2. Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
završeno prvo čitanje u Saboru – prihvaćen Zakon
primjedbe i prijedlozi iznijeti u raspravi dani na
razmatranje
konačni prijedlog Zakona – listopad 2012.
rasprava u Saboru II. čitanje – početak 11/2012.
objava u Narodnim novinama – 11/2012
radni materijal – Pravilnik – 11/2012
01.1.2013. – početak fiskalizacije
dostupnost informacija na:
www.porezna-uprava.hr FISKALIZACIJA
2 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
3. Fiskalizacija - pojam
Fiskalizacija pojam:
skup mjera koje će primjenjivati obveznici fiskalizacije
kako bi se postigao efikasan nadzor evidentiranja
ostvarenog prometa u gotovini
Gotovina, pojam za potrebe fiskalizacije:
Plaćanje novčanicama, karticama, čekom ili drugim
sličnim načinima plaćanja osim plaćanja s transakcijskog
računa na transakcijski račun
3 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
4. Fiskalizacija – zašto?
1. visoka razina porezne utaje
2. prema iskaznim prihodima/primicima – poslovanje u
gotovini manje od 15%
3. djelatnosti koje uobičajeno posluju gotovinom – mali
promet, mali broj zaposlenih /bez zaposlenih, niski
dohodak
4. komplicirani porezni nadzori – dugotrajni za porezne
obveznike
5. u RH – postoji kultura izdavanja računa, naknadne
promjene računa ili neizdavanje računa u uslužnim
djelatnostima
7. niska razina financijske discipline
4 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
5. Fiskalizacija - ciljevi
spriječiti poreznu utaju na području poslovanja
gotovinom
unaprijediti postupke poreznog nadzora u kontroli
ostvarenog prometa u gotovini
podizati razinu svijesti kupaca o važnosti uzimanja
računa
suzbijanje nelojalne konkurencije
5 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
6. Fiskalizacija – kako?
Korištenje fiskalnih uređaja
problematika certificiranja
nabavka posebnih uređaja
kontrola uređaja na terenu, kontrola izdavanja računa
Prijenos podataka – softversko rješenje
upotreba posebnog softvera
jedno rješenje ili certifikacija
digitalno potpisivanje uz prijenos podataka
Preporuka EU
otvoren model, bez ograničenja na jedno rješenje
6 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
7. Fiskalizacija - model u RH
obveznik fiskalizacije dužan je svaki račun prije
izdavanja dostaviti na ovjeru Poreznoj upravi
korištenjem uspostavljene veze
na temelju dostavljenih elemenata računa (digitalno
potpisanih) Porezna uprava dodjeljuje Jedinstveni
identifikator računa – JIR ovjera Porezne uprave
JIR se vraća obvezniku fiskalizacije i ispisuje se na
računu
kupac dostavom JIR-a može provjeriti je li račun
prijavljen Poreznoj upravi
7 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
8. Shema modela – fiskalizacija izdavanja računa
8 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
9. Opis arhitekture centralnog sustava u PU
Glavne komponente koje čine arhitektura sustava za
zaprimanje poruka su pristupna točka (web servis) i centralni
informacijski sustav
Sustav treba podržavati zaprimanje 1.000 poruka/sekundi
Vrijeme obrade zahtjeva do 2 sekunde
Procijenjeni ukupni broj poruka dnevno 10.000.000
Procijenjena količina podataka dnevno 60-80 Gb
9 Zakon o fiskalizaciji u prometu
gotovinom
10. Fiskalizacija – model u RH
Ne obvezuje na određeno hardversko ili softversko rješenje
– sloboda tržišnog nadmetanja, bez monopola
Omogućuje velikom broju obveznika fiskalizacije
zadržavanje postojećih fiskalnih uređaja
Jeftinije od rješenja od zemljama u okruženju
Zahtijeva implementaciju softvera za blagajne – tehnološka
osposobljenost
Jedan račun na provjeri dnevno, omogućena cjelovita
kontrola
10 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
11. Obveznici fiskalizacije
osobe propisane člankom 3. Zakona
1. fizičke osobe obveznici poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti – obrt i slobodna zanimanja
2. fizička osoba obveznik poreza na dobit
3. pravna osoba obveznik poreza na dobit
pod uvjetom da ne obavljaju djelatnosti izuzete od obveze
izdavanja računa prema posebnom propisu (Zakon o porezu
na dodanu vrijednost)
da djelatnosti nisu izuzete od obveze fiskalizacije - članak 5.
