SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 30
Descargar para leer sin conexión
Depresija
 Depresija je cesta bolest koja
utiče na fizicko, mentalno i
emocionalno blagostanje
coveka raspoloženje i misli.
 Poremećaj koji karakteriše niz simptoma vezanih
za nestalna raspoloženja, nedostatak motivacije,
energije i slično.
 Za razliku od normalnih
emocionalnim iskustava
kao sto su tuga, gubitak ili
prolazna neraspoloženja,
klinička depresija može
trajati mesecima ili čak
godinama i može značajno
da ometa sposobnost
pojedinca da funkcioniše.
Tokom depresije veruje se da dolazi do
promena u mnogim delovima mozga
uključujući frontalni i temporalni režanj, kao i
delove limbičkog sistema
 Poremećaji raspoloženja: depresija – ushićenje
 Depresija: četvrta bolest u svetu po učestalosti
 Muškarci: 8 %
 Žene: 13 %
 Početak: između 30-40 godina
 Stariji preko 65 godina:15 %
 FREUD (psihoanalitička teorija) – fiksacija i
regresija na oralni stadijum, introjekcija
izgubljenog objekta
 EGO (psiholozi) – osobe sa narcističkim crtama,
reakcija ega na neuspele pokušaje da dostigne
previsoko postavljene ciljeve
 BECK (kognitivno-bihejvioralne) – negativno
viđenje sebe, sveta oko sebe i budućnosti
 ELIS – uverenja u ličnu neadekvatnost, da je
strašno nemati nešto što je “neophodno”
 TIPUS MELANCHOLICUS
 Inkludencija
(hipernormalno socijalno ponašanje)
 Remanencija
(večito zaostajanje “iza samog sebe”)
 Negativni životni događaji - gubitak
 Laički – sinonim za sniženo raspoloženje, tugu,
žalost, mentalni poremećaj
 Teorijski – patološko raspoloženje koje se
kvalitativno i kvantitativno razlikuje od tuge i
ožalošćenosti
 Praktično
- trajanje duže od šest meseci
- nesrazmera intenziteta i dužine trajanja sa
objektivnim faktorima
 Depresija ide uz poremećaje telesnih funkcija,
smanjenje socijalne i profesionalne
funkcionalnosti, suicialne misli i radnje,
psihotičnu fenomenologiju
 Kod tuge i ožalošćenosti nema samooptuživanja i
samoobezvređivanja
 Genetika
 Životna sredina
 Karakteristike
ličnosti
 Biološki uzroci
 Kombinacija
 Karakterišu je mnogobrojni simptomi različitog
intenziteta
 Problemi sa spavanjem – 80 %
 Gubitak energije – 95 %
 Anksioznost – 90 %
 Tuga – 80 %
 Početak obično postepen
 Mrzovolja, malaksalost, smanjenje apetita,
libida, pad efikasnosti, nesanice
 Dva osnovna fenomena razvijene kliničke slike:
 Depresivno raspoloženje
(potištenost, tuga, anksioznost, bezosećajnost)
 Gubitak životne energije
(psihomotorna retardacija, usporen misaoni tok,
telesna slabost, kočenje voljnih funkcija)
 Ostalo
(somatovegetativni znaci i simptomi-bolovi,
libido,apetit; bioritmološki znaci; depresivne
sumanute misli; oslabljena koncentracija i pažnja;
suicidalne misli)
 Depresivna bolest ili “velika” depresija
 Bipolarni poremećaj
 Distimija
 Ciklotimija
 Sezonski afektivni poremećaj (SAD)
 Atipicna depresija
 Karakteriše je jedna ili vise depresivnih epizoda;
 Počinje odjednom, izazvana nekim gubitkom, krizom ili
promenom
 Ometa normalno funkcionisanje
 Moze trajati mesecima ili godinama
 Moguće je da osoba ima samo jednu epizodu depresije, a više
uobičajeno za epizode budu dugotrajane, ili da se javljaju
nekoliko puta tokom života neke osobe
 Stanje često počinje u adolescenciji,
 Epizode manije: brzo misljenje, samopouzdanje,
govori previše, preterane ideje ili zablude o
sposobnostima.
 Ljudi često doživljavaju manično epizode kao
olakšanje od depresija.
 Raspoloženje nestabilno koje
naizmenično prelazi od depresivnih
ka maničnim fazama
