Programski materijal za inicijativni odbor

1. Zavičajni virtualni „muzej“
Drenove
„Spoj ekologije, ugodnog života na mikrolokalnoj razini, kulturne produkcije i digitalnosti opcija je koja
nas seli u XXI. stoljeće.“
Udruga „Bez granica“ Drenova
Studeni 2011

2. Zavičajni virtualni muzej Drenove
Sadržaj:
Zavičajni muzej Drenove ....................................................................................................................... 3
Prolog .................................................................................................................................................. 3
Zavičajni muzej Drenova u kontekstu "ekonomije doživljaja" ............................................................. 4
Nova paradigma historije i muzeji ....................................................................................................... 6
Sadržaji virtualnog zavičajnog muzeja ................................................................................................ 8
Stalni postav muzeja – fizički .............................................................................................................. 8
Stalni postav muzeja – virtualni........................................................................................................... 8
Radionice (likovne i zaboravljenih zanata) .......................................................................................... 9
Izložbe lokalnih umjetnika ................................................................................................................... 9
Projekcije, predavanja i aktivizam ....................................................................................................... 9
Otvoreni dani muzeja ........................................................................................................................ 10
Unaprjeđenje turističke ponude Drenove .......................................................................................... 10
Tehnologije i prilike za regionalnu suradnju ...................................................................................... 10
Umrežavanje ..................................................................................................................................... 11
Projektni tim ......................................................................................................................................... 12
Organizacija i aktivnosti na projektu ................................................................................................. 13
Autori:
Damir Medved – inicijalni dokument, koncepcije, projektna organizacija,
KristianBenić – povijest, muzelologija, metodologija
Marta Batinić, Goran Butorac – logo i vizualni identitet
Ţeljko Leko – WEB, domene
Christian Grailach – lektoriranje, fotografije i materijali
Programska osnovica S t r a n i c a | 2 od13

3. Zavičajni virtualni muzej Drenove
Zavičajni muzej Drenove
Prolog
Drenova ima dramatičnu povijest, pogotovo u 20. stoljeću gdje dijeli sudbinu Grada Rijeke – promjene drţava,
društvenih sustava, ekonomskih prilika. U jednom trenutku, postavljanjem granice,presječena je „popola”, razbija
se zajednica i stvara trauma čije su posljedice vidljive čak i danas. No tijek vremena polako radi svoje – sve je
manje ţivih svjedoka .
Razvoj modernoga društva i procesi globalizacije velikom brzinom obezvrjeĎuju i brišu povijesna sjećanja
prisutna u malim sredinama. Povijesne činjenice se jednostavno gube i mlaĎi naraštaji Drenovčana i Riječana
nemaju percepciju kako se ţivjelo, ne prije 200 ili 1000, nego ni prije 20 ili 40 godina.
Stari predmeti i odjeća se bacaju, običaji nestaju, a doseljavanje novog stanovništva marginalizira lokalno
narječje koje polako nestaje iz svakodnevne uporabe. Smatramo svojom obavezom, dok još ima ţivih svjedoka
proteklog vremena, prikupiti i snimiti njihova sjećanja te, koliko god je to moguće, očuvati kulturnu baštinu i
identitet Drenove.
U skladu s prethodno navedenim MO Drenova pokreće procesosnivanja inicijativnog odbora za uspostavu
Zavičajnoga muzeja Drenove. Glavni cilj projekta je neformalno obrazovanje mladih i djece kroz organizirano
informiranje o povijesti Drenove koja polako blijedi.
Naš cilj je mladima i turistima ponuditi sadrţaj koji će zadovoljiti njihove potrebe, probuditi znatiţelju za poviješću
vlastitog kraja te će im u isto vrijeme biti koristan, kako u izgradnji vlastite osobnosti, tako i kao znanje i vještine
korisne u budućem radu i ţivotu. Moguće je da naziv „muzej“ vrlo ambiciozan, no u ovom projektu nisu bitni
formalizmi nego ideja okupljanja, druţenja i čuvanja povijesnih sjećanja.
Analizirali smo najnoviji Vodič kroz hrvatske muzeje i zbirke u kojem je predstavljeno 256 hrvatskih muzeja i
zbirki. Promatrajući reprezentativnu brojku muzeja moţemo izabrati smjerove i uzore s obzirom na koje planiramo
ostvarenje Zavičajnog muzeja Drenova. Naravno, svaki muzej s ovisno o tematici i geografskom smještaju ima
vlastite specifičnosti, prednosti i mane, a mi smo izabrali nekolicinu koja nam se sviĎa i naveli razlog sviĎanja.