Zakona, Odluka Vlade RH
11 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
12. Obveznici fiskalizacije
fizička osoba – obveznik poreza na dohodak od samostalne
djelatnosti
obrt
slobodna zanimanja - samostalna djelatnost zdravstvenih
djelatnika, veterinara, odvjetnika, javnih bilježnika, revizora,
inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika, stečajnih upravitelja,
tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i slične djelatnosti,
samostalna djelatnost znanstvenika, književnika, izumitelja i druge
slične djelatnosti,
samostalna predavačka djelatnost, odgojna djelatnost i druge
slične djelatnosti,
samostalna djelatnost novinara, umjetnika i sportaša
12 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
13. Obveznici fiskalizacije
Pravne osobe i fizičke osobe – obveznici poreza na
dobit
trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident
Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja
samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili
prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi -
ustanove
obveznici poreza na dobit – po rješenju Porezne uprave,
primjerice udruge
obveza poreza na dobit = obveza fiskalizacije
nema obveze poreza na dobit = nema obveze fiskalizacije
13 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
14. Obveznici fiskalizacije – izuzeće ne-
izdavanja računa- posebni propisi
Zakon o porezu na dodanu vrijednost isključuje obvezu
izdavanja računa;
za prodaju na tržnicama i otvorenim prostorima
za prodaju tiska
za prodaju u putničkom prometu
Do trenutka važenja odredbi u Zakonu o pdv-u o
neizdavanju računa = vrijedi i izuzeće od obveze fiskalizacije
14 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
15. Obveznici fiskalizacije – izuzeća čl.5
1. prodaja karata ili žetona u putničkom prometu,
2. prodaja ulaznica,
3. prodaja na tržnicama,
4. prodaja novina i dnevnog tiska,
5. prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda,
6. prodaja proizvoda i/ili usluga u poštanskom prometu,
7. zaprimanje uplata za sudjelovanje u igrama na sreću i
zabavnim igrama,
8. prodaja robe ili usluga putem prodajnih automata,
9. pružanje bankarskih usluga, te
10. ostvareni prometi evidentirani preko mjernih instrumenata
Izuzeća za djelatnost, izuzeća nisu institucionalna
15 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
16. Obveza fiskalizacije – 01.01.2013.
1. osobe veliki i srednji – kriterij veličine, bez obzira na
djelatnost
2. osobe koje kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost
Pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (Oznaka I -
NKD 2007.) – dio obveznici Obrasca PP-MI-PO
smještaj – hoteli, odmarališta, kampovi i slična smještaj
djelatnosti pripremanja i usluživanja pića
djelatnosti restorana i ostalih objekata za pripremu i usluživanje hrane
djelatnosti keteringa
ostale djelatnosti pripreme i usluživanja hrane
16 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
17. Obveza fiskalizacije – 01.04.2013.
01.04.2013
Ako već nisu obuhvaćeni prvom skupinom:
1. osobe koje, kao jednu od djelatnosti, obavljaju djelatnost
Trgovine na veliko i na malo, popravak motornih vozila i
motocikla (Oznaka G NKD 2007.) – sve djelatnosti trgovine
2. osobe koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja iz
članka 18. stavak 2. Zakona o porezu na dohodak -
samostalna djelatnost zdravstvenih djelatnika, veterinara, odvjetnika,
javnih bilježnika, revizora, inženjera, arhitekata, poreznih savjetnika,
stečajnih upravitelja, tumača, prevoditelja, turističkih djelatnika i slične
djelatnosti
17 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
18. Obveza fiskalizacije – 01.07.2013.
Svi obveznici fiskalizacije koji nisu započeli fiskalizaciju u
prethodnim etapama
18 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
19. Obveze – obveznika fiskalizacije
Provedbe postupka fiskalizacije
Prilagodba sadržaja računa
Naljepnica o obvezi izdavanja i uzimanja računa
Provedbe postupka fiskalizacije izdavanja računa
Svi obveznici fiskalizacije koji naplaćuju obavljene usluge i
isporučena dobra sredstvima koji se smatraju gotovinom
1. dostava podataka o poslovnim prostorima
2. fiskalizacija izdanih računa
3. održavanje kontinuiteta poslovanja – prekid veze,kvar
19 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
20. Sadržaj računa
Propisan odredbama Zakona o pdv-u
Dodatni elementi prema fiskalizaciji:
1. datum i vrijeme izdavanja
2. oznaka operatera (osobe koja izdaje račun) - kod fiskalizacije
izdavanja računa OIB operatera = OIB izdavatelja kod
samo-naplatnih uređaja, trgovačkih zastupnika…; više
blagajnika za blagajnom – nužna prijava/odjava
3. oznaka načina plaćanja
4. JIR i ZKI – kod obveze fiskalizacije izdavanja računa
Način iskazivanja – broj računa
Interni akt obveznika fiskalizacije
20 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
22. Fiskalizacija izdavanja računa
Propisuje se postupak fiskalizacije koji se prema odredbama
Zakona provodi u dva dijela:
- izdavanjem računa koji sadrži Jedinstveni identifikator
računa te
- dostavom podataka o poslovnim prostorima
- dostavom dnevnog izvješća o ostvarenom prometu tog radnog dana
(dnevno izvješće).
22 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
23. Fiskalizacija izdavanja računa
Naplatni uređaji
radi provedbe fiskalizacije – obveza izdavanja računa putem
prilagođenih naplatnih uređaja
Sada važeći propisi – mogućnost izdavanja računa
putem naplatnih uređaja ili na drugi odgovarajući
načina
nabavka uređaja / prilagodba postojećih uređaja
Prilagođeni uređaji:
korištenje programske podrške za elektroničko potpisivanje
elemenata računa
omogućiti vezu (Internet) za elektroničku razmjenu
podataka s Ministarstvom financija, Porezna uprava
23 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
24. Fiskalizacija - certifikat
Financijska agencija – aplikativni digitalni certifikati
standardne razine sigurnosti
Certifikat – za autentikaciju poreznog obveznika te
elektroničkog potpisa na certifikatu
postojeći certifikati – ne podržavaju provedbu fiskalizacije =
nabavka novih certifikata – certifikat “Fiskal”
Vrijedi 5 godina – cijena (300,00kn = 60,00 kn godišnje)
Svrha u fiskalizaciji
nedvojbena autentičnost poreznog obveznika
pouzdan i siguran način predstavljanja Poreznoj upravi
garancija da je račun došao upravo od tog poreznog
obveznika
24 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
25. JIR i ZKI
Elementi ovjere i provjere računa
JIR - Kao jedinstveni identifikator računa (JIR) koristi se UUID
(universally unique identifier)
UUID je sastavljen od 32 znaka (znamenke 0-9, slova a-f) i
iskazuje se u pet grupa odvojenih povlakom (-) u obliku 8-4-4-4-12:
550e8400-e29b-41d4-a716-446655440000
ZKI - 32-znamenkasti broj
Sastoji se od znamenki 0-9 i slova a-f:
e4d909c290d0fb1ca068ffaddf22cbd0
Samo obveznik može ponovo kreirati isti zaštitni kod temeljem ulaznih
parametara za konstrukciju koda jer se koristi njegov privatni ključ
25 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
26. Mali obveznici fiskalizacije
prethodno pitanje - obveznici plaćanja paušalnog poreza od
samostalne djelatnosti
početak fiskalizacije 01.07.2013.
