Autor: Salvador Suarez

1. Strategije za promociju
energetskih zadruga na
otocima
El Hierro 100 % energetski
obnovljiv otok
Salvador suárez
Canary Islands Institute of Technology

2. • Energetski okvir Kanarskih otoka
• El Hierro wind-pumped-hydro system
• ISLE-PACT Inicijativa

3. Kanarski otoci
Dijele mnoge karakteristike s drugim
europskim otočnim regijama
• Krhak ekosistem s
mnogim vrstama, s
velikim udjelom
zaštićenog teritorija
• Ekonomija jako ovisna o turizmu
(12.000.00 turista godišnje
doprinosi 80 % BDP-a
• Potpuna ovisnost o uvezenoj
energiji (96 % energije dolazi iz
nafte)
• High rise of the electric demand
• Nepresušan potencijal
OIE (3,000 - 4,500 eq.
hrs., and 3,000 Sun hors)
Politička predanost održivom razvoju
• Nezavisan, malen i slab sustav
električne opskrbe

4. Balance Energético de Canarias 2011
Navegación
4.022.634 Tep
7.337.665 Tep
FACTOR CONVERSION
Petróleo crudo 1,0 Tep/Tm
Gasolinas
1,1 Tep/Tm
Queroseno
1,1 Tep/Tm
Gasóleos
1,0 Tep/Tm
Fuelóleos
1,0 Tep/Tm
1.024.466 Tep
Generación Eléctrica
2.097.200 Tep
19.919 Tep
Calor
1.341.974 Tep
Electricidad
805.657 Tep
30.512 Tep
FACTOR CONVERSION
Energía Eléctrica
0,086 Tep/MWh
Eólica
0,086 Tep/MWh
Fotovoltaica
0,086 Tep/MWh
Pérdidas
Trans+Distr.
54.661 Tep
171,318 Tep
112,879 Tep
295.927 Tep
Ayunt.
Cabildos 151,777 Tep
GOBCAN
30.797 Tep

5. Instalirana i proizvedena električna energija
UKUPNO
SNAGA (MW)
3,177.3
9,368
ENERGIJA-GWH
LANZAROTE
Power (MW)
Energy (GWh)
TENERIFE
LA PALMA
Power (MW)
Energy (GWh)
116.4
273.52
Power (MW)
Energy (GWh)
1,333
3,715
GRAN CANARIA
LA GOMERA
Power (MW)
Energy (GWh)
Power (MW)
Energy (GWh)
23.2
74.06
1,251.7
3,707
FUERTEVENTURA
Power (MW)
Energy (GWh)
EL HIERRO
Power (MW)
Energy (GWh)
13.1
44.87
210.8
677.97
229.1
874.7

6. EUROPSKI OTOCI – IZAZOVI
Mala i slaba otočna mreža ograničava širenje promjenjivih i neprekidnih OIE
Većina otoka dostigla je maximum OIE širenje koji njihov električni sustav
može podnijeti bez da se riskira stabilnost mreže, što privatnim investorima
otežava nova ulaganja u sunce i vjetar
Nova infrastruktura za masivnu pohranu energije te istraživanje i razvoj u
novim energetskim prijenosnicima je potrebna da osigura da novi OIE
sustavi ne utječu otočnu električnu mrežu, pri čemu je ključna financijska
potpora EU

7. Energija i voda
20% energetske proizvodnje odlazi na desalinizaciju i
distribuciju vode.
Upotreba desalinizirane vode
Stambeni sektor & turizam
374,000 m³/dan
153 elektrane
Poljoprivreda
146,000 m³/dan
100 elektrane
Energetska potrošnja za desalinizaciju vode:
1Kgr goriva/ m³ desalinizirane vode
- za 522.000 m³/dan
- Uvoz 150.000 tona goriva /godišnje

8. Potencijal obnovljivih izvora energije
Solarna energija
Sati > 2,500 – 3,000 h/godina
Zračenje 5 - 6 kWh/m2 dan
Energija vjetra
Velika brzina vjetra 6 to 8 m/s
Prinos farmi vjetra: 3,000 – 4,500 ekvivalent sati

9. PECAN (Energetski plan za Kanarske otoke) 2006: OIE ciljevi 2015
Tip
2006
PECAN (2015)
Vjetar
137 MW
1.025 MW
Voda
1,3 MW
13,6 MW*
PV
0,6 MW
160 MW
80.000 m2
460.000 m2
Solarna termalna energ
Solar termoelektrična
30 MW
Biogorivo
30 MW
Valovi
50 MW