 Hronično depresivno
raspoloženje koje je
prisutno duze vreme,
najmanje 2 god kod odraslih
i kod dece 1 god;
 Depresivno osećanje
doživljava kao "normalnog"
 Netretirana distimija mozu
uzrokovati “veliku”
depresije.
 Dolazi do brzih i naglih
promena raspolozenja
 Promene raspolozenja
su blage
 Naizmenicni periodi
porasta raspolozenja i
depresije mogu da traju
i do par meseci.
 Obično se javlja u isto doba godine, najcesce u zimskom periodu.
 Dolazi do osecaja hronicne iscrpljenosti, povecana potreba za
hranom, konstantna pospanost , nedostatak volje i motivacije, kao i
osecaj tuge bez konkretnog razloga.
 Neki od mogucih razloga moze biti i hormon epifize melatonin na
ciju proizvodnju deluje sunce.
 Cesce se pojavljuje kod zena i to u
periodu od 30 do 40 godina.
 Najcesce se leci svetlosnom terapijom
koja pokazuje poboljsanje kod
nekih 80% pacijenata.
 Kod ove vrste depresije veliku ulogu na emocije i generalno
zadovoljstvo pacijenta igraju vanjske okolnosti.
 Obicno se i javlja prvi put nakon nekog negativnog dogadjaja kao
sto je npr. raskid veze, gubitak posla, porodicni problemi i tome
slicno.
 Simptomi: ukljucuju povecani apetit, povecana potreba za
spavanjem, osecaj tezine u telu.
 Ove osobe obicno imaju ekstremnu senzitivnost u medjuljudskim
odnosima pa se njihovo raspolozenje najcesce menja u zavisnosti
od raspolozenja drugih ljudi kao i potencijalnim problemima u
odnosima
 Više od 90% onih koji
počine samoubistvo ima
psihijatrijsko oboljenje u
trenutku smrti, obično
depresija , zloupotreba
alkohola ili oboje
 Od onih koji pate od depresije, blizu 50% je izjavilo
da zeli da umre
 33% zeli da izvrsi samoubistvo
 8,8% pokušaj samoubistva.
 Depresivne epizode
 Dve nedelje ili kraće
 Rekurentni depresivni poremećaj
 Ponovljene epizode depresije sa razmakom od
minimum šest meseci
 Distimija
 Hronični subdepresivni poremećaj, perzistentni
poremećaj raspoloženja
 Glavni simptomi:
 Depresivno raspoloženje
 Gubitak interesovanja i zadovoljstva
 Smanjenje (gubitak) energije
 Drugi česti simptomi:
 Oštećena koncentracija i pažnja
 Smanjeno samopouzdanje i samopoštovanje
 Osećanje krivice i bezvrednosti, suicidne ideje
 Poremećen san, snižen apetit
 Somatski simptomi:
 Rano buđenje
 Najgore ujutru
 Psihomotorna retardacija ili agitacija
 Gubitak apetita
 Gubitak libida
 Gubitak telesne težine
 Organski uzrokovane depresije:
 Cerebralna oboljenja – parkinsonizam, epilepsija
 Ekstracerebralna oboljenja – tiroidna, paratiroidna
 Lekovi – antihipertenzivi, hormoni, citostatici
• Depresivna pseudodemencija
• Šizoaktivni poremećaji
• Postpsihotična depresija
• Žalovanje
• Krizna stanja sa depresivnom slikom
 Antidepresivi
 Psihoterapija
 Kognitivno – bihejvioralna
 Psihoanalitička
 Grupna
 Porodična
Nelečena traje 6 – 13 meseci
50 % - puna remisija 20 % - hronična
30 % - parcijalna 15 % - suicid
 Ne upotrebljavati alkohol ili droge
 Vežba ili neki oblik fizičke aktivnosti
 Jedite pravilno, dobro izbalansiranu ishranu
 Dovoljno spavanja
 Potraziti emocionalnu podršku
od porodice i prijatelja
 Fokusiranje na
pozitivne aspekte vašeg
života
 Promenite svoj
raspored i podesite
realne ciljeve
 Imajte razumevanje
 Nemojte pokušati da "oraspoložite"
depresivnu osobu
 Saosećajte se sa osećanjima tuge, bola,
besa i frustracija
 Ne raspravljajte o tome koliko su stvari loše
 Zalaganje za njihov oporavak od depresije
 Naglasite da se depresija leči
 Ohrabrite ih da potraže pomoć, ici sa njima na
savetovališta ako je neophodno
 Podržite savete lekara
HVALA NA PAŽNJI!