Suština je „priča“, originalna ideja i dinamična prezentacija :
Muzej prekinutih veza u Zagrebu http://new.brokenships.com/hr- koncept, marketinška snaga
Muzej bure u Trstu http://www.museobora.org/- tematika, koncept, interaktivnost
O'Neill's ElectronicMuseum u Kaliforniji http://www.oneillselectronicmuseum.com/index.html
Muzej intergalaktičke umjetnosti http://www.spacejetters.co.uk/html/museum.html- tematika, koncept
Galerija Gallerion (Novigrad) - inicijativa pojedinca
Ekomuzej Kuća o batani (Rovinj) - specijalizacija, multikulturalnost u prezentaciji i "eko" pristup
Mići zavičajni muzeji (Kastavština) - "mikro" razina i koncept obnove starih obrta
Muzej ovčarstva (Lubenice) - tematika, malena sredina
Hrvatski muzej turizma (Opatija) - tematika, koncept
Muzej informatike i informatičke kulture (Rijeka) - tematika, koncept, interaktivnost
Memorijalni centar "Nikola Tesla" Smiljan - atraktivnost teme, način prezentacije
Memorijalni muzej Spomen - područja Jasenovac - multimedijalnost
Programska osnovica S t r a n i c a | 3 od13

4. Zavičajni virtualni muzej Drenove
Muzej krapinskih neandertalaca (Krapina) - koncept, obilno korištenje informatičke tehnologije,
multimedijalnost
Šumarski muzej Krasno - tema, malena sredina
U proteklome razdoblju obavljene su brojne aktivnosti na iznalaţenju izvora financiranja, lokalnih i meĎunarodnih
partnera te mogućnost sudjelovanja u projektima koji se financiraju iz EU fondova. No, kako će kasnije biti
detaljnije objašnjeno, nuţan preduvjet za realizaciju jest uključivanje čim većeg broja graĎana različitih
kompetencija (područja znanja ili područja zanimanja) koji mogu pomoći u raznim fazama projekta. Posebno je to
prilika da se uključe studenti ili nezaposleni koji mogu kroz rad na projektu steći dragocjena meĎunarodna
iskustva, a moguće i osigurati zaposlenje.
Kako je odrţivost muzeja preduvjet za njegovo normalno funkcioniranje,vrlo je vaţno da sadrţaji budu dovoljno
atraktivni kako bi se moglo privući dovoljno gostiju i sponzora. Zaključno, projekt muzeja moţe ispasti
pobjednička opcija ukoliko idejne odrednice kreacije sadrţaja budu išle u smjeru stvaranja atraktivnoga proizvoda
za širi krug ljudi, a ne samo usku lokalnu zajednicu koja samo traţi mjesto njegovanja vlastite prošlosti. Ljubav
prema lokalnom je dobar motivator samo ukoliko se gleda kroz globalne oči. Muzeji XXI. stoljeća nemaju
negdašnju funkciju konzerviranjaveć dinamičnog stvaranja.
Utoliko postoji otvorenost pokretača da mjesto uopće ne nazivamo „muzejem“ već osmislimo adekvatniji naziv
ukoliko bude potrebno. Spoj ekologije, ugodnog ţivota na mikrolokalnoj razini, kulturne produkcije i digitalnosti
opcija je koja nas doista seli u XXI. stoljeće.
