 časova. Toplo i pravo letnje
vreme, kao i komarci koji su
predstavljali najteže “protivnike” za
učesnike, nisu omele ni najmla eg
aktera LJubomira ur eva,
osmogodišnjeg učenika iz Novog
Sada i njegovog vršnjaka Vladimira
Šmita, učenika iz Kaća da uz pomoć
roditelja pre u maratonsku stazu.
Najstariji takmičar bio je Živko Ilić,
penzioner iz Kraljeva, koji je sa 69
godina bez većih teškoća i u društvu
mladih lako podneo dugu etapu.
Drugi planinarski maraton
uveličali su članovi planinarskih
društava iz svih republika i iz 75
mesta. Kako je ova manifestacija
postala tradicija učesnici su se na
rastanku rastali rečima: “Dovi enja
dogodine na istom mestu”!
M.Garčev
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
9
1980.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
10
TAKMIČENJE SA 2000
POBEDNIKA
Planinarsko smučarsko društvo
Železničar u Novom Sadu organizuje
i ove godine (1980.) sada već
tradicionalni planinarski maraton u
Fruškoj gori. Za ovu jedinstvenu
sportsku i rekreativnu manifestaciju
ne samo u našoj zemlji već i u Evropi
me u planinarima i ljubiteljima
pešačenja uopšte u Jugoslaviji vlada
veliko interesovanje - do juče je
stiglo 1578 prijavljenih iz svih
republika i pokrajina.
“Prijave ćemo primati sve do
uoči starta odnosno petka 23 maja
uveče” kaže predsednik Železničara
Božidar Bata Grujić - Koji ne stignu
da se prijave do tada “progledaćemo
im kroz prste” pa ćemo i u subotu 24
maja sve do 9 časova kada je start
maratona na Popovici, primiti prijave.
Jer cilj nam je da u ovom takmičenju,
u kome su pobednici svi koji pro u
stazu učestvuje što više ljudi.
Podsetimo da Planinarski maraton u
Fruškoj gori nema zapravo
takmičarski karakter - zlatnu značku i
diplomu pobednika dobija svaki
učesnik koji stazu dugačku 87
kilometara pre e za 33 časa. Start je
na Popovici u subotu 24 maja u 9
časova, a cilj se zatvara u nedelju 25
maja u 18 časova. Organizator je
obezbedio za one koji uplate po 40
dinara i poseban planinarski trofej -
značku Fruškogorske transverzale,
koju mogu dobiti samo oni koji pre u
celu stazu u dužini od 87 kilometara.
Za Novosa ane je obezbe en prevoz
autobusima u subotu 24 maja u 6,30
časova ispred Galerije Matice srpske,
a takmičari sa strane imaće
obezbe en prevoz s platoa ispred
železničke stanice u Novom Sadu od
6 do 8 časova.
G. Koić
POBEDILI I KIŠU
Tradicionalni planinarski
maraton, koji već treću godinu
organizuje Planinarsko-smučarsko
društvo Železničar iz Novog Sada u
Fruškoj gori, pokazao je još jednom
da planinari ne znaju za teškoće, pa ni
za kišu i blatnjavu stazu koje su imali
gotovo na celom putu dugačkom 87
kilometara.
U subotu pre podne skoro
hiljadu učesnika maratona, s
fruškogorskog izletišta Popovice,
ispratila je kiša koja sve do noći nije
prestala. Ovakvo ružno vreme odavno
se ne pamti u Fruškoj gori, ali su
ovako surovi vremenski uslovi bili,
uz ne baš kratku stazu, veliki izazov
učesnicima da budu jači i od
nevremena. Kiša je toliko raskvasila
puteve kroz Frušku goru da se na
mnogim mestima, naročito pri
usponima, moralo kretati doslovce i
četvoronoške. Najteže je bilo od
manastira Beočin do planinarskog
doma na Osovlju, a ništa lakši uspon
nije bio ni s Andrevlja ka Letenki. Na
tim “blatnim toboganima” malo je ko
odustajao, odustajali su samo oni koji
su krenuli na maraton u naprikladnoj
obući pa im se već na pola puta
jednostavno raspala. U toj koloni
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
11
izdržljivih, koloni u kojoj je svako
postao pobednik ko je celu stazu
prošao za 33 časa i overio svoj
prolazak kroz 21 kontrolnu stanicu,
našli su se zajedno pioniri, omladinci
i mnogi šesdesetogodišnjaci.
Najmla i učesnik maratona bio je
devetogodišnji or e Perić iz Novog
Sada, a najstariji Borislav Jovanović,
tako e iz Novog Sada, kome nije
smetalo breme od 67 godina da krene
na maraton.
Fruška gora mnoge iznenadila
Prvi put sam na planinarskom
maratonu u Fruškoj gori i mogu da
kažem da u svojoj 30-godišnjoj
planinarskoj karijeri nisam imao težu
stazu - kaže Mišo Čaševski iz Skoplja
- Ovaj maraton je prava smotra
izdržljivosti, podjednako fizičke i
psihičke, a uz sve to ona kiša u
subotu još je otežala pešačenje. Jeste
da je od 976 takmičara, koliko ih je
startovalo, do sinoć na cilj stiglo
samo 368 to nije u ovako teškim
uslovima nije neuspeh - kaže jedan od
trojice dežurnih lekara na maratonu
dr Dušan Jovanović - Bilo je dosta
lakših povreda i dobro je što se samo
na tome završilo. Jer, mnogi su na
stazu izašli fizički i psihički
nespremni. Više njih je došlo u
neprikladnoj obući. A trebalo je
izdržati juče sve ono na raskaljanoj
stazi. Samo fizički i psihički spremni
izgurali su do kraja.
Maraton je najlepši ispit starosti
i mladosti - bio je kratak Zoran
Terzić iz Bihaća.
Najlepša manifestacija planinara
u Jugoslaviji - dodao je kratko Janez
Soklič iz Ljubljane.
Ovo mi je treći put da
učestvujem na maratonu, ali ovoga
puta bio je to ispit zrelosti svakog
planinara - rekao je Marko Blažević
iz Zenice - Kada smo polazili na put
mnoge moje kolege su govorile kako
će oni tih 87 kilometara “u
Vojvodini” prosto preleteti. Upozorio
sam ih da se nije šaliti s Fruškom
gorom. Mnogi su se u to uverili već
na pola staze.
Dajte nam više ovakvih
“netakmičarskih” akcija - poručio je
mladi Kragujevčanin Branko
Ćorović.
Nevreme prepolovilo učesnike
Ovo je katastrofa! - govorio je
još u subotu na startu predsednik
Planinarskog društva “Železničar” iz
Novog Sada Božidar Bata Grujić. -
Prvo, do subote uveče prijavilo nam
se 1500 takmičara, ali smo očekivali
da će na samom startu prijaviti bar još
koja stotina. I umesto da sa starta
krene oko 2000 učesnika na stazu je
otišlo nešto manje od hiljadu. Ova
kiša kao da se zaverila protiv nas:
pogledajte ove mladiće i devojke
kako izgledaju već posle jednog sata
hoda po kiši, a oni treba neprestalno
da pešače još 32 sata. Ko će to
izdržati? Tako su sada, pored mnogih
kilometara dobili još jednog
protivnika - kišu koja kvasi do kosti i
blato na stazi koje neobično usporava
hod i iscrpljuje snagu. Stvarno, po
ovakvom nevremenu treba imati
snažne živce i dobru kondiciju.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
12
Učesnici iz 76 mesta
Nikada se do sada još na
Planinarskom maratonu u Fruškoj
gori nije okupilo toliko predstavnika
mesta širom Jugoslavije. Na start je
stiglo takmičara iz 76 mesta iz svih
naših republika i pokrajina. Učesnici
su bili iz: Banovića, Kule, Bečeja,
Apatina, Novog Sada, Niša, Futoga,
Neština, Vršca, Subotice, Iriga,
Vrdnika, Prijedora, Jajca, Sombora,
Nikšića, Skoplja, Štipa, Titovog
Velesa, Kragujevca, Trstenika,
Beograda, Bihaća, Breze, Zenice,
Ljubljane, Maribora, Ptuja,
Petrovaradina, Šida, Zaječara, Knina,
Zagreba, Leskovca, Beočina, Nove
Crnje, Čačka, S. Karlovaca, Bačkog
Monoštra, Bačkog Dobrog Polja,
Ruskog Krstura, Čerevića, Jazova,
Zrenjanina, Prištine, Varaždina...
Radivoj Kovačević
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
13
1981.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
14
STIŽU PRVE PRIJAVE
Do starta četvrtog planinarskog
maratona na Fruškoj gori ostalo je još
šest dana, a već sada se može reći da
će i ova godina po broju učesnika
doneti rekord. Na adresu Plani-
narskog društva Železničar, koji je
organizator, prijave stižu telefonom,
pismima, telegramom. Do juče je
preko 1200 gra ana, planinara, izvi-
ača, ferijalaca, pionira omladinaca,
studenata, penzionera radnika, vo-
jnika i sportista iz četrdesetak mesta
iz svih krajeva naše zemlje najavilo
učešće. Me u prijavljenim ima i
starih poznanika, učesnika svih ra-
nijih maratona, kao što su 72-godišnji
Dimitrije Profitovski iz Skoplja, pla-
ninari iz Kamnika, Ljubljane, Zadra,
Leskovca, Zagreba, Varaždina,
Bačkog Petrovog Sela, Sremske
Kamenice, Sremskih Karlovaca. Ova
manifestacija spremnosti, drugarstva i
brastva i jedinstva, koja je postala
tradicionalna, održaće se po četvrti
put na Fruškoj gori. Start maratona i
ove godine biće 23. maja u 10 časova
ispred planinarskog doma “Želez-
ničar”, gde će posle pre enih 80,5
kilometara biti i cilj. Staza je pro-
jektovana tako da obilazi značajne
istorijske spomenike iz NOB-a, na-
seljena mesta i najpoznatija izletišta
na Fruškoj gori: Ledince, Zmajevac,
Brankovac, manastir Beočin, Osov-
lje, Dolinu Kestenova, Testeru,
Andrevlje, Letenku, Crveni čot,
Pinkijev spomenik, Jazak, Vrdnik,
Iriški venac, odmaralište “Elektro-
vojvodine”, Grgeteg, Brankov grob,
Stražilovo, Stolove, Glavicu do
Popovice. Najduža etapa izme u
stanica za predah iznosi 7,4
kilometra, a ukupna visinska razlika
staze je oko 4000 metara. Da bi ova
jedinstvena planinarsko-sportska ma-
nifestacija u Jugoslaviji i svetu bila
što masovnija, u okviru staze ma-
ratona prvi put ove godine organizuje
se i “Mali maraton” u dužini od 25
kilometara, a cilj mu je na Andrevlju.
Svaki učesnik koji mali maraton
pre e za 10 časova i veliki za 30
časova pobednik je i dobija kao nag-
radu - srebrne i zlatne značke, kao i
diplome. Prema propozicijama takmi-
čenja svaki učesnik mora imati čuturu
ili flašu sa vodom, kišnu kabanicu ili
kišobran, kutiju prve pomoći, a pored
toga organizator savetuje da zbog
žuljeva i naboja, ide u razgaženim
dubokim, planinarskim cipelama.
- Kako planinarski maraton
okuplja veliki broj učesnika, dobili
smo podršku vojvo anskih kolektiva
kaže predsednik Organizacionog
odbora i član PSD “Železničar” Bo-
židar-Bata Grujić - Tako su “Cen-
troslavija”, “Neoplanta”, Novosadska
mlekara i “Koprodukt” iz N.Sada i
vrbaski “Karneks” na 21 kontrolnoj
stanici obezbedili za okrepljenje
čajeve, sokove, nareske, peciva i
drugo, dok će ručak na Andrevlju
organizovati Planinarsko društvo iz
Neština. Pored njih finansijski su nas
pomogli “Naftagas”, Novosadska
banka”, Mašinski fakultet, KRO
“Novosa anka” i Udruženje za radno
i društveno angažovanje omladine
“Mladost”.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
15
M. Gorčev
SVI UČESNICI SU I
POBEDNICI
Četvrti planinarski maraton na
Fruškoj gori čiji je domaćin
Planinarsko društvo “Železničar” iz
Novog Sada nadmašio je sve
dosadašnje: sa starta su krenuli 1802
učesnika koji će bez konačenja proći
stazom od 25. odnosno 88
kilometara.
Juče je na Popovici (23.maja
1981.) predsednik Sklupštine grada
Novog Sada Jovan Dejanović
otvorio četvrti planinarski maraton po
Fruškoj gori i rekao:
- Ovako masovno učešće
planinara iz cele zemlje najbolja je
potvrda društvenog i vaspitnog
značaja ove manifestacije, koja se
uvrstila me u najznačajnije u našem
gradu.
Na startu su se našli planinari i
izvi ači, učenici i vojnici, radio
amateri i medicinari. Učesnici su iz
87 mesta odnosno 44 radne
organizacije, 12 osnovnih škola, 12
fakulteta…
Kiša je počela da pada već na
samom startu i pratila je maratonce
sve do Brankovca. Me utim, pravo
iskušenje sve učesnike koji su se
opredelili za šumsku stazu od 88
kilometara, očekuje danas na usponu
dugom osam kilometara od Vrdnika
prema Vencu. Posle toga staza vodi
još do TV - tornja, sela Grgeteg,
Stražilova, kote Stolovi i Glavice, a
potom cilj na Popovici. Iskusni
planinari, koji su prošli dosadašnja
tri maratona, tvrde da je i pravo
iskušenje san koji će biti sprečavan
češćim punktovima za okrepljenje.
Svi planinari na 21 stanici moći će da
dobiju sendvič, limun, eurokrem,
jogurt, vodu ili čaj, a pravi ručak se
predvi a tek danas oko 16 časova.
Mali maraton
Za polovinu učesnika pravo
iskušenje je bio mali maraton na
stazi: Ledinci, Zmajevac, Brankovac,
Beočin manastir, osovlje, Dolina
kestena, Testera i Andrevlje.
Još juče mnogi su prešli ovu stazu u
dužini od 25 kilometara, ali će neki
potražiti i najbliži put do Popovice
gde će biti spontana planinarska
svečanost uz logorsku vatru.
Najuporniji
Na prošlogodišnjem maratonu
učestvovalo je 978 planinara i me u
njima invalid Antun Šakić iz Zenice
koji je ove godine na startu izjavio
pomalo razočarano:
- Opredelio sam se za “mali
maraton”. U nedelju sam prošao
Kozarom pedesetak kilometara i sada
bi još 88 bilo previše.
Juče je na dugoj i teškoj stazi
čiji usponi i padovi iznose 4000
metara sve funkcionisalo bespre-
korno. O tome smo čuli kratki raport
Božidara Grujića, rukovodioca
akcije:
Ove godine imamo veliku
pomoć svih planinarskih društava:
”Zmajevca” - “Vrdnik”, “Poštara”,
“Stražilova”, “Zanatlije” i “Neština”,
a u organizaciji učestvuje 150
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
16
članova. Iako su mnogi noć pre starta
proveli pod šatorima, nismo imali
nikakvih prigovora i verujemo da će
danas na startu gotovo svi oni koju su
i započeli ovaj pohod primiti jedinu
nagradu - značke maratona. Mi
očekujemo da će već iduće godine
maraton nadmašiti svoj sopstveni
rekord jer sve više se širi vest da je
ovo jedinstvena priredba u svetu.
Naime, Šve ani imaju 100 kilometara
skijanja, Švajcarci trčanja, pa je ovo
izuzetak po neprekidnom pešačenju.
Beba Janićin vodi brigu o
smeštaju i ishrani gostiju.
Sasvim je razumljivo što naši
maratonci posle staze više žele odmor
nego jelo. Za to imaju sve uslove, jer
imamo šatorski grad koji svima dobro
do e. Ove godine više smo vodili
računa o osveženju učesnika pa se
očekuje i dolazak svih na start gde ih
čeka pasulj.
Lekaru maratona Dušanu
Jovanoviću juče se nije niko požalio
na žuljeve niti tegobe pa je i on
optimista za uspešan kraj.
I ako su ovu jedinstvenu
manifestaciju pomogle brojne
privredne organizacije i studentski
servis “Mladost” kao i Samoupravna
interesna zajednica za fizičku kulturu,
najveće zasluge ipak pripadaju
planinarima društva “Železničar” koji
mesecima žive za ovaj doga aj,
druženje i zajedništvo na njemu. To
je garancija da će on već iduće
godine biti veći i bogatiji za novo
iskustvo i poznanstvo.
Č.Keco
PRIREDBA VIŠESTRUKOG
ZNAČAJA
Četvrti planinarski maraton koje je
organizovalo Planinarsko-smučarsko
društvo “Železničar” iz Novog Sada,
završen je potpunim uspehom. I
pored kiše, magle i hladnog vremena
ovogodišnja manifestacija nadmašila
je sva očekivanja. Na startu, ispred
planinarskog doma “Železničar” na
Popovici našlo se čak 1803 člana
planinarskih društava, omladinaca,
pionira, izvi ača, penzionera,
pripadnika JNA, sportista, radnih
ljudi i gra ana, iz svih republika i
pokrajina Jugoslavije. Na ovoj
svojevrsnoj smotri, koja nije imala
takmičarski karakter, učestvovali su
planinari od četiri do 68 godina, a
me u njima je bilo i 190 žena. Ova
manifestacija pokazala je koliko su
učesnici iz 46 mesta, odnosno 71
radne organizacije, 25 osnovnih i
srednjih škola, 14 fakulteta, devet
vojnih pošta... fizički i psihički
spremni da po kiši i klizavom terenu
izdrže i najveće napore. Tokom 10
časova koliko je bilo potrebno da se
savlada 25 kilometara duga staza
malog maratona, i dan i po za
osamdesetak kilometara, koliko je
trajalo takmičenje za “veliki
maraton”, učesnici iz Kranja,
Ljubljane, Zagreba, Zadra, Tuzle,
Zenice, Ivangrada, Kičeva, Skoplja,
Leskovca, Aran elovca, Beograda,
Niša, Vršca, Zrenjanina, Subotice...
upoznali su se zbližili i poneli
nezaboravne uspomene i sećanja koja
će ih držati do sledećeg susreta na
istom mestu. Iako je za sve učesnike
kiša, loše vreme i blatnjav teren,
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
17
predstavljali pravo iskušenje, od 1803
učesnika koliko je krenulo sa
Popovice na cilj malog maratona
stiglo je 1670 takmičara, što je 93
odsto “prolaznosti”, a velikog - 790
što je oko 80 odsto “prolaznosti”,
kada se zna da je 981 učesnik
nastavio pešačenje fruškogorskim
padinama. Pošto je impozantan broj
od preko 900 učesnika sa predhodnog
maratona nadmašen i na
ovogodišnjem za isto toliko, realno je
očekivati da će i sledeći susret
planinara doneti novi rekord. Zato
organizatorima treba odati priznanje
na vrlo kvalitetnom sprovo enu
priredbe. Da bi i sledeće bio tako
uspešan, PSD “Železničar” već sada
je ugovorio sa mnogobrojnim raznim
kolektivima učesnicima nedavno
završenog Poljoprivrednog sajma za
pomoć u namirnicama - toliko
potrebnim učesnicima ove
jedinstvene priredbe planinara ne
samo u Jugoslaviji već i u svetu.
M. Garčev
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
18
1982.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
19
PRIJAVE - RAFALNO
Preko 1200 gra ana, planinara,
omladinaca, izvi ača, ferijalaca,
radnika, aka,vojnika i sportista iz 65
mesta širom naše zemlje već je
najavilo učešće na Petom
planinarskom maratonu na Fruškoj
gori. Prema podacima iz Planinarsko-
smučarskog društva Železničar u
Novom Sadu koji je organizator,
me u prijavljenima ima starih
poznanika, kao što su planinari iz
Ljubljane, Sarajeva, Skoplja,
Zagreba, ali ipak, najviše ih je iz
Vojvodine. Kako je do starta ostalo
još malo najezda prijava je u punom
jeku - kaže predsednik
Organizacionog odbora i član PSD
"Železničar" Božidar - Bata Grujić.
Zato smo u Društvu preko celog dana
organizovali dežurstva. Start
Maratona i ove godine biće u subotu
(22.5.1982.) u 9 časova ispred
Planinarskog doma Železničar na
Popovici, gde će posle pre enih 88
kilometara biti i cilj. Staza maratona
je već ure ena, a obuhvata poznate
istorijske spomenike iz NOB-a,
naseljena mesta i najpoznatija
izletišta Fruške gore: Glavicu,
Stolove, Stražilovo, Brankov grob,
manastir Grgeteg, Televizijski toranj,
Iriški venac, Manastir Ravanicu,
Manastir Jazak, Pinkijev spomenik,
Bešenovo, Letenku, Andrevlje,
Testeru, Dolinu kestenova, Crveni
čot, Osovlje, manastir Beočin,
Brankovac, Zmajevac, Ledince.
Ukupna visinska razlika staze je oko
4000 metara. Staza velikog maratona
duga je 88 kilometara, a drugi put
organizuje se i mali maraton u dužini
od 25 kilometara čiji je cilj na
Iriškom vencu. Svaki učesnik koji
mali maraton pre e za 9 časova, a
veliki za 31 je pobednik, a kao
nagrada pripašće mu srebrna i zlatna
značka i diploma. Prema
propozicijama svaki učesnik mora
imati čuturu ili flašu sa vodom, kišnu
kabanicu ili kišobran i kutiju prve
pomoći. Da bi takmičari imali snage
da pre u ovu napornu stazu na 21
kontrolnoj stanici obezbedili smo za
okrepljenje čajeve, sokove, sendviče,
mlečne proizvode i drugo, dok će
ručak u Jasku pripremiti kuvari ovog
fruškogorskog sela - kaže Božidar
Grujić. Pomoć u namirnicama
obezbedili su "Centroslavija",
Novosadska mlekara, "Mlimpek",
"Karneks", "Minakva", "Kulpin",
"Fruktal", a u novcu SOFK-a
Vojvodine, "Plan", SIZ za fizičku
kulturu Novog Sada i Veće sindikata
Novog Sada
FRUŠKOM GOROM ŽIVA
REKA TEČE
Predsednik Skupštine grada
Novog Sada, Branislav Mindić,
otvorio je na Popovici Peti
planinarski maraton na Fruškoj gori.
Na ovogodišnjoj manifestaciji
učestvuje oko 2000 učesnika iz 123
mesta Jugoslavije. Ispred svečano
ukrašene tribine, koja se nalazila
pored planinarskog doma na
Popovici, slili su se maratonci iz
Štipa, Zenice, Šapca, Ljubljane,
Zagreba, Kotora u jedinstvenu reku.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
20
Okupljene maratonce zabavljao je
orkestar kasarne "Janko Čmelik" dok
su se užurbano pripremali: oblačili se,
zavijali noge, kačili startne brojeve.
Me u njima, sa startnim brojem 128
je četvorogodišnja Zuzana Tirova
koja sa mamom Zuzanom i tatom
Mihalom krenula prvi put na put
snage i izdržljivosti. Tu je i Anton
Merjasec, Ljubljančanin, kome je ovo
peto učestvovanje na fruškogorskom
maratonu.
- Zdravo Slovenac!
- Gde si makedonac - pozdravljaju se
stari poznanici i prijatelji, a onda
kreću na stazu dugu 88 kilometara.
Posle pola sata pešačenja stigli su do
prve kontrolne tačke na Glavicu. Prvi
put su u kontrolne knjižice udareni
pečati , a pauza je iskorišćena za
predah, osveženje,i presvlačenje. Ivan
Vojnović (60) iz Novog Sada je me u
najstarijim učesnicima. Ovo je prvi
put da učestvujem na fruškogorskom
maratonu, pa se zato opredelio za
kraću stazu.
- Do sada sam učestvovao na svim
fruškogorskim maratonima , a prošle
godine sam bio treći, što je moj
najveći uspeh. Nadam se da će ove
godine biti bolje - kaže Miro Cviran,
član Planinarskog društva
“Železničar” iz Ljubljane.
Me u učesnicima je i
sedamdesetak vojnika iz novosadskih
kasarni “Matija Gubec” i “Dušan
Vukasović - Diogen”, zatim džudisti,
atletičari...Planinari su, svakako,
najbrojniji, jer su ovde u “svom
fahu”. U masi smo zapazili i jednog
velikog vučjaka, koga je vlasnik
poveo da mu pravi društvo i pomogne
u orijentaciji. Posle predaha na
Glavici, učesnici su nastavili dalje,
prema Stolovima. Tu je druga
kontrolna tačka. I tako redom, dok se
sve kontrolne, a ima ih ukupno 21, ne
obi u. Cilj je - na startu, Popovici.
Maratonci su pešačili i noćas, a
dolazak prvih učesnika na cilj
očekivao se posle ponoći. Svi
učesnici koji pre u stazu dobiće od
organizatora značku, a oni koji su
uspešno završili sva četiri dosadašnja
maratona i specijalnu diplomu.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
21
1983.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
22
KOLONA - OD TRIGLAVA
DO EV ELIJE
Do starta tradicionalnog
Planinarskog maratona koji po šesti
put organizuje Planinarsko-
smučarsko društvo “Železničar” iz
Novog Sada, ostalo je još deset dana,
a do juče su pristigle 472 prijave,
tako da je već premašen broj učesnika
na prvom maratonu. Do sada je
najveći broj učesnika najavio ferijalni
savez “Vrbas” (150), zatim Osnovna
škola iz Bačkog Monoštra (100), dok
su Smučarski klub Vojvodina iz
Novog Sada i Društvo za fizičku
kulturu Partizan iz Kanjiže prijavili
po 50, a Osnovna škola iz Bačkog
Brega i omladinci mesne zajednice
“Jugović” iz Novog Sada po 20.
Inače, prijave su stigle iz 28 mesta
Vojvodine, sedam iz Srbije, pet iz
Hrvatske, tri iz Bosne i Hercegovine,
dva iz Slovenije i jednog iz
Makedonije. I pored toga što kao za
maraton najveće interesovanje i dalje
vlada kod učenika i radnika pozivu
organizatora, da u granicama
mogućnosti finansijski pomognu ovu
manifestaciju, koja je po svome
karakteru jedinstvena u Evropi i
prestavlja veliki doprinos podsticanju
rekreativnih navika, do juče se
odazvalo samo četiri radne
organizacije - “Plan”, KSP
“Beogradturs”, Institut za
poljoprivredna istraživanja i Društvo
studenata “Mašinac” (sve iz Novog
Sada). Skoro sve priprema za
maraton, koji startuje 21 maja u 9
časova ispred planinarskog doma na
Popovici, su privedene kraju.
Organizator očekuje rekordan broj
učesnika, a da za to ima razloga
svedoče utisci učesnika prošlih
maratona: “ Ako se maraton bude još
koji put organizovao, sigurno ću doći.
Stigao sam samo do srebrne značke,
ali i ona će mi ostati velika
uspomena” (Rojina Miha, Ljubljana),
“Posle svega, u meni su ostali
izvandredni utisci i večno ću pamtiti
ovu stazu i drugove od Slovenije do
Makedonije” (Boris Jovanovski,
Skoplje)
Dušan Vlaović
FRUŠKOJ GORI U POHODE
Ove godine se šesti put održava
tradicionalna planinarska
manifestacija Planinarski maraton na
Fruškoj gori u organizaciji
Planinarsko-smučarskog društva
“Železničar” u Novom Sadu.
Planinarsko - smučarsko društvo
“Železničar” u Novom Sadu
organizovalo je 1978. godine jednu
planinarsku manifestaciju u vidu
masovnog obilaska Fruške gore.
Kako je ova prva manifestacija
izazvala veliko interesovanje ne samo
planinara, već i ostalih ljubitelja
prirode i radnih ljudi i sportista, to je
doneta odluka nadležnih organa da se
ova manifestacija pretvori u
tradicionalnu i da se svake godine
organizuje za vikend koji je najbliži
proslavi Dana mladosti.
Planinarski maraton nije samo
mogućnost za proveru psiho-fizičke
spremnosti svih učesnika, već i
prilika za sticanje prijatelja i drugova,
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
23
predstavlja u celosti manifestaciju
bratstva i jedinstva naših naroda i
narodnosti, jer se iz stističkih
podataka dalo zaključiti da učesnici
potiču iz svih krajeva naše domovine.
Da je ova manifestacija stekla
velika popularnost, pokazuje i
činjenica da smo na prvom maratonu
imali 407 učesnika, dok ih je na
poslednjem šestom bilo - 2000!
Opis staze
Osnovna zamisao prilikom
odre ivanja staze bila je da učesnici
obi u što veći broj mesta poznatih po
kulturno-istorijskim znamenitostima,
kao i da upoznaju svetlu prošlost ljudi
i mesta ovoga kraja.
Savla ujući stazu maratona,
učesnici obilaze poznata mesta iz
NOR-a. Posetiće Ledince, takozvano
Crveno Selo kako su ga zvali u toku
rata, Testeru, mesto na kojem su pre
rata vojvo anski skojevci imali svoj
logor, Letenku, na kojoj je formiran
deo Fruškogorskog partizanskog
odreda, grob Radinke Vitasović-
Lepinjice, jedne od najmla ih
partizanki u Fruškoj gori, Jabuku -
mesto sa koga su sremskim partizani
krenuli u istočnu Bosnu, mesto
pogibije narodnog heroja Boška
Palkovljevića - Pinkija, Zmajevac na
kojem su fruškogorski partizani
1942.godine izveli prvu veliku akciju
protiv okupatora, Spomenik slobodi
na Iriškom vencu, Stolove, mesto kod
koga je formiran Podunavski
partizanski odred.
Od kulturno-istorijskih
spomenika iz ranije prošlosti obilazi
se manastir Beočin, ostaci manastira
Bešenovo koji je spaljen u toku rata,
manastir Jazak, manastir Ravanica,
gde su se nalazile mošti Cara Lazara i
gde je spomenik Milici Stojadinović -
prvoj srpskoj pesnikinji, manastir
Grgeteg, u kojem je ikonostas radio
naš čuveni slikar Uroš Predić i na
kraju grob velikog pesnika Branka
Radičevića na Stražilovu.
Staza maratona prolazi i kroz
mnoga poznata izletišta na Fruškoj
gori i to: Zmajevac, Brankovac,
Osovlje, Crveni čot, koji je najviši
vrh na Fruškoj gori (539 m), Testeru,
Letenku, gde se nalazi omladinsko
naselje SORA “Partizanski put”,
banju Vrdnik, Andrevlje, Stražilovo,
kao i Popovicu, poznato izletište
Novosa ana.
Staza maratona je podeljena u
22 etape sa 21 kontrolnom stanicom.
Najveći razmak izme u kontrolnih
stanica iznosi 7,5 kilometara (Iriški
venac - Vrdnik), a najmanje
rastojanje iznosi 2 kilometra (Crveni
čot - Osovlje).
Propozicije
Planinarski maraton na Fruškoj
gori je tradicionalna planinarsko-
rekreativna manifestacija snage i
izdržljivosti, koja ima masovni
karakter.
Pravo učešća na Planinarskom
maratonu ima svako, bez obzira na
pol i starost. Na maratonu se
učestvuje pojedinačno i grupno,
učesnici mogu da predstavljaju
planinarsku organizaciju, izvi ački
odred, radnu organizaciju ili školu, te
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
24
mogu nakon uspešnog obilaska cele
staze da dobiju i posebnu diplomu.
Staza Planinarskog maratona je
obeležena odre enom markacijom i
to: beli krug, a u sredini crvena
petokraka zvezda. Ova markacija je
postavljena na celoj stazi (na
drveću,ogradama pa čak i na
kolovozu).
Kako bi se izbeglo zadržavanje i
stvaranje gužve na kontrolnim
tačkama, to će se na prvih šest tačaka
(od 1 - 6) postaviti po šest
perforatora, kojima će sami učesnici
maratona da overavaju svoje
kontrolne knjižice, dok će se nadalje
overavanje vršiti pečatom.
Na maratonskoj stazi će
postojati punktovi sa radio-stanicama,
radi mogućnosti praćenja toka
maratona. Tako e će na stazi
postojati i dežurne ekipe za pružanje
pomoći maratoncima. U toku daljeg
puta do cilja, na kontrolnim tačkama
postavljeni su pečati (overavanje vrši
kontrolor).
Svaki učesnik maratona dužan
je da u toku celog takmičenja na sebi
nosi vidno istaknut svoj startni broj.
Dolaskom na cilj velikog
maratona, pošto komisija utvrdi da
učesnik maratona u svojoj knjižici
ima overene sve kontrolne tačke,
uručuje mu se zlatna spomen značka i
diploma. Knjižica i kontrolni broj
ostaju učesniku u vlasništvu.
Radi lične zaštite i što
uspešnijeg savla ivanja staze, svaki
učesnik mora obavezno da ima
sledeću opremu: duboku obuću koja
nije nova, čuturu s vodom, kišnu
kabanicu ili košobran, hranu za jedan
dan, časovnik, baterijsku lampu i
priručnu apoteku.
Prilikom prijave za maraton
učesnik je dužan da prijavni list u
potpunosti ispuni i to čitko.
Startovanje pre zvaničnog
otvaranja staze smatraće se kao
kršenje reda i discipline. S obzirom
da se kontrolna tačka br.1 otvara 5
minuta posle starta, odnosno u 9,05,
to nema nikakve svrhe da učesnici
maratona krenu sa starta pre otvaranja
maratona, i da time remete odre eni
red na ovoj manifestaciji.
Napominjemo da svaki učesnik
na maratonu učestvuje i obilazi stazu
na svoju ličnu odgovornost, te se
preporučuje da učesnici sa slabijim
zdravljem izvrše lekarski pregled.
Prevoz
Sve učesnike maratona koji
dolaze autobusom i vozom na šalteru
INFORMACIJE na železničkoj
stanici čekaće predstavnik
Organizacionog odbora koji će
organizovati prevoz od železničke
stanice Novi Sad do starta na
Popovici. Cene prevoza će biti po
tarifi prigradskog saobraćaja. Sa
Iriškog venca će tako e biti
organizovan prevoz do Novog Sada
po tarifi prigradskog saobraćaja. Za
veće grupe organizator je u
mogućnosti da obezbedi poseban
autobus, koji se mora prethodno
rezervisati.
Smeštaj
Kao i ranijih godina organizator
