Anatomy of pharynx and larynx

1. PHARYNX,
LARYNX

2. Pharynx je šuplji
muskulomembranozni
organ koji leži između
nosne i usne šupljine
sa jedne strane i
grkljana i jednjaka sa
druge strane.
PHARYNX

3. Pharynx se pomoću
svojih mišića veže za os
palatinum,
pterygoideum i hyale, te
za krikoidnu i tireoidnu
hrskavicu grkljana.
PHARYNX

4. PHARYNX
Ždrijelna šupljina -
cavum pharyngis
predstavlja
raskrsnicu dvaju
puteva,
respiratornog i
digestivnog puta, te
tako u ždrijelnoj
šupljini
razlikujemo dva
dijela:

5.  dio ždrijelne
šupljine kojim za
vrijeme disanja
prolazi vazduh je
pars respiratoria
(pars nasalis
pharyngis) i
 dio kojim prolazi
hrana je pars
digestoria (pars
oralis
pharyngis).
PHARYNX

6. PHARYNX
Granica između ova dva dijela je arcus palatopharyngeus.
Arcus palatopharyngeus je nabor sluznice ždrijela koji ide sa
slobodnog ruba mekog nepca (arcus palatinus) na lateralne
zidove faringealne šupljine prema dorzalnom rubu ulaza u
jednjak – aditus oesophagei.

7. PHARYNX
Ždrijelna šupljina ima sedam otvora od kojih su
dva u pars digestoria : isthmus faucium i aditus
oesophagei,

8. Otvori u pars
respiratora su:
- dvije choanae
(najveći), smještene
dorzalno, a preko
kojih ždrijelo ima
komunikaciju sa
nosnom šupljinom.
PHARYNX

9. PHARYNX
- na lateralnim zidovima ždrijela se nalazi po jedan poput
proreza kosi otvor - ostium pharyngeum tubae auditivae
koji vodi u Eustahijevu tubu i preko nje u prostor srednjeg
uha - cavum tympani u kojem je smješteno srednje uho.
.
Ostium pharyngeum tubae auditivae je okružen naborom
sluznice, a kod konja je tu uklopljena hrskavica, koja je
nastavak hrskavice tubae auditivae

10. - aditus laryngis - ulaz
u grkljan smješten na
kaudoventralnom zidu
ždrijela.
PHARYNX

11. SACCUS AEROFORUS (DIVERTICULUM
TUBAE AUDITIVAE) - ZRAČNI MJEHUR
Diverticulum tubae auditivae
je ventralno proširenje tubae
auditivae.
Od domaćih životinja ima je
samo konj.
Smještena je između baze
lobanje i atlasa dorzalno te
pharynxa ventralno.

12. Zračne mjehuri nisu jedinstvene građe, nego se
sastoje od lateralnog i medijalnog odjeljka.

13. Prosječni kapacitet
zračnih vreća je oko
300ml, od čega jedna
trećina pripada
lateralnom odjeljku.
SACCUS AEROFORUS (DIVERTICULUM
TUBAE AUDITIVAE) - ZRAČNI MJEHUR

14. SACCUS AEROFORUS (DIVERTICULUM
TUBAE AUDITIVAE) - ZRAČNI MJEHUR
Diverticulum tubae auditive je
građen od nježne mukozne
membrane koja je labavo
povezana sa okolnim
strukturama.
Kod mladih životinja su
prisutni brojni limfni čvorići

15. Treba napomenuti da
ždrijelni otvor tube auditive
svojim položajem
omogućava izlijevanje
nakupljenog sadržaja iz
zračnom mjehura u farinks.
Zračni mjehuri lijeve i
desne strane su vrlo često
različite veličine.
SACCUS AEROFORUS (DIVERTICULUM
TUBAE AUDITIVAE) - ZRAČNI MJEHUR

16. Na ulazu u ždrijelnu šupljinu iz usne i nosne šupljine te
u zidu mekog nepca se nalazi sloj limforetikularnog tkiva koje
oko ulaznih otvora čini limfatični prsten (Waldayerov
limfatični prsten).
 U sluznici respiratornog dijela ždrijela se nalazi:
- Tonsilla tubaria na unutrašnjoj strani otvora Eustahijeve
tube, osim kod mesojeda,
- brojne žlijezde – gll. pharyngeae
- kao i naslaga limforetikularnog tkiva.
Sluznica ovog dijela ždrijela je respiratorna.
PHARYNX

17. LARYNX - grkljan
Larynx je hrskavičava cijev koja spaja ždrijelo i dušnik.
Ima vokalnu i respiratornu funkciju.
Larynx se smjestio na prelazu glave u vrat između oba
ramusa mandibulae.