bez izdavanja računa putem elektroničkih naplatnih uređaja
izdavanje računa iz ovjerene, u Ministarstvu financija,
Poreznoj upravi, posebne knjige računa
nemaju dodatne troškove uspostave sustava fiskalizacije kao
ostali obveznici fiskalizacije (nabavka uređaja koji podržava
digitalni potpis te Internet vezu, nabavka digitalnog
certifikata, nabavka Internet mreže, održavanje softvera)
Nema dodatnih obveza – i danas obveznici izdavanja računa
i vođenje Knjige popisa izdanih računa
26 Zakon o fiskalizaciji u prometu
gotovinom
27. Fiskalizacija – posebne odredbe
Prekid veze
obveznik fiskalizacije izdaje račune sa sadržajem propisanim
člankom 9. Zakona, bez podataka o Jedinstvenom
identifikatoru računa
Određuje se rok (dva dana računajući od dana u kojem je
došlo do prekida veze) u kojem je obveznik fiskalizacije (bez
malog obveznika fiskalizacije) dužan uspostaviti elektronički
vezu te dostaviti sve izdane račune - Porezna uprava će svim
dostavljenim računima odrediti JIR te ga dostaviti obvezniku
fiskalizacije kao potvrdu o zaprimljenosti naknadno
dostavljenih računa
Kvar naplatnog uređaja
27 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
30. Informacije
Upiti obveznika fiskalizacije vezano za pitanja pravne ili
poslovne prirode dostavljaju se na adresu e-pošte Porezne
uprave fiskalizacija@porezna-uprava.hr.
FINA pruža podršku obveznicima fiskalizacije oko
postupaka vezanih za izdavanje i korištenje certifikata
putem adrese e-pošte certifikati-fiskalizacija@fina.hr
FINA web: http://www.fina.hr/fiskalizacija
Telefon: 0800 0080
APIS IT pruža podršku proizvođačima/održavateljima
softvera vezano za tehničke probleme u povezivanju na
CIS Porezne uprave putem adrese e-pošte
fiskalizacija.help@apis-it.hr
30 Zakon o fiskalizaciji u prometu gotovinom
Notas del editor
Preznetaciju koncipirati u dva dijela: Poslovni pogled (ciljevi fiskalizacije, pristupi fiskalizaciji ili zašto se PU odlučila na sw model?, obveznici fiskalizacije, sažeti opis procesa izdavanja računa, opis mogućnosti očuvanja kontinuiteta poslovanja, opis elemenata računa (što je novo vidljivo na računu, što se još šalje u PU?), objašnjenje JIR i ZKI (uloga), omogućavanje provjera računa (web, sms, provjera računa izdanih na paragoncu) IT Tehnički Preduvjeti za poreznog obveznika Certifikati u procesu fiskalizacije Opis procesa – tehnički aspekt (stvaranje xml poruka, potpisivanje, slanje uz korištenje kojih protokola, kako PU provjerava poruke, što sustav PU napravi, slanje poruka nazad) Objašnjenje tehničko ZKI i JIR Slike modela kao pojašnjenje opisa procesa Prepoznati IT rizici u procesu Dimenzioniranje sustava (broj transakcija u sekundi, trajanje transakcije, predviđeni diskovni prostor u prvoj god.)
Za potrebe provedbe fiskalizacije gotovinom se smatra sve osim plaćanja direktno na račun. Dakle gotovine je i kreditna kartica, ček, bon, i sva slična plaćanja. Razlog ovakvom propisivanju gotovine je u mogućnosti provedbe efikasnog nadzora. Porezna uprava može brzo pratiti samo promete po žiroračunu. Primjerice plaćanje karticom u nekom trenutku tereti račun, ali da bi to bilo vidljivo Poreznoj upravi treba vrijeme i usporedba podataka. Zato se fiskalizacija provodi za sve račune koji se plaćaju na bilo koji način različiti od plaćanja uplatom na račun. Bitno: za ona plaćanja koje se smatraju gotovinom fiskalizacija se mora provesti, ali nema zapreke da se fiskalizira i račun koji se plaća uplatom na račun (zato kod sadržaja računa postoji način plaćanja – na račun).