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
25
može obezbediti smeštaj na Popovici
za samo 100 učesnika i to u tvrdim
objektima. Pored ovog moći će se
podići šatori i obezbediti jedan deo
ležaja u privatnim vikendicama. Svi
planinarski domovi na teritoriji
Fruške gore biće rezervisani za
učesnike maratona. Pored ovog
organizator je smeštaj u ferijalnim
domovima, odmaralištima, hotelima
poverio turističkoj agenciji KSR
Beograd turist u Novom Sadu.
PRIJATELJI - DOVI ENJA
DOGODINE
Bila su to dva nesvakidašnja i
nezaboravna dana. Teško je setiti se
sportske manifestacije, na kojoj ima
daleko više aktera nego posmatrača, a
upravo takav je bio Šesti planinarski
maraton na Fruškoj gori, na čijem
startu se pojavilo 2619 učesnika iz
oko stotinu mesta naše zemlje. Svi su
oni imali jednak cilj - obići mali ili
veliki maraton. Ali takmičarske strasti
nije bilo, jer ovde pobednika nema,
pošto je jedini bilo bitno obići stazu.
Zato je juče(22.5.1983.) i preključe
(21.5.1983.), raspevana bila Fruška
gora, nisu se štedele ni noge ni grlo -
orila se pesma kolone od Triglava do
ev elije. Zahvaljujući baš ovakvoj
jedinstvenoj atmosferi i put je bio
“kraći”. Žuljeva je bilo na sve strane,
ali je stazu Malog maratona savladalo
2405 učesnika. Odvažniji, hrabriji i
bolje fizički pripremljeni su nastavili
dalje, da bi počev od 22 časa u
subotu, prvi maratonci već pristigli na
cilj Velikog maratona. Najveće grupe
su pristizale juče oko 9 do 13 časova,
kada je već bilo oko 1000 vlasnika
zlatne značke. Na svima je vidno
primetan umor i iscrpljenost, ali sve
to potiskuje zadovoljtvo zbog
ispunjenog cilja. Iako značka možda
nije neka velika vrednost, koliko ona
znači za svakog ko ju je osvojio,
najupečatljivije govore suze malog
Dejana Vučkovića iz Novog Sada: -
“Obišao sam i Mali i Veliki maraton,
legao sam da se odmorim, a kad sam
počeo da se spremam za polazak
kući, primetio sam da sam izgubio
značke - pa kako sada da se vratim,
šta da pokažem roditeljima i
drugarima kada su mi ostali samo ovi
žuljevi - jecajući se jada Dejan. Ali, i
taj problem je rešan. Dobio je drugu
značku, pa sreći nije bilo kraja.
Šestočlana porodica Cvetanovski nije
imala ovakvih problema, njeni
članovi vele da su Mali maraton
prošli sa zadovoljstvom i pohvaljuju
organizatora.
Fruška gora je izvaredno lijepa,
privlačna i raspjevana, organizacija
odlična, a ljudi vanredno prijatni -
utisci su grupe planinara iz
Kardeljeva, dok njihove kolege iz
Ljubljane poručuju da će i dogodine
doći na susret sa prijateljima koji su
im pomogli da lakše savladaju stazu.
Prvi put učestvujem i odlučio
sam se za veliki maraton - kaže
četrdesetosmogodišnji Ljubiša
Mijailović iz Subotice. Sada, kad sam
uspeo, sretan sam, a ube en sam da
će ova prelepa manifestacija živeti još
dugo, jer je niko nesme i ne može
ukinuti, pošto joj nema ravne na
daleko.
Maratonci su na cilj na
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
26
Popovici, stizali juče do kasnih
vešernjih časova, ali niko nije pitao
da li je poslednji. Takvog na ovom
maratonu nema.
Bez težih povreda
Učesnici planinarskog maratona
su se najčešće žalili na žuljeve, bilo je
i nekoliko manjih posekotina i
uganuća, ali težih ozleda nije bilo,
kažu vojnici lekari Suad Trebinjac i
Nenad Stojadinović, koji su sa
učenicom medicinske škole Brankom
Fejač, bili u jednoj od ekipa što se
brinu o zdravlju maratonaca. Sve
ekipe zdravstvene zaštite su dobro
obavile svoj posao u čemu su im
mnogo pomogli i sami učesnici.
Sunce i napor su u nekoliko slučajeva
izazvali kratkotrajnu nesvesticu i
vrtoglavicu, a samo jedna devojka je
preneta u bolnicu jer se posumnjalo
da je u pitanju napad slepog creva.
Ostali su uglavnom svi nastavili put,
pa je tako od 1550 učesnika koji su
prošli kontrolnu stanicu na Andrevlju,
odustalo svega 4-5.
Dušan Vlaović
BRŽI OD UMORA I
KOMARACA
Svakog maja, evo već šesti put,
Fruška gora se ponovi za hiljadu-dve
novih cvetova. Nisu to oni vodeni
cvetovi koji žive samo nekoliko sati
već učesnici planinarskog maratona,
koji organizuje Planinarsko-
smučarsko društvo “Železničar” iz
Novog Sada. Okite one fruškogorske
šume i proplanke u raznolikom
odećom i godinama, u koloni koja je
duga dva dana ili 88 kilometara. Jer,
planinarski maraton, jedinstvena i
svakako najmasovnija manifestacija
te vrste u našoj zemlji, postao je
stecište drugarstva, druženja, lepote
majskih dana i - poneke ljubavi.
Sklopljene s nogu, na stazi izme u
Vrdnika i Jabuke ili pri silaženju s
Osovlja.
Ove godine, tačnije u subotu
21.5.1983., na startu, kraj
"Železničarevog" planinarskog doma
na Popovici, pojavilo se 2619
maratonaca. U tom mnoštvu bilo je
više želja nego snage u nogama.
Naime, za one manje izdržljive
predvi eno je da za deset sati pro u
trasu tzv. malog maratona od 25
kilometara i kao nagradu dobijaju
srebrnu značku. Oni izdržljiviji
nastavljaju put ka zlatnoj znački i
satisfakciji da su u stanju u jednom
dahu da pre u, na sopstvenim
nogama, naravno 88 kilometara.
Stazu malog maratona prešlo je 2405
takmičara, a na veliki je krenulo 1143
da bi na cilj stiglo 125 manje.
Zanimljivo je ovo planinarsko
takmičenje u kome postoji hiljadu
pobednika. Na njemu nema prvog,
drugog, i ko zna tamo kog mesta.
Nema plasmana, nema onoga " ja sam
bolji od tebe ". Ovde su svi dobri i
najbolji. A to mogu da postanu svi
oni koji stignu na cilj. Doduše, bilo je
onih koji su trčali, koji su pošto-poto
želeli da budu prvi. Me utim, svrstani
su u listu pobednika sa onima koji su
stigli poslednji.
Cilj ovog našeg nadmetanja nije
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
27
klasično takmičenje - Kaže Oto Jan,
čovek za koga kažu da je duša ove
akcije. - Tačno je da se svi učesnici
takmiče, nadmeću sa samim sobom,
sa nekim svojim snagama i
mogućnostima. Nama je najvažnija
želja "maratonaca" da pre u stazu, da
li će to biti devet ili 39 sati - to nije
ono najbitnije. Jer, na stazi velikog
maratona, o njemu govorim, našli su
se ovoga puta i starci od 70 godina i
šestogodišnjaci. Svi su oni pobednici.
Dok sedimo na cilju, ispred
planinarskog doma na Popovici,
pristižu grupe raštimovanih, bosih,
znojavih, ali i nasmejanih takmičara.
Mnogi su na ne baš kratku i laku
stazu pošli nespremni kondiciono, u
lošoj obući, bez hrane. Nisu računali
da "panonska lepotica" i nije baš tako
pitoma kako izgleda iz bačke i
sremske ravnice. Na celoj stazi
trebalo je preći tačno deset brda i
dolina. Biti brži od umora i -
komaraca.
- Ma, ljudi, ovo ti je užas -
govori, sav u plikovima Sarajlija
Meho Šišić, koji nam se na startu
junačio da će on “prepišati” taj
maraton. - Ne znaš, bolan šta je gore,
jel komarci od kojih nisam mogao ni
da sednem čestito i odmorio ove
rasklimatane kosti. A lakše mi je po
Bioči ići nego po ovim vašim
komarčijim gudurama.
Mnogi su sa smeškom kretali sa
starta: kao nije to ništa tih 88
kilometara. Biće zarana na Popovici -
obećavali su. Te delije nismo sačekali
ni do zatvaranja cilja, u nedelju
uveče. Čuli smo da su im kilometri,
tamo negde pod Osovljem, toliko
otežali u nogama da nisu mogli dalje.
- Nije ovo samo ispit snage i
kondicije - dodaje Božidar Bata
Grujić, predsednik organizacionog
odbora maratona. - To je i jedno
veliko jugoslovensko kolo. U toj
koloni našli su se ama baš svi
pripadnici naših naroda i narodnosti.
Pisati o planinarskom maratonu
u Fruškoj gori, a ne pomenuti
masovnost koja je karakteristika ovog
nadmetanja bila bi prava šteta. Jer,
osnovni cilj cele akcije je da je što
masovnije, što veselije - pa makar
samo do cilja malog maratona. A ove
godine upravo taj cilj je i postignut.
Organizator je čak odahnuo kada je
na startu počelo prebrojavanje
učesnika (delenje startnih brojeva) i
umesto 3300 prijavljenih pojavilo se
2619. Jer, zamislite: izra eno je
svega 3000 srebrnih značaka.
- Iduće godine, moramo biti
bolje račundžije - kažu u PSD
“Železničar”. - Jer, iz godine u
godinu raste broj učesnika, a nadamo
se da će na sedmom planinarskom
maratonu startovati bar četiri hiljade
ljudi. To je i cilj: što više nas u
fruškogorskom kolu mladosti.
Iz “Železničara” još poručuju: -
Prijatelji iz cele zemlje - dovi enja
dogodine!
Radivoj Kovačević
NA STARTU 2619
UČESNIKA
Fruškogorski planinarski
maraton šesti po redu, startovao je
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
28
juče sa Popovice. Već od ranog jutra
krenule su kolone učesnika zbornom
mestu. Pored planinarskog doma na
Popovici vrilo je kao u mravinjaku.
Prijavljivali su se učesnici, deljene su
kontrolne kartice, vršene poslednje
pripreme pred start. Učesnike šestog
planinarskog pohoda kroz Frušku
goru, je pozdravio Božidar Grujić,
predsednik Organizacionog odbora
maratona, a potom je učesnicima
poželeo sreću, lepo vreme i proglasio
ovu veliku manifestaciju drugarstva,
otvorenom Petar Adamović,
predsednik Skupštine opštine
Petrovaradin.
Kolona od 2619 učesnika,me u
kojima je bilo pionira i pionirki,
omladinaca, aka, studenata, vojnika,
planinara i članova mnogih radnih
kolektiva - krenulo da savlada staze
pitome Fruške gore. Ka cilju je
krenulo 2619 učesnika iz preko 100
mesta iz cele naše zemlje. Većina će
svoje učešće na ovoj najvećoj
jugoslovenskoj planinarskoj smotri
završiti posle 25 pre enih kilometara,
na malom maratonu, dok će oni
najspremniji i najodvažniji pokušati
da savladaju stazu u dužini 88
kilometara. Mnogi će usput odustati,
zbog umora, ili preteške staze, ali će
se sigurno javiti i sledeće godine da
pokušaju da istraju do kraja, da
dokažu sebi da ovoga puta nisu imale
sportske sreće, jer ovo je, ipak samo
izazov prema sebi samome.
Organizator ove velike smotre,
Planinarsko-smučarsko društvo
Železničar iz Novog Sada učinio je
sve da priredba uspe. Staze i pravci
su vidno obeleženi, na kontrolnim
tačkama je postavljeno dovoljno
perforatora za potvr ivanje prolaska
predvi ene maršrute, a okrepne
stanice su dobro snabdevene
sendvičima, sokovima, vodom i
drugim osvežavajućim napicima.
Odlično je organizovana i
zdravstvena služba, pa su stvoreni svi
preduslovi da i ovaj šesti susret
ljubitelja prirode iz cele zemlje sa
Fruškom gorom protekne u najboljem
redu i svima ostane u lepoj uspomeni.
Kolona učesnika se otegla
planinskim grebenom. Oni
najuporniji i najbrži su već odavno
prošli cilj malog maratona na Vencu,
drugi tek pristižu. Neki će ga završiti
tek večeras posle pre enih 88
kilometara. Ali svi imaju jednu
zajedničku crtu, svi koji su prešli
stazu su pobednici, bez obzira na
vreme koje su proveli na stazi. Pored
ličnog zadovoljstva da su uspeli, kao
nagradu, svi koji su uspešno okončali
ovaj malo naporniji izlet, u znak
sećanja dobiće značku: To možda
nije neka velika vrednost, ali se ta
značka ne može nigde dobiti, ili
kupiti. Do nje se dolazi samo
savla ivanjem staze.
I tako, kreće se kolona kroz
Frušku goru. Pomalo smeta žega,
komarci su nasrtljivi, ali padaju
kilometri. Peti, dvadeseti, a uskoro
88!
DOĆI ĆEMO OPET
Formiranje jedinstvene kolone
pionira, omladine, vojnika, sportista,
radnih ljudi i ostalih gra ana iz
stotinak mesta naše zemlje, počelo je
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
29
juče u ranim jutarnjim časovima.
Me u prvima startne brojeve su
dobili, sad već veterani Planinarskog
maratona, Asif Čelković iz Zenice,
Buran Sali i Gilče Geleski iz Skoplja,
koji su učestvovali na svim
dosadašnjim maratonima.
- Ne može se rečima opisati ono
što se ovde doživi - kaže Asif.
Najbolje prijatelje iz cele zemlje
stekao sam pešačeći Fruškom gorom i
pamtiću ih celog života. Čast je
svakom gra aninu ove zemlje
učestvovati na ovakoj prelepoj
manifestaciji, pa su nam i značke koje
smo do sada osvojili najdraže
uspomene - vele Buran i Gilče i
napominju da uopšte ne sumnjaju da
će savladati stazu velikog maratona -
makar jedno drugog nosili.
Kako se približavao početak
starta, nestrpljenje učesnika je bivalo
sve vidnije. Neki su već otvorili rance
i uz meze sa društvom kroje plan
kako stići do cilja.
- Do sada nisam učestvovao na
Fruškogorskom planinarskom
maratonu, ali me je oduševljenje
poznanika koji su pešačili ranijih
godina podstaklo da i ja do em - reči
su Stojana Stojanovića iz Vračev
Gaja, čiji je prijava prva stigla na
adresu organizatora. - Svakodnevno
pretrčim oko 25 kilometara, pa mi
ovo neće predstavljati napor, već
najznačajniju svečanost koja se ne
može porediti ni sa čim drugim.
Tačno je 9 časova. Po šesti put
zajedno, uz zvuke nacionalne himne,
u stavu mirno stoje planinari i
ljubitelji prirode i pešačenja iz cele
zemlje. I najzad, kolona je krenula -
Fruškoj gori u pohode. Dve Marije,
Plančak i Uzelac iz Novog Sada, prvi
odnosno drugi put učestvuju - obe su
krenule rešene da istraju do kraja. -
Pokušaćemo da pre emo svih 88
kilometara, a ako i ne uspemo
nećemo se razočarati jer nam srebrna
značka ne sme izmaći. - I ako smo
ovde ro ene, tek sada upoznajemo
lepote ove planine i druženja kakvog
čini se nema ni u jednoj drugoj
prilici.
Druga kontrolna tačka je na
Stolovima. Neki zbog opklade, a
drugi radi provere fizičke spremnosti,
malo su požurili pa su ovde stigli već
nakon jednog časa, dok je najveća
grupa u kojoj je bilo hiljadu
maratonaca stigla oko 11 časova. U
ovo vreme, na Iriškom vencu su
“pale” prve srebrne značke.
Maratonci- trkači sa startnim
brojevima 127 i 128, su toliko žurili
da nisu imali vremena ni da ih uzmu,
već su nakon overe u kontrolnoj
knjižici produžili prema Vrdniku,
brže no što su došli. Nakon njih, mali
maraton su prešli Radomir Dulić i
Vladimir Velimirov iz Novog Sada i
Radomir Banjac iz Zemuna. -
Najveća vrednost ovog maratona je ta
što je pobednik i prvi i poslednji koji
ga obi e, u kratkotrajnom predahu -
kaže Radomir Banjac. - Neću
prežaliti što nisam poveo i svog
sinčića, ali ima vremena - doćićemo
dogodine.
Kolona nastavlja svoj put, a do
danas kada se na Popovici zatvara
cilj, čini se, najviše nevolja će joj
stvarati dosadni nasrtaji komaraca.
Ali ko još haje za to - put se
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
30
nastavlja.
U koloni učesnika bilo je očeva
i sinova, majki i ćerki, deda i unuka.
Na drugoj kontrolnoj stanici zatekli
smo mališana kako overava karticu.
Bio je to šestogodišnji Branislav
Marjanović iz Novog Sada, član
Planinarskog društva “Jugodent”.
Posle 6,5 pre enih kilometara mali
Branislav kaže”
- Malo sam se umorio. Ipak, je
to meni prvi put, a kad se vratim
jedva čekam da pokažem značku
drugovima u zabavištu.
Pošto se malo okrepio i sa tatom
Danilkom i starijim bratom Duškom
krenuo od Stolova ka Iriškom vencu.
Sreli smo i grupu od šestorice
drugara iz Vrdnika, učenika Osnovne
škole “Moša Pijada”. Bili su to:
or e Smiljanić, Eden Bektaš, Igor
Stanišić, Miroslav Ivanović, Siniša
Gušić i Dario Biksenmajster. Kažu da
su nerazdvojni drugovi i da na ledini
stalno igraju fudbal. Kako maraton
prolazi njihovo mesto, odlučili su se
da krenu i oni. Pokušaće da savladaju
kraću stazu, a ukoliko u nogama bude
snage krenuće do kraja. Pa, srećno
vam bilo.
Iz ljubljanskog Železničara na
stazu je izašlo 30 članova. Njih deset
će savladati manju stazu, a ostali će
pokušati da idu do kraja. Ima u grupi
starih učesnika, ali i debitanata reče
nam Tone Turšić, koji je ovde prvi
put.
Najmasovniju grupu doveo je
magistar Milan Šašić, 270 studenata
za fizičku kulturu iz Novog Sada, a
cilj je preći 25 kilometara. Džudisti
Slavije su poslali prijavu sa 300
imena, ali ih se na startu pojavilo
nešto više od 150 i to uglavnom
najmla eg uzrasta, od šest do deset
godina.
Me u učesnicima su i vojnici iz
nekoliko novosadskih vojnih pošta. Iz
vojne policije 5003/2BE 9 je njih 22,
iz VP 5003 ih je 19 uglavnom
pripadnika ABHO. Iz VP 3544,
pripadnika EV i PVO ima 25 vojnika
i četiri starešine. Svi pripadnici JNA
kreću na veliki maraton, pa koliko se
izdrži.
Slobodan Jakovljević i Dušan Vlaović
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
31
1984.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
32
OČEKUJE SE REKORD I -
SUNCE
Sedmi planinarski maraton na
Fruškoj gori izazvao je ogromno
interesovanje ljubitelja prirode u
celoj zemlji. Rekord po broju
učesnika biće sigurno oboren, jer do
12 časova jučerašnjeg dana
organizatoru PSD “Železničar” u
Novom Sadu, prijavilo više od 1600
učesnika iz 85 mesta naše zemlje.
Prošle godine bilo je 2619 učesnika, a
domaćini predvi aju da će sada biti
oko 3000. Start maratona je u subotu
(19.5.1984) na Popovici u 9 časova.
Cilj Malog maratona sa stazom
dugom 25 kilometara je istog dana na
Iriškom vencu, a Velikog maratona,
posle kružnog obilaska Fruške gore
suprotnim pravcem od kretanja
kazaljke na satu - ponovo na
Popovici, kada se pre e svih 88
kilometara. Metereolozi predvi aju
da će u subotu i nedelju biti toplo i
sunčano.
M.
KOLONA OD TRIGLAVA DO
EV ELIJE
Veličanstveno je juče izgledala
Popovica. Uz zvuke himne u stavu
mirno oko 3000 aka, omladinaca,
radnika, gra ana, pripadnika
Jugoslovenske narodne armije i
sportista iz svih republika i pokrajina,
očekulući zvanično otvaranje i start
sedmog po redu Planinarskog
maratona. Uzbu enje je vidno na licu
svakog učesnika, a kako i nebi kada
je ovo praznik planinarski, dan kada
se sreću stari i upoznaju novi
prijatelji, evociraju uspomene sa
ranijih maratona. Teško je setiti se
sportske manifestacije na kojoj ima
daleko više aktera nego posmatrača, a
upravo takav je maraton na kome se
okupilo i mlado i staro iz 127 mesta
naše zemlje. Svi su imali istovetni cilj
- savladati Mali ili Veliki maraton.
Takmičarskih strasti nema, jer ovde
su pobednici svi koji obi u stazu,
važna je jedino volja i bar minimalna
fizička pripremljenost.
Nestrpljenje u startu
Polazak sa Popovice je bio u
devet časova, mada su neki manje
strpljivi i pored upozorenja planinara
novosadskog “Železničara”,
organizatora ove manifestacije,
krenuli nešto ranije, ali za to nije bilo
potrebe jer prva kontrolna stanica nije
bila otvorena pa su morali da čekaju.
Drugi su imali vremena, me u njima i
sesre, bliznakinje iz Zrenjanina
Biljana i Ljiljana Perišić, studenkinje
medicinskog fakulteta. - Prvi put smo
na maratonu i prijatno smo
iznena ene ovom predivnom
atmosferom gde su svi jedinstveni u
želji da istraju i osvoje makar jednu
od značaka, mada je i od toga
najvažnije drugarstvo, kaže Ljiljana.
Za početak pokušaćemo da obi emo
kraću stazu, a dogodine, videćemo.
Susret starih drugara
Na startu Maratona, našli su se i
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
33
znanci od lane - or e Bojčić iz Iriga
i prekaljeni maratonac Stanislav
Stojanović - Tisa iz Vračev Gaja.
- Na prošlom maratonu sam bio
sam, usput sam se upoznao sa Tisom,
postali smo dobri prijatelji i sada u
pohode krećemo zajedno, veli Bojčić.
I lane smo hrabrili i pomagali jednom
drugog kada je bilo teško, a ovo
iskustvo biće nam dragoceno i sada.
Stanislav Stojanović učestvuje
već desetak godina na svim
maratonima u našoj zemlji. Na
nedavno održanom krosu “Srem 84”
bio je najstariji učesnik, lane je u
konkurenciji veterana u , kako kaže,
gradu atletike, postao prvak
Mediterana.
- Ovo je za mene najveća
svečanost, dan kada godine i ne
osećam, priča Stojanović. Lepo je
videti ovu omladinu, ljude iz
najudaljenijih mesta koji su ovamo
došli rešeni da istraju u svome cilju.
Za bračni par Radomira i
Spomenke Pecović iz Novog Sada i
ćerke Spomenku i Katarinu, koja je i
jedna od najmlaćih učesnika jer ima
samo pet godina, ovo je prilika za
porodični izlet i kako kažu, uz šetnju
dožive atmosferu o kojoj su do sada
samo slušali.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
34
1985.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
35
SUSRET BRASTVA I
JEDINSTVA
Tradicionalni - osmi po redu -
Planinarski maraton na Fruškoj gori
održaće se ove godine u subotu i
nedelju 18. i 19. maja pod
pokroviteljstvom Gradskog saveza
planinara Novog Sada. Osnivač i
neposredni organizator je novosadsko
planinarsko-smučarsko društvo
“Železničar”, a suorganizator
Redakcija “Dnevnik”.
Očekuje se da će 18 maja oko
3,5 hiljade planinara, sportista,
vojnika, dece, pionira, omladinaca,
aka, studenata, radnika, seljaka,
penzionera i ostalih gra ana doći na
živopisnu Frušku goru.
Na njemu će se sresti prijatelji
iz raznih i najudaljenijih krajeva
Jugoslavije - učesnici predhodnih
maratona. Sklopiće se mnoga nova
prijateljstva. Još jedno nezaboravno
druženje uz napore, pesmu, šalu i
smeh u prirodi završiće se uz srdačan
stisak ruku sa “dovi enja na sledećem
maratonu!”.
Na dosadašnjim maratonima
učesnici su bili svih profesija i
uzrasta. Na Prvom maratonu 1978.
godine bilo je 407, a lane na Sedmom
2911 učesnika iz 127 mesta iz svih
krajeva naše zemlje. Najmla i su bili
dvogodišnje bebe koje su nosili
roditelji, a najstariji učesnik je imao
77 godina.
Jedinstven u Evropi
Planinarski maraton na Fruškoj
gori je jedinstven u Evropi po dužini
staze, savla ivanju visinske razlike
od 4000 metara i po tome što su na
njemu pobednici svi koji prepešače:
stazu Malog maratona (25
kilometara) za najduže 10 časova, a
Velikog maratona (88 kilometara) -
koji se nastavlja na Mali maraton - za
maksimum 32 časa. Za prepešačenih
25 dobija se srebrna, a za 88
kilometara zlatna značka i diploma, a
za peto učestvovanje na Velikom
maratonu - koje se dokazuje sa pet
overenih kontrolnih knjižica - još i
počasna diploma. Grupe učesnika -
koja predstavljaju svoju školu,
jedinicu JNA, teritorijalne odbrane i
civilne zaštite, zatim sportski radni,
pionirski ili omladinski kolektiv,
izvi ačku, ferijalnu, planinarsku ili
drugu organizaciju - dobijaju i
posebnu diplomu.
Prijave, smeštaj, ishrana...
Prijave za učešće na Maratonu
se primaju pismeno na adresu PSD
“Železničar”, 21000 Novi Sad, Cara
Lazara 6, a lično i telefonom u
“Železničaru”, telefon 021/29-978.
Organizator će omogućiti
nabavku hrane na startu i cilju Malog
maratona. Na odre enim kontrolnim
stanicama biće obezbe ena voda. Svi
maratonci dobiće na kontrolnoj
stanici u Grgetegu besplatno čaj, a
učesnici Velikog maratona u Jasku
očekuje besplatni topli obrok.
U tvrdim planinarskim
objektima organizator može da
obezbedi smeštaj samo za oko 100
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
36
učesnika. Biće obezbe en i prostor za
postavljanje šatora. Obezbe enje
smeštaja u hotelima u Novom Sadu
moguće je preko Turističke agencije
KSR “Beogradturs” 21000 N.Sad,
Miletićeva 4, telefoni 021/622-754 i
27-455.
Na železničkoj i autobuskoj
stanici u Novom Sadu čekaće
predstavnici organizatora koji će
organizovati prevoz autobusima do
starta na Popovici. Plaća se redovna
cena karte prigradskog saobraćaja. Sa
Iriškog venca (cilj Malog maratona)
će tako e biti organizovan prevoz do
Novog Sada. Moguć je izlaz u
Paragovu odakle ima 20 minuta hoda
do Popovice. Za veće grupe
Organizator može da obezbedi
poseban autobus koji se mora
predhodno rezervisati.
Startni brojevi biće izdavani u
petak 17. maja od 17 časova na
Popovici i na dan starta, odnosno 18.
maja ujutro od 6 do 9 časova.
Prijavni list svaki učesnik mora
da ispuni kompletno i čitko jer podaci
i njemu služe organizatoru za
statistički izveštaj.
Svaki učesnik na startu prilikom
predaje prijavnog lista dobija
kontrolnu knjižicu, satnicu maratona i
startni broj.
Kako se opremiti
Svaki učesnik treba da ponese
hranu najmanje za jedan dan,
komotnu odeću, duboku razgaženu
obuću sa narezanim onom, posudu
sa vodom, kišni mantil ili kišobran,
časovnik, presvlake, minimum
sanitetskog materijala (zavoj,
hanzaplast) za slučaj povrede, a
učesnici Velikog maratona baterijsku
lampu, kašiku i porciju za topli obrok
(koji će dobiti besplatno) i dva para
rezervnih čarapa za promenu. Veoma
je korisno da u toku puta na svakih 20
kilometara operu noge. Dokolenice,
ako se nose, ne smeju da stežu.
Tempo pešačenja treba da bude
umeren kako bi se štedela smaga,
odmori češći, a kraći (sem onog za
jelo), vodu piti češće po malo. Dobro
je poneti i čaj. Posebno se apeluje na
učesnike da otpatke ne bacaju i ne
zaga uju prirodu, već da ih nose u
kesi u rancu do posebno označenih
mesta za smeće na kontrolnim
stanicama. Učesnici su obavezni da
čuvaju šumu od požara i prirodu i da
ne beru zakonom zaštićene biljke.
Preporučuje se kretanje u grupi.
Nošenje strartnog broja je obavezno
jer omogućava organizatoru da prati
prolaznost staze, vodi evidenciju o
učesnicima i da lakše prona e one
koji zalutaju ili ostanu na stazi jer ne
mogu da nastave put.
Konsultujte svog lekara
Pravo učešća na Maratonu imaju
svi, bez obzira na pol i starost. Deca i
pioniri do 15 godina mogu da
učestvuju samo u pratnji svojih
roditelja, nastavnika ili vo e grupe
starijeg od 18 godina ako su mladi
učesnici članovi neke od sportskih
organizacija. Učesnici Maratona su
obavezni da se konsultuju sa svojim
lekarom da li su sposobni za ovako
napornu akciju jer na svoj rizik
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
37
učestvuju na Maratonu. Tamo gde
staza prelazi kolovoz - učesnici
Maratona su dužni da budu veoma
pažljivi i da poštuju propise o
kretanju pešaka. Organizator će u
saradnji sa saobraćajnom milicijom
organizovati saobraćajno
obezbe enje. Na stazi će postojati
punktovi sa radio-stanicama radi
praćenja toka Maratona i prenošenja
hitnih poruka, a dežuraće i ekipe
sanitetsko-zdravstvene pomoći.
Patrolna služba će pratiti tok
Maratona i pomagati učesnicima ako
zatreba.
Svaki učesnik je dužan da se
kreće isključivo markiranom stazom
Maratona, da poštuje maratonsku
satnicu, da nosi celim putem startni
broj Maratona vidno istaknut na sebi
i da u kontrolnoj knjižici overi
perforatorom ili pečatom prolazak
kroz sve kontrolne stanice. U
protivnom, na cilju Malog i Velikog
maratona neće dobiti srebrnu,
odnosno zlatnu značku i diplomu.
Knjižica, satnica, startni broj i
osvojena značka i diploma ostaju
učesniku kao trajna uspomena.
Da bi se izbeglo zadržavanje i
stvaranje gužve na kontrolnim
stanicama, na prvih sedam biće
postavljeno po šest perforatora
kojima će sami učesnici maratona
overavati kontrolne knjižice. Na
ostalim stanicama kontrolori će
pečatom overavati kontrolne knjižice.
U POHODE ISTORIJI
Učesnici Maratona će obilazeći
stazu uživati u izuzetno lepim i
živopisnim predelima Fruške gore,
udišući njen planinski vazduh koji -
tvrde lekari - blagotvorno deluje na
organizam. Duž staze su poznata
mesta iz NOB, kulturno-istorijski
spomenici i živopisna izletišta.
Staza polazi od doma PD
“Železničar” na Popovici, poznatog
izletišta gde se nalazi malo jezero -
gorsko oko, Slavicina staza zdravlja i
Orlovo bojište - bivši kamenolom i
jedan od najlepših fruškogorskih
vidikovaca. Prva kontrolna stanica je
Glavica, poznato izletište sa
planinarskim domom društva
“Zanatlija”, mestom okupljanja
predratne napredne omladine. Zatim
se nailazi na istorijsko mesto Stolovi
(spomenik bukovačkim partizanima),
a zatim preko Selišta, stiže na
poznato izletište Stražilovo, u pesmi
opevano, gde se nalazi planinarski
dom istoimenog društva iz Sremskih
Karlovaca i grob pesnika Branka
Radičevića. Od Stražilova staza vodi
preko sela Grgeteg i prolazi pored
poznatog paleontološkog nalazišta
mekušaca i srednjevekovnog
manastira (ikonostas poznatog slikara
Uroša Predića i slika Pjera
Križanića). Maratonce put zatim vodi
do poznatog izletišta i odmarališta
“Elektrovojvodine” i tornja Televizije
Novi Sad. Zatim se prolazi pored
monumentalnog spomenika Slobodi
na Iriškom vencu, poznatog izletišta, i
stiže do hotela “Iriški venac” (1937.
godine u Parizu dobio “Gran pri”)
gde je cilj Malog maratona. Odatle,
staza ide do Vrdnika gde se nalazi
srednjevekovni manastir Ravanica (u
njemu su se nalazile mošti Cara
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
38
Lazara), spomen obeležje pesnikinje
Milice Stojadinović Srpkinje i
poznata banja sa hotelom “Termal” i
otvorenim i zatvorenim bazenima sa
toplom mineralnom vodom. Sledeća
kontrolna stanica je u selu Jazak, gde
se nalazi srednjevekovni manastir, a
zatim se put nastavlja do spomen
obeležja pogibije narodnog heroja
Boška Palkovljevića Pinkija. Potom
se prolazi kroz istorijska mesta i
poznata izletišta Jabuku (spomen
groblje partizanima) i Letenku (grob
narodnog heroja Radinke Vitasović
Lepinjice - jedne od najmla ih
fruškogorskih partizanki, i naselje
savezne omladimske radne akcije
“Partizanski put”).
Staza dalje vodi do Andrevlja
poznatog izletišta i lečilišta invalida
rada, a zatim do Testere gde se nalazi
škola u prirodi. Potom se ide kroz
najlepšu dolinu Fruške gore - Dolinu
Kestenova i prolazi pored
“Stramputice” - planinarske kuće
društva “Kesten” iz Ledinaca. Zatim
sledi uspon na najviši vrh Fruške gore
Crveni čot (539 metara) na kome je
televizijski repetitor. Staza dalje ide
do poznatog izletišta “Nafta-
gasovog” odmarališta Osovlje i
prolazi blizu manastira Beočin sa