Más contenido relacionado

La actualidad más candente

La actualidad más candente (20)

Neuroza
NeurozaNeuroza
Neuroza
 
Prezentacija o predmetu psihologije, TT i K
Prezentacija o predmetu psihologije, TT i KPrezentacija o predmetu psihologije, TT i K
Prezentacija o predmetu psihologije, TT i K
 
Depresivni poremećaj
Depresivni poremećajDepresivni poremećaj
Depresivni poremećaj
 
Psihički poremećaji
Psihički poremećajiPsihički poremećaji
Psihički poremećaji
 
Bolesti zavisnosti
Bolesti zavisnostiBolesti zavisnosti
Bolesti zavisnosti
 
Motivacija
MotivacijaMotivacija
Motivacija
 
Kako očuvati mentalno zdravlje
Kako očuvati mentalno zdravljeKako očuvati mentalno zdravlje
Kako očuvati mentalno zdravlje
 
Ličnost, gimnazija
Ličnost, gimnazijaLičnost, gimnazija
Ličnost, gimnazija
 
Alkoholizam
AlkoholizamAlkoholizam
Alkoholizam
 
Alkoholizam
AlkoholizamAlkoholizam
Alkoholizam
 
Pubertet i adolescencija
Pubertet i adolescencija Pubertet i adolescencija
Pubertet i adolescencija
 
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина ТрајановићНаследне болести - урадила Марина Трајановић
Наследне болести - урадила Марина Трајановић
 
Anksioznost
AnksioznostAnksioznost
Anksioznost
 
ptsp
ptspptsp
ptsp
 
Emocije, druga godina gimanzije
Emocije, druga godina gimanzijeEmocije, druga godina gimanzije
Emocije, druga godina gimanzije
 
Adolescencija
AdolescencijaAdolescencija
Adolescencija
 
Narkomanija i zdrav zivot
Narkomanija i zdrav zivotNarkomanija i zdrav zivot
Narkomanija i zdrav zivot
 
Oboljenja nervnog sistema
Oboljenja nervnog sistemaOboljenja nervnog sistema
Oboljenja nervnog sistema
 
Rizici i izazovi mladih u doba adolescencije
Rizici i izazovi mladih u doba adolescencijeRizici i izazovi mladih u doba adolescencije
Rizici i izazovi mladih u doba adolescencije
 
Bolesti zavisnosti
Bolesti zavisnostiBolesti zavisnosti
Bolesti zavisnosti
 

Destacado

Neurotski poremecaji
Neurotski poremecajiNeurotski poremecaji
Neurotski poremecajiMLADY RASIC
 
Poremećaji raspoloženja
Poremećaji raspoloženja Poremećaji raspoloženja
Poremećaji raspoloženja Novi Prostori
 
Antipsihotici 2010
Antipsihotici 2010Antipsihotici 2010
Antipsihotici 2010MLADY RASIC
 
Predavanjce1, Dr Zivanovic
Predavanjce1, Dr ZivanovicPredavanjce1, Dr Zivanovic
Predavanjce1, Dr ZivanovicBorkelaa123
 
VRSTE I OBLICI PSIHOZA
VRSTE I OBLICI PSIHOZAVRSTE I OBLICI PSIHOZA
VRSTE I OBLICI PSIHOZAtolnik
 
Depression powerpoint
Depression powerpointDepression powerpoint
Depression powerpointCMoondog
 
Hrana lekovi interakcije 3 - show
Hrana lekovi interakcije 3 - showHrana lekovi interakcije 3 - show
Hrana lekovi interakcije 3 - showSonja Lekovic
 
Teenageri i poremećaj raspoloženja
Teenageri i poremećaj raspoloženjaTeenageri i poremećaj raspoloženja
Teenageri i poremećaj raspoloženjaObiteljski centar
 
Prakticna nastava cns - cetvri blok - motorika, refleksi
Prakticna nastava   cns - cetvri blok - motorika, refleksiPrakticna nastava   cns - cetvri blok - motorika, refleksi
Prakticna nastava cns - cetvri blok - motorika, refleksiSinisa Ristic
 
