SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 6
Descargar para leer sin conexión
Vizantijska umetnost
Uvod
Postavlja se pitanje kada je započelo Vizantijsko carstvo, odnosno kada možemo da
datujemo vizantijsku umetnost. Mnogi istoričari uzimaju osnivanje Konstantinopolja
(Carigrada) kao početak Vizantijskog carstva. Godina 330 se uzima kao zvanična
godina osnivanja Carigrada, mada je početak gradnje započet 325 godine. Carigrad je
osnovan u mestu zvanom Vizantion, otud se koristi naziv Vizantinci, dok su oni sebe
zvali Romejima, što ukazuje na njihovu duboku vezanost za Rimsko Carstvo.
Vizantija se zasniva na tri stuba: rimsko pravo, hrišćansku veru i helenističku kulturu,
sve tri karakteristike ostaće dominantne tokom čitavog njenog postojanja. Vizantijsko
carstvo trajalo je hiljadu godina, započeto je osnivanjem prestonice u Istočnom
Rimskom Carstvu a trajaće do 1453. godine kada je Carigrad osvojio turski sultan
Mehmed II Osvajač. Ostaci vizantijske kulture ostaće još žive u udaljenim
provincijama carstva Mistri, delovima Srbije, Gruziji dok konačno Moskva
simbolično ne postane „Treći Rim“. Karakteristika vizantijske umetnosti je njena
konstantnost i odanost hrišćanskim kanonima. Vizantijom je vladao car, odnosno
vasilevs. Njegova vladavina je data od boga i on je imao primat nad crkvom, tako da
su vizantijski vasilevsi presedavali Vaseljenskim saborima. U prvim vekovima
Vizantiju su potresale hrišćanske raspre. Sam naziv vaseljenska crkva zapravo
označava crkva čitave vaseljenje tj crkva čitavog sveta i na nebu i na zemlji.
Pravoslavna crkva priznaje 7 vaseljenskih sabora i oni će imati uticaj na umetnost,
posebno se izdvajaju 2 sabora: III Vaseljenski sabor 431 (Efes) i VII Vaseljenski
sabor u Nikeji 797 godine
Periodiznacija vizantijske umetnosti:
Vizantijsku umetnost možemo da podelimo na tri preioda:
 Ranovizantijski 324. - 610. g
Od osnivanja Carigrada do ikonoborstva
 Srednjevizantijski, 610. - 1025. g
Od VII Nikejskog sabora o ikonoborstvu do pada Carigrada pod Latinsku vlast u IV
krstaškom pohodu. Ovaj period su obuhvatile vladavine dve dinastije Makedonaca i
Komnina
 Poznovizantijski, 1025. - 1453. g
Pocinje vladavinom Aleksija I Komnina; Pad Carigrada pod Latinsku vlast (IV
krstaski rat), uspon pod Mihailom VII Paleologom i konacno pad Carigrada 1453

