1. PONAVLJANJE GRADIVA
• Struktura tvari je diskretna, a ne
kontinuirana
• Čestice tvari su vrlo male, stalno se gibaju i
među njima postoje razmaci (prazan prostor)
• Makroskopska svojstva tvari posljedica su
rasporeda i međudjelovanja čestica.

2. PONAVLJANJE GRADIVA
Spominjali smo Brownovo gibanje i
difuziju.
Oni su dokazi o postojanju atoma, tj.
molekula.

3. PONAVLJANJE GRADIVA
Promjene agregatnih stanja (fazni prijelazi)
•
•
•
•
•
Sublimacija
Kondenzacija
Isparavanje
Taljenje .... Svi procesi mogu teći i
obrnutim smjerom

4. PONAVLJANJE GRADIVA
Specifična toplina taljenja je količina topline
koju mora primiti kilogram čvrste tvari da bi
prešao u tekuće stanje na temperaturi taljenja.

5. PONAVLJANJE GRADIVA
Jednadžba stanja idealnog plina: pV=nRT,
gdje su:
p – tlak plina (Pa)
V – volumen plina (m3)
n – količina plina (mol)
R – opća plinska konstanta (8,314 JK-1mol-1)
T – temperatura plina (K)

6. PONAVLJANJE GRADIVA
Izotermna promjena stanja plina
T = konst
Izobarna promjena stanja plina
p = konst
Izohorna promjena stanja plina
V = konst

7. PONAVLJANJE GRADIVA
Količinu tvari, n izražavamo u (mol).
m
n=
M
gdje je m – masa neke tvari (kg), dok je
M – Molarna masa te iste tvari (kg/mol).

8. PONAVLJANJE GRADIVA
N
n=
NA
gdje je N – ukupni broj atoma neke
cjeline,
NA – Avogadrov broj (6,022 1023 mol-1),
n – količina tvari (mol)

9. PONAVLJANJE GRADIVA
Srednja kinetička energija molekula plina ovisi
o temperaturi, a ne o vrsti plina.
3
Ek = kT
2
gdje su k – Boltzmannova konstanta (1,38 10-23
J/K), T – Termodinamička temperatura plina (K),
Ek - srednja kinetička energija čestice plina
(J).

10. TOPLINA
Q = mc∆T = mc (T2 – T1)
Q – dovedena toplina (J), m – masa tijela kojem
dovodimo toplinu (kg), ∆T - porast temperature
tijela koji je nastupio dovođenjem topline tijelu (K),
c – specifični toplinski kapacitet tijela (J/Kkg),
T1 – Temperatura tijela prije zagrijavanja (K),
T2 – temperatura tijela nakon zagrijavanja (K)

11. TOPLINA
Toplina je energija koja prelazi s tijela na
tijelo zbog njihove razlike u
temperaturama.

12. PRVI ZAKON TERMODINAMIKE
Odnos između topline koju sustav
izmijeni s okolinom (Q), rada koji se
izmjenjuje između sustava i okoline (W)
i promjene unutrašnje energije sustava
(∆U) dan je izrazom:
∆U = Q – W

13. Rad pri izobarnom širenju plina.
Jednak je umnošku tlaka i promjene
volumena plina.
W = p∆V
W – Rad (J)
p – tlak plina (Pa)
∆V – promjena volumena plina (m3)

14. Rad plina i (p, V) dijagram
U (p, V) dijagramu rad je površina ispod
grafa (krivulje, pravca).

15. Drugi zakon termodinamike
Nemoguće je da toplinski stroj, bez
vanjskog rada, izazove prijenos topline sa
hladnijeg na toplije tijelo.

16. Drugi zakon termodinamike
Izolirani sustav sam od sebe prelazi iz
sređenijih stanja u stanja najvećeg
nereda.

17. NABOJ
Količina naboja je fizička veličina koju
obilježavamo s Q, a iskazujemo je
kulonima (C).

18. ELEMENTARNI NABOJ
Ta količina naboja iznosi e = 1,6 10-19 C.

19. Zakon očuvanja naboja
Električni je naboj uvijek očuvan u
zatvorenom sustavu.

20. COULOMBOV ZAKON
q1q2
F =k 2
r
gdje su q1 i q2 naboji koje se električki privlače
(C), k – konstanta koja iznosi 9 109 Nm2/C2,
r – udaljenost između naboja (m)
F – sila između dva naboja (N)

21. ELEKTRIČNO POLJE
Prostor oko električno nabijenih tijela u
kojem se očituje djelovanje sile.
Električno polje je vektor.

22. Električno polje točkastog naboja q u
nekoj točki T:
q
E=k 2
r
gdje je r – udaljenost točkastog naboja q
od točke T, k = 9 109 Nm2/C2, q – točkasti
naboj (C), E – električno polje (N/C).

23. NAPON
između dvije točke je rad koji treba obaviti
kada probni naboj q premještamo iz
jedne točke električnog polja u drugu.

24. NAPON
W
U =
q
gdje je W – rad (J), q – jedinični naboj (C),
U – napon (V)
Mjerna jedinica za električni napon i potencijal
je Volt (V)

25. Potencijal točkastog naboja Q jednak
je:
k Q
ϕ=
εr r
gdje je k = 9 109 NC-2m2, εr – relativna
permitivnost sredstva, r – udaljenost od
naboja Q (m)

26. Dvije paralelne nabijene ploče
U = Ed
U – napon između dvije ploče (V)
E – el. polje između dvije ploče (V/m)
d – udaljenost između ploča (m)

27. SERIJSKO SPAJANJE
KONDENZATORA
1
1
1
1
= +
+
+ ....
CS C1 C2 C3
gdje je Cs – ukupni kapacitet spoja
kondenzatora (F)
C1, C2, C3 - pojedinačni kapaciteti serijski spojenih
kondenzatora (F)

28. Paralelno spajanje kondenzatora
Cp = C1 + C2 + C3 + ...
gdje je Cp – ukupni kapacitet spoja
kondenzatora (F)
C1, C2, C3 - pojedinačni kapaciteti paralelno
spojenih kondenzatora (F)

29. Kapacitet kondenzatora (ako je
između ploča izolator)
S
C = ε 0ε r
d
gdje je S – površina ploče kondenzatora (m2),
d - udaljenost između ploča kondenzatora (m),
εr – relativna permitivnost vakuuma,
εo – permitivnost vakuuma (8,85 10-12 C2/Nm2)

30. ENERGIJA POHRANJENA U
KONDENZATORU
2
1
Q
1
2
E = QU =
= CU
2
2C 2
gdje je C – kapacitet kondenzatora (F),
Q – apsolutna vrijednost naboja na pločama
kondenzatora (C),
U – napon između ploča kondenzatora (V)