Zavičajni muzej Drenova u kontekstu "ekonomije doživljaja"
Kao i sva područja ekonomskog poslovanja i muzeje je ulazak u XXI. stoljeće naveo na preispitivanje vlastite
uloge i budućnosti poslovanja. Koristiti uz muzejske ustanove pojam "poslovanje" često je nepopularno u
kontekstu klasične kulture koja ih doţivljava kao prostor javne intelektualne nadogradnje, ali je izrazito korisno i
štoviše logično. U razgradnji "klasičnog" mita lijepo nas usmjerava teza Beverly K. Shepard, kooautorice knjige
"ThrivingintheKnowledge Age:
„New BusinessModels for Museums and OtherCulturalInstitutions" koja objašnjavajući potrebu za
uvođenjem muzejske službe za korisnike tvrdi: I’m somewhatastoundedthatthere is
somethingunsavoryinthemuseumfieldaboutbusinessterms. Whenitcomesdown to it, museums are
businesses. They provide services. Theysellthings. Itmaybeanimplicitbusiness model, but it’s a business
model. Theimportantthing is to focusthatbusiness model on thethingsthatmakethevisitvaluable to
individuals and families. Whenyou do this, itbecomesobviousthatcustomerservice is
aboutsupportingthequalityofexperience. Aspectslikeorientation and how you are greetedhelp put visitors'
anxietiesaside and allowpeople to enjoytheexperience. Ifyou don't believe me,
youshouldreadthebookTheMuseumExperience.Yourcustomers do
notdifferentiatebetweenthecleanlinessofthebathroom and themuseumexperience. It’s thewholedeal.“
Posljedično, govor o muzejima sutrašnjice neraskidivo je povezan sa širim raspravama o budućnosti
same ekonomije i ljudske civilizacije uopće. Prepoznavanje trendova vodi prema stvaranju kvalitentijeg i
svrsishodnije proizvoda što je za projekt poput Zavičajnog muzeja Drenova izrazito vaţno. Osim pojma
"poslovanje", drugi popularan izraz u suvremenom govoru o muzejima je "experience" tj. doţivljaj. U kontekstu
inicijative osnivanja Zavičajnog muzeja Drenove on mora biti od našeg uţeg interesa.
Pojam "TheExperienceEconomy" raširio se nakon 1998. godine kada B. Joseph Pine II i Jams H.
Gilmore objavljuju članak "TheExperienceEconomy". Godinu dana kasnije trendu trajan pečat zadaje
Programska osnovica S t r a n i c a | 4 od13

5. Zavičajni virtualni muzej Drenove
futurologRolfJensen popularnom knjigom "TheDreamSociety". Iako Jensenovo djelo ne govori konkretno o
muzejima već detektira globalne društveno/ekonomske/kulturalne trendove izrazito je inspirativan materijal za
primišljanje i kada se govori o nečem tako lokalnom/kvartovskom kao što je Zavičajni muzej Drenove. Jensenova
teza je pojednostavljeno govoreći sljedeća - iz informacijskog društva/ekonomije/kulture transformiramo se u
"društvo snova", što znači da na vrijednosti dobivaju oni sadrţaji koji omogućavaju intenzivan doţivljaj (sreća,
tuga, nostalgija, uzbuĎenje, trajno sjećanje....) konzumenta. "Društvo snova", vjeruje Jensen bazirat će se na
kombinaciji snage vizualnog:
"This is a developmentthatwillrequiremanyyearsfromnow, out Gutenberg period willbeover and
thattheDreamSociety's primarymeansofcommunicationwillbeimages."), i ono što je još važnije, snazi
naracije ("Anothertypeof raw material is stories, myths, and legends", "What's comingnext is
theDreamSociety. it's a newsocietyinwhichbusinessees, communities, and people as individualswillthrive
on thebasisoftheirstories, notjust on data and information".).
Aplicirano na Zavičajni muzej Drenove tendencija pokretača je stvaranja mjesta koje na
vizaulanoupečatljv način priča atraktivne naracije sadrţaj kojih treba biti odreĎen tendencijama suvremene
povijesne znanosti (vidi dio "Sadrţaj muzeja i suvremeni znanstveni pristupi"). Od izlaska Jenseneve knjige
prošlo je 12 godina, a primjeri dobre prakse pokazuju da upravo takva mjesta privlače paţnju publike, pa smo ih
se ne libimo navesti kao uzore (Muzej prekinutih veza, Muzej računalstva i informatičke kulture Peek&Poke...).