Prijedlogom Zakona o fisklaizaciji u prometu gotovinom nastoji se uvesti kontrola u evidentiranje prometa koji se plaća u gotovini. Prema dostupnim analizama i istraživanjima upravo područje evidentiranja prometa u gotovini bilježi visoku razinu sive ekonomije,a što je vidljivo iz podatka da od ukupno ostvarenog prometa na promet u gotovini otpada manje od 15%. U prilog navedenom idu i podaci prema kojima neke od djelatnosti uopće ne bilježe ostvarene promete u gotovini, a što je malo vjerojatno s obzirom na ipak vidljivo plaćanje u gotovini. Djelatnosti u kojima je opće poznato da se plaćanja izvršavaju u gotovini bilježe izuzetno niske dnevne promete te niske dnevne dohotke, primjerice u trgovini na malo 85,00 dnevni dohodak dok je u ugostiteljstvu do 100,00. Prosječni godišnji dohoci (dakle podaci za fizičke osobe): Frizer 21.000,00; odvjetnici 82.000,00; restorani 40.000,00; taksi služba 24.000, 00; ugostiteljstvo 38.000,00; barovi 34.000,00 = podaci iz godišnjih prijava za 2010. godinu Statistički podaci: restorani promet 680,00kn/po danu – broj zaposlenih 1,5 barovi promet 61,00 kn po danu – broj zaposlenih 1,6 U RH ima kultura izdavanja računa u određenim djelatnostima, ali se na kraju dana svi ostvareni prometi ne evidentiraju već se računi storniraju. Na odredđenim područjima te u određenim djelatnostima (frizer, stomatolog, odvjetnik, doktor, dermatolog, autolakirer…) nema ni kulture izdavanja računa. Fiskalizacija direktno utječe na nemogućnost naknadne promjene računa, ostavljajući mogućnost da se porezni nadzor posveti branši u kojoj se ne izdaju računi. Međutim treba razviti i Kulturu uzimanja računa.
Model fiskalnih uređaja – imaju naši susjedi i s obzirom na njihova loša iskustava (sada i napuštaju) mi nismo na tragu njihovih rješenja. Općenito najčešće korišteni model fiskalizacije je tzv. hardversko rješenje. Ovo rješenje pretpostavlja korištenje posebnih fiskalnih uređaja za izdavanje računa i evidentiranje prometa. Fiskalnim uređajima smatraju se uređaji koji zadovoljavaju potrebe fiskalizacije, a jedan od općih zahtjeva je bilježenje svakog izdanog računa odnosno onemogućavanje bilo kakve promjene zabilježenih podataka. Zabilježeni podaci predstavljaju trajni zapis koji tada služi za bilježenje ostvarenog prometa u poslovnim knjigama, a isto tako služi i poreznom nadzoru koji može dolaskom na prodajno mjesto „iščitati“ zabilježene podatke. Koji se uređaj smatra fiskalnim uređajem određuje nadležno tijelo (Porezna uprava), te se zakonski propisuje da se na prodajnim mjestima izdavanje računa može izvršavati samo putem certificiranih, od strane nadležnog tijela, fiskalnih uređaja. Za uspjeh fiskalizacije na temelju ovoga modela bitno je nekoliko momenata. Svi obveznici fiskalizacije obvezni su koristiti samo certificirane fiskalne uređaje. Korištenje certificiranih fiskalnih uređaja znači da nadležno tijelo kontinuirano provodi sve postupke certificiranja (natječaji, servisiranja, provjere i slično), dok su obveznici fiskalizacije obvezni koristiti samo određeni tip naplatnog uređaja. Stoga je vjerojatno naj-bitnija zamjerka ovom modelu fiskalizacije činjenica da se certificiraju uređaji koji zadovoljavaju postupke fiskalizacije, čime se stvara monopol proizvođača tih uređaja, dok je i cijeli postupak fiskalizacije skup i za obveznike, ali i za nadležno tijelo.. Obveznici fiskalizacije kojima je cilj izbjeći evidentiranje prometa kod ovog modela fiskalizacije pribjegavaju ili ne-izdavanju računa za ostvareni promet ili na prodajnim mjestima uz certificirani naplatni uređaj imaju i druge uređaje za izdavanje računa. Stoga prema iskustvima zemalja koje su uvele ovaj model fiskalizacije proizlazi da su osnovni nedostaci potreba stalne prisutnosti poreznih inspektora kod obveznika fiskalizacije. Porezni nadzor svodi se na obilaske prodajnih mjesta kako bi se uvidjelo postoje li na prodajnim mjestima još neki uređaji za evidentiranje prometa te kako bi se