10. MAKSIMIZIRANE UTJECAA OVNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE
Barijere energiji vjetra na Kanarskim otocima
Električni sustav
Planiranje krajolika
Ekonomsko
administrativni problemi
Strategia za maksimizaciju penetracije OIE na Kanarskim
otocima
Studije
stabilnosti
mreže
Pohrana
energije
Predviđane vremenskih
uvjeta
Menadžment
potražnjom

11. PROCJENA ENERGETSKIH RESURSA I PROGNOZE
MREŽA MJERNIH POSTAJA
• 23 RADIOMETRIJSKE POSTAJE: Procjena proizvodnje
fotonaponskih postrojenja
• 33 VJETROELEKTRANE: Studije potencijala vjetra, koje su
potrebne za analizu izvedivosti vjetroelektrana na pojedinim
lokacijama
USLUGA PROGNOZA VREMENA: procijeniti energiju
koja ulazi u mrežu iz fotonaponskih i
vjetrogeneratora unutar vremenskog raspona od 696 sati (MM5, WRF).

12. DERLAB: Labaratorij decenyralizirane proizvodnje
energije
R+D+i lines
•
•
•
•
•
Procjena novih pristupa za kontrolu električne mreže
Upravljanje opterećenjem i pohranom
Testiranje mikromreže
GD Interconnection elements testing
Strategija za integraciju decentraliziranih sustava proizvodnje energije
(solar, wind …) u insularnim električnim mrežama

13. POHRANA ENERGIJE

14. VODIK
Integracija OIE s vodikovim tehnologijama:
• The ITC vizija: Kanarski otoci bi mogli postati prva ekonomija bazirana
na vodiku
kompresija
electrolysis
Generación eléctrica
transport
Proizvodnja vodika

15. Vodik : Najbitniji projekti OIE – H2
RES2H2
HYDROBUS
H2 energetski vektor
Praktična iskustva koja omogućuju ITC da
napreduje u poznavanju H2 tehnologija
HYDROHYBRID
H2 automotive fuel
Sa 1025 MW energije vjetra (PECAN cilj
) i kro korištenje energetskih viškova iz
perioda dana kada proizvodna nadmašuje
potrošnju, mogli bi se proizvesti vodika u
dovolnim količinama da se napaja 600
buseva

16. Nekoliko projekata pohrane energije koji su u tijeku, koje promovira
energetska kompanija (ENDESA) i TSO (Red Eléctrica de España) NaS, ZnBr,
Supercaps, Flywheels
Pohrana energije korištenjem
potencijala elevirane vode (Peak
Shaving)
4 Plants planned: Gran Canaria, Tenerife, La
Palma, La Gomera

17. Slučaj: El Hierro Otok
Vjetar – Elektrana na
pumpanu energiju vode
Od totalne ovisnosti o uvezenoj energiji
Do 100 % OIE
Smanjenje emisija, stvaranje lokalnih poslova,
energetska neovisnost, poboljšanje turističkog
imidža itd. su neke od pozitivnih eksternalija koje
opravdavaju financijsku potporu Španjolske vlade
projektu, kroz donaciju od 35 miljuna EUR (50%
investicijskih troškova)
Bez ove potpore ovaj projekt ne bi bio moguć
Ovo garantira povrat od 1 godina, internu stopu povrata od 7.5 %. Drugi
instrumenti kao specijalne tarifne sheme se razmatraju kao mjera povećanja
interne stope povrata za privatne investitore, tako da se interna stopa povrata
poveća na 8%

18. Trenutna situacija
44.87 GWh
• POTROŠNJA NAFTE
9 disel generatora

19. WIND – HYDRO Power station (only wind operation)
EL HIERRO WIND HYDRO POWER STATION

20. EL HIERRO SUSTAV VJETRA I PUMPNE HIDRO ENERGIJE
Površina
278 km2
Visina
1.501 m.
Populacija
10.890 inhab.
Elektrana (Diesel)
nominalna snaga
13,3 MW
Vršno opterećenje
7 MW
Vjetroelektrana
11,5 MW
Hidroelektrana subsistem
11,3 MW
Pumpna stanica
Ukupno
energije:
44,87 GWh
Energija vjetra: 27 GWh
Hidro:
6,87 GWh
Diesek:
11 GWh
6 MW
Gornji rezervoar
556.000 m3
Donji rezervoar
150.000 m3
Novi Diesel sustavi
Penetracija OIE
0
80%