OSNOVI NEUROANATOMIJE
OSNOVI NEUROANATOMIJEOSNOVI NEUROANATOMIJE
OSNOVI NEUROANATOMIJESinisa Ristic
 
Ko živi zdravije momci ili devojke
Ko živi zdravije   momci ili devojkeKo živi zdravije   momci ili devojke
Ko živi zdravije momci ili devojkeSimonida Vukobrat
 
Depression
DepressionDepression
DepressionCMoondog
 
LinkedIn powerpoint
LinkedIn powerpointLinkedIn powerpoint
LinkedIn powerpointguest2137df
 

Destacado (20)

Neurotski poremecaji
Neurotski poremecajiNeurotski poremecaji
Neurotski poremecaji
 
Poremećaji raspoloženja
Poremećaji raspoloženja Poremećaji raspoloženja
Poremećaji raspoloženja
 
219 Loše strane Facebook-a
219 Loše strane Facebook-a219 Loše strane Facebook-a
219 Loše strane Facebook-a
 
Antipsihotici 2010
Antipsihotici 2010Antipsihotici 2010
Antipsihotici 2010
 
Predavanjce1, Dr Zivanovic
Predavanjce1, Dr ZivanovicPredavanjce1, Dr Zivanovic
Predavanjce1, Dr Zivanovic
 
VRSTE I OBLICI PSIHOZA
VRSTE I OBLICI PSIHOZAVRSTE I OBLICI PSIHOZA
VRSTE I OBLICI PSIHOZA
 
Depression powerpoint
Depression powerpointDepression powerpoint
Depression powerpoint
 
Hrana lekovi interakcije 3 - show
Hrana lekovi interakcije 3 - showHrana lekovi interakcije 3 - show
Hrana lekovi interakcije 3 - show
 
Teenageri i poremećaj raspoloženja
Teenageri i poremećaj raspoloženjaTeenageri i poremećaj raspoloženja
Teenageri i poremećaj raspoloženja
 
O emocijama
O emocijamaO emocijama
O emocijama
 
Prakticna nastava cns - cetvri blok - motorika, refleksi
Prakticna nastava   cns - cetvri blok - motorika, refleksiPrakticna nastava   cns - cetvri blok - motorika, refleksi
Prakticna nastava cns - cetvri blok - motorika, refleksi
 
OSNOVI NEUROANATOMIJE
OSNOVI NEUROANATOMIJEOSNOVI NEUROANATOMIJE
OSNOVI NEUROANATOMIJE
 
Iluzije
IluzijeIluzije
Iluzije
 
Ko živi zdravije momci ili devojke
Ko živi zdravije   momci ili devojkeKo živi zdravije   momci ili devojke
Ko živi zdravije momci ili devojke
 
Veliki mozak
Veliki mozakVeliki mozak
Veliki mozak
 
Korišćenje interneta
Korišćenje internetaKorišćenje interneta
Korišćenje interneta
 
Uticaj socijalnih mreža
Uticaj socijalnih mrežaUticaj socijalnih mreža
Uticaj socijalnih mreža
 
Depression
DepressionDepression
Depression
 
Depression
DepressionDepression
Depression
 
LinkedIn powerpoint
LinkedIn powerpointLinkedIn powerpoint
LinkedIn powerpoint
 

Similar a Depresija

Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremećaji
Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremećajiMentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremećaji
Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremećajimamajana
 
Psihoza monika osterman ii-1
Psihoza   monika osterman ii-1Psihoza   monika osterman ii-1
Psihoza monika osterman ii-1Anita Kliment
 
Dusevni poremecaji ttк1
Dusevni poremecaji ttк1Dusevni poremecaji ttк1
Dusevni poremecaji ttк1Profpsiholog
 
Psihosomatska oboljenja
Psihosomatska oboljenjaPsihosomatska oboljenja
Psihosomatska oboljenjadr Šarac
 
Uticajdroganaprometneurotransmiteraumozgumilivojezdravkovi 120315155211-phpapp01
Uticajdroganaprometneurotransmiteraumozgumilivojezdravkovi 120315155211-phpapp01Uticajdroganaprometneurotransmiteraumozgumilivojezdravkovi 120315155211-phpapp01
Uticajdroganaprometneurotransmiteraumozgumilivojezdravkovi 120315155211-phpapp01Simonida Vukobrat
 