utvrdilo izdaju li se računi ili ne. Dakle u provedbenom smislu ovaj model fiskalizacije uvjetuje korištenje određenih fiskalnih uređaja, koji bez stalnog poreznog nadzora i prisutnosti poreznih inspektora ne mogu donijeti očekivane rezultate. Nasuprot hardverskom rješenju kao modelu fiskalizacije, određeni broj zemalja provodi fiskalizaciju na modelu poznatom kao tzv. softversko rješenje. Softversko rješenje temelji se na elektroničkom prijenosu podataka, u ovom slučaju, najčešće podataka o dnevno evidentiranim prometima. Kod ovog modela fiskalizacije koriste se posebni softveri, ali ponovno su ti softveri certificirani na način da postoji samo jedno prihvatljivo rješenje na tržištu ili se uspostavlja certifikacijski sustav posebnih softverskih rješenja. Ovo je svakako naprednije rješenje, kao model fiskalizacije, koje omogućuje novi način provedbe poreznog nadzora barem u jednom dijelu. S obzirom da se podaci prenose elektroničkim putem isključuje se potreba dolaska poreznih inspektora radi „iščitavanja“ evidentiranog prometa, ali ostaje potreba stalne provjere izdaju li se računi za ostvareni promet ili ne, te bilježe li uređaji svaki ostvareni promet. Nadalje i kod ovog „modela fiskalizacije glavna zamjerka je, sustav jednog zadovoljavajućeg rješenja kojima se ponovno na tržištu stvara monopol proizvođača softverskog rješenja, a model fiskalizacije na taj je način skup i za obveznike fiskalizacije, ali i za nadležno tijelo. Stoga bi zadovoljavajući model fiskalizacije trebao biti onaj model koji omogućava ekonomičan i efikasan porezni nadzor evidentiranja prometa ostvarenog u gotovini, ne ograničavajući postupak izdavanja računa na samo jedno određeno softversko ili hardversko rješenje na naplatnim uređajima. Ovakav model fiskalizacije je i preporuka radnih tijela Europske unije. Upravo na tome tragu donijet je i Prijedlog Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom (u daljnjem tekstu: Prijedlog Zakona).
Komponente arhitekture Dimenzioniranje sustava ( npr. broj transakcija u sekundi, trajanje transakcije, predviđeni diskovni prostor u prvoj god.)
Preznetaciju koncipirati u dva dijela: Poslovni pogled (ciljevi fiskalizacije, pristupi fiskalizaciji ili zašto se PU odlučila na sw model?, obveznici fiskalizacije, sažeti opis procesa izdavanja računa, opis mogućnosti očuvanja kontinuiteta poslovanja, opis elemenata računa (što je novo vidljivo na računu, što se još šalje u PU?), objašnjenje JIR i ZKI (uloga), omogućavanje provjera računa (web, sms, provjera računa izdanih na paragoncu) IT Tehnički Preduvjeti za poreznog obveznika Certifikati u procesu fiskalizacije Opis procesa – tehnički aspekt (stvaranje xml poruka, potpisivanje, slanje uz korištenje kojih protokola, kako PU provjerava poruke, što sustav PU napravi, slanje poruka nazad) Objašnjenje tehničko ZKI i JIR Slike modela kao pojašnjenje opisa procesa Prepoznati IT rizici u procesu Dimenzioniranje sustava (broj transakcija u sekundi, trajanje transakcije, predviđeni diskovni prostor u prvoj god.)
Preznetaciju koncipirati u dva dijela: Poslovni pogled (ciljevi fiskalizacije, pristupi fiskalizaciji ili zašto se PU odlučila na sw model?, obveznici fiskalizacije, sažeti opis procesa izdavanja računa, opis mogućnosti očuvanja kontinuiteta poslovanja, opis elemenata računa (što je novo vidljivo na računu, što se još šalje u PU?), objašnjenje JIR i ZKI (uloga), omogućavanje provjera računa (web, sms, provjera računa izdanih na paragoncu) IT Tehnički Preduvjeti za poreznog obveznika Certifikati u procesu fiskalizacije Opis procesa – tehnički aspekt (stvaranje xml poruka, potpisivanje, slanje uz korištenje kojih protokola, kako PU provjerava poruke, što sustav PU napravi, slanje poruka nazad) Objašnjenje tehničko ZKI i JIR Slike modela kao pojašnjenje opisa procesa Prepoznati IT rizici u procesu Dimenzioniranje sustava (broj transakcija u sekundi, trajanje transakcije, predviđeni diskovni prostor u prvoj god.)