Ranovizantijski period
Iako je ranovizantijski period vezan za vladavinu Konstantina I Velikog i njegovu
graditeljsku delatnost sve više se razdvaja ranohrišćanski period od ranovizantijskog.
Obično se uzima umetnost VI veka, gradnja petobrodnih bazilika i pojave jedne od
najznačajnijih ličenosti rane istorije Vizantije, a to je Justinijan I.
Justinijan I nastavlja graditeljsku delatnost svog velikog prethodnika Konstantina.
Konstantin I je započeo gradnju najznačajnije crkve istočnog sveta-crkvu Svete Sofije u
Carigradu.
Crkva Svete Sofije u Carigradu
Crkva Svete Sofije prvo je građena kao bazilika i bila je dovršena 360. godine. Međutim,
ova bazilika je bila razrorena 532 u pobuni Nika, kada je i sam Justinijan umalo izgubio
presto. Nakon smirivanja pobune, on počinje novu izgradnju crkve i ona je bila završena
za samo pet godina. Za ovu priliku je angažovao dvojicu arhitekata koji su imali posebne
veštine koje su bile neophodne da bi se zamisao nove crkve izvela. Antemije iz Trala je
bio stručnjak za geometriju, teoriju statike i kinetike, dok je Isidor iz Mileta bio stručnjak
za fiziku i pisao je o tehnikama o presvođavanja. U literaturi se pominje, da je nakon
izgradnje došlo do urušavanja kupole i da je taj zadatak zapravo završio Isidor Mlađi.
Takođe, ukoliko posmatramo istoriju crkve odmah ćemo uočiti da crkva ima više naziva:
Sveta Sofija, Hagia Sofija i Aja Sofija. Poput grada u kojem je podignuta i sam crkva je
menjala naziv kako su se menjale vlasti i vere. Sagrađena je kao crkva, pretvorena je u
džamiju čim je osvojen Carigrad 1453, tada dobija naziv Aja Sofija, da bi nakon
modernizacije Turske pod Ataturkom postala muzej što je dan danas njena funkcija.
Crkva je spoj crkve podužnog tipa (longitudinalna crkva bazikalnog tipa) i crkve
centralnog tipa sa kupolom. U cenralnom delu se nalazi velika kupola koja simboliše
nebeski svod, dok se podnožju nalazi niz prozora koji bočno propuštaju svetlost. Sama
kupola počiva na dve polukalote, dok je je sa strane podupiru četiri polukalote, ispod se
nalaze dve polukružne niše sa otvorenim arkadama. Kupola takođe počiva na četiri
stupca koji nose snažne lukove, dok je prelaz iz kvadrata u krug oboda kupole izveden uz
pomoć sferičnih trouglova koji se nazivaju pandantifi. Kupola na pandantifima postaće
uobičajena za sve crkve sa kupolom u istočnom svetu.
Ravena
Pošto se iz ovog perioda vizantijske umetnosti nisu sačuvali svi spomenici u samom
Carigradu kompleks spomenika i crkava u Raveni predstavljaju važan topos za
proučavanje umetnosti ovog perioda koji je bio pod direktnim uticajem dvorske
umetnosti Carigrada. U početku Ravena je bila važna luka na Jadranu, da bi zatim postala
prestonica zapadnorimskog carstva (402), da bi krajem veka bila prestonica ostrogorskog
kralja Teodoriha
Zatim, Ravena postaje glavni centar vizantijske provincije na Apeninskom poluostrvu.
Procvat doživljava u 6. veku u vreme cara Justinijana, episkopa Maksemilijana i
dobrotvora Julijana Argentija.
San Vitale u Raveni
Crkva je započeta još u vreme kralja Teodoriha, ali je glavni tok gradnje i ukrašavanja
završen u vreme vizantijske vlasti pod arhiepiskopom Maksemilijanom. Crkva svojom
arhitekturom i mozaicima predstavlja direktan uticaj carigradske dvorske arhitekture toga
doba. Ova crkva ima oktogonalnu osnovu (osmougaonu), ima narteks i apsidu. Ovakav
tip dvorske crkve direktno je preuzet od dvorske crkve Svetog Srđa i Vakha u Carigradu i
imaće veliki uticaj na potonje dvorske crkve u srednjem veku, pre svega isti tip crkve
javiće se u arhitekturi Dvorske kapele u Ahenu, prestonici cara Karla Velikog, osnivača
karolinške dinastije.
Crkva San Vitale je ostala najpoznatija po sačuvanim mozaicima. Dva najpoznatija
mozaika nalaze se zidovima sa obe strane oltara tako da su okrenuti jedan prema drugom.
Na jednom mozaiku je prikazan car Justinijan sa pratnjom, dok je na drugom prikazana
carica Teodora sa pratnjom.
Car Justinijan sa pratnjom
Iako carski par nije bio prisutan na svečanostima, ovde je prikazan povodom osvećenja
crkve i da bi se istakla njihova vlast nad crkvom i državom, kao i da bi podržali
arhiepiskopa Maksimilijana koji je u to vreme bio omiljen u Raveni.
Ukoliko posmatramo figure uočićemo da su prikazana vitka tela sa malim glavama, ali
izraženim očima što je bila odlika carske umetnosti toga doba. Detaljno je prikazana
odeća, posebno su istaknuti delovi odeće carskog para koji je ovde imao ulogu u svečanoj
povorci koja se odvija pred posmatračem. Način kako je sve ovo prikazano ukazuje da mi
zapravo posmatramo nebeski, a ne zemaljski dvor. Prolaznost je ovde zamenjena
večnošću nebeskog carstva i samim tim i jedinstvo političke i duhovne vlasti iskazuje da
je vizantijski vasilevs (car) Bogom dana vlast (dolazi od Boga). Mozaici nas navode da je
cara Justinijana i caricu Teodoru uporedimo sa Isusom i Bogorodicom. Na rubu
Teodorine haljine izvezena je scena Tri mudraca ( ova scena vezuje se sa Rođenjem
Hristovim (Božić), kada su tri mudraca sa istoka došli da se poklone malom Hristu i
Bogorodici ). Car Justinijan je sa druge strane prikazan sa dvanaestoricom pratilacapandan Hristu sa dvanaest apostola (apostoli su učenici Hristovi, npr. S. Petar, S. Pavle,
S. Jovan Apostol..) Takođe, ono što ovu scenu izdvaja je i da su prikazani likovi na ovim
mozaicima verno prikazani vodeći računa o njihovim individualnim karakteristikama, ali
osnovni ideal lepote je zadržan. Tako da ćemo od ovog trenutka pa na dalje u vizantijskoj
umetnosti videti obla lica sa krupnim tamnim očima, povijenim obrvama, malim ustima i
dugim nosem koji je skoro orlovski i ovome se izražava ta konstatnost u vizantijskoj
umetnosti