26. Vjetar – elektrana na pumpanu
energiju vode
Bankabilan projekt
Pozitivne eksternalije
•Smanjenje emisija
•Stvaranje loklanih poslova
•Energetska neovisnst
•Popravljeni turistički imidž
•etc,
They are the justifications for the financial support of
Spain’s IDAE to the project, through a capital grant of 35
M€ (50 % of investment cost).
Ovo garantira povrat od 1 godina, internu stopu povrata od 7.5 %. Drugi
instrumenti kao specijalne tarifne sheme se razmatraju kao mjera povećanja
interne stope povrata za privatne investitore, tako da se interna stopa povrata
poveća na 8%
Bez ove potpore ovaj projekt ne bi bio
moguć

27. Vjetar – elektrana na pumpanu
energiju vode
The systems avoids:
VOC
SO2
47 Tm
742 Tm
CO2 Vjetar – elektrana na pumpanu energiju NOx
Fuel-Oil
vode
130.118 Tm
2.697 Tm
41.257 Tm
Ovaj sustav izbjegava ekvivalent 20
naftnih tankera od 2000 Tm svaki
(trenutno je 26 potrebno za
zadovoljenje potražnje)
BBC:
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/7951286.stm
EL HIERRO WIND HYDRO POWER STATION

28. PROYECTO
ISLE-PACT
INSTITUTO TECNOLÓGICO
DE CANARIAS

29. Potrebna potpora Europske komisije za prevladavanje
postojećih barijera za maksimalnu penetraciju OIE na
europskim otocima
Trenutne barijere za OIE su tehničke, regulatorne/administrativne,
marketinške, ali Europska potpora bi se trebala fokusirati na postojeće
financijske barijere privatnim investicijama u OIE
• Visoka cijena tehnologija
• Visoki početni troškovi investicija
• Visoki troškovi financiranja
Europska komisija bi trebala doprinjeti razvoju OIE
kroz
• Prefernecirane zajmove
• Kapitalne subvencije
• Tarifne sustave potpore

30. Ciljevi Pakta Otoka
• Postići ukupan cilj od više od 20% smanjenja CO2 emisija do 2020
godine
• Pokazati političku odlučnost otoka naspram EU ciljeva razvoja
održve energije kroz potpisivanje OBVEZATNE DEKLARACIJE, Pakta
otka
• Razvoj Otočnih akcijskih planova za održivu energetiku
• Procjena ekoloških i socio-ekonomskih utjecaja
• Stvaranje niz prioritetnih bankabilnih projekata i načina za njihovo
financiranje
+
=
Reductions
30

31. Sporazum otoka
62 otočne jedinice su potpisale sporazum otoka (Pact of Islands)
•
•
•
•
•
•
•
7 upravnih jednica Kanarskog otočja
Regije zapadnih otoka, Gotland, Hiiumaa, Saaremaa, Öland-a and
Krete
Autonomne vlade (regije) Sardinije, Sicilije, Azurno otočje i Madeira
18 grčkih otočnih općina u Aegeanu
13 općina iz Cipra
5 lokalnih vijeća iz Malte
Samsø iz Danske
Više otoka je u fazi priključenja
60 SEAPS otoka je u naprednim fazama pripreme
9 ISEAPs morat će biti službeno prihvaćeno od strane vlasti
44 projekta jepredano– 33 ih je zadržano
31

32. Minimreža La Graciosa
658 stalnih stanovnika
342 kuća
Ciljevi
Smanjenje potreba za fosilnim gorivima kako bi se zadovoljile
energetske potrebe kućanstava i javnih servisa, maksimiziranjem
širenja utjecaja obnovljivih izvora energije
Opterećenje električne mreže
Trenutačno je tamo podvodni kabel snage 1,030 kW, i godišnjom
potrošnjom električne energije od 3.484.914 kWh.
Minimalna snaga
204,08 kW
Maximalna snaga
668,00 kW

33. Minimreža La Graciosa
Mikro mreža
će kombinirati sustav
fotonapona,vjetra i dizela za opskrbu,
energetskih potreba otoka La Graciosa.
Pohrana energije: samo baterije
Control and power
conditioning unit
Batteries
Photovoltaic
913 kWp
1.551.250 kWh/yr
Wind
50 kW
65.000 kWh/yr
Diesel
500 kW
131.400 kWh/yr
Yearly product.
1.747.650 kWh/yr
Electric demand
1.667.550 kWh/yr
Excess
80.100 kWh/yr
Loads
Total cost
7.062.000 €
Public support
2.547.329, €
IRR (Inc.Public suport)
12,4%

