2. • U svakoj biocenozi postoje dvije grupe
organizama:autotrofi i heterotrofi,i tri nivoa
ishrane:proizvodači,potrošači i razarači.
• Prvi nivo ishrane u biocenozi predstavljaju
proizvođači.To su autotrofne zelene biljke
koje su jedini proizvodači organskih tvari na
Zemlji.Ovu hranu koriste heterotrofne
životinje i neke parazitske biljke.
• Drugi nivo ishrane čine potrošači koji se
hrane biljnom i životinjskom hranom.Medu
potrošačima se razlikuju potrošaci prvog reda
ili biljojedi,potrošači drugog reda ili mesojedi,
potrošači trećeg reda ili veliki mesojedi.
3. • Među potrošače ubrajamo i poseban nivo
ishrane -svaštojede i parazite.
• Treći nivo ishrane čine razarači koji
razgrađuju uginule lešine biljaka i životinja
do mineralnih tvari koje koriste potrošaci.To
su bakterije,gljive i organizmi koji žive u
stelji i u tlu.
• Ova tri nivoa ishrane omogućuju neprekidno
kruženje tvari u prirodi.
7. Organizmi Nivoi ishrane Tip ishrane
biocenoze
Autotrofni proizvođači Zelene biljke
Heterotrofni potrošači Biljojedi
Mesojedi
Svaštojedi
Razarači Bakterije
gljive
Organizmi i nivoi ishrane u biocenozi
8. Lanci ishrane u biocenozi
• Organske tvari koje stvaraju biljke u procesu
fotosinteze prenose se kroz linealne nizove životinja
potrošača.
• Zelena biljka ili njeni djelovi uvijek je prva karika lanca
ishrane,zatim slijedi niz životinja potrošača koje se
hrane jedne drugima.Lanci ishrane mogu biti
sastavljeni iz 5 ili 6 karika.
• Naprimjer, list hrasta je proizvođač i prva karika
lanca,gusjenica gubara je potrošač prvog reda ili
biljojed,kukavica je potrošač drugog reda ili
mesojed,jastreb kokošar je potrošač trećeg reda ili
mesojed,i sova ušara je veliki potrošač cetvrtog reda,
mesojed.
9. • Naprimjer,kraći lanac:
lješnik- vjeverica-kuna ili duži s više karika: list
hrasta-gusjenica gubara-kukavica-jastreb
kokošar-sova ušara.
• Ovaj tip lanca naziva se predatorski lanac ili
lanac grabljivice.On obično završava velikom
grabljivicom.
• Međutim,u prirodnim uvjetima lanci ishrane nisu
jednostavni i linealne građe,već se prepleću i
povezuju jedan sistem,pa tada lanci čine spletove
ili mreže lanaca ishrane.
* * * U biocenozi uvijek ima mnogo
proizvodača,a malo potrošača. * * *
14. • Ova činjenica može se vizuelno predstaviti trofičkom
piramidom koja liči na našu planinsku kuću.U osnovi
piramide,gdje po pravilu najveća površina,nastanjuju se
zelene biljke - proizvodači.
• Na prvom spratu nalaze se malobrojni potrošači,dok je
na vrhu jedna velika grabljivica - mesojed.
• Biomasa organizama samnjuje se od osnovice prema
vrhu piramide.Takva piramida naziva se piramida
biomase.Na svakoj korici gubi se 10% biomase i
energije.
17. Biološka ravnoteža
• Populacije biljaka i životinja u šumi su
promjenjljive.U normalnim uvjetima
sredine brojnost populacije koleba se
oko srednje vrijednosti.Dijelovima
hrasta
hrani se nekoliko stotina životinja ne
nanoseći mu u normalnim uvjetima nikakvu
štetu.Poznata vam je i velika plodnost
gubara,čija ženka odlaže oko 800 jaja u
leglu.Neki insekti daju 2 do 3 pokoljenja
mladih godišnje.Pri odsustvu
ograničavajućih faktora brojnost populacije
insekata narasta do katastrofalnih
razmjera,pa i do uništenja biocenoze.
18. • Proces regulacije populacije
prenamnoženih insekata odvija se pod
uticajem automatskog mehanizma.Brojnost
grabljivih životinja koje se hrane
prenamnoženim insektima na normalnu
brojnost,odnosno uspostavlja se
samoregulativno biološka ravnoteža.
• Odnose ishrane organizama u biocenozi i
biološku ravnotežu možemo predstaviti
dijagramom pomoću strelica.Između dvije
životinje koje utiču jedna na drugu stavlja se
strelica.
19. • Da bismo prikazali da veći broj gusjenica gubara utiče
na povećanje brojnosti kukavice,označavamo taj odnos
znakom + ,dok povratno djelovanje kukavice na
samnjenje brojnosti gusjenice gubara prikazujemo
drugom strelicom u suprotnom smjeru i znakom - :
- gusjenica gubara -> kukavica +
20. Najvažnije gradivo
• U svakoj zivotnoj zajednici postoje dvije
grupe organizama:Autotrofni i heterotrofni i
tri nivoa ishrane :potrosaci,proizvodaci,
razaraci.Medu potrosacima postoje tri
reda:biljojedi,mesojedi i svastojedi .Odnose
ishrane u biocenozi mozemo predstaviti
lancima ishrane i trofickom
piramidom.Medu populacijama u biocenozi
samoregulativno se uspostavlja bioloska
ravnoteza ako dode do promjena brojnosti.