starim parkom i grobom pesnika
Jovana Grčića Milenka. Odatle se ide
na poznato izletište Brankovac
(odmaralište Pošte) i dolazi na
Zmajevac. Od Zmajevca se preko
Ledinaca - poznatog kao Crveno selo
(za vreme NOB ga je okupator
spalio) - stiže se na Popovicu - cilj
Velikog maratona.
START U 9 NA POPOVICI
Osmi Planinarski maraton na
Fruškoj gori počinje danas
zajedničkim startom učesnika Malog
(25 kilometara) i Velikog maratona
(88 kilometara) na Popovici. Znak za
početak biće dat tačno u 9 časova.
Očekuje se više od 3000
učesnika ove jedinstvene sportsko-
rekreativne manifestacije, koja je
naprečac osvojila brojne ljubitelje
prirode, planinarenja i pešačenja. Na
prvom Maratonu 1978. godine
nastupilo je 407 a prošle godine je na
startu bilo već 2911 maratonaca.
Kraću stazu Mali maraton dug 25
kilometara savladalo je čak 2744
planinara.
Mnogi učesnici maratona još
juče su doputovali u Novi Sad,
tačnije na Frušku goru, utaborili se i
sakupljali snagu za današnje
pešačenje. Snaga će im trebati, jer je
ovaj maraton ozbiljan izazov i
svojevrstan test psiho-fizičkih
osobina. Veoma je naporan (visinska
razlika Velikog maratona je čak 4000
metara), ali se napori brzo zaborave,
a pamte se susreti sa planinarima iz
svih krajeva zemlje, druženja i
momenti koji ostavljaju najprijatnije
uspomene.
Gosti iz udaljenih krajeva stizali
su tokom jučerašnjeg dana, prvi su se
organizatoru javili Zaječarci. Potom
su dočekivani Borani, Slovenci iz
Idrije i Ljubljane, Zeničani, Kosovari,
Sarajlije, Tuzlanci.... Vojvo ani će
doći na start automobilima,
autobusima, javnim saobraćajem.
Mnogi su iznajmili autobuse kojih će
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
39
biti iz Bačkog Petrovca, Bačke
Palanke, Subotice, Bačke Topole,
Kule... Sve ih dočekuju predstavnici
organizatora i pomažu im.
Posle starta na Popovici staza
ide trasom: Glavica, Stolovi, Selište,
Stražilovo, Brankov grob, manastir
Grgeteg, TV Novi Sad - Iriški venac,
gde je cilj malog maratona, a Veliki
maraton se nastavlja linijom Iriški
venac, Vrdnik, Jazak, spomenik
Pinkiju, Bešenovo, Letenka,
Andrevlje, Testera, Dolina kestenova,
Crveni čot, Osovlje, Beočin,
Brankovac, Zmajevac, Ledinci,
Popovica - gde je cilj.
P. Malešev.
ISTO KAO LANE -
NEZABORAVNO
Osmi planinarski maraton,
tradicionalna sportsko-rekreativna
priredba, koja se svakog maja
održava na Fruškoj gori - počeo je
juče. Na startu, pred planinarskim
domom PSD “Železničar” na
Popovici, bilo je tačno 2864 ljubitelja
prirode, šetnje, rekreacije, ali i
sportista - trkača. Dakle, gotovo isto
kao i prošle godine, kada je startovalo
2911 planinara.
Maraton je otvorio Boško
Petrov, predsednik Skupštine grada
Novog Sada, a učesnicima dobro
vreme, hitre noge i prijatne trenutke
je poželeo i Božidar Grujić,
predsednik Organizacionog odbora
Maratona.
Inače, ovaj maraton podseća na
predhodne susrete. Rascvetala i
namirisana Fruška gora prigrlila je
šarenu kolonu, koja se pred podne
razvukla u nepreglednu zmiju. Uz
šalu, pesmu, smeh ili oštro ćutke,
maratonci su hitali uživajući u
divnom majskom danu u pitomoj
planini.
Po tradiciji na Maratonu
učestvuje veoma šaren sastav
ljubitelja prirode i pešačenja: pioniri,
omladinci, učesnici osnovnih i
srednjih škola, studenti, pripadnici
JNA, radni ljudi i gra ani svih
zanimanja i godina, od beba (koje
naravno nose majke i očevi) do
penzionera. Mnogi su na Fruškoj gori
juče došli porodično, pa su se u
koloni našli roditelji i deca, ali i dede
i unuci, izašli su celi razredi, grupe
vojnika, sportski klubovi i društva za
rekreaciju.
Ovde se ne beleže rezultati.
Pobednici su svi koji su do juče
(18.5.1985.) u 18 časova prešli Mali
maraton od 25 kilometara, , odnosno
do večeras u isto vreme okončaju
Veliki maraton od 88 kilometara.
Ipak zabeleženo je da je prvi na Iriški
venac, preko Glavice, Stolova,
Selišta, Stražilova i Grgetega, stigao
Vladimir Velimirov u 11,50 minuta, a
tačno u podne do srebrne značke je
stigla trojka koju sačinjavaju Milivoj
Nastasić, Rajko Dević i Boris
Drčalić. U ranim popodnevnim
časovima već se na stotine brojalo
koliko je maratonaca uspešno
savladalo 25 kilometara. Mnogi od
njih su nastavili da pešače, krenuli u
osvajanje preostalog dela staze, a
usput su prošli, Manastir Ravanicu,
Manastir Jazak, Pinkijev spomenik,
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
40
Bešenovo, Letenku, Andrevlje,
Testeru, Crveni čot, Osovlje,
Manastir Beočin, Brankovac,
Zmajevac, Ledince do starta -
Popovice, gde je cilj Velikog
manastira dugog 88 kilometara.
P. Malešev
UČESNICI IZ 205 MESTA
Tradicionalni planinarski
maraton, osmi po redu, zvanično je
završen sinoć u 18 časova, ali će se o
njemu me u učesnicima i
organizatorima razgovarati još
danima, mesecima, tačnije sve do
narednog susreta na Fruškoj gori. Jer,
svako dosadašnje okupljanje na
Popovici završavano je rečima :
"dovi enja dogodine". Zbog toga je
Maraton rekordno brzo sa nekoliko
stotina učesnika narastao
desetostruko, a na Osmom maratonu
je bilo 2868 ljubitelja pešačenja i
rekreacije u prirodi. Učesnici su došli
iz 205 mesta iz svih krajeva naše
zemlje. Najviše je bilo iz Vojvodine
(105 mesta), a ostali krajevi su bili
ovako zastupljeni: SR Srbija - bez
pokrajina - 38, Bosna i Hercegovina
28, Slovenija 12, Hrvatska 11,
Makedonija 6, Crna gora 3 i Kosovo
sa 2 "mesne ekipe". Lepo vreme i
dobra organizacija ove mamutske
priredbe olakšali su napore planinara
pa su lakše nego inače podnosili
napore teške staze malog (25
kilometara) i velikog maratona (88
kilometara). Računa se (konačni
podaci se još sre uju) da se trećina
učesnika, dakle gotovo 1000 ljudi,
odlučilo da produži pešačenje i
napadne ceo krug po Fruškoj gori što
je svojevrsni podvig. Iako se na
Planinarskom maratonu ne vrednuje
rezultat već su pobednici svi koji
pre u jednu ili obe staze (dobijaju
diplome i srebrne, odnosno zlatne
značke), zna se da je najbrži bio
Novosa anin Vladimir Velimirov
(kao i pre dve godine), student
Fakulteta fizičke kulture, koji je 25
kilometara prešao za tri, a 88 za 15
časova. Najmla i učesnik bio je
desetomesečni sinčić inženjera
Sr ana Pelagića koji je sa tatom,
mamom Nadom i starijim bratom
Nebojšom (7 godina) “prešao” mali
maraton. Učesnici su kao i obišno bili
svih uzrasta, zanimanja, dakle pioniri,
omladinci, pripadnici JNA, studenti,
domaćice, penzioneri...
Organizator priredbe Savez
planinarskih društava grada Novog
Sada, neposredni nosilac poslova
PSD Železničar, a manifestaciju su
pomogli na razne načine: AIK Novi
Sad, “Dnevnik”, “Centroslavija”,
Institut za ratarstvo i povrtarstvo,
“Sanitarija”, “Pobeda IMO” “Niva”,
SIZ za fizičku kulturu Novog Sada,
“Čistoća”, Dom zdravlja, “Mlekara”,
“Globus”, bjelovarski “Vrt”,
pripadnici Pokrajinskog SUP,
pripadnici JNA i mesne zajednice na
trasi Maratona.
P. Malešev
POGREŠNO JE JURITI
Osmi planinarski maraton na
Fruškoj gori je završen, ali razgovori
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
41
o njemu ne prestaju. Bila je to
impresivna priredba koja se ne
zaboravlja lako, a me u učesnicima
nikako. Svaki maraton ima poseban
odeljak u glavi, fascikli sa
fotografijama i knjižicom učesnika, a
majskim susretima se u mislima i
pričama vraća tokom cele godine.
Utisci se još sre uju, a zanimljiva su
opažanja Milivoja Nastasića,
saradnika Instituta za ratarstvo i
povrtarstvo u Novom Sadu, stalnog
učesnika maratona i jednog od
najuspešnijih učesnika ove godine.
Milivoj je zajedno sa dvojicom
drugara maratonaca Rajkom Devićem
i Borisom Drčalićem stigao na cilj
posle samo 12 časova i 15 minuta,
nešto iza najbržeg Vladimira
Velimirova.
- Pogrešno je juriti, ali je
istovremeno i teško odeleti zovu
takmičenja, mada smo mi planinari
ovo pešačenje zamislili kao
rekreaciju, a ne kao nadmetanje -
objašnjava Nastasić. Inače,
pripremam se maltene cele godine za
Maraton, ne samo zbog te priredbe,
nego zbog ostalih aktivnosti, pošto
leti učestvujem i na pohodima po
visokom gorju (planiram uspon i na
Ararat). Bio sam spreman za ovaj
Maraton, pa sam ipak odlučio da se
upuštam u trku, mada mi je sada žao
što nisam bio sa šetačima. Ćerke
Tatjana (18 godina) i Aleksandra (15
godina) sa suprugom Nadom išle su
samo Mali maraton, ali da sam bio sa
njima neka bi se odlučila i na stazu
od 88 kilometara. Neću više juriti,
iduće godine prelazim u “šetače”.
Nastasić iznosi još niz interesantnih
predloga vezanih za Maraton. Smatra
da je došlo vreme da postane
internacionalnog značaja. Već ove
godine na Fruškoj gori su bili studenti
iz drugih zemalja, kao i nekoliko
gostiju, recimo Milan Polaček,
asistent Visoke poljoprivredne škole
u Njitri (ČSSR) ali se ocenjuje da bi
mnogi ljubitelji prirode i pešačenja
vrlo rado učestvovali na našem
Maratonu. Jedinstven je u Evropi,
naporan je i po zbiru uspona je
vredan koliko dve posete Triglavu.
Me utim, da bi se Maraton mogao
otvoriti i biti još bolje organizovan,
potrebno je daleko više sredstava,
odnosno mnogo više sponzora i
pomagača, a ne samo desetak
organizacija skromnog doprinosa kao
do sada. Nastasić je rekao i neke
“tajne” koje iskusniji maratonci
moraju da znaju. Kada se ide na
rezultat trči se samo na nizbrdici i
ravnom, retko na blažim usponima, a
svako strmije brdo se savla uje sa što
manje snage, sporijim tempom.
Dobra je svaka solidnija sportska
obuća, ali je obavezna vunena čarapa.
Ne preporučuje previše opreme, jer
kod dobro pripremljenih maratonaca
telo naporima održava temperaturu, a
kontrolni punktovi su dovoljno blizu
ako se desi neka nezgoda da bi se trka
morala prekinuti. Konačno, istakao je
da afirmisanje pojedinačnih uspeha u
ovoj akciji nije uobičajno, ali je, ipak,
pristao da iznese svoje utiske, pre
svega zbog propagande Maratona.
P. Malešev
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
42
1986.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
43
FRUŠKA - BEZ SNA
Ova jedinstvena društveno-
sportska manifestacija okupila je u
ovom izdanju ravno 2676 učesnika
svih uzrasta iz svih krajeva naše
zemlje, od Triglava do Vardara!
- Naš maraton je naporan, ali
napor oplemenjuje čoveka. Zato
želim svim učesnicima da uspešno
savladaju stazu i stignu do cilja -
rekao je prilikom svečanog otvaranja
Božidar Grujić predsednik
Planinarskog saveza Jugoslavije,
jedan od osnivača i najvrednijih
pregalaca u organizaciji ove
jedinstvene manifestacije.
Svi uslovi su bili naklonjeni
učesnicima u ovom svojevrsnom
poduhvatu. Prvi maratonci, koji “ne
poštuju pravila priredbe u kojoj nema
pobednika, u kojoj su pobednici svi
koji pre u stazu od 25,6 i 88
kilometara - stigli su na cilj Malog
maratona na Iriškom vencu već u
11,30 časova. Bili su to Vladimir
Velimirov, poznati sportski
“upornjak” bivši svetski rekorder u
sklekovima (6600) i stalni učesnik
ove priredbe, ambiciozni planinar
Arpad Na iz Kule i Novosa anin
Željko Mišković. Prva dvojica su
nastavila put, dok je Mišković ovde
okončao pohod, mada je nameravao
dalje.
Važno je savladati stazu
Cilj Malog maratona bio je
otvoren juče do 18 časova, a oni koji
su se odlučili da prevale svih 88
kilometara, da načine krug po Fruškoj
gori od Popovice do Popovice, preko
Glavice, Stolova, Stražilova,
Grgetega, Venca, Vrdnika, Jazka,
Bešenova, Letenke, Testere, Crvenog
čota, Beočina, Zmajevca - imaju
vremena do večeras u 18 sati. Mnogi
su najavili da će stići ranije, ali svi
znaju da ne treba žuriti. Pobednici su
svi koji uspešno savladaju ovaj težak
zadatak. U okrilje Fruške gore i ove
godine je stigao i Dimitrije Perić koji
sada živi u Biogradu na moru. Od
1953 godine ni jedan pohod nije
prošao bez njegovog učešća. Na
prvim maratonima je bio u kolonama
rekreativaca koje su po broju
učesnika u odnosu na ovogodišnju
gotovo simbolične, a sada u 82-toj
godini života aktivno učestvuje u
organizaciji ove jedinstvene
manifestacije.
- Zadužen sam da budem
kontrolor na Iriškom vencu gde je cilj
Malog maratona - kaže Dimitrije
Perić. - Tako sam u svojim poznim
godinama u prilici da i dalje
doživljavam neopisiv duh drugarstva
i zajedništva koji je sinonim ovog
maratona. Planinarenje je moj
najlepši deo života, pa je razumljivo
što mi se i danas grudi nadimaju
srećom i zadovoljstvom kada
pogledam ovu impresivnu kolonu
koja je za ove godine narasla do
fantastičnih, bezmalo tri hiljade
učesnika iz svih krajeva naše zemlje.
KOLONE SVE DO PREDVEČERJA
Da ovo nije običan Maraton
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
44
videlo se i juče uoči starta na
Popovici. Takmičarsku atmosferu,
uobičajenu za sportske manifestacije,
dugotrajnu koncetraciju, grč i
nervozu, zamenila je spontana pesma
ljubitelja rekreacije i prirode. Prisni
susreti starih znalaca, evociranja
uspomena sa ranijih Maratona i čari
puta u nešto nepoznato - svojstveni su
početku svakog, pa i ovogodišnjem
početku pohoda.
- Lane smo prvi put učestvovali
i pod utiskom tog nezaboravnog
doga aja, evo nas opet - veli Nadežda
Popović iz Novog Sada koja je na
Maraton došla sa suprugom Markom
i sinom Petrom koji je sa tri i po
godine jedan od najla ih učesnika.
Odlučili smo se za kraću stazu, a
očekujemo da će Petar prvu polovinu
savladati sam, dok ćemo se tata i ja
pobrinuti za ostatak.
- Već nekoliko godina slušam
od prijatelja o fruškogorskom
Maratonu, pa sam jednostavno bio
“prinu en” da do em ovamo - priča
Mensur Kolumčić iz Sarajeva. - Put
od Sarajeva do Novog Sada i
Popovice jeste bio naporan, ali se,
ipak, nadam da ću i pored
neprespavane noći uspeti da pre em
stazu Velikog maratona. To smo rešili
nas desetak drugara još pre polaska
na put i to moramo i ostvariti.
- U mojoj sedmoj deciniji života
prvi put dolazim u Frušku goru, jer
mi ovaj pohod jedini nedostaje u
planinarskoj karijeri - objašnjava
Hinko Libinger iz Ljubljane. - U
Sloveniji sam planinar - rekreativac
sa ubedljivo najbogatijim stažom, jer
su mi planinske pustolovine sastavni
deo života. Evo, ovde nisam ni sat
vremena, a već sam stekao nekoliko
novih poznanika i prijatelja koji su mi
se pridružili u pohodu.
Lucija Vatičević iz Slavonskog
Broda je prvi put na Maratonu, ali nju
mnogo ne interesuje rekreacija već
nešto drugo. - Mnogo toga znam o
Fruškoj gori, njenim legendarnim
mestima, brojnim istorijskim
spomenicima i ličnostima kojima je
svojevremeno pružala gostoprimstvo
- kroz osmeh veli Lucija. - Ovo je
jedinstvena prilika da to sve sada i
vidim, doživim... Fruška gora i
predusetljivi domaćini su nas mimo
svih mojih očekivanja, primili u svoja
nedra i zato im hvala.
Stotine i hiljade su ovakvih
priča u koloni maratonaca. Teći će
ona tokom noći, sve do današnjeg
predvečerja.
P. Malešev i Dušan Vlaović
KIŠA PROREDILA KOLONU
Sinoć u 18 časova zvanično je
završena jedinstvena sportsko-
rekreativna priredba na Fruškoj gori
Deveti planinarski maraton, na kojem
učestvuju gosti iz svih krajeva naše
zemlje. I ovoga puta Fruška gora je
ugostila prijatelje iz cele Jugoslavije.
Učestvovali su ljubitelji pešačnja i
sportske rekreacije iz svih republika i
obe pokrajine, ukupno 2.676
sportista, pionira, omladinaca,
studenata, učenika, ali i ljudi u
poodmaklim godinama koji neguju
vitalnost druženjem sa prirodom.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
45
Blato najteža prepreka
Nevreme koje je u subotu veče
zahvatilo Vojvodinu, pa i Frušku
goru, donekle je proredilo kolonu što
je hitala na cilj Velikog maratona i
savla ivala stazu od ukupno 88
kilometara. Mnogi koji su krenuli
dalje od Iriškog venca, gde je bio cilj
Malog maratona, morali su da
odustanu, ne toliko zbog kiše i
hladnoće već pre svega zbog
blatnjave staze i vode što se slivala
niz padine. Nevreme je naročito
besnelo oko Crvenog Čota, Vrdnika,
Jaska, Testere, baš na mestima koja
su prolazili maratonci. No, ni to nije
omelo najspremnije i najupornije da
nastave trku sa kilometrima i
zamorom.
Juče do 13 časova stazu Velikog
maratona prešlo je oko 450
maratonaca, a očekivalo se da će do
kraja stići ukupno oko 500 učesnika,
sudeći po tadašnjoj situaciji na stazi.
Naime, grupa radio-amatera
Vojvo anskog saveza radio amatera
pokrivala je celu stazu i u svakom
momentu znala gde su učesnici, kako
se osećaju, imaju li problema… Svaki
poziv za pomoć radiom je prenošen
do specijalnih ekipa koje su za kratko
vreme dolazile do martonaca.
Srećom, osim uobičajenih tegoba sa
žuljevima, zamorom i kišom, težih
povreda nije bilo.
Zahvaljujući predusretljivivosti
radio-amatera i naša redakcija je juče
po podne dobijala vesti iz prve ruke,
a prenosili su ih Paja Borlja, koji je
sve vreme maratona dežurao kraj
odašiljača na Fruškoj gori i Miloš
Nikoletić, koji je bio na zadatku kraj
svog aparata u Novom Sadu, da bi
mogao hitno reagovati u slučaju
potrebe.
Rekord malog maratona
Izvanredni rezultati na stazi
Malog maratona. Deonicu od 25,2
kilometara, od Popovice do Iriškog
venca, preko Stolova, Selišta,
Grgetega, prešlo je čak 2.670
učesnika. Startovalo je samo šest više
i ovo je najveći procenat prolaznosti
na svim dosadašnjim maratonima.
Mali maraton je prešlo 1.929
muškaraca i 743 pripadnice lepšeg
pola. Inače, učesnici su bili iz 218
mesta, što je rekord maratona, a
nastupila su i četiri gosta iz
Ma arske.
Na maratonu se ne beleže
rezultati. Pobednici su svi koji
savladaju stazu za zadato vreme (9
sati za Mali i 33 sata za Veliki
maraton), ali ipak beležimo da je na
cilj Velikog maratona ponovo prvi
stigao Vladimir Velimirov, student
novosadskog Fakulteta fizičke
kulture, inače poznat po svojim
sportskim podvizima, jer je pre
desetak godina bio svetski rekorder u
izvo enju vežbe sklek sa - 6.600
ponavljanja.
Maratonci su se juče pozdravili
uz srdačno “Dovi enja do narednog
maja” i vratili svojim domovima puni
najlepših utisaka.
P. Malešev
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
46
1987.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
47
BILO JE LEPO I
NEZABORAVNO
Kiša koja je padala noć uoči
starta Desetog, jubilarnog, pla-
ninarskog maratona na Fruškoj gori
odvratila je i uplašila mažda i dve
hiljade potencijalnih maratonaca koji
su se čvrsto rešavali da krenu stazama
i bogazama Fruške gore. To je i jedini
razlog što se na startu našlo, sa
takmičarskim knjižicama, samo 1528
spremnih da krenu bez obzira na
izuzetno tešku i blatnjavu stazu, što je
za čitavih 56 procenata manje nego
što ih je bilo predhodne godine.
- Staza je bila toliko teška i
blatnjava da su svi maratonci koji su
stigli u patikama automatski bili
eliminisani, jer patike su se odmah
punile blatom a takmičari su se
klizali, Priča Oto Jan, predsednik
Planinarsko-smučarskog društva
Železničar - To je jedini razlog što je
došlo mnogo manje maratonaca od
broja kojeg smo očekivali.
Koliko je staza bila teška
najbolje ilustruje podatak da je na cilj
Malog maratona stiglo 1357
takmičara, ili 89 posto od broja
učesnika na startu, dok su ranijih
godina najčešće 25,2 kilometra
prelazili svi oni koji su se i prijavili.
Zato nije ni čudo što se samo njih 630
odlučilo da nastavi pešačenje i osvoji
zlatnu značku Velikog maratona, jer
manje spremni i sa neogovarajućom
opremom nisu imali šanse da stignu
na veliki cilj.
Njih 524 najspremnijih i
najhrabrijih uspeli su da pobede blato
i da do odre enog vremena (18 sati,
nedelja) stignu na cilj.
- Po ovome što smo čuli od
učesnika maratona mogu slobodno da
kažem da je organizacija, kao i
ranijih godina, bila izuzetna,
naglašava Jan. - Čak nije bilo ni većih
povreda i sanitetske ekipe, koje su
dežurale duž staze, nisu imale mnogo
posla ni poziva. Ovde moram da
istaknem veliki doprinos službe javne
bezbednosti koji su nam umnogome
pomogli da se ova lepa i po mnogo
čemu jedinstvena manifestacija završi
u najboljem redu.
Opet zbog nevremena, na deseti
maraton stigli su takmičari iz 161
mesta iz cele zemlje i 36 studenata iz
Grčke, što je, opet u odnosu na
prošlogodišnje takmičenje mnogo
manje. Raduje činjenica da sve više
žena dolazi da se takmiči i pešači
Fruškom gorom, a ove godine ih je
bilo 344, ili 29 procenata od ukupnog
broja učesnika. Najmla i učesnik
Desetog maratona nije imao ni pune
dve godine, a najstariji 84.
Ovogodišnjim maratoncima je
kiša pokvarila stazu i otežala im
takmičenje - me utim tokom samog
takmičenja vreme je bilo divno. I još
nešto im je išlo na ruku. Duvao je
vetar i rasterao komarce, pa su ove
godine prošli sa mnogo manje uboda
nego ranijih godina.
I bez obzira što su mnogi
odustali, ili uopšte nisu došli, što je
bilo blata kao nikada do sada, što je
trebalo mnogo snage i izdržljivosti pa
preći, prvo Mali pa onda i Veliki
maraton, bilo je lepo, bilo je divno,
bilo je za pamćenje.
Branislav Punoševac
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
48
1988.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
49
KILOMETRI ZA PRIČU I
SEĆANJE
Pesma, smeh, šala, šarenilo
boja. Oživela je Fruška gora,
prihvatajući u svoja nedra mladost
Jugoslavije da zajednički proslave, da
se prisete i zajednički pobede
iskušenja. Prihvatila je vojvo anska
lepotica i starije i sve one željne
druženja, koji su ovog vikenda
(21/22.5.1988.) rešili da za trenutak
zaborave uhodane šeme savremenog
života.
Tačno u devet sati, juče su
ispred planinarskog doma na
Popovici, na put dug 88 kilometara
krenuli učesnici Planinarskog
maratona,njih više od 2.000 iz svih
krajeva naše zemlje, krenuli su
obroncima Fruške gore, sledeći zov
prirode i duh simbolike broja 88. Ni
prohladno vreme, ni preteći oblaci s
juga nisu poremetili raspoloženje ni
rešenost maratonaca da zajednički
pobede vreme, kilometre, eventualne
nepogode i na kraju sebe. Na
raspolaganju su im 33 sata, koliko je
organizator predvideo vremena za
savla ivaanje staze Velikog
maratona.
A kada je reka ljudi krenula sa
starta stekli smo utisak da su vreme i
kilometri izgubili svaki smisao u
dodiru sa slikom koju su zaokružili
omladinci, pioniri,vojnici,mlado i
staro…
Pojam vremena i prostora više
nije ni postojao. Upleteni u niti
raspevane mladosti predstavljali su
samo deo atmosfere, koja karakteriše
ovu jedinstvenu manifestaciju na
Starom kontinentu, pod
pokroviteljstvom "Dnevnika".
Izvesno je da mnogi od
učesnika, možda većina od njih, neće
uspeti da savladaju sva iskušenja na
stazi. Mnogi su se zaputili sa mislima
na cilju Malog maratona, na Iriškom
vencu, posle 25,2 pre enih kilometra
pešačenja. Za takvu mogućnost
organizator im je ostavio devet sati,
što znači da je osma kontrolna
stanica, na Iriškom vencu, zatvorena
juče u 18 sati. Do zaključenja ovog
teksta nismo dobili podatak koliko je
učesnika dobilo srebrnu značku u
znak sećanja za jedan takav uspeh.
Od njih stotinak, koliko smo ih
sačekali na prolaznom cilju, većina
je, zanemarujući umor i žuljeve,
nagovestila juriš na veliki podvig
sledeće godine. I tako iz godine u
godinu… Konačan trijumf postaje
opsesija, imperativ za svakoga ko
jednom kroči sa Popovice, nošen
snagom druženja, privučen
neizvesnostima i željan pobede nad
sopstvenim mogućnostima.
A iskusni maratonci, čije je
druženje sa Fruškom gorom započelo
ranijih godina, nastavili su dalje. U
noć, ka 88. kilometru i zlatnoj znački
još jedne zajedničke pobede mladosti
i druženja. Ma koliko najava
organizatora zvučala nepjmljivo, prvi
maratonci na cilju Velikog maratona
na Popovici trebalo je da stignu
noćas, pre ponoći. Većina, dolazak u
grupama, očekuje se danas izme u 10
i 14 sati.
Lazo Bakmaz
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
50
DOVI ENJA NA 12
MARATONU
Svako u okviru svojih
mogućnosti od 2111 učesnika, koliko
ih je startovalo na 11 planinarskom
maratonu na Fruškoj gori, dao je svoj
doprinos da i ovogodišnja
manifestacija sporta, druženja i
zajedništva protekne u znaku
mladosti i prirode. Pisana reč nije
dovoljna da bi se stekla prava slika
jedinstvenog doga aja u Evropi, koji
je održan pod pokroviteljstvom
"Dnevnika". Jednostavno, to bi
trebalo doživeti. Zvanično, prema
sportskim shvatanjima, ova
manifestacija nije takmičarskog
karaktera. Ali, kada se saberu sve
karakteristike dvodnevnog druženja u
prirodi i najstroži sportski kriterijumi
ne mogu oduzeti pobedu svakome ko
je juče kontrolnu knjižicu na
Popovici overio poslednjim pečatom,
posle 88 kilometara pešačenja
obroncima Fruške gore. Za taj uspeh,
za podvig u borbi sa kilometrima i
sopstvenim mogućnostima, svaki
učesnik, koji je za manje od 33 sata
prepešačio zadatu maršutu, nagra en
je zlatnom značkom i diplomom
pobednika 11 planinarskog maratona.
Umor i žuljevi, flasterima izlepljene
ogrebotine, samo su fižičke posledice
dugog marša. Iza zlatne značke
maratona kriju se one lepše osobine
druženja u prirodi.
Ovo je moj treći pohod stazama
vojvo anske lepotice poverio nam se
Veselim Kodrić iz Mostara. Služio
sam vojni rok u Novom Sadu i kao
vojnik prvi put sam se uputio u
avanturu dugu 88 kilometara. Sećam
se, krenuli smo sa mislima ka cilju
Malog maratona. Ali, moji drugovi i
ja, posle kraćeg odmora odlučili smo
da krenemo dalje, do kraja. Stigli smo
, ustvari, do saznanja da ćemo se i
sledeće godine kao civili naći na
Popovici. Tako je i bilo, da bi ove
godine nas dvojica dovela i pojačanje
- oženili smo se i zajedno sa
suprugama krenuli starim tragom.
Njih dve su ostale na Iriškom vencu,
uz obećanje da će sledeće godine ići
do kraja.
Sve priče na cilju liče jedna na
drugu. Zajednička im je najava da će
se i sledeće godine naći u okrilju
Fruške gore da se prisete, da
proslave, da zajedno pobegnu od
dosadne svakodnevnice i upuste se u
borbu sa usponima i padovima,
kilometrima… Naravno, uz nove
priče i bezbroj uspomena sa sličnih
druženja od Triglava do ev elije i
od panonske ravnice do Jadranskog
mora.
Organizatorima ovogodišnje
manifestacije, Planinarsko-
smučarskom savezu Vojvodine i
Planinarsko-smučarskom društvu
Železničar iz Novog Sada
komplimenti za organizaciju i prelepe
utiske, učvršćene onim
tradicionalnim:" Dovi enja na 12
maratonu, 1989. godine!"
Lazo Bakmaz
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
51
1989.
30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI
52
MANIFESTACIJA
DRUŽENJA I
PRIJATELJSTVA
Ovogodišnji tradicionalni
planinarski Maraton na Fruškoj gori
počeo je juče (13.5.1989.) u 9 časova
na Popovici ispred doma PSD
“Železničar” gde se okupilo oko 2000
ljudi. Posle intoniranja jugoslovenske
himne, podizanja zastava, i
pozdravne reči takmičari su krenuli
na stazu Malog (25,2 km), a po želji i
Velikog maratona (88 km).
Me u mnoštvom dobro
pripremljenih i raspoloženih
planinara na startu smo zatekli
šezdesetpetogodišnjeg Luku Kosića
iz Novog Sada koji se sprema za
stazu od 25 kilometara.
- Ovo mi je treći put da
učestvujem u ovoj jedinstvenoj
sportsko-rekreativnoj manifestaciji.
Vreme je divno, a i da nije tako, kada
čovek voli druženje, prirodu i
pešačenje ni loše vreme mu ne bi
naškodilo - kaže Kosić. - Već niz
godina planinarim i prepešačio sam
planine u Sloveniji i Srbiji i pored
toga što od 1981. godine imam
ugra ena tri “bajpasa”. Moj recept je,
ako čovek želi dug i zdrav život
najbolje je da što više bude u prirodi
jer je to jedan od pravih lekova protiv
ovih naših sva a i nervoza. Planirao
sam da stazu pre em danas do 16
časova i to mi neće biti teško jer
svaku nedelju provodim u ovoj
predivnoj Fruškoj gori.
Na poljani ispred planinarskog
doma “Železničar” na okupu se našlo
nekoliko generacija planinara, čitave
porodice, od unuka do baba i deka.
Najmla i učesnik Malog maratona
bila je Tamara Simin, koja ima samo
jednu godinu, a stazu je prešla na
le ima svoje mame. Sines, Cici,
Juhen, Boha i Anika iz Sente, kako su
nam se prestavili, po četvrti put idu
putem Velikog maratona i rekli su da
će im biti malo toplije jer su se
spremili za jak tempo i planirali su da
na cilj stignu u nedelju oko 5 sati
ujutro.
- Mogu da kažem da smo
zadovoljni i posebno mi je drago što
su se našem pozivu da učestvuju
odazvali naši stari prijatelji, grupe
planinara iz Skoplja, Titovog Velesa,
Tetova, Zenice, Sarajeva, Ljubljane,
Maribora, Niša i nekoliko mesta iz
Hrvatske, - istakao je član
organizacionog odbora, predsednik
PSD “Železničar”, Jan Oto - Već po
tradiciji tu su i planinari iz
vojvo anskih mesta kao i devet
članova planinarskog društva “Crveni
meteor” iz Budimpešte. Ima tu i
Novosa ana koji su se porodično
uključili u ovaj prekrasni skup.
Glavni moto svih učesnika je da
uz druženje prevale staze i provere
svoju izdržljivost, a pobednici su svi
koji do u do cilja na Iriškom vencu
ili Popovici. Do prvog cilja trebalo je
doći za devet časova, a do drugog za
trideset i tri časa. Inače, cela staza je
obeležena posebnim oznakama, a na
usputnim odmorištima i kontrolnim
tačkama učesnici su mogli da se
okrepe čajem. U odmorištu Jazak je
bio pripremljen i planinarski pasulj.
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan
"Kilometri za priču i sećanje"   pripremio M. Erdeljan