Uticaj droga na promet neurotransmitera u mozgu- Milivoje Zlatković- Ljiljana...
Uticaj droga na promet neurotransmitera u mozgu- Milivoje Zlatković- Ljiljana...Uticaj droga na promet neurotransmitera u mozgu- Milivoje Zlatković- Ljiljana...
Uticaj droga na promet neurotransmitera u mozgu- Milivoje Zlatković- Ljiljana...nasaskolatakmicenja
 
Manijako depresivna-psihoza
Manijako depresivna-psihozaManijako depresivna-psihoza
Manijako depresivna-psihozadr Šarac
 
Mentalne nasledne bolesti
Mentalne nasledne bolestiMentalne nasledne bolesti
Mentalne nasledne bolestiMina Obradovic
 
Generativne paihoze
Generativne paihozeGenerativne paihoze
Generativne paihozedr Šarac
 
Emocije (turistički tehničari)
Emocije (turistički tehničari)Emocije (turistički tehničari)
Emocije (turistički tehničari)Profpsiholog
 
Nasledne bolesti
Nasledne bolestiNasledne bolesti
Nasledne bolestiIvana_Lazic
 

Similar a Depresija (20)

Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremećaji
Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremećajiMentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremećaji
Mentalno zdravlje psihologija gimnazija mentalni poremećaji
 
Psihoza monika osterman ii-1
Psihoza   monika osterman ii-1Psihoza   monika osterman ii-1
Psihoza monika osterman ii-1
 
Dusevni poremecaji ttк1
Dusevni poremecaji ttк1Dusevni poremecaji ttк1
Dusevni poremecaji ttк1
 
Psihosomatska oboljenja
Psihosomatska oboljenjaPsihosomatska oboljenja
Psihosomatska oboljenja
 
Droga i neurotransmiteri
Droga i neurotransmiteriDroga i neurotransmiteri
Droga i neurotransmiteri
 
Uticajdroganaprometneurotransmiteraumozgumilivojezdravkovi 120315155211-phpapp01
Uticajdroganaprometneurotransmiteraumozgumilivojezdravkovi 120315155211-phpapp01Uticajdroganaprometneurotransmiteraumozgumilivojezdravkovi 120315155211-phpapp01
Uticajdroganaprometneurotransmiteraumozgumilivojezdravkovi 120315155211-phpapp01
 
Vrste neurotransmitera
Vrste neurotransmiteraVrste neurotransmitera
Vrste neurotransmitera
 
Uticaj droga na promet neurotransmitera u mozgu- Milivoje Zlatković- Ljiljana...
Uticaj droga na promet neurotransmitera u mozgu- Milivoje Zlatković- Ljiljana...Uticaj droga na promet neurotransmitera u mozgu- Milivoje Zlatković- Ljiljana...
Uticaj droga na promet neurotransmitera u mozgu- Milivoje Zlatković- Ljiljana...
 
Manijako depresivna-psihoza
Manijako depresivna-psihozaManijako depresivna-psihoza
Manijako depresivna-psihoza
 
Mentalne nasledne bolesti
Mentalne nasledne bolestiMentalne nasledne bolesti
Mentalne nasledne bolesti
 
pp
pppp
pp
 
Nasledne bolesti
Nasledne bolestiNasledne bolesti
Nasledne bolesti
 
Generativne paihoze
Generativne paihozeGenerativne paihoze
Generativne paihoze
 
Nasledne bolesti
Nasledne bolestiNasledne bolesti
Nasledne bolesti
 
Nasledne bolesti
Nasledne bolestiNasledne bolesti
Nasledne bolesti
 
Nasledne bolesti
Nasledne bolestiNasledne bolesti
Nasledne bolesti
 
Neurotransmiteri i ishrana
Neurotransmiteri i ishranaNeurotransmiteri i ishrana
Neurotransmiteri i ishrana
 
Emocije tkk
Emocije tkkEmocije tkk
Emocije tkk
 
Emocije (turistički tehničari)
Emocije (turistički tehničari)Emocije (turistički tehničari)
Emocije (turistički tehničari)
 