Preznetaciju koncipirati u dva dijela: Poslovni pogled (ciljevi fiskalizacije, pristupi fiskalizaciji ili zašto se PU odlučila na sw model?, obveznici fiskalizacije, sažeti opis procesa izdavanja računa, opis mogućnosti očuvanja kontinuiteta poslovanja, opis elemenata računa (što je novo vidljivo na računu, što se još šalje u PU?), objašnjenje JIR i ZKI (uloga), omogućavanje provjera računa (web, sms, provjera računa izdanih na paragoncu) IT Tehnički Preduvjeti za poreznog obveznika Certifikati u procesu fiskalizacije Opis procesa – tehnički aspekt (stvaranje xml poruka, potpisivanje, slanje uz korištenje kojih protokola, kako PU provjerava poruke, što sustav PU napravi, slanje poruka nazad) Objašnjenje tehničko ZKI i JIR Slike modela kao pojašnjenje opisa procesa Prepoznati IT rizici u procesu Dimenzioniranje sustava (broj transakcija u sekundi, trajanje transakcije, predviđeni diskovni prostor u prvoj god.)
Preznetaciju koncipirati u dva dijela: Poslovni pogled (ciljevi fiskalizacije, pristupi fiskalizaciji ili zašto se PU odlučila na sw model?, obveznici fiskalizacije, sažeti opis procesa izdavanja računa, opis mogućnosti očuvanja kontinuiteta poslovanja, opis elemenata računa (što je novo vidljivo na računu, što se još šalje u PU?), objašnjenje JIR i ZKI (uloga), omogućavanje provjera računa (web, sms, provjera računa izdanih na paragoncu) IT Tehnički Preduvjeti za poreznog obveznika Certifikati u procesu fiskalizacije Opis procesa – tehnički aspekt (stvaranje xml poruka, potpisivanje, slanje uz korištenje kojih protokola, kako PU provjerava poruke, što sustav PU napravi, slanje poruka nazad) Objašnjenje tehničko ZKI i JIR Slike modela kao pojašnjenje opisa procesa Prepoznati IT rizici u procesu Dimenzioniranje sustava (broj transakcija u sekundi, trajanje transakcije, predviđeni diskovni prostor u prvoj god.)
Preznetaciju koncipirati u dva dijela: Poslovni pogled (ciljevi fiskalizacije, pristupi fiskalizaciji ili zašto se PU odlučila na sw model?, obveznici fiskalizacije, sažeti opis procesa izdavanja računa, opis mogućnosti očuvanja kontinuiteta poslovanja, opis elemenata računa (što je novo vidljivo na računu, što se još šalje u PU?), objašnjenje JIR i ZKI (uloga), omogućavanje provjera računa (web, sms, provjera računa izdanih na paragoncu) IT Tehnički Preduvjeti za poreznog obveznika Certifikati u procesu fiskalizacije Opis procesa – tehnički aspekt (stvaranje xml poruka, potpisivanje, slanje uz korištenje kojih protokola, kako PU provjerava poruke, što sustav PU napravi, slanje poruka nazad) Objašnjenje tehničko ZKI i JIR Slike modela kao pojašnjenje opisa procesa Prepoznati IT rizici u procesu Dimenzioniranje sustava (broj transakcija u sekundi, trajanje transakcije, predviđeni diskovni prostor u prvoj god.)
Definiranje sheme xml poruka – propisuje se pravilnikom. Sadržaj xml poruke se potpisuje aplikativnim certifikatom. Obzirom da se pravilnikom propisuju detalji oko načina generiranja zaštitnog koda – ima prostora za promišljanje i primanje prijedloga iz struke Članak 9. propisuje obavezan sadržaj računa, pored sadržaja koji je već propisan Zakonom o PDV-u i drugim posebnim propisima. Propisano u članku 9. mora biti ispisano na računu koji se predaje kupcu. Članak 10. OIB operatera
Fina – jedina ovlaštena za izdavanje certifikata. Problem: FINA ima samo 22 poslovnice za izdavanje certifikata. FINA već sada izdaje demo certifikate za softveraše za testiranje sustava.