Dodatna tendencija "ekonomije doţivljaja" je ţelja da distribucija iskustva ima tendenciju globalne
dostupnosti što će Zavičajni muzej Drenove postići virtualizacijom i dostupnošću putem interneta što ne znači da
se dokida potreba za njegovom fizičkom egzistencijom. Štoviše. Kroz poglavlje The Future oftheMuseum, u
kvalitetnom Blackwell zborniku A Companion to MuseumStudies, Charles Saumarez Smith, izvršni direktor
prestiţne londonske The Royal AcademyofArts primjećuje:
„But beingable to getaccess to newtechnology is far fromassumingthatnewtechnologyisgoing to
sweeptheneed for museumsaside. This is becausetheexperienceofphysical, three-dimensionalobjects is
differentfromtheexperienceofimages on a screen Works ofarthavebeenfreelyavailableingood-
qualityreproduction for at least a century. But theavailabilityofworksofartinreproductionhasnotobviatedthe
human need and desire to experiencethem at firsthand. Digitalna prisutnost ima za svrhu bolje
predstavljanje muzeja, a potom čak i veću prepoznatljivost i posjećenost samog fizičkog prostora. Isti
autor također zanimljivo konstatira da budućnost muzeja leži i u snažnom lokalnom sadržaju: Museum,
Ifmuseums are confrontedby a choicebetweenthe global and thelocal, then I
hopethattheywillhavethesense to choosethelocal, theopportunity to help to definewhat is different and
specialabout a particularcommunity and itshistory.“
U skladu s navedenim općeniti ciljevi Zavičajnog muzeja Drenove jesu:
- kreiranje fizičkog prostora "doţivljaja"
- kreiranje digitalnog prostora "doţivljaja"
- kreiranje minimalno 10 intrigantnih "priča"
Programska osnovica S t r a n i c a | 5 od13

6. Zavičajni virtualni muzej Drenove
Nova paradigma historije i muzeji
Unatoč širokom spektru modernih tehnologija, bogatim prezentacijskim mogućnostima, marketinškim
inicijativama i kreativnim organizacijskim rješenjima, koji stoje na raspolaganju osnivačima/voditeljima
suvremenih muzeja, temelj kvalitete i atraktivnosti i dalje čini "njegovo veličanstvo" sadrţaj. U velikom stilu u
trenutnim raspravama o kreativnim industrijama upravo se na sadrţaj stavlja najveći naglasak i paţnja. Tako npr.
iz smjera medijske industrije nakon ere "ţutila" eksplodiralog širenjem interneta na scenu opet stupa struja s
idejom da svoju publiku uz plaćanje konzumacije moţe naći samo kvalitetan sadrţaj.
U ništa drugačijoj poziciji nisu ni muzeji poradi čega uloga povjesničara - kao jedne od temeljnih karika u
produkciji sadrţaja - biva nanovo valorizirana i stavljena u prvi plan. Suvremeni povjesničar nije više onaj
osamljenih jahač Sartreovskog tipa koji osamljen i tuţan u prostorijama arhiva, knjiţnica (...) doţivljava
egzistencijalnu mučninu. TakoĎer, suvremeni povjesničar nije više ni oruţje političke borbe kao što je bio slučaj
posljednjih 150 godina, posebno u ovom našem području koje u povijesnim sadrţajima nailazilo legitimaciju
ideoloških stremljenja i lutanja. Koncept "dogaĎajnice", povijesti koju zanima samo pozitivistička "činjenična" slika
stvarnosti takoĎer se je urušio pred naletom novih rješenja i inicijativa.
Afirmativnije govoreći suvremeni povjesničar, posebno onaj potreban muzeju, pretvorio se u "lovca na
priče", ličnost kombiniranu iz klasičnih karakteristika znatiţeljnog novinara i spisatelja knjiţevnih romana, pri tom
avanturističkog duha nalik fiktivnom, ali ilustrativnom, IndianiJonesu. Kao nikada ranije od povjesničara se traţi
poznavanje i upotrebljavanje modernih tehnologija čime je produkcijska mogućnost postigla nikad viĎenu razinu -
nestalo je vrijeme u kojem je Ivan Kukuljević Sakcinski po ugarskim arhivima morao doslovno krasti vrijedne
diplome plemstva. Digitalni fotoaparat, videokamera, diktafon, elektronski čitači, tableti, alati za obradu
dokumenata i teksta (...) nisu promijenili samo tehniku rada već uzrokovali i dublji poremećaj u samoj klasičnoj
metodološkoj paradigmi jer s većim mogućnostima i brzinom otvorila se mogućnost potpuno novih pitanja,
pristupa, teza ...
Zavičajni muzej Drenova zamišljamo kao mjesto čiji povjesničarski stručni suradnici slijede ideje
suvremene historiografije ilustrirane kroz pristupe četiri generacije legendarne francuske škole simbolizirane
časopisom Annales i nizom tzv. kulturalnih povjesničara. Riječ je o mashup-u heterogenih tendencija koje
karakterizira izrazita interdisciplinarnost, pa se u istraţivanju koriste antropologija, etnologija, sociologija,
ekonomija, filozofija, demografija, psihologija (...). Kao predmet istraţivanja smatra se Totalitet društvenih,
ţivotnih, ljudskih (...) fenomena na odreĎenom prostoru. U radovima takvim povjesničara nikakva slučajnosti nisu
teme povijest smrti, suza, stidljivosti, mirisa, histerije, studije izmišljanju turizma i mora, slobodnog vremena,
nelagodama jake buke...