Carica Teodora sa pratnjom
Zaključak
Umetnost ranovizantijskog perioda u osnovi je carska umetnost i ostavila je velika dela
umetnosti koji su svima prepoznatljivi. Osnovni modeli umetnosti ovog perioda
pojavljivaće se i u kasnijem periodu, pre svega crkva sa kupolom na pandantifima,
karakteristične crte lica figura i bogato ukrašena odeća. Međutim, već u
srednjevizantijskom periodu, carsku umetnost zameniće monaška umetnost koja je
skromnija. Mozaici će ostati u carskim crkvama i palatama, dok će fresko slikarstvo
postati dominatna slikarska tehnika u manastirima koji će se podizati tokom narednih
perioda vizantijske umetnosti.
dugim nosem koji je skoro orlovski i ovome se izražava ta konstatnost u vizantijskoj
umetnosti

Carica Teodora sa pratnjom
Zaključak
Umetnost ranovizantijskog perioda u osnovi je carska umetnost i ostavila je velika dela
umetnosti koji su svima prepoznatljivi. Osnovni modeli umetnosti ovog perioda
pojavljivaće se i u kasnijem periodu, pre svega crkva sa kupolom na pandantifima,
karakteristične crte lica figura i bogato ukrašena odeća. Međutim, već u
srednjevizantijskom periodu, carsku umetnost zameniće monaška umetnost koja je
skromnija. Mozaici će ostati u carskim crkvama i palatama, dok će fresko slikarstvo
postati dominatna slikarska tehnika u manastirima koji će se podizati tokom narednih
perioda vizantijske umetnosti.

Más contenido relacionado

La actualidad más candente

La actualidad más candente (20)

Umetnost starog Istoka: Umetnost Mesopotamije
Umetnost starog Istoka: Umetnost MesopotamijeUmetnost starog Istoka: Umetnost Mesopotamije
Umetnost starog Istoka: Umetnost Mesopotamije
 
Umetnost starog Egipta
Umetnost starog Egipta Umetnost starog Egipta
Umetnost starog Egipta
 
Renesansa cela prirodni
Renesansa cela prirodniRenesansa cela prirodni
Renesansa cela prirodni
 