35. Punta Jandía Wind Diesel System, Otok Fuerteventura Island
Analiza bankabilnosti postojećeg autonomnog
sustava obnovljive energije

36. BANKABILNI PROJEKTI
Identificirati i analizirati potencijalne obnovljive energije, energetsku
učinkovitosti i održivi transport izvedivih projekata, kako bi se ojačale
privatne investicije s javnom potporom (JPP partnerstvo)
• Identifikacija projekata
Sastavljena je preliminarna lista od 92 projekta
• Prioritizacija ključnih projekata
Izabrano su 54 projekta za analizu bankabilnosti
Reductions
• Pripremna studija izvedivosti & bankabilnosti
Analiza projekata kako bi se procijenila njihova profitabilnost u pogledu
financijskih parametara(PAYBACK, NPV i IRR)
•
Pozitivne eksternalije identificirane i ocijenjene za svaki predloženi projekt
• Procjena javna podrške, putem mogućih zajmova potrebnih kako bi se
osigurao miminmalna razumna profitabilnost za privatne investitore za svaki
predloženi projekt

37. ALL PARTNERS – Identification of projects
Co - WESTERN ISLES
P1 – MUN. OF GOTLAND
P2 - AREAM
P3 – ITC (WP Leader)
P5 - DAFNI
P6- REAC
P7 - PEPS
P8 - MALTA
P9 - CYPRUS EN. AG.
P10 - SAMSØ EN. ACAD.
P11 - ARENA
Ukupno
* Olands
** Saaremaa
*** Hiumaa
3 + 3*
5
7
24
22
6
6
6
4
4
92
3
2
7
11
7
6
6
3
2
2
54
0,1
IRR
Partneri
Broj
Broj
identificiranih analiziranih
projekata
projekata
3
3
0,09
0,08
0,07
5,8 %
0,06
Inf 6 %
Inf 5 %
0,05
Inf 4 %
0,04
Inf 3 %
Inf 2 %
0,03
Inf 1 %
0,02
0,01
2,000 x 10 7
2,200 x 10 7
2,400 x 10 7
2,600 x 10 7
2,800 x 10 7
Investment
23,800,000 €

38. INDEX BANKABILNOSTI
Index je indikator koji izražava postotak javne podrške
koji svaki projekt treba kako bi postigao bankabilnost
(proizveo pozitivan utjecaj na povrat na investicije za
privatne ulagače
Ovaj indikator bankabilnosti definiran je 0 od 10
kako bi se osigurali parametri koji omogućavaju
kreiranje skale “ovisnosti o javnom
financiranju”između različitih projekata.
Indikator bankabilnosti=0 : projekt treba manje
od 10 % (u smislu investicijskih troškova) javnih
subvencija
Indikator bankabilnosti=10 : projekt je u
potpunosti financiran javnim subvencijama
INDEX
Potrebna javna BANKABILNOpodrška
STI
0% - 10%
0
11% - 20%
1
21% - 30%
2
31% - 40%
3
41% - 50%
4
51% - 60%
5
61% - 70%
6
71% - 80%
7
81% - 90%
8
91% - 99%
9
100%
10

39. RESULTS OF BANKABILITY ANALYSIS
BANKABILAN
* Bankabilni sami po sebi bez
ikakve javne podrške
25%
20%
Projects
INDEX
BANKABILNOS
Broj
TI
projekata
00*
6
13%
0
8
13%
1
11 20%
2
9
17%
3
6
11%
4
5
9%
5
3
6%
6
3
6%
8
1
2%
9
2
4%
TOTAL
54 100%
15%
10%
5%
0%
00
0
1
2
3
4
5
Index bankabilnosti
6
8
9

40. Zaključci
Većina OIE projekata uključuje tehnologije kojima nedostaje
konkurenta zrelost većine tehnologija baziranih na fosilnim
gorivima. Kako bi privukli privatne investicije podrška regionalne,
nacionalne i europske javnosti je potrebna
Javna dobrobit, u okvirima pozitivnih eksternalija, trebala bi biti
baza za neophodne javne subvencije (zajmovi, poticajna cijena,
itd), kako bi se osigurao minimum prihvatljivog povrata na
investiciju za privatne ulagače
Učinkovita strategija trebat će predanost Europske komisije kako bi
se financijski poduprli projekti prepoznati kao energetski efikasni i
OIE
Inicijative kao PACT of ISLANDS su dobrodošle kao prvi korak kako bi se
ojačalo javno-privatnog partnerstvo potrebno za promociju energetske
učinkovitosti na europskim otocima.

41. Hvala na pažnji