Más contenido relacionado

Destacado

Trabajo practico nº 7 2012
Trabajo practico nº 7 2012Trabajo practico nº 7 2012
Trabajo practico nº 7 2012Julián Benitez
 
Aymanc v.doc2 1122
Aymanc v.doc2 1122Aymanc v.doc2 1122
Aymanc v.doc2 1122ayman zaki
 
Trofeo primavera 2016 kata
Trofeo primavera 2016 kataTrofeo primavera 2016 kata
Trofeo primavera 2016 kataLuis Gomez
 
CV of Saif Al Hasani-Nov-2016- Rev 03
CV of Saif Al Hasani-Nov-2016- Rev 03CV of Saif Al Hasani-Nov-2016- Rev 03
CV of Saif Al Hasani-Nov-2016- Rev 03Saif Al-Hasani
 
Restitution atelier assistant personnel 2 du 31032016
Restitution atelier assistant personnel 2 du 31032016Restitution atelier assistant personnel 2 du 31032016
Restitution atelier assistant personnel 2 du 31032016Nathalie Plegades
 
K03 ppt stammbaum
K03 ppt stammbaumK03 ppt stammbaum
K03 ppt stammbaumjtriepel
 
50 Outils pour accompagner les parcours et transitions professionnelles Versi...
50 Outils pour accompagner les parcours et transitions professionnelles Versi...50 Outils pour accompagner les parcours et transitions professionnelles Versi...
50 Outils pour accompagner les parcours et transitions professionnelles Versi...Philippe-Didier GAUTHIER
 
ESCUELA SEGURA LUCHANDO CONTRA LA DELINCUENCIA
 ESCUELA SEGURA LUCHANDO CONTRA LA DELINCUENCIA ESCUELA SEGURA LUCHANDO CONTRA LA DELINCUENCIA
ESCUELA SEGURA LUCHANDO CONTRA LA DELINCUENCIAAlicia Elizondo
 
Stephen Dyer Resume
Stephen Dyer ResumeStephen Dyer Resume
Stephen Dyer ResumeStephen Dyer
 

Destacado (11)

Trabajo practico nº 7 2012
Trabajo practico nº 7 2012Trabajo practico nº 7 2012
Trabajo practico nº 7 2012
 
Aymanc v.doc2 1122
Aymanc v.doc2 1122Aymanc v.doc2 1122
Aymanc v.doc2 1122
 
Trofeo primavera 2016 kata
Trofeo primavera 2016 kataTrofeo primavera 2016 kata
Trofeo primavera 2016 kata
 
CV of Saif Al Hasani-Nov-2016- Rev 03
CV of Saif Al Hasani-Nov-2016- Rev 03CV of Saif Al Hasani-Nov-2016- Rev 03
CV of Saif Al Hasani-Nov-2016- Rev 03
 
Restitution atelier assistant personnel 2 du 31032016
Restitution atelier assistant personnel 2 du 31032016Restitution atelier assistant personnel 2 du 31032016
Restitution atelier assistant personnel 2 du 31032016
 
K03 ppt stammbaum
K03 ppt stammbaumK03 ppt stammbaum
K03 ppt stammbaum
 
PlíNio Takashi
PlíNio TakashiPlíNio Takashi
PlíNio Takashi
 
презентация
презентацияпрезентация
презентация
 
50 Outils pour accompagner les parcours et transitions professionnelles Versi...
50 Outils pour accompagner les parcours et transitions professionnelles Versi...50 Outils pour accompagner les parcours et transitions professionnelles Versi...
50 Outils pour accompagner les parcours et transitions professionnelles Versi...
 
ESCUELA SEGURA LUCHANDO CONTRA LA DELINCUENCIA
 ESCUELA SEGURA LUCHANDO CONTRA LA DELINCUENCIA ESCUELA SEGURA LUCHANDO CONTRA LA DELINCUENCIA
ESCUELA SEGURA LUCHANDO CONTRA LA DELINCUENCIA
 
Stephen Dyer Resume
Stephen Dyer ResumeStephen Dyer Resume
Stephen Dyer Resume
 

Más de PSK Avala

R kovačević u potkrovlju sveta
R kovačević u potkrovlju svetaR kovačević u potkrovlju sveta
R kovačević u potkrovlju svetaPSK Avala
 
75 god PSS Vojvodine
75 god PSS Vojvodine75 god PSS Vojvodine
75 god PSS VojvodinePSK Avala
 
"K2 UŽE NAD AMBISOM" M. Erdeljan
"K2 UŽE NAD AMBISOM" M. Erdeljan"K2 UŽE NAD AMBISOM" M. Erdeljan
"K2 UŽE NAD AMBISOM" M. ErdeljanPSK Avala
 
"Šapat neba" M. Erdeljan
"Šapat neba" M. Erdeljan"Šapat neba" M. Erdeljan
"Šapat neba" M. ErdeljanPSK Avala
 
"U potkrovlju sveta" Radivoj Kovačević - pripremio M.Erdeljan
"U potkrovlju sveta" Radivoj Kovačević - pripremio M.Erdeljan"U potkrovlju sveta" Radivoj Kovačević - pripremio M.Erdeljan
"U potkrovlju sveta" Radivoj Kovačević - pripremio M.ErdeljanPSK Avala
 
"Himalaji put ka vrhu" pripremio M. Erdeljan
"Himalaji put ka vrhu" pripremio M. Erdeljan"Himalaji put ka vrhu" pripremio M. Erdeljan
"Himalaji put ka vrhu" pripremio M. ErdeljanPSK Avala
 
Iso Planić "Planinski vrhovi u Srbiji"
Iso Planić "Planinski vrhovi u Srbiji"Iso Planić "Planinski vrhovi u Srbiji"
Iso Planić "Planinski vrhovi u Srbiji"PSK Avala
 
"Priče sa planine" pripremio M. Erdeljan
"Priče sa planine" pripremio M. Erdeljan"Priče sa planine" pripremio M. Erdeljan
"Priče sa planine" pripremio M. ErdeljanPSK Avala
 
Brosura "Vodozemci i gmizavci Avale" Srpsko herpetolosko drustvo milutin rado...
Brosura "Vodozemci i gmizavci Avale" Srpsko herpetolosko drustvo milutin rado...Brosura "Vodozemci i gmizavci Avale" Srpsko herpetolosko drustvo milutin rado...
Brosura "Vodozemci i gmizavci Avale" Srpsko herpetolosko drustvo milutin rado...PSK Avala
 
E. Rekli "Šta priča planina" predgovor profesor Aleksa Stanojević 1900.
E. Rekli "Šta priča planina" predgovor profesor Aleksa Stanojević 1900.E. Rekli "Šta priča planina" predgovor profesor Aleksa Stanojević 1900.
E. Rekli "Šta priča planina" predgovor profesor Aleksa Stanojević 1900.PSK Avala
 
"Ka visinama i ćutanju" Raško Dimitrijević
"Ka visinama i ćutanju" Raško Dimitrijević"Ka visinama i ćutanju" Raško Dimitrijević
"Ka visinama i ćutanju" Raško DimitrijevićPSK Avala
 
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...PSK Avala
 
"Knjiga o planini" Raško Dimitrijević
"Knjiga o planini" Raško Dimitrijević"Knjiga o planini" Raško Dimitrijević
"Knjiga o planini" Raško DimitrijevićPSK Avala
 
"Bez daha"Jon Krakauer
 "Bez daha"Jon Krakauer "Bez daha"Jon Krakauer
"Bez daha"Jon KrakauerPSK Avala
 
Planinarstvo i alpinizam Z. Smerke
Planinarstvo i alpinizam  Z. SmerkePlaninarstvo i alpinizam  Z. Smerke
Planinarstvo i alpinizam Z. SmerkePSK Avala
 

Más de PSK Avala (15)

R kovačević u potkrovlju sveta
R kovačević u potkrovlju svetaR kovačević u potkrovlju sveta
R kovačević u potkrovlju sveta
 
75 god PSS Vojvodine
75 god PSS Vojvodine75 god PSS Vojvodine
75 god PSS Vojvodine
 
"K2 UŽE NAD AMBISOM" M. Erdeljan
"K2 UŽE NAD AMBISOM" M. Erdeljan"K2 UŽE NAD AMBISOM" M. Erdeljan
"K2 UŽE NAD AMBISOM" M. Erdeljan
 
"Šapat neba" M. Erdeljan
"Šapat neba" M. Erdeljan"Šapat neba" M. Erdeljan
"Šapat neba" M. Erdeljan
 
"U potkrovlju sveta" Radivoj Kovačević - pripremio M.Erdeljan
"U potkrovlju sveta" Radivoj Kovačević - pripremio M.Erdeljan"U potkrovlju sveta" Radivoj Kovačević - pripremio M.Erdeljan
"U potkrovlju sveta" Radivoj Kovačević - pripremio M.Erdeljan
 
"Himalaji put ka vrhu" pripremio M. Erdeljan
"Himalaji put ka vrhu" pripremio M. Erdeljan"Himalaji put ka vrhu" pripremio M. Erdeljan
"Himalaji put ka vrhu" pripremio M. Erdeljan
 
Iso Planić "Planinski vrhovi u Srbiji"
Iso Planić "Planinski vrhovi u Srbiji"Iso Planić "Planinski vrhovi u Srbiji"
Iso Planić "Planinski vrhovi u Srbiji"
 
"Priče sa planine" pripremio M. Erdeljan
"Priče sa planine" pripremio M. Erdeljan"Priče sa planine" pripremio M. Erdeljan
"Priče sa planine" pripremio M. Erdeljan
 
Brosura "Vodozemci i gmizavci Avale" Srpsko herpetolosko drustvo milutin rado...
Brosura "Vodozemci i gmizavci Avale" Srpsko herpetolosko drustvo milutin rado...Brosura "Vodozemci i gmizavci Avale" Srpsko herpetolosko drustvo milutin rado...
Brosura "Vodozemci i gmizavci Avale" Srpsko herpetolosko drustvo milutin rado...
 