Ranohiscanstvo
RanohiscanstvoRanohiscanstvo
Ranohiscanstvo
 
Barok ceo
Barok ceoBarok ceo
Barok ceo
 
Mesopotamija
MesopotamijaMesopotamija
Mesopotamija
 
Romantizam
RomantizamRomantizam
Romantizam
 
Arhitektura anticke grcke
Arhitektura anticke grckeArhitektura anticke grcke
Arhitektura anticke grcke
 
Helenska kultura
Helenska kulturaHelenska kultura
Helenska kultura
 
Egipat za ucenike prvog razreda
Egipat za ucenike prvog razredaEgipat za ucenike prvog razreda
Egipat za ucenike prvog razreda
 
Romanski i gotski stil gradnje
Romanski i gotski stil gradnjeRomanski i gotski stil gradnje
Romanski i gotski stil gradnje
 
Praistorija
PraistorijaPraistorija
Praistorija
 
Rim - skulptura i slikarstvo
Rim - skulptura i slikarstvoRim - skulptura i slikarstvo
Rim - skulptura i slikarstvo
 
Islamska umetnost
Islamska umetnostIslamska umetnost
Islamska umetnost
 
Србија кроз векове презентација
Србија кроз векове презентацијаСрбија кроз векове презентација
Србија кроз векове презентација
 
Хуманизам и ренесанса
Хуманизам и ренесансаХуманизам и ренесанса
Хуманизам и ренесанса
 
Likovna kultura 47
Likovna kultura 47Likovna kultura 47
Likovna kultura 47
 
5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka5. razred Stara Grčka
5. razred Stara Grčka
 
32.југославија од 1945 до 2000. године
32.југославија од 1945 до 2000. године32.југославија од 1945 до 2000. године
32.југославија од 1945 до 2000. године
 
2. Autotrofi i heterotrofi
2. Autotrofi i heterotrofi2. Autotrofi i heterotrofi
2. Autotrofi i heterotrofi
 

Destacado

Delovi crkve
Delovi crkveDelovi crkve
Delovi crkveart2you
 
Andre Grabar Vizatija
Andre Grabar VizatijaAndre Grabar Vizatija
Andre Grabar Vizatijabesnaglista
 
Ambijentalne celine
Ambijentalne celineAmbijentalne celine
Ambijentalne celineart2you
 
Arabljani u ranom srednjem veku
Arabljani u ranom srednjem vekuArabljani u ranom srednjem veku
Arabljani u ranom srednjem vekuandjelan
 
Vizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem vekuVizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem vekuandjelan
 

Destacado (6)

Delovi crkve
Delovi crkveDelovi crkve
Delovi crkve
 
Andre Grabar Vizatija
Andre Grabar VizatijaAndre Grabar Vizatija
Andre Grabar Vizatija
 
Ambijentalne celine
Ambijentalne celineAmbijentalne celine
Ambijentalne celine
 
Arabljani u ranom srednjem veku
Arabljani u ranom srednjem vekuArabljani u ranom srednjem veku
Arabljani u ranom srednjem veku
 
Vizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem vekuVizantija u ranom srednjem veku
Vizantija u ranom srednjem veku
 
Kultura starog Rima
Kultura starog RimaKultura starog Rima
Kultura starog Rima
 

Similar a Ranovizantijski period lekcija (20)

Venecia
VeneciaVenecia
Venecia
 
Konstantinopolj
KonstantinopoljKonstantinopolj
Konstantinopolj
 
Gotika
GotikaGotika
Gotika
 
Put rimskih imperatora
Put rimskih imperatoraPut rimskih imperatora
Put rimskih imperatora
 
Umetnost ranog srednjeg veka
Umetnost ranog srednjeg vekaUmetnost ranog srednjeg veka
Umetnost ranog srednjeg veka
 
Umetnost ranog srednjeg veka
Umetnost ranog srednjeg vekaUmetnost ranog srednjeg veka
Umetnost ranog srednjeg veka
 
Istorija umetnosti-stari-grad-aleksandra-novaković
Istorija umetnosti-stari-grad-aleksandra-novakovićIstorija umetnosti-stari-grad-aleksandra-novaković
Istorija umetnosti-stari-grad-aleksandra-novaković
 