Kroz poseban pravac ekohistorije bivaju problematizirani i istraţivani odnosi čovjeka i okoliša, povijest
zagaĎenog i čistog zraka, pristupa uzgoju biljaka i sl.. Pozovimo se na nekolicinu klasika - povjesničarka Natalie
Zemon Davis napisala je Povratak Martina Guerrea i Putovanja jednog lukavca: musliman izmeĎu svjetova u 16.
stoljeću kroz koje je na jedinstven način istraţila i prezentirala religijske identitete i povijest svakodnevice,
CarloGinzburg proslavio se djelom Sir i crvi u kojoj se zapitao o znanjima i učenju jednog običnog seljaka 16.
stoljeća, Peter Gay kroz biografiju slavnog psihologa "Freud: A Life for Our Time" ilustrirao je istraţivački pristup
povijesti koji i sam koristi spoznaje psihoanalize... Riječi Natalie Zemon Davis moţda najbolje ilustriraju dio
povjesničarskih tendencija:
"Željela sam razumjeti prirodu rituala i svečanosti (poput karnevala) među malim ljudima u
gradovima i na selu. Iz tog su vremena tekstovi "Razlozi loše vladavine", "Vladavina žena" i "O ritualu
nasilja". Sve više me je privlačilo promatranje izbliza, onako kako antropolozi rade na terenu: oni mogu
Programska osnovica S t r a n i c a | 6 od13

7. Zavičajni virtualni muzej Drenove
iz blizine promatrati dnevni život, a ne samo velike društvene pokrete, oni mogu postavljati pitanja onima
koje istražuju. No moji informatori su bili već odavno mrtvi i nisam ih mogla više ništa izravno pitati."
Upravo kao jedan od odgovora na posljednji problem strahovit uzlet biljeţi tzv. oralna historiografija kroz
koju se istraţivanja vrše uz pomoć ţivih svjedoka čija se sjećanja, dojmovi, mišljenja (...) o starijim povijesnim
razdobljima podvrgavaju biljeţenju, sustavnom ispitivanju i u konačnici interpretiranju. Jedan od glavnih hrvatskih
entuzijasta u svezi ovakvim pristupima povijesti je poznati pulski povjesničar Miroslav Bertoša koji je istraţujući
različite istarske teme i sam ilustrirao dio pristupa. Ono što Bertoša zapaţa o karakteru lokalne povijesti posebno
je zanimljivo za projekte kao što je Zavičajni muzej Drenova:
"Lokalna povijest izlazi sve više iz domene lokalnog; to više nije problematika koja spada u područje
rada sitnih provincijskih "ljubitelja starina" i "parpovijesničara", korisnih za prikupljanje građe, ali jalovih
što se tiče dubljih analiza i postavki, već živa materija koja izmiče preko "općinskih i pokrajinskih" granica
i uklapa se u misaone tokove nacionalne i europske znanosti".
Teme lokalne drenovske povijesti koje treba uzdignuti na razinu "misaonih tokova nacionalne i europske
znanosti", a u skladu s postavkama suvremene historiografije tek treba sustavno i kreativno promišljati. Upravo to
će biti jedan od zadataka Zavičajnog muzeja Drenova. Za sada moţemo raspolagati s radnom "brainstorming"
listom ideja:
• "Bog, Newton i plug" - što je znanje i što je znao običan stanovnik Drenove 1876. godine
• "Prva hrvatska početnica" - interdisciplinarna analiza Frankovićevogdjela...
• "Štap od ljeskovače u ruci" - pedagoška paradigma Ivana Cvetka u kontekstu hrvatskog obrazovnog
sustava druge polovice XIX. st.