Nasledne bolesti
Nasledne bolestiNasledne bolesti
Nasledne bolesti
 

Depresija

  • 2.  Depresija je cesta bolest koja utiče na fizicko, mentalno i emocionalno blagostanje coveka raspoloženje i misli.  Poremećaj koji karakteriše niz simptoma vezanih za nestalna raspoloženja, nedostatak motivacije, energije i slično.
  • 3.  Za razliku od normalnih emocionalnim iskustava kao sto su tuga, gubitak ili prolazna neraspoloženja, klinička depresija može trajati mesecima ili čak godinama i može značajno da ometa sposobnost pojedinca da funkcioniše.
  • 4. Tokom depresije veruje se da dolazi do promena u mnogim delovima mozga uključujući frontalni i temporalni režanj, kao i delove limbičkog sistema
  • 5.  Poremećaji raspoloženja: depresija – ushićenje  Depresija: četvrta bolest u svetu po učestalosti  Muškarci: 8 %  Žene: 13 %  Početak: između 30-40 godina  Stariji preko 65 godina:15 %
  • 6.  FREUD (psihoanalitička teorija) – fiksacija i regresija na oralni stadijum, introjekcija izgubljenog objekta  EGO (psiholozi) – osobe sa narcističkim crtama, reakcija ega na neuspele pokušaje da dostigne previsoko postavljene ciljeve  BECK (kognitivno-bihejvioralne) – negativno viđenje sebe, sveta oko sebe i budućnosti
  • 7.  ELIS – uverenja u ličnu neadekvatnost, da je strašno nemati nešto što je “neophodno”  TIPUS MELANCHOLICUS  Inkludencija (hipernormalno socijalno ponašanje)  Remanencija (večito zaostajanje “iza samog sebe”)  Negativni životni događaji - gubitak
  • 8.  Laički – sinonim za sniženo raspoloženje, tugu, žalost, mentalni poremećaj  Teorijski – patološko raspoloženje koje se kvalitativno i kvantitativno razlikuje od tuge i ožalošćenosti  Praktično - trajanje duže od šest meseci - nesrazmera intenziteta i dužine trajanja sa objektivnim faktorima
  • 9.  Depresija ide uz poremećaje telesnih funkcija, smanjenje socijalne i profesionalne funkcionalnosti, suicialne misli i radnje, psihotičnu fenomenologiju  Kod tuge i ožalošćenosti nema samooptuživanja i samoobezvređivanja
  • 10.  Genetika  Životna sredina  Karakteristike ličnosti  Biološki uzroci  Kombinacija
  • 11.  Karakterišu je mnogobrojni simptomi različitog intenziteta  Problemi sa spavanjem – 80 %  Gubitak energije – 95 %  Anksioznost – 90 %  Tuga – 80 %
  • 12.  Početak obično postepen  Mrzovolja, malaksalost, smanjenje apetita, libida, pad efikasnosti, nesanice  Dva osnovna fenomena razvijene kliničke slike:  Depresivno raspoloženje (potištenost, tuga, anksioznost, bezosećajnost)  Gubitak životne energije (psihomotorna retardacija, usporen misaoni tok, telesna slabost, kočenje voljnih funkcija)
  • 13.  Ostalo (somatovegetativni znaci i simptomi-bolovi, libido,apetit; bioritmološki znaci; depresivne sumanute misli; oslabljena koncentracija i pažnja; suicidalne misli)
  • 14.  Depresivna bolest ili “velika” depresija  Bipolarni poremećaj  Distimija  Ciklotimija  Sezonski afektivni poremećaj (SAD)  Atipicna depresija
  • 15.  Karakteriše je jedna ili vise depresivnih epizoda;  Počinje odjednom, izazvana nekim gubitkom, krizom ili promenom  Ometa normalno funkcionisanje  Moze trajati mesecima ili godinama  Moguće je da osoba ima samo jednu epizodu depresije, a više uobičajeno za epizode budu dugotrajane, ili da se javljaju nekoliko puta tokom života neke osobe
  • 16.  Stanje često počinje u adolescenciji,  Epizode manije: brzo misljenje, samopouzdanje, govori previše, preterane ideje ili zablude o sposobnostima.  Ljudi često doživljavaju manično epizode kao olakšanje od depresija.  Raspoloženje nestabilno koje naizmenično prelazi od depresivnih ka maničnim fazama