Ниш
НишНиш
Ниш
 
Likovna kultura 52
Likovna kultura 52Likovna kultura 52
Likovna kultura 52
 
МАНАСТИР СВЕТЕ БОГОРОДИЦЕ У СИЋЕВАЧКОЈ КЛИСУРИ
МАНАСТИР СВЕТЕ БОГОРОДИЦЕ У СИЋЕВАЧКОЈ КЛИСУРИМАНАСТИР СВЕТЕ БОГОРОДИЦЕ У СИЋЕВАЧКОЈ КЛИСУРИ
МАНАСТИР СВЕТЕ БОГОРОДИЦЕ У СИЋЕВАЧКОЈ КЛИСУРИ
 
Ranohiscanstvo
Ranohiscanstvo Ranohiscanstvo
Ranohiscanstvo
 
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
3-5-1-barok-u-italiji-slikarstvo.pptx
 
Црква у Мачкату Давид Синђић
Црква у Мачкату Давид СинђићЦрква у Мачкату Давид Синђић
Црква у Мачкату Давид Синђић
 
Немањићи
НемањићиНемањићи
Немањићи
 
Romanicki stil
Romanicki stilRomanicki stil
Romanicki stil
 
Kultura srednjovekovne Srbije
Kultura srednjovekovne SrbijeKultura srednjovekovne Srbije
Kultura srednjovekovne Srbije
 
Kalemegdan gornji grad
Kalemegdan gornji gradKalemegdan gornji grad
Kalemegdan gornji grad
 
Skripta slaveni
Skripta slaveniSkripta slaveni
Skripta slaveni
 
Rimska kultura
Rimska kulturaRimska kultura
Rimska kultura
 
Kalemegdan
KalemegdanKalemegdan
Kalemegdan
 

Más de art2you

Etrurska umetnost
Etrurska umetnostEtrurska umetnost
Etrurska umetnostart2you
 
Neolit i metalno doba
Neolit i metalno dobaNeolit i metalno doba
Neolit i metalno dobaart2you
 
Javne gradjevine u rimu
Javne gradjevine u rimuJavne gradjevine u rimu
Javne gradjevine u rimuart2you
 
Anticka Grčka- klasični redovi
Anticka Grčka- klasični redoviAnticka Grčka- klasični redovi
Anticka Grčka- klasični redoviart2you
 
Arhitektura 20. veka
Arhitektura 20. vekaArhitektura 20. veka
Arhitektura 20. vekaart2you
 
Osnova antickog hrama2
Osnova antickog hrama2Osnova antickog hrama2
Osnova antickog hrama2art2you
 
Anticki hram4
Anticki hram4Anticki hram4
Anticki hram4art2you
 
Egejska umetnost
Egejska umetnostEgejska umetnost
Egejska umetnostart2you
 
Praistorijska umetnost na tlu srbije
Praistorijska umetnost na tlu srbijePraistorijska umetnost na tlu srbije
Praistorijska umetnost na tlu srbijeart2you
 
Monaški redovi-pojmovnik
Monaški redovi-pojmovnikMonaški redovi-pojmovnik
Monaški redovi-pojmovnikart2you
 
Romanicka skulptura
Romanicka skulpturaRomanicka skulptura
Romanicka skulpturaart2you
 
Neoklasicizam
NeoklasicizamNeoklasicizam
Neoklasicizamart2you
 
Pojmovnik gotika
Pojmovnik gotikaPojmovnik gotika
Pojmovnik gotikaart2you
 

Más de art2you (13)

Etrurska umetnost
Etrurska umetnostEtrurska umetnost
Etrurska umetnost
 
Neolit i metalno doba
Neolit i metalno dobaNeolit i metalno doba
Neolit i metalno doba
 
Javne gradjevine u rimu
Javne gradjevine u rimuJavne gradjevine u rimu
Javne gradjevine u rimu
 
Anticka Grčka- klasični redovi
Anticka Grčka- klasični redoviAnticka Grčka- klasični redovi
Anticka Grčka- klasični redovi
 