• Drenovski "ples smrti" - "staro" i "novo" groblje kao konstantan (psiho)društveni fenomen i identitet
• "Mi djeca s asfalta..." - sociološka studija kvartovskog odrastanja 70-ih i 80-ih godina XX. stoljeća u
klasičnom planskom novom naselju
• "Mama, ja sam u novinama" - tiskano medijska percepcija Drenove
• Granica na papiru, granica u glavi - studije o načinu ţivota izmeĎu dva svjetska rata uz prisilnu
neprirodnu granicu
• Partizani, fašisti, nacisti (...) - analiza ideoloških previranja u jednoj "mikro" sredini
• Ekološka Drenova - studija o povijesti okoliša i nastanku najzelenijeg riječkog kvarta
• Religioznost, seks i natalitet - interdisciplinarna studija o religioznosti na području Drenove, te odnosu sa
seksom i natalitetom
• Mit i istina - analiza značenja priči, legendi o Drenovi sačuvanih u Grohovčevim zapisima
• "Ljudi krtice" - fenomenološka analiza bunkera i ţivotu u njima
• "Tete iz Brodokomerca..." - na jednom primjeru kvartovskog supermarketa analizirati fenomen razvoja
nastanka riječkog potrošača novog doba, dobra prilika za općenitiju studiju o fenomenu i ulozi Brodokomerca za
koju nema razloga da ne bude upravo ekskluzivna u Zavičajnom muzeju Drenova...
• Najstariji - serija analiza i audio/video razgovora s najstarijim stanovnicima Drenove
Programska osnovica S t r a n i c a | 7 od13

8. Zavičajni virtualni muzej Drenove
Sadržaji virtualnog zavičajnog muzeja
Stalni postav muzeja – fizički
Stalni postav nalazit će se u prvoj fazi na prvom katu i u okolišu zgrade Mjesnoga odbora Drenova – Cvetkov trg
1 i obuhvaćati prostor od ukupno 650 m2 od čega je 450 m2 vanjskog izloţbenog prostora i 200m2 unutrašnjeg
izloţbenog prostora.
Unutrašnji prostor je podijeljen na 150 m2 namijenjenih stalnom postavu te 50 m2 namijenjenih za predavanja,
radionice i projekcije.
U narednim fazama trebalo bi pronaći na Drenovi primjeren objekt koji bi predstavljao trajno rješenje.
Stalni postav muzeja – virtualni
Osnovna ideja je prikupiti sve materijale sa područja Drenove (a i šire) - stare predmete iz svakodnevnoga
ţivota, odjeću, slike te ih digitalizirati/skenirati po mogućnosti 3D tehnikom kako bi bili dostupni i u virtualnom
prostoru.
Istovremeno će se prikupiti i digitalizirati audiovizualna sjećanja o prošlosti koja nestaje (fotografije, video zapise,
muzičke zapise, iskaze sudionika dogaĎanja i svjedoka vremena). Takva koncepcija muzeja omogućava da se
njegovi sadrţaji mogu prezentirati, ne samo lokalno u prostorijama muzeja na Cvetkovom trgu, nego i šire na web
stranicama čime će postati i globalno dostupni.
Zameci organizacije informacija vidljivi su u okviru projekta Drenova na Wikipediji koji je realiziran tijekom
2008/2009. godine:
http://hr.wikipedia.org/wiki/Drenova
Naravno da će za popunjavanje fundusa muzeja biti posebno vaţna suradnja s graĎanima Drenove koji mogu
zanimljive predmete donirati Muzeju ili ih samo posuditi za izloţbe i proces digitalizacije.
Suvremeni segment ideje o muzeju treba biti naglašen i inzistiranjem na njegovoj tehnološkoj suvremenosti što
ideja o virtualizaciji odlično podupire. Vjerujemo da se dodatnim segmentima priče moţe dodatno pojačati osjećaj
suvremenosti i privući nove posjetitelje – „free“ wi-fi na prostoru Cvetkovog trga, internetcaffe s tablet računalima
(...) nameću se kao moguća rješenja. Korištenje mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije – npr.
napajanje zgrade muzeja solarnim kolektorima ili punjenje prijenosnih računala, pametnih telefona ili tablet
računala iz solarnih izvora sjajno bi integriralo ekološke i digitalne ciljeve. U blizini se nalazi i ogranak Gradske
Programska osnovica S t r a n i c a | 8 od13

9. Zavičajni virtualni muzej Drenove
knjiţnice Rijeka pa vjerujemo da je na planu digitalne konzumacije sadrţaja i tu moguće napraviti odreĎenu
suradnju na obostranu korist.
Radionice (likovne i zaboravljenih zanata)
Popularizacijske radionice organizirane prvenstveno za odrasle osobe – roditelje organizirat će se više puta
godišnje, a temeljna namjena im je promoviranje svijesti o vaţnosti očuvanja kulturne baštine i identiteta.