  • 17.  Hronično depresivno raspoloženje koje je prisutno duze vreme, najmanje 2 god kod odraslih i kod dece 1 god;  Depresivno osećanje doživljava kao "normalnog"  Netretirana distimija mozu uzrokovati “veliku” depresije.  Dolazi do brzih i naglih promena raspolozenja  Promene raspolozenja su blage  Naizmenicni periodi porasta raspolozenja i depresije mogu da traju i do par meseci.
  • 18.  Obično se javlja u isto doba godine, najcesce u zimskom periodu.  Dolazi do osecaja hronicne iscrpljenosti, povecana potreba za hranom, konstantna pospanost , nedostatak volje i motivacije, kao i osecaj tuge bez konkretnog razloga.  Neki od mogucih razloga moze biti i hormon epifize melatonin na ciju proizvodnju deluje sunce.  Cesce se pojavljuje kod zena i to u periodu od 30 do 40 godina.  Najcesce se leci svetlosnom terapijom koja pokazuje poboljsanje kod nekih 80% pacijenata.
  • 19.  Kod ove vrste depresije veliku ulogu na emocije i generalno zadovoljstvo pacijenta igraju vanjske okolnosti.  Obicno se i javlja prvi put nakon nekog negativnog dogadjaja kao sto je npr. raskid veze, gubitak posla, porodicni problemi i tome slicno.  Simptomi: ukljucuju povecani apetit, povecana potreba za spavanjem, osecaj tezine u telu.  Ove osobe obicno imaju ekstremnu senzitivnost u medjuljudskim odnosima pa se njihovo raspolozenje najcesce menja u zavisnosti od raspolozenja drugih ljudi kao i potencijalnim problemima u odnosima
  • 20.  Više od 90% onih koji počine samoubistvo ima psihijatrijsko oboljenje u trenutku smrti, obično depresija , zloupotreba alkohola ili oboje  Od onih koji pate od depresije, blizu 50% je izjavilo da zeli da umre  33% zeli da izvrsi samoubistvo  8,8% pokušaj samoubistva.
  • 21.  Depresivne epizode  Dve nedelje ili kraće  Rekurentni depresivni poremećaj  Ponovljene epizode depresije sa razmakom od minimum šest meseci  Distimija  Hronični subdepresivni poremećaj, perzistentni poremećaj raspoloženja
  • 22.  Glavni simptomi:  Depresivno raspoloženje  Gubitak interesovanja i zadovoljstva  Smanjenje (gubitak) energije  Drugi česti simptomi:  Oštećena koncentracija i pažnja  Smanjeno samopouzdanje i samopoštovanje  Osećanje krivice i bezvrednosti, suicidne ideje  Poremećen san, snižen apetit
  • 23.  Somatski simptomi:  Rano buđenje  Najgore ujutru  Psihomotorna retardacija ili agitacija  Gubitak apetita  Gubitak libida  Gubitak telesne težine
  • 24.  Organski uzrokovane depresije:  Cerebralna oboljenja – parkinsonizam, epilepsija  Ekstracerebralna oboljenja – tiroidna, paratiroidna  Lekovi – antihipertenzivi, hormoni, citostatici • Depresivna pseudodemencija • Šizoaktivni poremećaji • Postpsihotična depresija • Žalovanje • Krizna stanja sa depresivnom slikom
  • 25.  Antidepresivi  Psihoterapija  Kognitivno – bihejvioralna  Psihoanalitička  Grupna  Porodična Nelečena traje 6 – 13 meseci 50 % - puna remisija 20 % - hronična 30 % - parcijalna 15 % - suicid
  • 26.  Ne upotrebljavati alkohol ili droge  Vežba ili neki oblik fizičke aktivnosti  Jedite pravilno, dobro izbalansiranu ishranu
  • 27.  Dovoljno spavanja  Potraziti emocionalnu podršku od porodice i prijatelja  Fokusiranje na pozitivne aspekte vašeg života  Promenite svoj raspored i podesite realne ciljeve
  • 28.  Imajte razumevanje  Nemojte pokušati da "oraspoložite" depresivnu osobu  Saosećajte se sa osećanjima tuge, bola, besa i frustracija
  • 29.  Ne raspravljajte o tome koliko su stvari loše  Zalaganje za njihov oporavak od depresije  Naglasite da se depresija leči  Ohrabrite ih da potraže pomoć, ici sa njima na savetovališta ako je neophodno  Podržite savete lekara