Arhitektura 20. veka
Arhitektura 20. vekaArhitektura 20. veka
Arhitektura 20. veka
 
Osnova antickog hrama2
Osnova antickog hrama2Osnova antickog hrama2
Osnova antickog hrama2
 
Anticki hram4
Anticki hram4Anticki hram4
Anticki hram4
 
Egejska umetnost
Egejska umetnostEgejska umetnost
Egejska umetnost
 
Praistorijska umetnost na tlu srbije
Praistorijska umetnost na tlu srbijePraistorijska umetnost na tlu srbije
Praistorijska umetnost na tlu srbije
 
Monaški redovi-pojmovnik
Monaški redovi-pojmovnikMonaški redovi-pojmovnik
Monaški redovi-pojmovnik
 
Romanicka skulptura
Romanicka skulpturaRomanicka skulptura
Romanicka skulptura
 
Neoklasicizam
NeoklasicizamNeoklasicizam
Neoklasicizam
 
Pojmovnik gotika
Pojmovnik gotikaPojmovnik gotika
Pojmovnik gotika
 

Ranovizantijski period lekcija

  • 1. Vizantijska umetnost Uvod Postavlja se pitanje kada je započelo Vizantijsko carstvo, odnosno kada možemo da datujemo vizantijsku umetnost. Mnogi istoričari uzimaju osnivanje Konstantinopolja (Carigrada) kao početak Vizantijskog carstva. Godina 330 se uzima kao zvanična godina osnivanja Carigrada, mada je početak gradnje započet 325 godine. Carigrad je osnovan u mestu zvanom Vizantion, otud se koristi naziv Vizantinci, dok su oni sebe zvali Romejima, što ukazuje na njihovu duboku vezanost za Rimsko Carstvo. Vizantija se zasniva na tri stuba: rimsko pravo, hrišćansku veru i helenističku kulturu, sve tri karakteristike ostaće dominantne tokom čitavog njenog postojanja. Vizantijsko carstvo trajalo je hiljadu godina, započeto je osnivanjem prestonice u Istočnom Rimskom Carstvu a trajaće do 1453. godine kada je Carigrad osvojio turski sultan Mehmed II Osvajač. Ostaci vizantijske kulture ostaće još žive u udaljenim provincijama carstva Mistri, delovima Srbije, Gruziji dok konačno Moskva simbolično ne postane „Treći Rim“. Karakteristika vizantijske umetnosti je njena konstantnost i odanost hrišćanskim kanonima. Vizantijom je vladao car, odnosno vasilevs. Njegova vladavina je data od boga i on je imao primat nad crkvom, tako da su vizantijski vasilevsi presedavali Vaseljenskim saborima. U prvim vekovima Vizantiju su potresale hrišćanske raspre. Sam naziv vaseljenska crkva zapravo označava crkva čitave vaseljenje tj crkva čitavog sveta i na nebu i na zemlji. Pravoslavna crkva priznaje 7 vaseljenskih sabora i oni će imati uticaj na umetnost, posebno se izdvajaju 2 sabora: III Vaseljenski sabor 431 (Efes) i VII Vaseljenski sabor u Nikeji 797 godine Periodiznacija vizantijske umetnosti: Vizantijsku umetnost možemo da podelimo na tri preioda:  Ranovizantijski 324. - 610. g Od osnivanja Carigrada do ikonoborstva  Srednjevizantijski, 610. - 1025. g Od VII Nikejskog sabora o ikonoborstvu do pada Carigrada pod Latinsku vlast u IV krstaškom pohodu. Ovaj period su obuhvatile vladavine dve dinastije Makedonaca i Komnina  Poznovizantijski, 1025. - 1453. g Pocinje vladavinom Aleksija I Komnina; Pad Carigrada pod Latinsku vlast (IV krstaski rat), uspon pod Mihailom VII Paleologom i konacno pad Carigrada 1453 Ranovizantijski period Iako je ranovizantijski period vezan za vladavinu Konstantina I Velikog i njegovu graditeljsku delatnost sve više se razdvaja ranohrišćanski period od ranovizantijskog.