E. Rekli "Šta priča planina" predgovor profesor Aleksa Stanojević 1900.
E. Rekli "Šta priča planina" predgovor profesor Aleksa Stanojević 1900.E. Rekli "Šta priča planina" predgovor profesor Aleksa Stanojević 1900.
E. Rekli "Šta priča planina" predgovor profesor Aleksa Stanojević 1900.
 
"Ka visinama i ćutanju" Raško Dimitrijević
"Ka visinama i ćutanju" Raško Dimitrijević"Ka visinama i ćutanju" Raško Dimitrijević
"Ka visinama i ćutanju" Raško Dimitrijević
 
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
Brošura "Šumska kornjača u Srbiji", Srpsko herpetolosko drustvo milutin radov...
 
"Knjiga o planini" Raško Dimitrijević
"Knjiga o planini" Raško Dimitrijević"Knjiga o planini" Raško Dimitrijević
"Knjiga o planini" Raško Dimitrijević
 
"Bez daha"Jon Krakauer
 "Bez daha"Jon Krakauer "Bez daha"Jon Krakauer
"Bez daha"Jon Krakauer
 
Planinarstvo i alpinizam Z. Smerke
Planinarstvo i alpinizam  Z. SmerkePlaninarstvo i alpinizam  Z. Smerke
Planinarstvo i alpinizam Z. Smerke
 