Predmeti nastali radom radionica (u formi suvenira) mogu biti ozbiljan izvor financiranja samog muzeja
Izložbe lokalnih umjetnika
Vaţna funkcija muzeja je i stalna interakcija sa lokalnim umjetnicima na Drenovi (amaterskim i profesionalnim
fotografima, slikarima i kiparima) jer oni svojim zanimanjem za prostor Drenove stalno stvaraju nove artefakte
idealne za fundus muzeja.
Davanje prostora umjetnicima te podrška izloţbama značajno doprinosi atraktivnosti samog muzeja.Moguće je i
djelomično financiranje rada muzeja od prihoda ostvarenim prodajom umjetnina ili originalnih suvenira – što je
sjajna prilika za obrtnike sa iz našeg kraja.
Projekcije, predavanja i aktivizam
U polivalentnom prostoru namijenjenom predavanjima redovno će se odrţavati projekcije različitih edukativnih
programa, emisija i filmova već prema mogućnostima Virtualnog muzeja i raspoloţivim autorskim pravima.
Moguće je i snimanje vlastitih edukacijskih filmova. Uz projekcije, redovno će se odrţavati niz popularnih
predavanja pozvanih edukatora iz zemlje i inozemstva, a koja će biti namijenjena ne samo djeci i mladima, već i
odrasloj široj populaciji.
Kod razmatranja polazišnih ideja o domenama u kojima će se pozicionirati djelovanje muzejamoţe se
prodiskutirati teza o nestajanju domaćeg stanovništva, o zaboravljanju ţivota none i nonića, identitetu Drenove
koji ne poznaju mladi i sl. Specifičnost Drenove jest ta dualnost „stare“ i „nove“ Drenove. Naime, prije svega u
kvartu kao što je Drenova (poglavito donja) teza o nestajanju domaćeg stanovništva moţe zvučati čudno jer je
ipak riječ o brzo naraslom gradskom području naseljenom ljudima različitog porijekla u vremenu koje je
označavalo gradski progres. Područje Drenove ima svoju „osobnost“ već stoljećima, no to je „konverzijom“ u
gradsku četvrt pomalo izgubljeno i zaboravljeno. Daljnja devastacija je napravljena konceptom Drenove kao
gradske spavaonice bez drugih sadrţaja i arhitektonskim brisanjem logičnog centra naselja. Problematično je da
danas naselje od gotovo 10.000 stanovnika nema svoj ureĎeni trg i na te elemente treba kroz djelovanje muzeja
ukazati u historiografskom, ali i kronološkom smislu. Ta ţelja za razumijevanjem i očuvanjem baštine, pravilno
prezentirana, umanjit će mogućnost da neki stanovnik (koji nije „izvorno“ s Drenove) neće osjećati bliskost prema
sadrţaju.
S druge strane,svakako treba inzistirati na isticanju odreĎenih posebnosti mikrolokalne kulture ukoliko one
postoje jer je to dio izgradnje osjećaja autentičnosti i originalnosti – „kod nas vidite nešto što ne moţete nigdje
drugdje“.
Osim na etnografskim i etnološkim elementima, povijesti lokalne religioznosti, obrazovanja (...) značajan naglasak
mora biti i na sadrţaju koji tematizira intrigantnu graničnost prostora kao spone Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine
Italije. Istraţivanja granice, graničnosti, specifičnosti ţivota na granici (...) jedna su od zanimljivijih tema
suvremene historiografije.
Programska osnovica S t r a n i c a | 9 od13

10. Zavičajni virtualni muzej Drenove
Posljedično, uz to razdoblje povijesti vezana je i atraktivna ostavština tunela i bunkera. Njihova intenzivna i
primjerena prezentacija treba biti jedna od osnova sadrţaja. Sadrţaj takoĎer nikako ne treba zaustaviti na 1945.
godini, već intenzivno istraţiti same planove o urbanizaciji naselja i provoĎenje procesa same urbanizacije.
Urbanistička i arhitektonska rješenja mogu biti predmeti zanimljivih prezentacija, a cjelokupan idejni model
izgradnje naselja treba biti predstavljen u sklopu popularnih razmatranja društvenih utopija tj. savršene zajednice.