  • 2. Obično se uzima umetnost VI veka, gradnja petobrodnih bazilika i pojave jedne od najznačajnijih ličenosti rane istorije Vizantije, a to je Justinijan I. Justinijan I nastavlja graditeljsku delatnost svog velikog prethodnika Konstantina. Konstantin I je započeo gradnju najznačajnije crkve istočnog sveta-crkvu Svete Sofije u Carigradu. Crkva Svete Sofije u Carigradu Crkva Svete Sofije prvo je građena kao bazilika i bila je dovršena 360. godine. Međutim, ova bazilika je bila razrorena 532 u pobuni Nika, kada je i sam Justinijan umalo izgubio presto. Nakon smirivanja pobune, on počinje novu izgradnju crkve i ona je bila završena za samo pet godina. Za ovu priliku je angažovao dvojicu arhitekata koji su imali posebne veštine koje su bile neophodne da bi se zamisao nove crkve izvela. Antemije iz Trala je bio stručnjak za geometriju, teoriju statike i kinetike, dok je Isidor iz Mileta bio stručnjak za fiziku i pisao je o tehnikama o presvođavanja. U literaturi se pominje, da je nakon izgradnje došlo do urušavanja kupole i da je taj zadatak zapravo završio Isidor Mlađi. Takođe, ukoliko posmatramo istoriju crkve odmah ćemo uočiti da crkva ima više naziva: Sveta Sofija, Hagia Sofija i Aja Sofija. Poput grada u kojem je podignuta i sam crkva je menjala naziv kako su se menjale vlasti i vere. Sagrađena je kao crkva, pretvorena je u džamiju čim je osvojen Carigrad 1453, tada dobija naziv Aja Sofija, da bi nakon modernizacije Turske pod Ataturkom postala muzej što je dan danas njena funkcija. Crkva je spoj crkve podužnog tipa (longitudinalna crkva bazikalnog tipa) i crkve centralnog tipa sa kupolom. U cenralnom delu se nalazi velika kupola koja simboliše nebeski svod, dok se podnožju nalazi niz prozora koji bočno propuštaju svetlost. Sama kupola počiva na dve polukalote, dok je je sa strane podupiru četiri polukalote, ispod se nalaze dve polukružne niše sa otvorenim arkadama. Kupola takođe počiva na četiri stupca koji nose snažne lukove, dok je prelaz iz kvadrata u krug oboda kupole izveden uz pomoć sferičnih trouglova koji se nazivaju pandantifi. Kupola na pandantifima postaće uobičajena za sve crkve sa kupolom u istočnom svetu.
  • 3. Ravena Pošto se iz ovog perioda vizantijske umetnosti nisu sačuvali svi spomenici u samom Carigradu kompleks spomenika i crkava u Raveni predstavljaju važan topos za proučavanje umetnosti ovog perioda koji je bio pod direktnim uticajem dvorske umetnosti Carigrada. U početku Ravena je bila važna luka na Jadranu, da bi zatim postala prestonica zapadnorimskog carstva (402), da bi krajem veka bila prestonica ostrogorskog kralja Teodoriha Zatim, Ravena postaje glavni centar vizantijske provincije na Apeninskom poluostrvu. Procvat doživljava u 6. veku u vreme cara Justinijana, episkopa Maksemilijana i dobrotvora Julijana Argentija. San Vitale u Raveni Crkva je započeta još u vreme kralja Teodoriha, ali je glavni tok gradnje i ukrašavanja završen u vreme vizantijske vlasti pod arhiepiskopom Maksemilijanom. Crkva svojom arhitekturom i mozaicima predstavlja direktan uticaj carigradske dvorske arhitekture toga doba. Ova crkva ima oktogonalnu osnovu (osmougaonu), ima narteks i apsidu. Ovakav tip dvorske crkve direktno je preuzet od dvorske crkve Svetog Srđa i Vakha u Carigradu i imaće veliki uticaj na potonje dvorske crkve u srednjem veku, pre svega isti tip crkve javiće se u arhitekturi Dvorske kapele u Ahenu, prestonici cara Karla Velikog, osnivača karolinške dinastije. Crkva San Vitale je ostala najpoznatija po sačuvanim mozaicima. Dva najpoznatija mozaika nalaze se zidovima sa obe strane oltara tako da su okrenuti jedan prema drugom. Na jednom mozaiku je prikazan car Justinijan sa pratnjom, dok je na drugom prikazana carica Teodora sa pratnjom.