"Kilometri za priču i sećanje" pripremio M. Erdeljan

  • 1.
  • 2. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 1
  • 3. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 2 IDEJA I NASTANAK PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI Krajem sedamdesetih prošlog veka, u mislima Radivoja Kovačevića, člana Planinarsko - Smučarskog Društva (PSD) „Stražilovo“ iz Sremskih Karlovaca i predsednika Planinarsko - smučarskog saveza Vojvodine, tada pasioniranog orijentirca, dugo je postojala ideja o organizovanju orijentacionog maratona na Fruškoj gori. Ta svoja razmišljanja Rada je izložio predsedniku PSD-a „Železničar“ iz Novog Sada, Božidaru-Bati Grujiću, i njegovim saradnicima, jer je dobro znao da se bez pomoći ovog društva, koje je tada bilo najaktivnije u Vojvodini, njegova ideja ne može realizovati. Radivoj Kovačević Oni su mu obećali pomoć u realizaciji, a pošto su vrlo realno procenili da za orijentacioni maraton neće biti zainteresovanih zbog njegove dužine, vremenskog trajanja i naročito njegove težine, sve je ostalo samo na ideji. Jedne aprilske večeri 1978. godine ula Šejpeš i Jovan Radoš dosetili su se da umesto orijentacionog maratona naprave planinarski maraton. Tu svoju ideju, s koncepcijom da maraton bude maraton bez pobednika, odnosno da svi oni koji ga pre u budu i pobednici, detaljno su obrazložili Bati Grujiću, što je ovaj posle malo ube ivanja i prihvatio. Već sutradan tu ideju Bata je izložio tadašnjem sekretaru SOFKA Vojvodine, Janiki Pfafu, koji je obećao da će im SOFKA pomoći, kako organizaciono tako i materijalno, s tim da PSD „Železničar“ bude realizator. Prvi Organizacioni odbor radio je u sledećem sastavu: Božidar Grujić, Jovan Radoš, ula Šejpeš, Zoran Živanić, Angelina Janićin, Slavica Perić, Marija Jankov, Mihajlo Andrejev, Lale Andrić, Kaća Ortak, Mara Stijović i Milan Vranić. Božidar Bata Grujić Joca Radoš
  • 4. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 3 1978.
  • 5. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 4 TRKA SA TRISTOTINE POBEDNIKA Bila je to najneobičnija trka koja je do sada održana u našoj zemlji. Prvi planinarski maraton, održan u subotu (27.5.1978.) i nede- lju (28.5.1978.) na fruškogorskim padinama, okupio je preko 400 planinara iz svih krajeva naše zemlje, a pobednici su svi koji su stazu dugačku 86 kilometara prošli u vremenu od 36 časova. Istina, oni mla i izdržljiviji i sa dobrom fizičkom i psihičkom kondicijom ovu ni malo laku stazu prešli su i za kraće vreme. Me utim, Janko Puškaš iz Sremske Kamenice i Uroš Kekić iz Vrdnika, koji su stigli na cilj za 15 sati i 15 minuta, od organizatora nisu dobili nikakvu posebnu nagradu, baš kao ni svi koji su nešto kasnili iza njih. Jer, cilj ovoga maratona je bio da se u odre enom vremenu pro e staza i svi koji su je prošli za 36 sati dobili su spomen značke i diplome. Planinarsko-smučarsko društvo “Že- lezničar” u Novom Sadu organ- izovalo je ovaj maraton za sve one koji su se osećali sposobni da u jednom dahu, bez spavanja, pro u stazu. A nju su, rame uz rame prešli i dvanaestogodišnjaci i šezdese- togodišnji planinari. Dvojica pionira: Bogdan Džajić iz Beočina i Predrag Čabarkapa iz Kule, iako tek imaju dvanaest godina, uspeli su da sa lakoćom pro u stazu. Do sinoć, sat pre zatvaranja cilja, od 400 takmičara na cilj je stiglo 304 planinara. Zanimljivo je da je na prvoj četvrtini staze odustalo samo osam takmičara, a kroz kontrolnu tačku na Iriškom vencu, gde je bila polovina staze, u noći izme u subote i nedelje, prošlo je 390 maratonaca. Svi koji su prošli kroz kontrolnu tačku u Beše-novačkom Prnjavoru dobili su bronzanu, a na Iriškom vencu srebrnu značku. Pomoć privrede U organizovanju Prvog planinarskog fruškogorskog maratona novosadskim planinarima značajnu pomoć pružile su i neke organizacije udruženog rada. Novac ili svoje proizvode dali su: “Forum”, “Cen- troslavija”, Novosadska banka, “Vi- nogradi” iz Čoke, Industrija mesa u Čoki, “Farmakoop” iz Novog Sada, PIK Bečej, “Vinožupa”, “Venac” iz Novog Sada i Mlekara iz Sente. Iduće godine - još masovnije Svi učesnici maratona su jedinstveni u oceni: organizatorima se ne može staviti ni jedna zamerka. Tim povodom predsednik Plani- narsko-smučarskog društva “Želez- ničar” Božidar Grujić - Bata kaže: Pohvale koje smo dobili od takmičara obavezuju nas da ovaj maraton organizujemo svake godine. Mislim da će ova manifestacija postati tradicionalna, a idućeg proleća, uz bolju propagandu, verujem da će nas na stazu izaći preko hiljadu. Kuljani najbrojniji i najmla i
  • 6. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 5 Planinari Kule bili su najbrojniji i najmla i na Prvom planinarskom fruškogorskom maratonu. Na startu ih se pojavilo 40, a 34 ih je osvojilo zlatnu i dvojica bronzanu značku. Prosek starosti kulskih planinara bio je 17 godina. Planinarima Kule pripali su pehari koje je organizator obezbedio za najmasovnije društvo i za najmla u ekipu. Spavali hodajući Želja svih učesnika Fruško- gorskog planinarskog maratona je bila da što brže savladaju stazu dugačku 86 kilometara bez obzira što su propozicije dozvoljavale 36 sati za prolazak trase. Me u onima koji su na cilj stigli juče pre podne nalazio se i 68.godišnji Skopljanac Milan Vasevski. Po dolasku na cilj on je rekao: Planinarim već pedeset godina, ali ovo je i lepo i teško. Zahvaljujući dobroj kondiciji uspeo sam da pro em celu stazu. Nas četvorica smo noćas, negde oko 4 časa, izme u manastira Velike Remete i Fruškogorskog grebena zaspali u hodu. Išli smo tako u polusnu sigurno kilometar-dva dok nismo naišli na izvor gde smo se osvežili. Samo dve povrede Organizator je po opštoj oceni položio sve ispite za organizovanje jedne ovakve zanimljive priredbe. Na kontrolnim tačkama su, pored kontrolora, bili i lekari i medicinske sestre. Srećom, nisu imali mnogo posla. Jedino su potrošili mnogo zavoja i flastera vidajući žuljeve i naboje koje su mnogi zadobili. Inače, od svih takmičara samo su dvojica doživela ozbiljnije povrede: jedan Novosa anin se okliznuo na granu i iščašio koleno, dok je jednom planinaru iz Šida pukao mišić na nozi. Njima je brzo ukazana pomoć i preneti su u Novi Sad. Ljubav prema - pešačenju Me u 300 pobednika Fruško- gorskog planinarskog maratona nalazi se i 18 devojaka. One su rame uz rame išle sa “jačim polom”, a mnoge su stazu prešle u rekordnom vremenu. Me u prvima na cilj je stigla i Novosa anka Ljuba Kopanja. Ona je 86 kolometara uspela da pre e za 17 sati i 53 minuta, išla je u proseku pet kilometara na sat. U predahu izme u dva gutljaja čaja uspela je onako umorna da kaže: “moja velika ljubav je pešačenje. Nema u tome ništa neobičnog što sam tako brzo i relativno lako prošla trasu. Radivoj Kovačević
  • 7. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 6 1979.
  • 8. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 7 SVAKO KO IZDRŽI - POBEDNIK Zahvaljujući izvanrednom odzivu učesnika na Prvom planinarskom maratonu koji je održan lane, Savez planinarskih društava opštine Novi Sad uz pomoć društvenih i radnih organizacija prihvatio je da organizuje Drugi planinarski maraton na teritoriji Fruške gore. Ove godine (1979.) planirano je da se maraton održi 19 i 20 maja u dužini od 82 kilometara. Organizator planinarskog maratona stazu je podelio u 20 etapa, posle svake etape predvićen je mali odmor. Učesnici maratona imaće i četiri duža odmora na kontrolnim stanicama gde je organizator predvideo ishranu učesnika. Po svom karakteru maraton prestavlja jedinstvenu atrakciju, svoj- stvenu proveru spremnosti fizičke kondicije učesnika, a ujedno je i izvaredna prilika da za sve one koji vole prirodu, planinarske staze da se ma usobno zbliže i ponesu nezabo- ravne uspomene na savladanu stazu dugu 82 km. Maraton nema takmičarski karakter, a svaki učesnik koji pre e stazu u roku od 33 časa smatra se “pobednikom” ! Za sve učesnike koji “pobede” nagrada je uspomena na pre eni, zlatna značka i prigodna diploma. Drugi planinarski maraton na obroncima Fruške gore podeljen je na 20 etapa, a najduža je 7400 metara. Ukupna visinska razlika staze iznosi 3400 metara. Staza maratona je isključivo na šumskim, odnosno planinarskim stazama. Zanimljivo je tako e da prolazi kroz mesta značajna iz NOB, obilazi kulturno istorijske spomenike i najpoznatija izletišta Fruške gore. Start Drugog planinarskog maratona je na Popovici ispred plani- narskog doma “Železničar” 19 maja u 8 časova. Do prvog odmarališta u Dolini kestenova predvi eno je da učesnici pre u 23,8 kilometara, posle pauze od jednog časa nastavljaju maraton, drugi veliki odmor je kraj manastira Jazak posle pre enih 40,8 kilometara. Organizator je predvideo treći veliki odmor ispred odmarališta Elektrovojvodine, 54,2 km, da bi se učesnici pred poslednju veliku etapu odmorili u Velikoj Remeti (69,2 km.) Cilj je na Popovici, na mestu polaska ispred planinarskog doma Železničar. Goran Kovač REKORD PRED START Preko 1200 gra ana, planinara, omladinaca, pionira, izvi ača i sportista krenuće autobusima danas u 6,30 časova ispred Doma kulture u Novom Sadu ka Popovici, gde je start Drugog planinarskog maratona na Fruškoj gori. Svečano otvaranje i polazak je u 8 časova ispred planinarskog doma “Železničar”. Ova manifestacija spremnosti, fizičke kondicije, drugarstva i brastva i jedinstva postaje tradicionalna. Svaki učesnik koji pre e stazu dugu 82 kilometra u roku od 33 časa
  • 9. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 8 dobiće zlatnu značku i diplomu za uspešno učešće na Maratonu. Gv. BLIZU 1200 UČESNIKA Blizu 1200 planinara, sportista drugih grana, izvidnika, gra ana, pionira i omladinaca, startovalo je juče (19.5.1979.) u 8 časova na Popovici ispred doma “Železničar” u Drugom planinarskom maratonu. Divan letnji dan doprineo je da ova svojevrsna smotra spremnosti bude veoma impresivna. Najspremniji učesnici marša obroncima Fruške gore dugog 82 kilometra očekivani su sinoć na Popovici, gde je i cilj trke, jer se računa da će stazu preći za oko 15 časova. Me utim, cilj će biti otvoren do večeras u 20 časova, jer u ovom takmičenju nema pobednika, tačnije pobednici su svi učesnici koji prevale maršutu. ZAVRŠEN DRUGI PLANINARSKI MARATON NA RAPORTU 759! Juče oko 17 časova na Popovici je završeno najmasovnije takmičenje planinara Jugoslavije, koje je organizovalo Planinarsko sportsko društvo “Železničar” iz Novog Sada. Od 900 učesnika koliko je krenulo u subotu u 8 časova sa Popovice na cilj je stiglo 759 planinara, omladinaca, pionira, izvi ača, sportista, pripadnika JNA i gra ana. Kako ova manifestacija nije imala takmičarski karakter, svaki učesnik koji je prevalio stazu dugu 82 kilometra u vremenu od 33 časa smatra se pobednikom, a za uspomenu na Maraton dobija zlatnu značku i diplomu. Napornu stazu sa visinskim oscilacijama od 3400 metara, sa 19 kontrolnih tačaka i četiri mesta za odmor, prvi su prepešačili Janko Puškaš, član PSD “Fruška gora” iz Sremske Kamenice i Uroš Kekić, član PSD “Zmajevac” iz Vrdnika - za samo 13 časova. Toplo i pravo letnje vreme, kao i komarci koji su predstavljali najteže “protivnike” za učesnike, nisu omele ni najmla eg aktera LJubomira ur eva, osmogodišnjeg učenika iz Novog Sada i njegovog vršnjaka Vladimira Šmita, učenika iz Kaća da uz pomoć roditelja pre u maratonsku stazu. Najstariji takmičar bio je Živko Ilić, penzioner iz Kraljeva, koji je sa 69 godina bez većih teškoća i u društvu mladih lako podneo dugu etapu. Drugi planinarski maraton uveličali su članovi planinarskih društava iz svih republika i iz 75 mesta. Kako je ova manifestacija postala tradicija učesnici su se na rastanku rastali rečima: “Dovi enja dogodine na istom mestu”! M.Garčev
  • 10. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 9 1980.
  • 11. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 10 TAKMIČENJE SA 2000 POBEDNIKA Planinarsko smučarsko društvo Železničar u Novom Sadu organizuje i ove godine (1980.) sada već tradicionalni planinarski maraton u Fruškoj gori. Za ovu jedinstvenu sportsku i rekreativnu manifestaciju ne samo u našoj zemlji već i u Evropi me u planinarima i ljubiteljima pešačenja uopšte u Jugoslaviji vlada veliko interesovanje - do juče je stiglo 1578 prijavljenih iz svih republika i pokrajina. “Prijave ćemo primati sve do uoči starta odnosno petka 23 maja uveče” kaže predsednik Železničara Božidar Bata Grujić - Koji ne stignu da se prijave do tada “progledaćemo im kroz prste” pa ćemo i u subotu 24 maja sve do 9 časova kada je start maratona na Popovici, primiti prijave. Jer cilj nam je da u ovom takmičenju, u kome su pobednici svi koji pro u stazu učestvuje što više ljudi. Podsetimo da Planinarski maraton u Fruškoj gori nema zapravo takmičarski karakter - zlatnu značku i diplomu pobednika dobija svaki učesnik koji stazu dugačku 87 kilometara pre e za 33 časa. Start je na Popovici u subotu 24 maja u 9 časova, a cilj se zatvara u nedelju 25 maja u 18 časova. Organizator je obezbedio za one koji uplate po 40 dinara i poseban planinarski trofej - značku Fruškogorske transverzale, koju mogu dobiti samo oni koji pre u celu stazu u dužini od 87 kilometara. Za Novosa ane je obezbe en prevoz autobusima u subotu 24 maja u 6,30 časova ispred Galerije Matice srpske, a takmičari sa strane imaće obezbe en prevoz s platoa ispred železničke stanice u Novom Sadu od 6 do 8 časova. G. Koić POBEDILI I KIŠU Tradicionalni planinarski maraton, koji već treću godinu organizuje Planinarsko-smučarsko društvo Železničar iz Novog Sada u Fruškoj gori, pokazao je još jednom da planinari ne znaju za teškoće, pa ni za kišu i blatnjavu stazu koje su imali gotovo na celom putu dugačkom 87 kilometara. U subotu pre podne skoro hiljadu učesnika maratona, s fruškogorskog izletišta Popovice, ispratila je kiša koja sve do noći nije prestala. Ovakvo ružno vreme odavno se ne pamti u Fruškoj gori, ali su ovako surovi vremenski uslovi bili, uz ne baš kratku stazu, veliki izazov učesnicima da budu jači i od nevremena. Kiša je toliko raskvasila puteve kroz Frušku goru da se na mnogim mestima, naročito pri usponima, moralo kretati doslovce i četvoronoške. Najteže je bilo od manastira Beočin do planinarskog doma na Osovlju, a ništa lakši uspon nije bio ni s Andrevlja ka Letenki. Na tim “blatnim toboganima” malo je ko odustajao, odustajali su samo oni koji su krenuli na maraton u naprikladnoj obući pa im se već na pola puta jednostavno raspala. U toj koloni
  • 12. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 11 izdržljivih, koloni u kojoj je svako postao pobednik ko je celu stazu prošao za 33 časa i overio svoj prolazak kroz 21 kontrolnu stanicu, našli su se zajedno pioniri, omladinci i mnogi šesdesetogodišnjaci. Najmla i učesnik maratona bio je devetogodišnji or e Perić iz Novog Sada, a najstariji Borislav Jovanović, tako e iz Novog Sada, kome nije smetalo breme od 67 godina da krene na maraton. Fruška gora mnoge iznenadila Prvi put sam na planinarskom maratonu u Fruškoj gori i mogu da kažem da u svojoj 30-godišnjoj planinarskoj karijeri nisam imao težu stazu - kaže Mišo Čaševski iz Skoplja - Ovaj maraton je prava smotra izdržljivosti, podjednako fizičke i psihičke, a uz sve to ona kiša u subotu još je otežala pešačenje. Jeste da je od 976 takmičara, koliko ih je startovalo, do sinoć na cilj stiglo samo 368 to nije u ovako teškim uslovima nije neuspeh - kaže jedan od trojice dežurnih lekara na maratonu dr Dušan Jovanović - Bilo je dosta lakših povreda i dobro je što se samo na tome završilo. Jer, mnogi su na stazu izašli fizički i psihički nespremni. Više njih je došlo u neprikladnoj obući. A trebalo je izdržati juče sve ono na raskaljanoj stazi. Samo fizički i psihički spremni izgurali su do kraja. Maraton je najlepši ispit starosti i mladosti - bio je kratak Zoran Terzić iz Bihaća. Najlepša manifestacija planinara u Jugoslaviji - dodao je kratko Janez Soklič iz Ljubljane. Ovo mi je treći put da učestvujem na maratonu, ali ovoga puta bio je to ispit zrelosti svakog planinara - rekao je Marko Blažević iz Zenice - Kada smo polazili na put mnoge moje kolege su govorile kako će oni tih 87 kilometara “u Vojvodini” prosto preleteti. Upozorio sam ih da se nije šaliti s Fruškom gorom. Mnogi su se u to uverili već na pola staze. Dajte nam više ovakvih “netakmičarskih” akcija - poručio je mladi Kragujevčanin Branko Ćorović. Nevreme prepolovilo učesnike Ovo je katastrofa! - govorio je još u subotu na startu predsednik Planinarskog društva “Železničar” iz Novog Sada Božidar Bata Grujić. - Prvo, do subote uveče prijavilo nam se 1500 takmičara, ali smo očekivali da će na samom startu prijaviti bar još koja stotina. I umesto da sa starta krene oko 2000 učesnika na stazu je otišlo nešto manje od hiljadu. Ova kiša kao da se zaverila protiv nas: pogledajte ove mladiće i devojke kako izgledaju već posle jednog sata hoda po kiši, a oni treba neprestalno da pešače još 32 sata. Ko će to izdržati? Tako su sada, pored mnogih kilometara dobili još jednog protivnika - kišu koja kvasi do kosti i blato na stazi koje neobično usporava hod i iscrpljuje snagu. Stvarno, po ovakvom nevremenu treba imati snažne živce i dobru kondiciju.
  • 13. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 12 Učesnici iz 76 mesta Nikada se do sada još na Planinarskom maratonu u Fruškoj gori nije okupilo toliko predstavnika mesta širom Jugoslavije. Na start je stiglo takmičara iz 76 mesta iz svih naših republika i pokrajina. Učesnici su bili iz: Banovića, Kule, Bečeja, Apatina, Novog Sada, Niša, Futoga, Neština, Vršca, Subotice, Iriga, Vrdnika, Prijedora, Jajca, Sombora, Nikšića, Skoplja, Štipa, Titovog Velesa, Kragujevca, Trstenika, Beograda, Bihaća, Breze, Zenice, Ljubljane, Maribora, Ptuja, Petrovaradina, Šida, Zaječara, Knina, Zagreba, Leskovca, Beočina, Nove Crnje, Čačka, S. Karlovaca, Bačkog Monoštra, Bačkog Dobrog Polja, Ruskog Krstura, Čerevića, Jazova, Zrenjanina, Prištine, Varaždina... Radivoj Kovačević
  • 14. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 13 1981.
  • 15. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 14 STIŽU PRVE PRIJAVE Do starta četvrtog planinarskog maratona na Fruškoj gori ostalo je još šest dana, a već sada se može reći da će i ova godina po broju učesnika doneti rekord. Na adresu Plani- narskog društva Železničar, koji je organizator, prijave stižu telefonom, pismima, telegramom. Do juče je preko 1200 gra ana, planinara, izvi- ača, ferijalaca, pionira omladinaca, studenata, penzionera radnika, vo- jnika i sportista iz četrdesetak mesta iz svih krajeva naše zemlje najavilo učešće. Me u prijavljenim ima i starih poznanika, učesnika svih ra- nijih maratona, kao što su 72-godišnji Dimitrije Profitovski iz Skoplja, pla- ninari iz Kamnika, Ljubljane, Zadra, Leskovca, Zagreba, Varaždina, Bačkog Petrovog Sela, Sremske Kamenice, Sremskih Karlovaca. Ova manifestacija spremnosti, drugarstva i brastva i jedinstva, koja je postala tradicionalna, održaće se po četvrti put na Fruškoj gori. Start maratona i ove godine biće 23. maja u 10 časova ispred planinarskog doma “Želez- ničar”, gde će posle pre enih 80,5 kilometara biti i cilj. Staza je pro- jektovana tako da obilazi značajne istorijske spomenike iz NOB-a, na- seljena mesta i najpoznatija izletišta na Fruškoj gori: Ledince, Zmajevac, Brankovac, manastir Beočin, Osov- lje, Dolinu Kestenova, Testeru, Andrevlje, Letenku, Crveni čot, Pinkijev spomenik, Jazak, Vrdnik, Iriški venac, odmaralište “Elektro- vojvodine”, Grgeteg, Brankov grob, Stražilovo, Stolove, Glavicu do Popovice. Najduža etapa izme u stanica za predah iznosi 7,4 kilometra, a ukupna visinska razlika staze je oko 4000 metara. Da bi ova jedinstvena planinarsko-sportska ma- nifestacija u Jugoslaviji i svetu bila što masovnija, u okviru staze ma- ratona prvi put ove godine organizuje se i “Mali maraton” u dužini od 25 kilometara, a cilj mu je na Andrevlju. Svaki učesnik koji mali maraton pre e za 10 časova i veliki za 30 časova pobednik je i dobija kao nag- radu - srebrne i zlatne značke, kao i diplome. Prema propozicijama takmi- čenja svaki učesnik mora imati čuturu ili flašu sa vodom, kišnu kabanicu ili kišobran, kutiju prve pomoći, a pored toga organizator savetuje da zbog žuljeva i naboja, ide u razgaženim dubokim, planinarskim cipelama. - Kako planinarski maraton okuplja veliki broj učesnika, dobili smo podršku vojvo anskih kolektiva kaže predsednik Organizacionog odbora i član PSD “Železničar” Bo- židar-Bata Grujić - Tako su “Cen- troslavija”, “Neoplanta”, Novosadska mlekara i “Koprodukt” iz N.Sada i vrbaski “Karneks” na 21 kontrolnoj stanici obezbedili za okrepljenje čajeve, sokove, nareske, peciva i drugo, dok će ručak na Andrevlju organizovati Planinarsko društvo iz Neština. Pored njih finansijski su nas pomogli “Naftagas”, Novosadska banka”, Mašinski fakultet, KRO “Novosa anka” i Udruženje za radno i društveno angažovanje omladine “Mladost”.
  • 16. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 15 M. Gorčev SVI UČESNICI SU I POBEDNICI Četvrti planinarski maraton na Fruškoj gori čiji je domaćin Planinarsko društvo “Železničar” iz Novog Sada nadmašio je sve dosadašnje: sa starta su krenuli 1802 učesnika koji će bez konačenja proći stazom od 25. odnosno 88 kilometara. Juče je na Popovici (23.maja 1981.) predsednik Sklupštine grada Novog Sada Jovan Dejanović otvorio četvrti planinarski maraton po Fruškoj gori i rekao: - Ovako masovno učešće planinara iz cele zemlje najbolja je potvrda društvenog i vaspitnog značaja ove manifestacije, koja se uvrstila me u najznačajnije u našem gradu. Na startu su se našli planinari i izvi ači, učenici i vojnici, radio amateri i medicinari. Učesnici su iz 87 mesta odnosno 44 radne organizacije, 12 osnovnih škola, 12 fakulteta… Kiša je počela da pada već na samom startu i pratila je maratonce sve do Brankovca. Me utim, pravo iskušenje sve učesnike koji su se opredelili za šumsku stazu od 88 kilometara, očekuje danas na usponu dugom osam kilometara od Vrdnika prema Vencu. Posle toga staza vodi još do TV - tornja, sela Grgeteg, Stražilova, kote Stolovi i Glavice, a potom cilj na Popovici. Iskusni planinari, koji su prošli dosadašnja tri maratona, tvrde da je i pravo iskušenje san koji će biti sprečavan češćim punktovima za okrepljenje. Svi planinari na 21 stanici moći će da dobiju sendvič, limun, eurokrem, jogurt, vodu ili čaj, a pravi ručak se predvi a tek danas oko 16 časova. Mali maraton Za polovinu učesnika pravo iskušenje je bio mali maraton na stazi: Ledinci, Zmajevac, Brankovac, Beočin manastir, osovlje, Dolina kestena, Testera i Andrevlje. Još juče mnogi su prešli ovu stazu u dužini od 25 kilometara, ali će neki potražiti i najbliži put do Popovice gde će biti spontana planinarska svečanost uz logorsku vatru. Najuporniji Na prošlogodišnjem maratonu učestvovalo je 978 planinara i me u njima invalid Antun Šakić iz Zenice koji je ove godine na startu izjavio pomalo razočarano: - Opredelio sam se za “mali maraton”. U nedelju sam prošao Kozarom pedesetak kilometara i sada bi još 88 bilo previše. Juče je na dugoj i teškoj stazi čiji usponi i padovi iznose 4000 metara sve funkcionisalo bespre- korno. O tome smo čuli kratki raport Božidara Grujića, rukovodioca akcije: Ove godine imamo veliku pomoć svih planinarskih društava: ”Zmajevca” - “Vrdnik”, “Poštara”, “Stražilova”, “Zanatlije” i “Neština”, a u organizaciji učestvuje 150
  • 17. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 16 članova. Iako su mnogi noć pre starta proveli pod šatorima, nismo imali nikakvih prigovora i verujemo da će danas na startu gotovo svi oni koju su i započeli ovaj pohod primiti jedinu nagradu - značke maratona. Mi očekujemo da će već iduće godine maraton nadmašiti svoj sopstveni rekord jer sve više se širi vest da je ovo jedinstvena priredba u svetu. Naime, Šve ani imaju 100 kilometara skijanja, Švajcarci trčanja, pa je ovo izuzetak po neprekidnom pešačenju. Beba Janićin vodi brigu o smeštaju i ishrani gostiju. Sasvim je razumljivo što naši maratonci posle staze više žele odmor nego jelo. Za to imaju sve uslove, jer imamo šatorski grad koji svima dobro do e. Ove godine više smo vodili računa o osveženju učesnika pa se očekuje i dolazak svih na start gde ih čeka pasulj. Lekaru maratona Dušanu Jovanoviću juče se nije niko požalio na žuljeve niti tegobe pa je i on optimista za uspešan kraj. I ako su ovu jedinstvenu manifestaciju pomogle brojne privredne organizacije i studentski servis “Mladost” kao i Samoupravna interesna zajednica za fizičku kulturu, najveće zasluge ipak pripadaju planinarima društva “Železničar” koji mesecima žive za ovaj doga aj, druženje i zajedništvo na njemu. To je garancija da će on već iduće godine biti veći i bogatiji za novo iskustvo i poznanstvo. Č.Keco PRIREDBA VIŠESTRUKOG ZNAČAJA Četvrti planinarski maraton koje je organizovalo Planinarsko-smučarsko društvo “Železničar” iz Novog Sada, završen je potpunim uspehom. I pored kiše, magle i hladnog vremena ovogodišnja manifestacija nadmašila je sva očekivanja. Na startu, ispred planinarskog doma “Železničar” na Popovici našlo se čak 1803 člana planinarskih društava, omladinaca, pionira, izvi ača, penzionera, pripadnika JNA, sportista, radnih ljudi i gra ana, iz svih republika i pokrajina Jugoslavije. Na ovoj svojevrsnoj smotri, koja nije imala takmičarski karakter, učestvovali su planinari od četiri do 68 godina, a me u njima je bilo i 190 žena. Ova manifestacija pokazala je koliko su učesnici iz 46 mesta, odnosno 71 radne organizacije, 25 osnovnih i srednjih škola, 14 fakulteta, devet vojnih pošta... fizički i psihički spremni da po kiši i klizavom terenu izdrže i najveće napore. Tokom 10 časova koliko je bilo potrebno da se savlada 25 kilometara duga staza malog maratona, i dan i po za osamdesetak kilometara, koliko je trajalo takmičenje za “veliki maraton”, učesnici iz Kranja, Ljubljane, Zagreba, Zadra, Tuzle, Zenice, Ivangrada, Kičeva, Skoplja, Leskovca, Aran elovca, Beograda, Niša, Vršca, Zrenjanina, Subotice... upoznali su se zbližili i poneli nezaboravne uspomene i sećanja koja će ih držati do sledećeg susreta na istom mestu. Iako je za sve učesnike kiša, loše vreme i blatnjav teren,
  • 18. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 17 predstavljali pravo iskušenje, od 1803 učesnika koliko je krenulo sa Popovice na cilj malog maratona stiglo je 1670 takmičara, što je 93 odsto “prolaznosti”, a velikog - 790 što je oko 80 odsto “prolaznosti”, kada se zna da je 981 učesnik nastavio pešačenje fruškogorskim padinama. Pošto je impozantan broj od preko 900 učesnika sa predhodnog maratona nadmašen i na ovogodišnjem za isto toliko, realno je očekivati da će i sledeći susret planinara doneti novi rekord. Zato organizatorima treba odati priznanje na vrlo kvalitetnom sprovo enu priredbe. Da bi i sledeće bio tako uspešan, PSD “Železničar” već sada je ugovorio sa mnogobrojnim raznim kolektivima učesnicima nedavno završenog Poljoprivrednog sajma za pomoć u namirnicama - toliko potrebnim učesnicima ove jedinstvene priredbe planinara ne samo u Jugoslaviji već i u svetu. M. Garčev
  • 19. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 18 1982.
  • 20. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 19 PRIJAVE - RAFALNO Preko 1200 gra ana, planinara, omladinaca, izvi ača, ferijalaca, radnika, aka,vojnika i sportista iz 65 mesta širom naše zemlje već je najavilo učešće na Petom planinarskom maratonu na Fruškoj gori. Prema podacima iz Planinarsko- smučarskog društva Železničar u Novom Sadu koji je organizator, me u prijavljenima ima starih poznanika, kao što su planinari iz Ljubljane, Sarajeva, Skoplja, Zagreba, ali ipak, najviše ih je iz Vojvodine. Kako je do starta ostalo još malo najezda prijava je u punom jeku - kaže predsednik Organizacionog odbora i član PSD "Železničar" Božidar - Bata Grujić. Zato smo u Društvu preko celog dana organizovali dežurstva. Start Maratona i ove godine biće u subotu (22.5.1982.) u 9 časova ispred Planinarskog doma Železničar na Popovici, gde će posle pre enih 88 kilometara biti i cilj. Staza maratona je već ure ena, a obuhvata poznate istorijske spomenike iz NOB-a, naseljena mesta i najpoznatija izletišta Fruške gore: Glavicu, Stolove, Stražilovo, Brankov grob, manastir Grgeteg, Televizijski toranj, Iriški venac, Manastir Ravanicu, Manastir Jazak, Pinkijev spomenik, Bešenovo, Letenku, Andrevlje, Testeru, Dolinu kestenova, Crveni čot, Osovlje, manastir Beočin, Brankovac, Zmajevac, Ledince. Ukupna visinska razlika staze je oko 4000 metara. Staza velikog maratona duga je 88 kilometara, a drugi put organizuje se i mali maraton u dužini od 25 kilometara čiji je cilj na Iriškom vencu. Svaki učesnik koji mali maraton pre e za 9 časova, a veliki za 31 je pobednik, a kao nagrada pripašće mu srebrna i zlatna značka i diploma. Prema propozicijama svaki učesnik mora imati čuturu ili flašu sa vodom, kišnu kabanicu ili kišobran i kutiju prve pomoći. Da bi takmičari imali snage da pre u ovu napornu stazu na 21 kontrolnoj stanici obezbedili smo za okrepljenje čajeve, sokove, sendviče, mlečne proizvode i drugo, dok će ručak u Jasku pripremiti kuvari ovog fruškogorskog sela - kaže Božidar Grujić. Pomoć u namirnicama obezbedili su "Centroslavija", Novosadska mlekara, "Mlimpek", "Karneks", "Minakva", "Kulpin", "Fruktal", a u novcu SOFK-a Vojvodine, "Plan", SIZ za fizičku kulturu Novog Sada i Veće sindikata Novog Sada FRUŠKOM GOROM ŽIVA REKA TEČE Predsednik Skupštine grada Novog Sada, Branislav Mindić, otvorio je na Popovici Peti planinarski maraton na Fruškoj gori. Na ovogodišnjoj manifestaciji učestvuje oko 2000 učesnika iz 123 mesta Jugoslavije. Ispred svečano ukrašene tribine, koja se nalazila pored planinarskog doma na Popovici, slili su se maratonci iz Štipa, Zenice, Šapca, Ljubljane, Zagreba, Kotora u jedinstvenu reku.
  • 21. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 20 Okupljene maratonce zabavljao je orkestar kasarne "Janko Čmelik" dok su se užurbano pripremali: oblačili se, zavijali noge, kačili startne brojeve. Me u njima, sa startnim brojem 128 je četvorogodišnja Zuzana Tirova koja sa mamom Zuzanom i tatom Mihalom krenula prvi put na put snage i izdržljivosti. Tu je i Anton Merjasec, Ljubljančanin, kome je ovo peto učestvovanje na fruškogorskom maratonu. - Zdravo Slovenac! - Gde si makedonac - pozdravljaju se stari poznanici i prijatelji, a onda kreću na stazu dugu 88 kilometara. Posle pola sata pešačenja stigli su do prve kontrolne tačke na Glavicu. Prvi put su u kontrolne knjižice udareni pečati , a pauza je iskorišćena za predah, osveženje,i presvlačenje. Ivan Vojnović (60) iz Novog Sada je me u najstarijim učesnicima. Ovo je prvi put da učestvujem na fruškogorskom maratonu, pa se zato opredelio za kraću stazu. - Do sada sam učestvovao na svim fruškogorskim maratonima , a prošle godine sam bio treći, što je moj najveći uspeh. Nadam se da će ove godine biti bolje - kaže Miro Cviran, član Planinarskog društva “Železničar” iz Ljubljane. Me u učesnicima je i sedamdesetak vojnika iz novosadskih kasarni “Matija Gubec” i “Dušan Vukasović - Diogen”, zatim džudisti, atletičari...Planinari su, svakako, najbrojniji, jer su ovde u “svom fahu”. U masi smo zapazili i jednog velikog vučjaka, koga je vlasnik poveo da mu pravi društvo i pomogne u orijentaciji. Posle predaha na Glavici, učesnici su nastavili dalje, prema Stolovima. Tu je druga kontrolna tačka. I tako redom, dok se sve kontrolne, a ima ih ukupno 21, ne obi u. Cilj je - na startu, Popovici. Maratonci su pešačili i noćas, a dolazak prvih učesnika na cilj očekivao se posle ponoći. Svi učesnici koji pre u stazu dobiće od organizatora značku, a oni koji su uspešno završili sva četiri dosadašnja maratona i specijalnu diplomu.
  • 22. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 21 1983.