Granice kreativnosti su nepostojeće – moţemo organizirati retro taxi ili rent a car sluţbu koja bi zainteresiranima
u kakvom „oldtimer“ vozilu (ili „fići“ kao simbolu konzumerizma bivše drţave i novog socijalističkog kvarta!)
omogućila voţnju do ţeljenog odredišta. U prikladno retro elementima nakrcanom i ureĎenom „fići“ ispred muzeja
moţe biti smještena televizija na kojoj ide petminutni film o doseljavanju na Drenovu čime bi posjetitelj dobio bolji
dojam kako je tekao proces...
Otvoreni dani muzeja
Jednom ili dvaput godišnje, a posebno za vrijeme Svjetskoga dana muzeja, organizirat će se otvoreni dani
muzeja, za vrijeme kojih će muzej u potpunosti otvoriti svoja vrata svim zainteresiranima (ulaz je tih dana
besplatan).
Tijekom otvorenih dana, pozvat će se posebni gosti, ugledni znanstvenici i edukatori iz zemlje i svijeta koji će
odrţati prigodna predavanja
Unaprjeđenje turističke ponude Drenove
Da bi se osigurao odrţivi rad samog muzeja nuţno ga je uključiti i u turističke tokove grada Rijeke i time osigurati
i dodatne prihode – u idealnom slučaju za pokrivanje pogonskih troškova muzeja.
Moguća je i izgradnja „zavičajne transverzale“ koja bi mogla uključiti budući Virtualni zavičajni muzej na Drenovi,
mlinove i etnografski muzej u Martinovom selu, posjet gradu Grobniku i njegovom etnografskom muzeju, staroj
kovačnici u Čavlima, te na kraju završiti na Trsatu.
Sigurno je da bi takva ponuda, kada bi se primjereno prezentirala gostima riječkih hotela ili putnicima u tranzitu,
imala svoju publiku, pogotovo ako bi se sve odradilo na dinamičan i zabavan način (kraće ture 2-4 sata).
Egzistencija muzeja mora naći svoje mjesto u osmišljavanju turističko-ugostiteljske ponude kraja. Pri tome je
vaţno povezivanje sa zaleĎem – kroz dobro osmišljen sadrţaj i organizacijsku komunikaciju svih uključenih
faktora: npr. slovenski vikend izletnik moţe naći interes u tome da nakon dobrog ručka u Ronjgima produţi do
Drenove gdje će odgledati atraktivan prilog o socijalističkoj urbanizaciji, o vojsci u pomalo misterioznim tunelima i
osobno probati šljem vojnika koji su se tuda kretali.
Tehnologije i prilike za regionalnu suradnju
Vaţna komponenta projekta je korištenje najnaprednijih tehnologija za digitalizaciju izloţaka, a upravo je ta ideja
zainteresirala partnere i iz inozemstva, primarno Slovenije i Italije.
Programska osnovica S t r a n i c a | 10 od13

11. Zavičajni virtualni muzej Drenove
Postoje brojni manji muzeji koji ne mogu izloţiti sve predmete te su zainteresirani za suradnju i sudjelovanje u
projektu i kojima bi uvoĎenje ovakve tehnologije omogućilo uz ostalo i smanjenje operativnih troškova poslovanja.
Upravo ovaj dio projekta je posebno atraktivan za naše mlaĎe sugraĎane te se nadamo da će se javiti – potrebni
su razni profili od informatičara do povjesničara.
Umrežavanje
Ključni element projekta predstavlja njegova prezentacija na Internetu te umreţavanje sa drugim sličnim
organizacijama. Izgradnja atraktivnog i zanimljivog portala na kojem će biti prezentirani svi sadrţaji te najavljena
dogaĎanja trebala bi značajno pomoći privlačenju potencijalnih gostiju.
Prvi korak u tom procesu je svakako rezervacija odgovarajuće WEB domene a na raspolaganju imamo:
- Domena drenova.hr je slobodna. - 615,00 Kn/god.
- Domena drenova.org je slobodna - 97,17 Kn/god.
- Domena drenova.biz je slobodna - 97,17 Kn/god.
- Domena drenova.eu je slobodna - 121,77 Kn/god.
- Domena drenova.com.hr je slobodna - 49,20 Kn/god
Moţe se koristiti i više domena npr. sa .hr i .eu ekstenzijom.
Programska osnovica S t r a n i c a | 11 od13

12. Zavičajni virtualni muzej Drenove
Projektni tim
Programska osnovica S t r a n i c a | 12 od13

13. Zavičajni virtualni muzej Drenove
Organizacija i aktivnosti na projektu
Programska osnovica S t r a n i c a | 13 od13