18. LARYNX - grkljan
U njegovoj građi sudjeluje
nekoliko hrskavica a to su:
1. Catrilago epiglottica
(dišni poklopac)
2. Cartilago arytenoidea
(ljevkasta hrskavica)
3. Cartilago cricoidea
(prstenasta hrskavica)
4. Cartilago thyreoidea
(štitna hrskavica) koja
je najveća.
Carilago epiglottica (epiglottis)
je građen iz hrskavice
elastičnog tipa dok su ostale tri
hrskavice hijaline građe.

19. Međusobno su
hrskavice povezane
ligamentima,
membranama i
mišićima, tako da
one zatvaraju
grkljansku šupljinu -
cavum laryngis koja
je obložena
respiratornom
sluznicom.

20. Cartilago thyreoidea - štitna hrskavica
Tireoidna hrskavica (neparna) sastoji se iz ploče -
lamina (dextra et sinistra) cartilago thyreoideae i tijela -
corpus. Lamine se ventromedijalno spajaju i formiraju
corpus cartilago thyreoideae. Na corpusu se kod muških
životinja nalazi ventralno izbočina - prominentia
laryngica (pomum adami- adamova jabučica).

21. Kod konja sa kaudalne strane
corpusa cartilago thyroideae je
izražena usjeklina - incisura
thyreoidea caudalis.
Cartilago thyreoidea - štitna hrskavica

22. Cartilago thyreoidea
Incisura thyreoidea caudalis je kod ostalih životinja
daleko manja tj. nejasna, a kod svinje nedostaje.
Preživači imaju i kranijalno plitku usjeklinu incisura
thyreoidea cranialis

23. Cartilago thyreoidea
Dorzalni rub obje lamine
ima nastavke,
orodorzalno- cornu
orale (1) i
aborodorzalno- cornu
aborale(2).
Cornu orale je
sinhondralno povezan sa
thyreohyoidom jezične
kosti.

24. Cartilago thyreoidea
Ispod cornu orale je
mala pukotina -
fissura cartilago
thyreoideae (3).
Ovu pukotinu
nepotpuno premoštava
ligamenat tako da je tu
ostao mali otvor
foramen thyreoidem
(4) kroz koji prolazi n.
laryngicus cranialis.

25. Cornu aborale artikulira sa krikoidnom hrskavicom.
Na lamini tireoidne hrskavice se uočava još i kosa
linija - linea obliqua na kojoj završavaju dva mišića
(m. thyreohyoideus i m. thyrepharyngeus).
Cartilago thyreoidea - štitna hrskavica

26. Cartilago cricoidea
- prstenasta hrskavica
Prstenasta krskavica grkljana
ima svoju ploču - lamina
cartilago cricoideae (a) i
ventralno luk - arcus cartilago
criciodeae (b).
Ova hrskavica ima izgled
prstena pečatnjaka.
Ploča prstenaste hrskavice
dorzalno nosi mišični greben -
processus muscularis (c).

27. Cartilago arytenoidea - ljevkasta
hrskavica
Ljevkasta hrskavica (parna) ima oblik
trostrane piramide sa svojih tri ugla.
(nazodorzalni, kaudodorzalni i ventralni tupi
ugao)

28. Cartilago arytenoidea - ljevkasta
hrskavica
Na nazodorzalnom uglu se nalazi izdanak koji
nosi naziv cartilago corniculata aritenoidne
hrskavice (proc. corniculatus)(18) koji je dobro
izražen kod svih životinja, s tim što je kod svinje
još i rascjepljen.

29. Cartilago arytenoidea - ljevkasta
hrskavica
Ventralni ugao nosi processus vocalis
za koji se prihvata lig. vocale i m. vocalis.

30. Cartilago arytenoidea - ljevkasta
hrskavica
Kaudodorzalni ugao artikulira sa
cartilago cricoidea. Facies articularis (15)

31. Cartilago arytenoidea
Također, razlikujemo i dvije
površine ove hrskavice
- FACIES LATERALIS
podjeljenu processusom
muscularisom (a) na manju
dorzalnu i lateralnu površinu
- FACIES MEDIALIS koja
nosi artikul. površinu za
prstenastu hrakavicu (e)

32. Cartilago epiglottica
(epiglottis)
To je jedina hrskavica grkljana
elastičnog tipa.
Nalazi se na ulazu u grkljan.
Na bazi epiglotisa kod konja se
nalaze lijevi i desni nastavak-
processus cuneiformis.