  • 23. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 22 KOLONA - OD TRIGLAVA DO EV ELIJE Do starta tradicionalnog Planinarskog maratona koji po šesti put organizuje Planinarsko- smučarsko društvo “Železničar” iz Novog Sada, ostalo je još deset dana, a do juče su pristigle 472 prijave, tako da je već premašen broj učesnika na prvom maratonu. Do sada je najveći broj učesnika najavio ferijalni savez “Vrbas” (150), zatim Osnovna škola iz Bačkog Monoštra (100), dok su Smučarski klub Vojvodina iz Novog Sada i Društvo za fizičku kulturu Partizan iz Kanjiže prijavili po 50, a Osnovna škola iz Bačkog Brega i omladinci mesne zajednice “Jugović” iz Novog Sada po 20. Inače, prijave su stigle iz 28 mesta Vojvodine, sedam iz Srbije, pet iz Hrvatske, tri iz Bosne i Hercegovine, dva iz Slovenije i jednog iz Makedonije. I pored toga što kao za maraton najveće interesovanje i dalje vlada kod učenika i radnika pozivu organizatora, da u granicama mogućnosti finansijski pomognu ovu manifestaciju, koja je po svome karakteru jedinstvena u Evropi i prestavlja veliki doprinos podsticanju rekreativnih navika, do juče se odazvalo samo četiri radne organizacije - “Plan”, KSP “Beogradturs”, Institut za poljoprivredna istraživanja i Društvo studenata “Mašinac” (sve iz Novog Sada). Skoro sve priprema za maraton, koji startuje 21 maja u 9 časova ispred planinarskog doma na Popovici, su privedene kraju. Organizator očekuje rekordan broj učesnika, a da za to ima razloga svedoče utisci učesnika prošlih maratona: “ Ako se maraton bude još koji put organizovao, sigurno ću doći. Stigao sam samo do srebrne značke, ali i ona će mi ostati velika uspomena” (Rojina Miha, Ljubljana), “Posle svega, u meni su ostali izvandredni utisci i večno ću pamtiti ovu stazu i drugove od Slovenije do Makedonije” (Boris Jovanovski, Skoplje) Dušan Vlaović FRUŠKOJ GORI U POHODE Ove godine se šesti put održava tradicionalna planinarska manifestacija Planinarski maraton na Fruškoj gori u organizaciji Planinarsko-smučarskog društva “Železničar” u Novom Sadu. Planinarsko - smučarsko društvo “Železničar” u Novom Sadu organizovalo je 1978. godine jednu planinarsku manifestaciju u vidu masovnog obilaska Fruške gore. Kako je ova prva manifestacija izazvala veliko interesovanje ne samo planinara, već i ostalih ljubitelja prirode i radnih ljudi i sportista, to je doneta odluka nadležnih organa da se ova manifestacija pretvori u tradicionalnu i da se svake godine organizuje za vikend koji je najbliži proslavi Dana mladosti. Planinarski maraton nije samo mogućnost za proveru psiho-fizičke spremnosti svih učesnika, već i prilika za sticanje prijatelja i drugova,
  • 24. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 23 predstavlja u celosti manifestaciju bratstva i jedinstva naših naroda i narodnosti, jer se iz stističkih podataka dalo zaključiti da učesnici potiču iz svih krajeva naše domovine. Da je ova manifestacija stekla velika popularnost, pokazuje i činjenica da smo na prvom maratonu imali 407 učesnika, dok ih je na poslednjem šestom bilo - 2000! Opis staze Osnovna zamisao prilikom odre ivanja staze bila je da učesnici obi u što veći broj mesta poznatih po kulturno-istorijskim znamenitostima, kao i da upoznaju svetlu prošlost ljudi i mesta ovoga kraja. Savla ujući stazu maratona, učesnici obilaze poznata mesta iz NOR-a. Posetiće Ledince, takozvano Crveno Selo kako su ga zvali u toku rata, Testeru, mesto na kojem su pre rata vojvo anski skojevci imali svoj logor, Letenku, na kojoj je formiran deo Fruškogorskog partizanskog odreda, grob Radinke Vitasović- Lepinjice, jedne od najmla ih partizanki u Fruškoj gori, Jabuku - mesto sa koga su sremskim partizani krenuli u istočnu Bosnu, mesto pogibije narodnog heroja Boška Palkovljevića - Pinkija, Zmajevac na kojem su fruškogorski partizani 1942.godine izveli prvu veliku akciju protiv okupatora, Spomenik slobodi na Iriškom vencu, Stolove, mesto kod koga je formiran Podunavski partizanski odred. Od kulturno-istorijskih spomenika iz ranije prošlosti obilazi se manastir Beočin, ostaci manastira Bešenovo koji je spaljen u toku rata, manastir Jazak, manastir Ravanica, gde su se nalazile mošti Cara Lazara i gde je spomenik Milici Stojadinović - prvoj srpskoj pesnikinji, manastir Grgeteg, u kojem je ikonostas radio naš čuveni slikar Uroš Predić i na kraju grob velikog pesnika Branka Radičevića na Stražilovu. Staza maratona prolazi i kroz mnoga poznata izletišta na Fruškoj gori i to: Zmajevac, Brankovac, Osovlje, Crveni čot, koji je najviši vrh na Fruškoj gori (539 m), Testeru, Letenku, gde se nalazi omladinsko naselje SORA “Partizanski put”, banju Vrdnik, Andrevlje, Stražilovo, kao i Popovicu, poznato izletište Novosa ana. Staza maratona je podeljena u 22 etape sa 21 kontrolnom stanicom. Najveći razmak izme u kontrolnih stanica iznosi 7,5 kilometara (Iriški venac - Vrdnik), a najmanje rastojanje iznosi 2 kilometra (Crveni čot - Osovlje). Propozicije Planinarski maraton na Fruškoj gori je tradicionalna planinarsko- rekreativna manifestacija snage i izdržljivosti, koja ima masovni karakter. Pravo učešća na Planinarskom maratonu ima svako, bez obzira na pol i starost. Na maratonu se učestvuje pojedinačno i grupno, učesnici mogu da predstavljaju planinarsku organizaciju, izvi ački odred, radnu organizaciju ili školu, te
  • 25. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 24 mogu nakon uspešnog obilaska cele staze da dobiju i posebnu diplomu. Staza Planinarskog maratona je obeležena odre enom markacijom i to: beli krug, a u sredini crvena petokraka zvezda. Ova markacija je postavljena na celoj stazi (na drveću,ogradama pa čak i na kolovozu). Kako bi se izbeglo zadržavanje i stvaranje gužve na kontrolnim tačkama, to će se na prvih šest tačaka (od 1 - 6) postaviti po šest perforatora, kojima će sami učesnici maratona da overavaju svoje kontrolne knjižice, dok će se nadalje overavanje vršiti pečatom. Na maratonskoj stazi će postojati punktovi sa radio-stanicama, radi mogućnosti praćenja toka maratona. Tako e će na stazi postojati i dežurne ekipe za pružanje pomoći maratoncima. U toku daljeg puta do cilja, na kontrolnim tačkama postavljeni su pečati (overavanje vrši kontrolor). Svaki učesnik maratona dužan je da u toku celog takmičenja na sebi nosi vidno istaknut svoj startni broj. Dolaskom na cilj velikog maratona, pošto komisija utvrdi da učesnik maratona u svojoj knjižici ima overene sve kontrolne tačke, uručuje mu se zlatna spomen značka i diploma. Knjižica i kontrolni broj ostaju učesniku u vlasništvu. Radi lične zaštite i što uspešnijeg savla ivanja staze, svaki učesnik mora obavezno da ima sledeću opremu: duboku obuću koja nije nova, čuturu s vodom, kišnu kabanicu ili košobran, hranu za jedan dan, časovnik, baterijsku lampu i priručnu apoteku. Prilikom prijave za maraton učesnik je dužan da prijavni list u potpunosti ispuni i to čitko. Startovanje pre zvaničnog otvaranja staze smatraće se kao kršenje reda i discipline. S obzirom da se kontrolna tačka br.1 otvara 5 minuta posle starta, odnosno u 9,05, to nema nikakve svrhe da učesnici maratona krenu sa starta pre otvaranja maratona, i da time remete odre eni red na ovoj manifestaciji. Napominjemo da svaki učesnik na maratonu učestvuje i obilazi stazu na svoju ličnu odgovornost, te se preporučuje da učesnici sa slabijim zdravljem izvrše lekarski pregled. Prevoz Sve učesnike maratona koji dolaze autobusom i vozom na šalteru INFORMACIJE na železničkoj stanici čekaće predstavnik Organizacionog odbora koji će organizovati prevoz od železničke stanice Novi Sad do starta na Popovici. Cene prevoza će biti po tarifi prigradskog saobraćaja. Sa Iriškog venca će tako e biti organizovan prevoz do Novog Sada po tarifi prigradskog saobraćaja. Za veće grupe organizator je u mogućnosti da obezbedi poseban autobus, koji se mora prethodno rezervisati. Smeštaj Kao i ranijih godina organizator
  • 26. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 25 može obezbediti smeštaj na Popovici za samo 100 učesnika i to u tvrdim objektima. Pored ovog moći će se podići šatori i obezbediti jedan deo ležaja u privatnim vikendicama. Svi planinarski domovi na teritoriji Fruške gore biće rezervisani za učesnike maratona. Pored ovog organizator je smeštaj u ferijalnim domovima, odmaralištima, hotelima poverio turističkoj agenciji KSR Beograd turist u Novom Sadu. PRIJATELJI - DOVI ENJA DOGODINE Bila su to dva nesvakidašnja i nezaboravna dana. Teško je setiti se sportske manifestacije, na kojoj ima daleko više aktera nego posmatrača, a upravo takav je bio Šesti planinarski maraton na Fruškoj gori, na čijem startu se pojavilo 2619 učesnika iz oko stotinu mesta naše zemlje. Svi su oni imali jednak cilj - obići mali ili veliki maraton. Ali takmičarske strasti nije bilo, jer ovde pobednika nema, pošto je jedini bilo bitno obići stazu. Zato je juče(22.5.1983.) i preključe (21.5.1983.), raspevana bila Fruška gora, nisu se štedele ni noge ni grlo - orila se pesma kolone od Triglava do ev elije. Zahvaljujući baš ovakvoj jedinstvenoj atmosferi i put je bio “kraći”. Žuljeva je bilo na sve strane, ali je stazu Malog maratona savladalo 2405 učesnika. Odvažniji, hrabriji i bolje fizički pripremljeni su nastavili dalje, da bi počev od 22 časa u subotu, prvi maratonci već pristigli na cilj Velikog maratona. Najveće grupe su pristizale juče oko 9 do 13 časova, kada je već bilo oko 1000 vlasnika zlatne značke. Na svima je vidno primetan umor i iscrpljenost, ali sve to potiskuje zadovoljtvo zbog ispunjenog cilja. Iako značka možda nije neka velika vrednost, koliko ona znači za svakog ko ju je osvojio, najupečatljivije govore suze malog Dejana Vučkovića iz Novog Sada: - “Obišao sam i Mali i Veliki maraton, legao sam da se odmorim, a kad sam počeo da se spremam za polazak kući, primetio sam da sam izgubio značke - pa kako sada da se vratim, šta da pokažem roditeljima i drugarima kada su mi ostali samo ovi žuljevi - jecajući se jada Dejan. Ali, i taj problem je rešan. Dobio je drugu značku, pa sreći nije bilo kraja. Šestočlana porodica Cvetanovski nije imala ovakvih problema, njeni članovi vele da su Mali maraton prošli sa zadovoljstvom i pohvaljuju organizatora. Fruška gora je izvaredno lijepa, privlačna i raspjevana, organizacija odlična, a ljudi vanredno prijatni - utisci su grupe planinara iz Kardeljeva, dok njihove kolege iz Ljubljane poručuju da će i dogodine doći na susret sa prijateljima koji su im pomogli da lakše savladaju stazu. Prvi put učestvujem i odlučio sam se za veliki maraton - kaže četrdesetosmogodišnji Ljubiša Mijailović iz Subotice. Sada, kad sam uspeo, sretan sam, a ube en sam da će ova prelepa manifestacija živeti još dugo, jer je niko nesme i ne može ukinuti, pošto joj nema ravne na daleko. Maratonci su na cilj na
  • 27. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 26 Popovici, stizali juče do kasnih vešernjih časova, ali niko nije pitao da li je poslednji. Takvog na ovom maratonu nema. Bez težih povreda Učesnici planinarskog maratona su se najčešće žalili na žuljeve, bilo je i nekoliko manjih posekotina i uganuća, ali težih ozleda nije bilo, kažu vojnici lekari Suad Trebinjac i Nenad Stojadinović, koji su sa učenicom medicinske škole Brankom Fejač, bili u jednoj od ekipa što se brinu o zdravlju maratonaca. Sve ekipe zdravstvene zaštite su dobro obavile svoj posao u čemu su im mnogo pomogli i sami učesnici. Sunce i napor su u nekoliko slučajeva izazvali kratkotrajnu nesvesticu i vrtoglavicu, a samo jedna devojka je preneta u bolnicu jer se posumnjalo da je u pitanju napad slepog creva. Ostali su uglavnom svi nastavili put, pa je tako od 1550 učesnika koji su prošli kontrolnu stanicu na Andrevlju, odustalo svega 4-5. Dušan Vlaović BRŽI OD UMORA I KOMARACA Svakog maja, evo već šesti put, Fruška gora se ponovi za hiljadu-dve novih cvetova. Nisu to oni vodeni cvetovi koji žive samo nekoliko sati već učesnici planinarskog maratona, koji organizuje Planinarsko- smučarsko društvo “Železničar” iz Novog Sada. Okite one fruškogorske šume i proplanke u raznolikom odećom i godinama, u koloni koja je duga dva dana ili 88 kilometara. Jer, planinarski maraton, jedinstvena i svakako najmasovnija manifestacija te vrste u našoj zemlji, postao je stecište drugarstva, druženja, lepote majskih dana i - poneke ljubavi. Sklopljene s nogu, na stazi izme u Vrdnika i Jabuke ili pri silaženju s Osovlja. Ove godine, tačnije u subotu 21.5.1983., na startu, kraj "Železničarevog" planinarskog doma na Popovici, pojavilo se 2619 maratonaca. U tom mnoštvu bilo je više želja nego snage u nogama. Naime, za one manje izdržljive predvi eno je da za deset sati pro u trasu tzv. malog maratona od 25 kilometara i kao nagradu dobijaju srebrnu značku. Oni izdržljiviji nastavljaju put ka zlatnoj znački i satisfakciji da su u stanju u jednom dahu da pre u, na sopstvenim nogama, naravno 88 kilometara. Stazu malog maratona prešlo je 2405 takmičara, a na veliki je krenulo 1143 da bi na cilj stiglo 125 manje. Zanimljivo je ovo planinarsko takmičenje u kome postoji hiljadu pobednika. Na njemu nema prvog, drugog, i ko zna tamo kog mesta. Nema plasmana, nema onoga " ja sam bolji od tebe ". Ovde su svi dobri i najbolji. A to mogu da postanu svi oni koji stignu na cilj. Doduše, bilo je onih koji su trčali, koji su pošto-poto želeli da budu prvi. Me utim, svrstani su u listu pobednika sa onima koji su stigli poslednji. Cilj ovog našeg nadmetanja nije
  • 28. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 27 klasično takmičenje - Kaže Oto Jan, čovek za koga kažu da je duša ove akcije. - Tačno je da se svi učesnici takmiče, nadmeću sa samim sobom, sa nekim svojim snagama i mogućnostima. Nama je najvažnija želja "maratonaca" da pre u stazu, da li će to biti devet ili 39 sati - to nije ono najbitnije. Jer, na stazi velikog maratona, o njemu govorim, našli su se ovoga puta i starci od 70 godina i šestogodišnjaci. Svi su oni pobednici. Dok sedimo na cilju, ispred planinarskog doma na Popovici, pristižu grupe raštimovanih, bosih, znojavih, ali i nasmejanih takmičara. Mnogi su na ne baš kratku i laku stazu pošli nespremni kondiciono, u lošoj obući, bez hrane. Nisu računali da "panonska lepotica" i nije baš tako pitoma kako izgleda iz bačke i sremske ravnice. Na celoj stazi trebalo je preći tačno deset brda i dolina. Biti brži od umora i - komaraca. - Ma, ljudi, ovo ti je užas - govori, sav u plikovima Sarajlija Meho Šišić, koji nam se na startu junačio da će on “prepišati” taj maraton. - Ne znaš, bolan šta je gore, jel komarci od kojih nisam mogao ni da sednem čestito i odmorio ove rasklimatane kosti. A lakše mi je po Bioči ići nego po ovim vašim komarčijim gudurama. Mnogi su sa smeškom kretali sa starta: kao nije to ništa tih 88 kilometara. Biće zarana na Popovici - obećavali su. Te delije nismo sačekali ni do zatvaranja cilja, u nedelju uveče. Čuli smo da su im kilometri, tamo negde pod Osovljem, toliko otežali u nogama da nisu mogli dalje. - Nije ovo samo ispit snage i kondicije - dodaje Božidar Bata Grujić, predsednik organizacionog odbora maratona. - To je i jedno veliko jugoslovensko kolo. U toj koloni našli su se ama baš svi pripadnici naših naroda i narodnosti. Pisati o planinarskom maratonu u Fruškoj gori, a ne pomenuti masovnost koja je karakteristika ovog nadmetanja bila bi prava šteta. Jer, osnovni cilj cele akcije je da je što masovnije, što veselije - pa makar samo do cilja malog maratona. A ove godine upravo taj cilj je i postignut. Organizator je čak odahnuo kada je na startu počelo prebrojavanje učesnika (delenje startnih brojeva) i umesto 3300 prijavljenih pojavilo se 2619. Jer, zamislite: izra eno je svega 3000 srebrnih značaka. - Iduće godine, moramo biti bolje račundžije - kažu u PSD “Železničar”. - Jer, iz godine u godinu raste broj učesnika, a nadamo se da će na sedmom planinarskom maratonu startovati bar četiri hiljade ljudi. To je i cilj: što više nas u fruškogorskom kolu mladosti. Iz “Železničara” još poručuju: - Prijatelji iz cele zemlje - dovi enja dogodine! Radivoj Kovačević NA STARTU 2619 UČESNIKA Fruškogorski planinarski maraton šesti po redu, startovao je
  • 29. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 28 juče sa Popovice. Već od ranog jutra krenule su kolone učesnika zbornom mestu. Pored planinarskog doma na Popovici vrilo je kao u mravinjaku. Prijavljivali su se učesnici, deljene su kontrolne kartice, vršene poslednje pripreme pred start. Učesnike šestog planinarskog pohoda kroz Frušku goru, je pozdravio Božidar Grujić, predsednik Organizacionog odbora maratona, a potom je učesnicima poželeo sreću, lepo vreme i proglasio ovu veliku manifestaciju drugarstva, otvorenom Petar Adamović, predsednik Skupštine opštine Petrovaradin. Kolona od 2619 učesnika,me u kojima je bilo pionira i pionirki, omladinaca, aka, studenata, vojnika, planinara i članova mnogih radnih kolektiva - krenulo da savlada staze pitome Fruške gore. Ka cilju je krenulo 2619 učesnika iz preko 100 mesta iz cele naše zemlje. Većina će svoje učešće na ovoj najvećoj jugoslovenskoj planinarskoj smotri završiti posle 25 pre enih kilometara, na malom maratonu, dok će oni najspremniji i najodvažniji pokušati da savladaju stazu u dužini 88 kilometara. Mnogi će usput odustati, zbog umora, ili preteške staze, ali će se sigurno javiti i sledeće godine da pokušaju da istraju do kraja, da dokažu sebi da ovoga puta nisu imale sportske sreće, jer ovo je, ipak samo izazov prema sebi samome. Organizator ove velike smotre, Planinarsko-smučarsko društvo Železničar iz Novog Sada učinio je sve da priredba uspe. Staze i pravci su vidno obeleženi, na kontrolnim tačkama je postavljeno dovoljno perforatora za potvr ivanje prolaska predvi ene maršrute, a okrepne stanice su dobro snabdevene sendvičima, sokovima, vodom i drugim osvežavajućim napicima. Odlično je organizovana i zdravstvena služba, pa su stvoreni svi preduslovi da i ovaj šesti susret ljubitelja prirode iz cele zemlje sa Fruškom gorom protekne u najboljem redu i svima ostane u lepoj uspomeni. Kolona učesnika se otegla planinskim grebenom. Oni najuporniji i najbrži su već odavno prošli cilj malog maratona na Vencu, drugi tek pristižu. Neki će ga završiti tek večeras posle pre enih 88 kilometara. Ali svi imaju jednu zajedničku crtu, svi koji su prešli stazu su pobednici, bez obzira na vreme koje su proveli na stazi. Pored ličnog zadovoljstva da su uspeli, kao nagradu, svi koji su uspešno okončali ovaj malo naporniji izlet, u znak sećanja dobiće značku: To možda nije neka velika vrednost, ali se ta značka ne može nigde dobiti, ili kupiti. Do nje se dolazi samo savla ivanjem staze. I tako, kreće se kolona kroz Frušku goru. Pomalo smeta žega, komarci su nasrtljivi, ali padaju kilometri. Peti, dvadeseti, a uskoro 88! DOĆI ĆEMO OPET Formiranje jedinstvene kolone pionira, omladine, vojnika, sportista, radnih ljudi i ostalih gra ana iz stotinak mesta naše zemlje, počelo je
  • 30. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 29 juče u ranim jutarnjim časovima. Me u prvima startne brojeve su dobili, sad već veterani Planinarskog maratona, Asif Čelković iz Zenice, Buran Sali i Gilče Geleski iz Skoplja, koji su učestvovali na svim dosadašnjim maratonima. - Ne može se rečima opisati ono što se ovde doživi - kaže Asif. Najbolje prijatelje iz cele zemlje stekao sam pešačeći Fruškom gorom i pamtiću ih celog života. Čast je svakom gra aninu ove zemlje učestvovati na ovakoj prelepoj manifestaciji, pa su nam i značke koje smo do sada osvojili najdraže uspomene - vele Buran i Gilče i napominju da uopšte ne sumnjaju da će savladati stazu velikog maratona - makar jedno drugog nosili. Kako se približavao početak starta, nestrpljenje učesnika je bivalo sve vidnije. Neki su već otvorili rance i uz meze sa društvom kroje plan kako stići do cilja. - Do sada nisam učestvovao na Fruškogorskom planinarskom maratonu, ali me je oduševljenje poznanika koji su pešačili ranijih godina podstaklo da i ja do em - reči su Stojana Stojanovića iz Vračev Gaja, čiji je prijava prva stigla na adresu organizatora. - Svakodnevno pretrčim oko 25 kilometara, pa mi ovo neće predstavljati napor, već najznačajniju svečanost koja se ne može porediti ni sa čim drugim. Tačno je 9 časova. Po šesti put zajedno, uz zvuke nacionalne himne, u stavu mirno stoje planinari i ljubitelji prirode i pešačenja iz cele zemlje. I najzad, kolona je krenula - Fruškoj gori u pohode. Dve Marije, Plančak i Uzelac iz Novog Sada, prvi odnosno drugi put učestvuju - obe su krenule rešene da istraju do kraja. - Pokušaćemo da pre emo svih 88 kilometara, a ako i ne uspemo nećemo se razočarati jer nam srebrna značka ne sme izmaći. - I ako smo ovde ro ene, tek sada upoznajemo lepote ove planine i druženja kakvog čini se nema ni u jednoj drugoj prilici. Druga kontrolna tačka je na Stolovima. Neki zbog opklade, a drugi radi provere fizičke spremnosti, malo su požurili pa su ovde stigli već nakon jednog časa, dok je najveća grupa u kojoj je bilo hiljadu maratonaca stigla oko 11 časova. U ovo vreme, na Iriškom vencu su “pale” prve srebrne značke. Maratonci- trkači sa startnim brojevima 127 i 128, su toliko žurili da nisu imali vremena ni da ih uzmu, već su nakon overe u kontrolnoj knjižici produžili prema Vrdniku, brže no što su došli. Nakon njih, mali maraton su prešli Radomir Dulić i Vladimir Velimirov iz Novog Sada i Radomir Banjac iz Zemuna. - Najveća vrednost ovog maratona je ta što je pobednik i prvi i poslednji koji ga obi e, u kratkotrajnom predahu - kaže Radomir Banjac. - Neću prežaliti što nisam poveo i svog sinčića, ali ima vremena - doćićemo dogodine. Kolona nastavlja svoj put, a do danas kada se na Popovici zatvara cilj, čini se, najviše nevolja će joj stvarati dosadni nasrtaji komaraca. Ali ko još haje za to - put se
  • 31. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 30 nastavlja. U koloni učesnika bilo je očeva i sinova, majki i ćerki, deda i unuka. Na drugoj kontrolnoj stanici zatekli smo mališana kako overava karticu. Bio je to šestogodišnji Branislav Marjanović iz Novog Sada, član Planinarskog društva “Jugodent”. Posle 6,5 pre enih kilometara mali Branislav kaže” - Malo sam se umorio. Ipak, je to meni prvi put, a kad se vratim jedva čekam da pokažem značku drugovima u zabavištu. Pošto se malo okrepio i sa tatom Danilkom i starijim bratom Duškom krenuo od Stolova ka Iriškom vencu. Sreli smo i grupu od šestorice drugara iz Vrdnika, učenika Osnovne škole “Moša Pijada”. Bili su to: or e Smiljanić, Eden Bektaš, Igor Stanišić, Miroslav Ivanović, Siniša Gušić i Dario Biksenmajster. Kažu da su nerazdvojni drugovi i da na ledini stalno igraju fudbal. Kako maraton prolazi njihovo mesto, odlučili su se da krenu i oni. Pokušaće da savladaju kraću stazu, a ukoliko u nogama bude snage krenuće do kraja. Pa, srećno vam bilo. Iz ljubljanskog Železničara na stazu je izašlo 30 članova. Njih deset će savladati manju stazu, a ostali će pokušati da idu do kraja. Ima u grupi starih učesnika, ali i debitanata reče nam Tone Turšić, koji je ovde prvi put. Najmasovniju grupu doveo je magistar Milan Šašić, 270 studenata za fizičku kulturu iz Novog Sada, a cilj je preći 25 kilometara. Džudisti Slavije su poslali prijavu sa 300 imena, ali ih se na startu pojavilo nešto više od 150 i to uglavnom najmla eg uzrasta, od šest do deset godina. Me u učesnicima su i vojnici iz nekoliko novosadskih vojnih pošta. Iz vojne policije 5003/2BE 9 je njih 22, iz VP 5003 ih je 19 uglavnom pripadnika ABHO. Iz VP 3544, pripadnika EV i PVO ima 25 vojnika i četiri starešine. Svi pripadnici JNA kreću na veliki maraton, pa koliko se izdrži. Slobodan Jakovljević i Dušan Vlaović
  • 32. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 31 1984.
  • 33. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 32 OČEKUJE SE REKORD I - SUNCE Sedmi planinarski maraton na Fruškoj gori izazvao je ogromno interesovanje ljubitelja prirode u celoj zemlji. Rekord po broju učesnika biće sigurno oboren, jer do 12 časova jučerašnjeg dana organizatoru PSD “Železničar” u Novom Sadu, prijavilo više od 1600 učesnika iz 85 mesta naše zemlje. Prošle godine bilo je 2619 učesnika, a domaćini predvi aju da će sada biti oko 3000. Start maratona je u subotu (19.5.1984) na Popovici u 9 časova. Cilj Malog maratona sa stazom dugom 25 kilometara je istog dana na Iriškom vencu, a Velikog maratona, posle kružnog obilaska Fruške gore suprotnim pravcem od kretanja kazaljke na satu - ponovo na Popovici, kada se pre e svih 88 kilometara. Metereolozi predvi aju da će u subotu i nedelju biti toplo i sunčano. M. KOLONA OD TRIGLAVA DO EV ELIJE Veličanstveno je juče izgledala Popovica. Uz zvuke himne u stavu mirno oko 3000 aka, omladinaca, radnika, gra ana, pripadnika Jugoslovenske narodne armije i sportista iz svih republika i pokrajina, očekulući zvanično otvaranje i start sedmog po redu Planinarskog maratona. Uzbu enje je vidno na licu svakog učesnika, a kako i nebi kada je ovo praznik planinarski, dan kada se sreću stari i upoznaju novi prijatelji, evociraju uspomene sa ranijih maratona. Teško je setiti se sportske manifestacije na kojoj ima daleko više aktera nego posmatrača, a upravo takav je maraton na kome se okupilo i mlado i staro iz 127 mesta naše zemlje. Svi su imali istovetni cilj - savladati Mali ili Veliki maraton. Takmičarskih strasti nema, jer ovde su pobednici svi koji obi u stazu, važna je jedino volja i bar minimalna fizička pripremljenost. Nestrpljenje u startu Polazak sa Popovice je bio u devet časova, mada su neki manje strpljivi i pored upozorenja planinara novosadskog “Železničara”, organizatora ove manifestacije, krenuli nešto ranije, ali za to nije bilo potrebe jer prva kontrolna stanica nije bila otvorena pa su morali da čekaju. Drugi su imali vremena, me u njima i sesre, bliznakinje iz Zrenjanina Biljana i Ljiljana Perišić, studenkinje medicinskog fakulteta. - Prvi put smo na maratonu i prijatno smo iznena ene ovom predivnom atmosferom gde su svi jedinstveni u želji da istraju i osvoje makar jednu od značaka, mada je i od toga najvažnije drugarstvo, kaže Ljiljana. Za početak pokušaćemo da obi emo kraću stazu, a dogodine, videćemo. Susret starih drugara Na startu Maratona, našli su se i
  • 34. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 33 znanci od lane - or e Bojčić iz Iriga i prekaljeni maratonac Stanislav Stojanović - Tisa iz Vračev Gaja. - Na prošlom maratonu sam bio sam, usput sam se upoznao sa Tisom, postali smo dobri prijatelji i sada u pohode krećemo zajedno, veli Bojčić. I lane smo hrabrili i pomagali jednom drugog kada je bilo teško, a ovo iskustvo biće nam dragoceno i sada. Stanislav Stojanović učestvuje već desetak godina na svim maratonima u našoj zemlji. Na nedavno održanom krosu “Srem 84” bio je najstariji učesnik, lane je u konkurenciji veterana u , kako kaže, gradu atletike, postao prvak Mediterana. - Ovo je za mene najveća svečanost, dan kada godine i ne osećam, priča Stojanović. Lepo je videti ovu omladinu, ljude iz najudaljenijih mesta koji su ovamo došli rešeni da istraju u svome cilju. Za bračni par Radomira i Spomenke Pecović iz Novog Sada i ćerke Spomenku i Katarinu, koja je i jedna od najmlaćih učesnika jer ima samo pet godina, ovo je prilika za porodični izlet i kako kažu, uz šetnju dožive atmosferu o kojoj su do sada samo slušali.
  • 35. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 34 1985.
  • 36. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 35 SUSRET BRASTVA I JEDINSTVA Tradicionalni - osmi po redu - Planinarski maraton na Fruškoj gori održaće se ove godine u subotu i nedelju 18. i 19. maja pod pokroviteljstvom Gradskog saveza planinara Novog Sada. Osnivač i neposredni organizator je novosadsko planinarsko-smučarsko društvo “Železničar”, a suorganizator Redakcija “Dnevnik”. Očekuje se da će 18 maja oko 3,5 hiljade planinara, sportista, vojnika, dece, pionira, omladinaca, aka, studenata, radnika, seljaka, penzionera i ostalih gra ana doći na živopisnu Frušku goru. Na njemu će se sresti prijatelji iz raznih i najudaljenijih krajeva Jugoslavije - učesnici predhodnih maratona. Sklopiće se mnoga nova prijateljstva. Još jedno nezaboravno druženje uz napore, pesmu, šalu i smeh u prirodi završiće se uz srdačan stisak ruku sa “dovi enja na sledećem maratonu!”. Na dosadašnjim maratonima učesnici su bili svih profesija i uzrasta. Na Prvom maratonu 1978. godine bilo je 407, a lane na Sedmom 2911 učesnika iz 127 mesta iz svih krajeva naše zemlje. Najmla i su bili dvogodišnje bebe koje su nosili roditelji, a najstariji učesnik je imao 77 godina. Jedinstven u Evropi Planinarski maraton na Fruškoj gori je jedinstven u Evropi po dužini staze, savla ivanju visinske razlike od 4000 metara i po tome što su na njemu pobednici svi koji prepešače: stazu Malog maratona (25 kilometara) za najduže 10 časova, a Velikog maratona (88 kilometara) - koji se nastavlja na Mali maraton - za maksimum 32 časa. Za prepešačenih 25 dobija se srebrna, a za 88 kilometara zlatna značka i diploma, a za peto učestvovanje na Velikom maratonu - koje se dokazuje sa pet overenih kontrolnih knjižica - još i počasna diploma. Grupe učesnika - koja predstavljaju svoju školu, jedinicu JNA, teritorijalne odbrane i civilne zaštite, zatim sportski radni, pionirski ili omladinski kolektiv, izvi ačku, ferijalnu, planinarsku ili drugu organizaciju - dobijaju i posebnu diplomu. Prijave, smeštaj, ishrana... Prijave za učešće na Maratonu se primaju pismeno na adresu PSD “Železničar”, 21000 Novi Sad, Cara Lazara 6, a lično i telefonom u “Železničaru”, telefon 021/29-978. Organizator će omogućiti nabavku hrane na startu i cilju Malog maratona. Na odre enim kontrolnim stanicama biće obezbe ena voda. Svi maratonci dobiće na kontrolnoj stanici u Grgetegu besplatno čaj, a učesnici Velikog maratona u Jasku očekuje besplatni topli obrok. U tvrdim planinarskim objektima organizator može da obezbedi smeštaj samo za oko 100
  • 37. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 36 učesnika. Biće obezbe en i prostor za postavljanje šatora. Obezbe enje smeštaja u hotelima u Novom Sadu moguće je preko Turističke agencije KSR “Beogradturs” 21000 N.Sad, Miletićeva 4, telefoni 021/622-754 i 27-455. Na železničkoj i autobuskoj stanici u Novom Sadu čekaće predstavnici organizatora koji će organizovati prevoz autobusima do starta na Popovici. Plaća se redovna cena karte prigradskog saobraćaja. Sa Iriškog venca (cilj Malog maratona) će tako e biti organizovan prevoz do Novog Sada. Moguć je izlaz u Paragovu odakle ima 20 minuta hoda do Popovice. Za veće grupe Organizator može da obezbedi poseban autobus koji se mora predhodno rezervisati. Startni brojevi biće izdavani u petak 17. maja od 17 časova na Popovici i na dan starta, odnosno 18. maja ujutro od 6 do 9 časova. Prijavni list svaki učesnik mora da ispuni kompletno i čitko jer podaci i njemu služe organizatoru za statistički izveštaj. Svaki učesnik na startu prilikom predaje prijavnog lista dobija kontrolnu knjižicu, satnicu maratona i startni broj. Kako se opremiti Svaki učesnik treba da ponese hranu najmanje za jedan dan, komotnu odeću, duboku razgaženu obuću sa narezanim onom, posudu sa vodom, kišni mantil ili kišobran, časovnik, presvlake, minimum sanitetskog materijala (zavoj, hanzaplast) za slučaj povrede, a učesnici Velikog maratona baterijsku lampu, kašiku i porciju za topli obrok (koji će dobiti besplatno) i dva para rezervnih čarapa za promenu. Veoma je korisno da u toku puta na svakih 20 kilometara operu noge. Dokolenice, ako se nose, ne smeju da stežu. Tempo pešačenja treba da bude umeren kako bi se štedela smaga, odmori češći, a kraći (sem onog za jelo), vodu piti češće po malo. Dobro je poneti i čaj. Posebno se apeluje na učesnike da otpatke ne bacaju i ne zaga uju prirodu, već da ih nose u kesi u rancu do posebno označenih mesta za smeće na kontrolnim stanicama. Učesnici su obavezni da čuvaju šumu od požara i prirodu i da ne beru zakonom zaštićene biljke. Preporučuje se kretanje u grupi. Nošenje strartnog broja je obavezno jer omogućava organizatoru da prati prolaznost staze, vodi evidenciju o učesnicima i da lakše prona e one koji zalutaju ili ostanu na stazi jer ne mogu da nastave put. Konsultujte svog lekara Pravo učešća na Maratonu imaju svi, bez obzira na pol i starost. Deca i pioniri do 15 godina mogu da učestvuju samo u pratnji svojih roditelja, nastavnika ili vo e grupe starijeg od 18 godina ako su mladi učesnici članovi neke od sportskih organizacija. Učesnici Maratona su obavezni da se konsultuju sa svojim lekarom da li su sposobni za ovako napornu akciju jer na svoj rizik