  • 4. Car Justinijan sa pratnjom Iako carski par nije bio prisutan na svečanostima, ovde je prikazan povodom osvećenja crkve i da bi se istakla njihova vlast nad crkvom i državom, kao i da bi podržali arhiepiskopa Maksimilijana koji je u to vreme bio omiljen u Raveni. Ukoliko posmatramo figure uočićemo da su prikazana vitka tela sa malim glavama, ali izraženim očima što je bila odlika carske umetnosti toga doba. Detaljno je prikazana odeća, posebno su istaknuti delovi odeće carskog para koji je ovde imao ulogu u svečanoj povorci koja se odvija pred posmatračem. Način kako je sve ovo prikazano ukazuje da mi zapravo posmatramo nebeski, a ne zemaljski dvor. Prolaznost je ovde zamenjena večnošću nebeskog carstva i samim tim i jedinstvo političke i duhovne vlasti iskazuje da je vizantijski vasilevs (car) Bogom dana vlast (dolazi od Boga). Mozaici nas navode da je cara Justinijana i caricu Teodoru uporedimo sa Isusom i Bogorodicom. Na rubu Teodorine haljine izvezena je scena Tri mudraca ( ova scena vezuje se sa Rođenjem Hristovim (Božić), kada su tri mudraca sa istoka došli da se poklone malom Hristu i Bogorodici ). Car Justinijan je sa druge strane prikazan sa dvanaestoricom pratilacapandan Hristu sa dvanaest apostola (apostoli su učenici Hristovi, npr. S. Petar, S. Pavle, S. Jovan Apostol..) Takođe, ono što ovu scenu izdvaja je i da su prikazani likovi na ovim mozaicima verno prikazani vodeći računa o njihovim individualnim karakteristikama, ali osnovni ideal lepote je zadržan. Tako da ćemo od ovog trenutka pa na dalje u vizantijskoj umetnosti videti obla lica sa krupnim tamnim očima, povijenim obrvama, malim ustima i
  • 5. dugim nosem koji je skoro orlovski i ovome se izražava ta konstatnost u vizantijskoj umetnosti Carica Teodora sa pratnjom Zaključak Umetnost ranovizantijskog perioda u osnovi je carska umetnost i ostavila je velika dela umetnosti koji su svima prepoznatljivi. Osnovni modeli umetnosti ovog perioda pojavljivaće se i u kasnijem periodu, pre svega crkva sa kupolom na pandantifima, karakteristične crte lica figura i bogato ukrašena odeća. Međutim, već u srednjevizantijskom periodu, carsku umetnost zameniće monaška umetnost koja je skromnija. Mozaici će ostati u carskim crkvama i palatama, dok će fresko slikarstvo postati dominatna slikarska tehnika u manastirima koji će se podizati tokom narednih perioda vizantijske umetnosti.
  • 6. dugim nosem koji je skoro orlovski i ovome se izražava ta konstatnost u vizantijskoj umetnosti Carica Teodora sa pratnjom Zaključak Umetnost ranovizantijskog perioda u osnovi je carska umetnost i ostavila je velika dela umetnosti koji su svima prepoznatljivi. Osnovni modeli umetnosti ovog perioda pojavljivaće se i u kasnijem periodu, pre svega crkva sa kupolom na pandantifima, karakteristične crte lica figura i bogato ukrašena odeća. Međutim, već u srednjevizantijskom periodu, carsku umetnost zameniće monaška umetnost koja je skromnija. Mozaici će ostati u carskim crkvama i palatama, dok će fresko slikarstvo postati dominatna slikarska tehnika u manastirima koji će se podizati tokom narednih perioda vizantijske umetnosti.