33. Cartilago epiglottica (epiglottis)
Kod konja je trouglasta, preživača ovalna,
kod svinje okruglasta a kod mesojeda
četverouglasta.

35. Ligamenti i membrane koje
povezuju hrskavice grkljana

36. Mišići grkljana –
unutrašnji i
vanjski

37.  CAVUM LARYNGIS
 Unutrašnji prostor larinksa je presvučen respiratornom sluznicom isto kao i dušnik i respiratorni dio ždrijela.
Sluznica larinksa pravi tri nabora. Jedan nabor - plica aryepiglottica, se nalazi između postranog ruba epiglotisa i cartilago
corniculata aritenoidne hrskavice. Ostala dva nabora (plica ventricularis /plica vestibularis/ i plica vocalis) su sa lijeve i
desne strane prave laringealne šupljine (cavum laryngis intermedium).
 Unutrašnjost larinksa ima četiri dijela: aditus laryngis (ulaz), vestibulum laryngis (predvorje larinksa), cavum laryngis
intermedius (prava laringealna šupljina) i cavum laryngis caudale ( izlaz iz larinksa).
 1. Aditus laryngis - ulaz u larinks formira ventralno epiglotis, lateralno plica aryepiglottica i dorzalno catrilago
corniculata aritenoidne hrskavice.
 2. Vestibulum laryngis - predvorje larinksa se pruža od aditusa laryngis do prvog nabora sluznice - plica
ventricularis. U vestibulumu se nalazi slijepi džep - ventriculus laryngis medius smješten mediano na bazi epiglotisa
 3. Između obje plike ventrikularis se nalazi pukotina - rima vestibuli koja predstavlja ulaz u cavum laryngis
intermedium. Prava laringealna šupljina obuhvata oba nabora sluznice tj. plica ventricularis i plica vocalis. Plica
ventricularis prekriva lig. ventriculare (lig vestibulare) i m. ventricularis. Plica vocalis prekriva lig. vocale, a paralelno sa
njim je m. vocalis. Plica vocalis zajedno sa lig. vocale i m. vocalis gradi glasnu žicu - labium vocale. Između plicae
ventricularis i plicae vocalis, nalazi se procjep - rima ventriculi koja vodi u lateralnu slijepu vreću - ventriculus laryngis
lateralis. Između labia vocalia je prostor - rima glottidis (glottis), koja se pruža još i između ljevkastih hrskavica (cartilago
arytenoidea). To je ujedno i najuže mjesto u larinksu. Dio glottisa koji se nalazi između labia vocalis je pars
intermembranacea i to je prava rima glottidis. Dio glottisa koji se nalazi između aritenoidnih hrskavica je pars
intercartilaginea - dišni otvor. Pars intercartilaginea rimae glottidis je široki prostor uvijek otvoren za nesmetan prolaz zraka
pa je po funkciji glottis respiratoria, dok je pars intermembranacea po funkciji glottis vocalis, odnosno dio gdje se stvara
glas.
 Kod goveda nedostaje plica ventricularis, lig. ventriculare i ventriculus laryngis medium. Ventriculus laryngis medium
nedostaje kod psa, a lig. ventriculare i ventriculus lateralis nedostaju kod mačke.
 4. Cavum laryngis caudale pruža se od labia vocalia sve do prvog trahealnog prstena i predstavlja prelaz iz uske
rimae glottidis u širi dušnik. Izlaz iz larinksa ograničava lig. cricotracheale.
 Vaskularizacija larinksa - arterijsku krv grkljanu dovode a. laryngica, a. pharyngica ascendens i grane a. maxillaris externa.
Vensku krv odvode istoimene vene koje se ulijevaju u v. jugularis.
 Inervacija larinksa- inervacija je dvojaka; muskulaturu larinksa inervira n. laryngicus caudalis (motoričan živac) osim za m.
cricothyreoideum. Drugi živac je n. laryngicus cranialis (osjetni živac)(n. laryngicus reccurens) i on inervira m.
cricothyreoideum i sluznicu larinksa. Oba živca su grane n. vagus-a - živac lutalac.