  • 38. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 37 učestvuju na Maratonu. Tamo gde staza prelazi kolovoz - učesnici Maratona su dužni da budu veoma pažljivi i da poštuju propise o kretanju pešaka. Organizator će u saradnji sa saobraćajnom milicijom organizovati saobraćajno obezbe enje. Na stazi će postojati punktovi sa radio-stanicama radi praćenja toka Maratona i prenošenja hitnih poruka, a dežuraće i ekipe sanitetsko-zdravstvene pomoći. Patrolna služba će pratiti tok Maratona i pomagati učesnicima ako zatreba. Svaki učesnik je dužan da se kreće isključivo markiranom stazom Maratona, da poštuje maratonsku satnicu, da nosi celim putem startni broj Maratona vidno istaknut na sebi i da u kontrolnoj knjižici overi perforatorom ili pečatom prolazak kroz sve kontrolne stanice. U protivnom, na cilju Malog i Velikog maratona neće dobiti srebrnu, odnosno zlatnu značku i diplomu. Knjižica, satnica, startni broj i osvojena značka i diploma ostaju učesniku kao trajna uspomena. Da bi se izbeglo zadržavanje i stvaranje gužve na kontrolnim stanicama, na prvih sedam biće postavljeno po šest perforatora kojima će sami učesnici maratona overavati kontrolne knjižice. Na ostalim stanicama kontrolori će pečatom overavati kontrolne knjižice. U POHODE ISTORIJI Učesnici Maratona će obilazeći stazu uživati u izuzetno lepim i živopisnim predelima Fruške gore, udišući njen planinski vazduh koji - tvrde lekari - blagotvorno deluje na organizam. Duž staze su poznata mesta iz NOB, kulturno-istorijski spomenici i živopisna izletišta. Staza polazi od doma PD “Železničar” na Popovici, poznatog izletišta gde se nalazi malo jezero - gorsko oko, Slavicina staza zdravlja i Orlovo bojište - bivši kamenolom i jedan od najlepših fruškogorskih vidikovaca. Prva kontrolna stanica je Glavica, poznato izletište sa planinarskim domom društva “Zanatlija”, mestom okupljanja predratne napredne omladine. Zatim se nailazi na istorijsko mesto Stolovi (spomenik bukovačkim partizanima), a zatim preko Selišta, stiže na poznato izletište Stražilovo, u pesmi opevano, gde se nalazi planinarski dom istoimenog društva iz Sremskih Karlovaca i grob pesnika Branka Radičevića. Od Stražilova staza vodi preko sela Grgeteg i prolazi pored poznatog paleontološkog nalazišta mekušaca i srednjevekovnog manastira (ikonostas poznatog slikara Uroša Predića i slika Pjera Križanića). Maratonce put zatim vodi do poznatog izletišta i odmarališta “Elektrovojvodine” i tornja Televizije Novi Sad. Zatim se prolazi pored monumentalnog spomenika Slobodi na Iriškom vencu, poznatog izletišta, i stiže do hotela “Iriški venac” (1937. godine u Parizu dobio “Gran pri”) gde je cilj Malog maratona. Odatle, staza ide do Vrdnika gde se nalazi srednjevekovni manastir Ravanica (u njemu su se nalazile mošti Cara
  • 39. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 38 Lazara), spomen obeležje pesnikinje Milice Stojadinović Srpkinje i poznata banja sa hotelom “Termal” i otvorenim i zatvorenim bazenima sa toplom mineralnom vodom. Sledeća kontrolna stanica je u selu Jazak, gde se nalazi srednjevekovni manastir, a zatim se put nastavlja do spomen obeležja pogibije narodnog heroja Boška Palkovljevića Pinkija. Potom se prolazi kroz istorijska mesta i poznata izletišta Jabuku (spomen groblje partizanima) i Letenku (grob narodnog heroja Radinke Vitasović Lepinjice - jedne od najmla ih fruškogorskih partizanki, i naselje savezne omladimske radne akcije “Partizanski put”). Staza dalje vodi do Andrevlja poznatog izletišta i lečilišta invalida rada, a zatim do Testere gde se nalazi škola u prirodi. Potom se ide kroz najlepšu dolinu Fruške gore - Dolinu Kestenova i prolazi pored “Stramputice” - planinarske kuće društva “Kesten” iz Ledinaca. Zatim sledi uspon na najviši vrh Fruške gore Crveni čot (539 metara) na kome je televizijski repetitor. Staza dalje ide do poznatog izletišta “Nafta- gasovog” odmarališta Osovlje i prolazi blizu manastira Beočin sa starim parkom i grobom pesnika Jovana Grčića Milenka. Odatle se ide na poznato izletište Brankovac (odmaralište Pošte) i dolazi na Zmajevac. Od Zmajevca se preko Ledinaca - poznatog kao Crveno selo (za vreme NOB ga je okupator spalio) - stiže se na Popovicu - cilj Velikog maratona. START U 9 NA POPOVICI Osmi Planinarski maraton na Fruškoj gori počinje danas zajedničkim startom učesnika Malog (25 kilometara) i Velikog maratona (88 kilometara) na Popovici. Znak za početak biće dat tačno u 9 časova. Očekuje se više od 3000 učesnika ove jedinstvene sportsko- rekreativne manifestacije, koja je naprečac osvojila brojne ljubitelje prirode, planinarenja i pešačenja. Na prvom Maratonu 1978. godine nastupilo je 407 a prošle godine je na startu bilo već 2911 maratonaca. Kraću stazu Mali maraton dug 25 kilometara savladalo je čak 2744 planinara. Mnogi učesnici maratona još juče su doputovali u Novi Sad, tačnije na Frušku goru, utaborili se i sakupljali snagu za današnje pešačenje. Snaga će im trebati, jer je ovaj maraton ozbiljan izazov i svojevrstan test psiho-fizičkih osobina. Veoma je naporan (visinska razlika Velikog maratona je čak 4000 metara), ali se napori brzo zaborave, a pamte se susreti sa planinarima iz svih krajeva zemlje, druženja i momenti koji ostavljaju najprijatnije uspomene. Gosti iz udaljenih krajeva stizali su tokom jučerašnjeg dana, prvi su se organizatoru javili Zaječarci. Potom su dočekivani Borani, Slovenci iz Idrije i Ljubljane, Zeničani, Kosovari, Sarajlije, Tuzlanci.... Vojvo ani će doći na start automobilima, autobusima, javnim saobraćajem. Mnogi su iznajmili autobuse kojih će
  • 40. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 39 biti iz Bačkog Petrovca, Bačke Palanke, Subotice, Bačke Topole, Kule... Sve ih dočekuju predstavnici organizatora i pomažu im. Posle starta na Popovici staza ide trasom: Glavica, Stolovi, Selište, Stražilovo, Brankov grob, manastir Grgeteg, TV Novi Sad - Iriški venac, gde je cilj malog maratona, a Veliki maraton se nastavlja linijom Iriški venac, Vrdnik, Jazak, spomenik Pinkiju, Bešenovo, Letenka, Andrevlje, Testera, Dolina kestenova, Crveni čot, Osovlje, Beočin, Brankovac, Zmajevac, Ledinci, Popovica - gde je cilj. P. Malešev. ISTO KAO LANE - NEZABORAVNO Osmi planinarski maraton, tradicionalna sportsko-rekreativna priredba, koja se svakog maja održava na Fruškoj gori - počeo je juče. Na startu, pred planinarskim domom PSD “Železničar” na Popovici, bilo je tačno 2864 ljubitelja prirode, šetnje, rekreacije, ali i sportista - trkača. Dakle, gotovo isto kao i prošle godine, kada je startovalo 2911 planinara. Maraton je otvorio Boško Petrov, predsednik Skupštine grada Novog Sada, a učesnicima dobro vreme, hitre noge i prijatne trenutke je poželeo i Božidar Grujić, predsednik Organizacionog odbora Maratona. Inače, ovaj maraton podseća na predhodne susrete. Rascvetala i namirisana Fruška gora prigrlila je šarenu kolonu, koja se pred podne razvukla u nepreglednu zmiju. Uz šalu, pesmu, smeh ili oštro ćutke, maratonci su hitali uživajući u divnom majskom danu u pitomoj planini. Po tradiciji na Maratonu učestvuje veoma šaren sastav ljubitelja prirode i pešačenja: pioniri, omladinci, učesnici osnovnih i srednjih škola, studenti, pripadnici JNA, radni ljudi i gra ani svih zanimanja i godina, od beba (koje naravno nose majke i očevi) do penzionera. Mnogi su na Fruškoj gori juče došli porodično, pa su se u koloni našli roditelji i deca, ali i dede i unuci, izašli su celi razredi, grupe vojnika, sportski klubovi i društva za rekreaciju. Ovde se ne beleže rezultati. Pobednici su svi koji su do juče (18.5.1985.) u 18 časova prešli Mali maraton od 25 kilometara, , odnosno do večeras u isto vreme okončaju Veliki maraton od 88 kilometara. Ipak zabeleženo je da je prvi na Iriški venac, preko Glavice, Stolova, Selišta, Stražilova i Grgetega, stigao Vladimir Velimirov u 11,50 minuta, a tačno u podne do srebrne značke je stigla trojka koju sačinjavaju Milivoj Nastasić, Rajko Dević i Boris Drčalić. U ranim popodnevnim časovima već se na stotine brojalo koliko je maratonaca uspešno savladalo 25 kilometara. Mnogi od njih su nastavili da pešače, krenuli u osvajanje preostalog dela staze, a usput su prošli, Manastir Ravanicu, Manastir Jazak, Pinkijev spomenik,
  • 41. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 40 Bešenovo, Letenku, Andrevlje, Testeru, Crveni čot, Osovlje, Manastir Beočin, Brankovac, Zmajevac, Ledince do starta - Popovice, gde je cilj Velikog manastira dugog 88 kilometara. P. Malešev UČESNICI IZ 205 MESTA Tradicionalni planinarski maraton, osmi po redu, zvanično je završen sinoć u 18 časova, ali će se o njemu me u učesnicima i organizatorima razgovarati još danima, mesecima, tačnije sve do narednog susreta na Fruškoj gori. Jer, svako dosadašnje okupljanje na Popovici završavano je rečima : "dovi enja dogodine". Zbog toga je Maraton rekordno brzo sa nekoliko stotina učesnika narastao desetostruko, a na Osmom maratonu je bilo 2868 ljubitelja pešačenja i rekreacije u prirodi. Učesnici su došli iz 205 mesta iz svih krajeva naše zemlje. Najviše je bilo iz Vojvodine (105 mesta), a ostali krajevi su bili ovako zastupljeni: SR Srbija - bez pokrajina - 38, Bosna i Hercegovina 28, Slovenija 12, Hrvatska 11, Makedonija 6, Crna gora 3 i Kosovo sa 2 "mesne ekipe". Lepo vreme i dobra organizacija ove mamutske priredbe olakšali su napore planinara pa su lakše nego inače podnosili napore teške staze malog (25 kilometara) i velikog maratona (88 kilometara). Računa se (konačni podaci se još sre uju) da se trećina učesnika, dakle gotovo 1000 ljudi, odlučilo da produži pešačenje i napadne ceo krug po Fruškoj gori što je svojevrsni podvig. Iako se na Planinarskom maratonu ne vrednuje rezultat već su pobednici svi koji pre u jednu ili obe staze (dobijaju diplome i srebrne, odnosno zlatne značke), zna se da je najbrži bio Novosa anin Vladimir Velimirov (kao i pre dve godine), student Fakulteta fizičke kulture, koji je 25 kilometara prešao za tri, a 88 za 15 časova. Najmla i učesnik bio je desetomesečni sinčić inženjera Sr ana Pelagića koji je sa tatom, mamom Nadom i starijim bratom Nebojšom (7 godina) “prešao” mali maraton. Učesnici su kao i obišno bili svih uzrasta, zanimanja, dakle pioniri, omladinci, pripadnici JNA, studenti, domaćice, penzioneri... Organizator priredbe Savez planinarskih društava grada Novog Sada, neposredni nosilac poslova PSD Železničar, a manifestaciju su pomogli na razne načine: AIK Novi Sad, “Dnevnik”, “Centroslavija”, Institut za ratarstvo i povrtarstvo, “Sanitarija”, “Pobeda IMO” “Niva”, SIZ za fizičku kulturu Novog Sada, “Čistoća”, Dom zdravlja, “Mlekara”, “Globus”, bjelovarski “Vrt”, pripadnici Pokrajinskog SUP, pripadnici JNA i mesne zajednice na trasi Maratona. P. Malešev POGREŠNO JE JURITI Osmi planinarski maraton na Fruškoj gori je završen, ali razgovori
  • 42. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 41 o njemu ne prestaju. Bila je to impresivna priredba koja se ne zaboravlja lako, a me u učesnicima nikako. Svaki maraton ima poseban odeljak u glavi, fascikli sa fotografijama i knjižicom učesnika, a majskim susretima se u mislima i pričama vraća tokom cele godine. Utisci se još sre uju, a zanimljiva su opažanja Milivoja Nastasića, saradnika Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu, stalnog učesnika maratona i jednog od najuspešnijih učesnika ove godine. Milivoj je zajedno sa dvojicom drugara maratonaca Rajkom Devićem i Borisom Drčalićem stigao na cilj posle samo 12 časova i 15 minuta, nešto iza najbržeg Vladimira Velimirova. - Pogrešno je juriti, ali je istovremeno i teško odeleti zovu takmičenja, mada smo mi planinari ovo pešačenje zamislili kao rekreaciju, a ne kao nadmetanje - objašnjava Nastasić. Inače, pripremam se maltene cele godine za Maraton, ne samo zbog te priredbe, nego zbog ostalih aktivnosti, pošto leti učestvujem i na pohodima po visokom gorju (planiram uspon i na Ararat). Bio sam spreman za ovaj Maraton, pa sam ipak odlučio da se upuštam u trku, mada mi je sada žao što nisam bio sa šetačima. Ćerke Tatjana (18 godina) i Aleksandra (15 godina) sa suprugom Nadom išle su samo Mali maraton, ali da sam bio sa njima neka bi se odlučila i na stazu od 88 kilometara. Neću više juriti, iduće godine prelazim u “šetače”. Nastasić iznosi još niz interesantnih predloga vezanih za Maraton. Smatra da je došlo vreme da postane internacionalnog značaja. Već ove godine na Fruškoj gori su bili studenti iz drugih zemalja, kao i nekoliko gostiju, recimo Milan Polaček, asistent Visoke poljoprivredne škole u Njitri (ČSSR) ali se ocenjuje da bi mnogi ljubitelji prirode i pešačenja vrlo rado učestvovali na našem Maratonu. Jedinstven je u Evropi, naporan je i po zbiru uspona je vredan koliko dve posete Triglavu. Me utim, da bi se Maraton mogao otvoriti i biti još bolje organizovan, potrebno je daleko više sredstava, odnosno mnogo više sponzora i pomagača, a ne samo desetak organizacija skromnog doprinosa kao do sada. Nastasić je rekao i neke “tajne” koje iskusniji maratonci moraju da znaju. Kada se ide na rezultat trči se samo na nizbrdici i ravnom, retko na blažim usponima, a svako strmije brdo se savla uje sa što manje snage, sporijim tempom. Dobra je svaka solidnija sportska obuća, ali je obavezna vunena čarapa. Ne preporučuje previše opreme, jer kod dobro pripremljenih maratonaca telo naporima održava temperaturu, a kontrolni punktovi su dovoljno blizu ako se desi neka nezgoda da bi se trka morala prekinuti. Konačno, istakao je da afirmisanje pojedinačnih uspeha u ovoj akciji nije uobičajno, ali je, ipak, pristao da iznese svoje utiske, pre svega zbog propagande Maratona. P. Malešev
  • 43. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 42 1986.
  • 44. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 43 FRUŠKA - BEZ SNA Ova jedinstvena društveno- sportska manifestacija okupila je u ovom izdanju ravno 2676 učesnika svih uzrasta iz svih krajeva naše zemlje, od Triglava do Vardara! - Naš maraton je naporan, ali napor oplemenjuje čoveka. Zato želim svim učesnicima da uspešno savladaju stazu i stignu do cilja - rekao je prilikom svečanog otvaranja Božidar Grujić predsednik Planinarskog saveza Jugoslavije, jedan od osnivača i najvrednijih pregalaca u organizaciji ove jedinstvene manifestacije. Svi uslovi su bili naklonjeni učesnicima u ovom svojevrsnom poduhvatu. Prvi maratonci, koji “ne poštuju pravila priredbe u kojoj nema pobednika, u kojoj su pobednici svi koji pre u stazu od 25,6 i 88 kilometara - stigli su na cilj Malog maratona na Iriškom vencu već u 11,30 časova. Bili su to Vladimir Velimirov, poznati sportski “upornjak” bivši svetski rekorder u sklekovima (6600) i stalni učesnik ove priredbe, ambiciozni planinar Arpad Na iz Kule i Novosa anin Željko Mišković. Prva dvojica su nastavila put, dok je Mišković ovde okončao pohod, mada je nameravao dalje. Važno je savladati stazu Cilj Malog maratona bio je otvoren juče do 18 časova, a oni koji su se odlučili da prevale svih 88 kilometara, da načine krug po Fruškoj gori od Popovice do Popovice, preko Glavice, Stolova, Stražilova, Grgetega, Venca, Vrdnika, Jazka, Bešenova, Letenke, Testere, Crvenog čota, Beočina, Zmajevca - imaju vremena do večeras u 18 sati. Mnogi su najavili da će stići ranije, ali svi znaju da ne treba žuriti. Pobednici su svi koji uspešno savladaju ovaj težak zadatak. U okrilje Fruške gore i ove godine je stigao i Dimitrije Perić koji sada živi u Biogradu na moru. Od 1953 godine ni jedan pohod nije prošao bez njegovog učešća. Na prvim maratonima je bio u kolonama rekreativaca koje su po broju učesnika u odnosu na ovogodišnju gotovo simbolične, a sada u 82-toj godini života aktivno učestvuje u organizaciji ove jedinstvene manifestacije. - Zadužen sam da budem kontrolor na Iriškom vencu gde je cilj Malog maratona - kaže Dimitrije Perić. - Tako sam u svojim poznim godinama u prilici da i dalje doživljavam neopisiv duh drugarstva i zajedništva koji je sinonim ovog maratona. Planinarenje je moj najlepši deo života, pa je razumljivo što mi se i danas grudi nadimaju srećom i zadovoljstvom kada pogledam ovu impresivnu kolonu koja je za ove godine narasla do fantastičnih, bezmalo tri hiljade učesnika iz svih krajeva naše zemlje. KOLONE SVE DO PREDVEČERJA Da ovo nije običan Maraton
  • 45. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 44 videlo se i juče uoči starta na Popovici. Takmičarsku atmosferu, uobičajenu za sportske manifestacije, dugotrajnu koncetraciju, grč i nervozu, zamenila je spontana pesma ljubitelja rekreacije i prirode. Prisni susreti starih znalaca, evociranja uspomena sa ranijih Maratona i čari puta u nešto nepoznato - svojstveni su početku svakog, pa i ovogodišnjem početku pohoda. - Lane smo prvi put učestvovali i pod utiskom tog nezaboravnog doga aja, evo nas opet - veli Nadežda Popović iz Novog Sada koja je na Maraton došla sa suprugom Markom i sinom Petrom koji je sa tri i po godine jedan od najla ih učesnika. Odlučili smo se za kraću stazu, a očekujemo da će Petar prvu polovinu savladati sam, dok ćemo se tata i ja pobrinuti za ostatak. - Već nekoliko godina slušam od prijatelja o fruškogorskom Maratonu, pa sam jednostavno bio “prinu en” da do em ovamo - priča Mensur Kolumčić iz Sarajeva. - Put od Sarajeva do Novog Sada i Popovice jeste bio naporan, ali se, ipak, nadam da ću i pored neprespavane noći uspeti da pre em stazu Velikog maratona. To smo rešili nas desetak drugara još pre polaska na put i to moramo i ostvariti. - U mojoj sedmoj deciniji života prvi put dolazim u Frušku goru, jer mi ovaj pohod jedini nedostaje u planinarskoj karijeri - objašnjava Hinko Libinger iz Ljubljane. - U Sloveniji sam planinar - rekreativac sa ubedljivo najbogatijim stažom, jer su mi planinske pustolovine sastavni deo života. Evo, ovde nisam ni sat vremena, a već sam stekao nekoliko novih poznanika i prijatelja koji su mi se pridružili u pohodu. Lucija Vatičević iz Slavonskog Broda je prvi put na Maratonu, ali nju mnogo ne interesuje rekreacija već nešto drugo. - Mnogo toga znam o Fruškoj gori, njenim legendarnim mestima, brojnim istorijskim spomenicima i ličnostima kojima je svojevremeno pružala gostoprimstvo - kroz osmeh veli Lucija. - Ovo je jedinstvena prilika da to sve sada i vidim, doživim... Fruška gora i predusetljivi domaćini su nas mimo svih mojih očekivanja, primili u svoja nedra i zato im hvala. Stotine i hiljade su ovakvih priča u koloni maratonaca. Teći će ona tokom noći, sve do današnjeg predvečerja. P. Malešev i Dušan Vlaović KIŠA PROREDILA KOLONU Sinoć u 18 časova zvanično je završena jedinstvena sportsko- rekreativna priredba na Fruškoj gori Deveti planinarski maraton, na kojem učestvuju gosti iz svih krajeva naše zemlje. I ovoga puta Fruška gora je ugostila prijatelje iz cele Jugoslavije. Učestvovali su ljubitelji pešačnja i sportske rekreacije iz svih republika i obe pokrajine, ukupno 2.676 sportista, pionira, omladinaca, studenata, učenika, ali i ljudi u poodmaklim godinama koji neguju vitalnost druženjem sa prirodom.
  • 46. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 45 Blato najteža prepreka Nevreme koje je u subotu veče zahvatilo Vojvodinu, pa i Frušku goru, donekle je proredilo kolonu što je hitala na cilj Velikog maratona i savla ivala stazu od ukupno 88 kilometara. Mnogi koji su krenuli dalje od Iriškog venca, gde je bio cilj Malog maratona, morali su da odustanu, ne toliko zbog kiše i hladnoće već pre svega zbog blatnjave staze i vode što se slivala niz padine. Nevreme je naročito besnelo oko Crvenog Čota, Vrdnika, Jaska, Testere, baš na mestima koja su prolazili maratonci. No, ni to nije omelo najspremnije i najupornije da nastave trku sa kilometrima i zamorom. Juče do 13 časova stazu Velikog maratona prešlo je oko 450 maratonaca, a očekivalo se da će do kraja stići ukupno oko 500 učesnika, sudeći po tadašnjoj situaciji na stazi. Naime, grupa radio-amatera Vojvo anskog saveza radio amatera pokrivala je celu stazu i u svakom momentu znala gde su učesnici, kako se osećaju, imaju li problema… Svaki poziv za pomoć radiom je prenošen do specijalnih ekipa koje su za kratko vreme dolazile do martonaca. Srećom, osim uobičajenih tegoba sa žuljevima, zamorom i kišom, težih povreda nije bilo. Zahvaljujući predusretljivivosti radio-amatera i naša redakcija je juče po podne dobijala vesti iz prve ruke, a prenosili su ih Paja Borlja, koji je sve vreme maratona dežurao kraj odašiljača na Fruškoj gori i Miloš Nikoletić, koji je bio na zadatku kraj svog aparata u Novom Sadu, da bi mogao hitno reagovati u slučaju potrebe. Rekord malog maratona Izvanredni rezultati na stazi Malog maratona. Deonicu od 25,2 kilometara, od Popovice do Iriškog venca, preko Stolova, Selišta, Grgetega, prešlo je čak 2.670 učesnika. Startovalo je samo šest više i ovo je najveći procenat prolaznosti na svim dosadašnjim maratonima. Mali maraton je prešlo 1.929 muškaraca i 743 pripadnice lepšeg pola. Inače, učesnici su bili iz 218 mesta, što je rekord maratona, a nastupila su i četiri gosta iz Ma arske. Na maratonu se ne beleže rezultati. Pobednici su svi koji savladaju stazu za zadato vreme (9 sati za Mali i 33 sata za Veliki maraton), ali ipak beležimo da je na cilj Velikog maratona ponovo prvi stigao Vladimir Velimirov, student novosadskog Fakulteta fizičke kulture, inače poznat po svojim sportskim podvizima, jer je pre desetak godina bio svetski rekorder u izvo enju vežbe sklek sa - 6.600 ponavljanja. Maratonci su se juče pozdravili uz srdačno “Dovi enja do narednog maja” i vratili svojim domovima puni najlepših utisaka. P. Malešev
  • 47. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 46 1987.
  • 48. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 47 BILO JE LEPO I NEZABORAVNO Kiša koja je padala noć uoči starta Desetog, jubilarnog, pla- ninarskog maratona na Fruškoj gori odvratila je i uplašila mažda i dve hiljade potencijalnih maratonaca koji su se čvrsto rešavali da krenu stazama i bogazama Fruške gore. To je i jedini razlog što se na startu našlo, sa takmičarskim knjižicama, samo 1528 spremnih da krenu bez obzira na izuzetno tešku i blatnjavu stazu, što je za čitavih 56 procenata manje nego što ih je bilo predhodne godine. - Staza je bila toliko teška i blatnjava da su svi maratonci koji su stigli u patikama automatski bili eliminisani, jer patike su se odmah punile blatom a takmičari su se klizali, Priča Oto Jan, predsednik Planinarsko-smučarskog društva Železničar - To je jedini razlog što je došlo mnogo manje maratonaca od broja kojeg smo očekivali. Koliko je staza bila teška najbolje ilustruje podatak da je na cilj Malog maratona stiglo 1357 takmičara, ili 89 posto od broja učesnika na startu, dok su ranijih godina najčešće 25,2 kilometra prelazili svi oni koji su se i prijavili. Zato nije ni čudo što se samo njih 630 odlučilo da nastavi pešačenje i osvoji zlatnu značku Velikog maratona, jer manje spremni i sa neogovarajućom opremom nisu imali šanse da stignu na veliki cilj. Njih 524 najspremnijih i najhrabrijih uspeli su da pobede blato i da do odre enog vremena (18 sati, nedelja) stignu na cilj. - Po ovome što smo čuli od učesnika maratona mogu slobodno da kažem da je organizacija, kao i ranijih godina, bila izuzetna, naglašava Jan. - Čak nije bilo ni većih povreda i sanitetske ekipe, koje su dežurale duž staze, nisu imale mnogo posla ni poziva. Ovde moram da istaknem veliki doprinos službe javne bezbednosti koji su nam umnogome pomogli da se ova lepa i po mnogo čemu jedinstvena manifestacija završi u najboljem redu. Opet zbog nevremena, na deseti maraton stigli su takmičari iz 161 mesta iz cele zemlje i 36 studenata iz Grčke, što je, opet u odnosu na prošlogodišnje takmičenje mnogo manje. Raduje činjenica da sve više žena dolazi da se takmiči i pešači Fruškom gorom, a ove godine ih je bilo 344, ili 29 procenata od ukupnog broja učesnika. Najmla i učesnik Desetog maratona nije imao ni pune dve godine, a najstariji 84. Ovogodišnjim maratoncima je kiša pokvarila stazu i otežala im takmičenje - me utim tokom samog takmičenja vreme je bilo divno. I još nešto im je išlo na ruku. Duvao je vetar i rasterao komarce, pa su ove godine prošli sa mnogo manje uboda nego ranijih godina. I bez obzira što su mnogi odustali, ili uopšte nisu došli, što je bilo blata kao nikada do sada, što je trebalo mnogo snage i izdržljivosti pa preći, prvo Mali pa onda i Veliki maraton, bilo je lepo, bilo je divno, bilo je za pamćenje. Branislav Punoševac
  • 49. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 48 1988.
  • 50. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 49 KILOMETRI ZA PRIČU I SEĆANJE Pesma, smeh, šala, šarenilo boja. Oživela je Fruška gora, prihvatajući u svoja nedra mladost Jugoslavije da zajednički proslave, da se prisete i zajednički pobede iskušenja. Prihvatila je vojvo anska lepotica i starije i sve one željne druženja, koji su ovog vikenda (21/22.5.1988.) rešili da za trenutak zaborave uhodane šeme savremenog života. Tačno u devet sati, juče su ispred planinarskog doma na Popovici, na put dug 88 kilometara krenuli učesnici Planinarskog maratona,njih više od 2.000 iz svih krajeva naše zemlje, krenuli su obroncima Fruške gore, sledeći zov prirode i duh simbolike broja 88. Ni prohladno vreme, ni preteći oblaci s juga nisu poremetili raspoloženje ni rešenost maratonaca da zajednički pobede vreme, kilometre, eventualne nepogode i na kraju sebe. Na raspolaganju su im 33 sata, koliko je organizator predvideo vremena za savla ivaanje staze Velikog maratona. A kada je reka ljudi krenula sa starta stekli smo utisak da su vreme i kilometri izgubili svaki smisao u dodiru sa slikom koju su zaokružili omladinci, pioniri,vojnici,mlado i staro… Pojam vremena i prostora više nije ni postojao. Upleteni u niti raspevane mladosti predstavljali su samo deo atmosfere, koja karakteriše ovu jedinstvenu manifestaciju na Starom kontinentu, pod pokroviteljstvom "Dnevnika". Izvesno je da mnogi od učesnika, možda većina od njih, neće uspeti da savladaju sva iskušenja na stazi. Mnogi su se zaputili sa mislima na cilju Malog maratona, na Iriškom vencu, posle 25,2 pre enih kilometra pešačenja. Za takvu mogućnost organizator im je ostavio devet sati, što znači da je osma kontrolna stanica, na Iriškom vencu, zatvorena juče u 18 sati. Do zaključenja ovog teksta nismo dobili podatak koliko je učesnika dobilo srebrnu značku u znak sećanja za jedan takav uspeh. Od njih stotinak, koliko smo ih sačekali na prolaznom cilju, većina je, zanemarujući umor i žuljeve, nagovestila juriš na veliki podvig sledeće godine. I tako iz godine u godinu… Konačan trijumf postaje opsesija, imperativ za svakoga ko jednom kroči sa Popovice, nošen snagom druženja, privučen neizvesnostima i željan pobede nad sopstvenim mogućnostima. A iskusni maratonci, čije je druženje sa Fruškom gorom započelo ranijih godina, nastavili su dalje. U noć, ka 88. kilometru i zlatnoj znački još jedne zajedničke pobede mladosti i druženja. Ma koliko najava organizatora zvučala nepjmljivo, prvi maratonci na cilju Velikog maratona na Popovici trebalo je da stignu noćas, pre ponoći. Većina, dolazak u grupama, očekuje se danas izme u 10 i 14 sati. Lazo Bakmaz
  • 51. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 50 DOVI ENJA NA 12 MARATONU Svako u okviru svojih mogućnosti od 2111 učesnika, koliko ih je startovalo na 11 planinarskom maratonu na Fruškoj gori, dao je svoj doprinos da i ovogodišnja manifestacija sporta, druženja i zajedništva protekne u znaku mladosti i prirode. Pisana reč nije dovoljna da bi se stekla prava slika jedinstvenog doga aja u Evropi, koji je održan pod pokroviteljstvom "Dnevnika". Jednostavno, to bi trebalo doživeti. Zvanično, prema sportskim shvatanjima, ova manifestacija nije takmičarskog karaktera. Ali, kada se saberu sve karakteristike dvodnevnog druženja u prirodi i najstroži sportski kriterijumi ne mogu oduzeti pobedu svakome ko je juče kontrolnu knjižicu na Popovici overio poslednjim pečatom, posle 88 kilometara pešačenja obroncima Fruške gore. Za taj uspeh, za podvig u borbi sa kilometrima i sopstvenim mogućnostima, svaki učesnik, koji je za manje od 33 sata prepešačio zadatu maršutu, nagra en je zlatnom značkom i diplomom pobednika 11 planinarskog maratona. Umor i žuljevi, flasterima izlepljene ogrebotine, samo su fižičke posledice dugog marša. Iza zlatne značke maratona kriju se one lepše osobine druženja u prirodi. Ovo je moj treći pohod stazama vojvo anske lepotice poverio nam se Veselim Kodrić iz Mostara. Služio sam vojni rok u Novom Sadu i kao vojnik prvi put sam se uputio u avanturu dugu 88 kilometara. Sećam se, krenuli smo sa mislima ka cilju Malog maratona. Ali, moji drugovi i ja, posle kraćeg odmora odlučili smo da krenemo dalje, do kraja. Stigli smo , ustvari, do saznanja da ćemo se i sledeće godine kao civili naći na Popovici. Tako je i bilo, da bi ove godine nas dvojica dovela i pojačanje - oženili smo se i zajedno sa suprugama krenuli starim tragom. Njih dve su ostale na Iriškom vencu, uz obećanje da će sledeće godine ići do kraja. Sve priče na cilju liče jedna na drugu. Zajednička im je najava da će se i sledeće godine naći u okrilju Fruške gore da se prisete, da proslave, da zajedno pobegnu od dosadne svakodnevnice i upuste se u borbu sa usponima i padovima, kilometrima… Naravno, uz nove priče i bezbroj uspomena sa sličnih druženja od Triglava do ev elije i od panonske ravnice do Jadranskog mora. Organizatorima ovogodišnje manifestacije, Planinarsko- smučarskom savezu Vojvodine i Planinarsko-smučarskom društvu Železničar iz Novog Sada komplimenti za organizaciju i prelepe utiske, učvršćene onim tradicionalnim:" Dovi enja na 12 maratonu, 1989. godine!" Lazo Bakmaz
  • 52. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 51 1989.
  • 53. 30. GODINA PLANINARSKOG MARATONA NA FRUŠKOJ GORI 52 MANIFESTACIJA DRUŽENJA I PRIJATELJSTVA Ovogodišnji tradicionalni planinarski Maraton na Fruškoj gori počeo je juče (13.5.1989.) u 9 časova na Popovici ispred doma PSD “Železničar” gde se okupilo oko 2000 ljudi. Posle intoniranja jugoslovenske himne, podizanja zastava, i pozdravne reči takmičari su krenuli na stazu Malog (25,2 km), a po želji i Velikog maratona (88 km). Me u mnoštvom dobro pripremljenih i raspoloženih planinara na startu smo zatekli šezdesetpetogodišnjeg Luku Kosića iz Novog Sada koji se sprema za stazu od 25 kilometara. - Ovo mi je treći put da učestvujem u ovoj jedinstvenoj sportsko-rekreativnoj manifestaciji. Vreme je divno, a i da nije tako, kada čovek voli druženje, prirodu i pešačenje ni loše vreme mu ne bi naškodilo - kaže Kosić. - Već niz godina planinarim i prepešačio sam planine u Sloveniji i Srbiji i pored toga što od 1981. godine imam ugra ena tri “bajpasa”. Moj recept je, ako čovek želi dug i zdrav život najbolje je da što više bude u prirodi jer je to jedan od pravih lekova protiv ovih naših sva a i nervoza. Planirao sam da stazu pre em danas do 16 časova i to mi neće biti teško jer svaku nedelju provodim u ovoj predivnoj Fruškoj gori. Na poljani ispred planinarskog doma “Železničar” na okupu se našlo nekoliko generacija planinara, čitave porodice, od unuka do baba i deka. Najmla i učesnik Malog maratona bila je Tamara Simin, koja ima samo jednu godinu, a stazu je prešla na le ima svoje mame. Sines, Cici, Juhen, Boha i Anika iz Sente, kako su nam se prestavili, po četvrti put idu putem Velikog maratona i rekli su da će im biti malo toplije jer su se spremili za jak tempo i planirali su da na cilj stignu u nedelju oko 5 sati ujutro. - Mogu da kažem da smo zadovoljni i posebno mi je drago što su se našem pozivu da učestvuju odazvali naši stari prijatelji, grupe planinara iz Skoplja, Titovog Velesa, Tetova, Zenice, Sarajeva, Ljubljane, Maribora, Niša i nekoliko mesta iz Hrvatske, - istakao je član organizacionog odbora, predsednik PSD “Železničar”, Jan Oto - Već po tradiciji tu su i planinari iz vojvo anskih mesta kao i devet članova planinarskog društva “Crveni meteor” iz Budimpešte. Ima tu i Novosa ana koji su se porodično uključili u ovaj prekrasni skup. Glavni moto svih učesnika je da uz druženje prevale staze i provere svoju izdržljivost, a pobednici su svi koji do u do cilja na Iriškom vencu ili Popovici. Do prvog cilja trebalo je doći za devet časova, a do drugog za trideset i tri časa. Inače, cela staza je obeležena posebnim oznakama, a na usputnim odmorištima i kontrolnim tačkama učesnici su mogli da se okrepe čajem. U odmorištu Jazak je bio pripremljen i planinarski pasulj.