2. Depresija je cesta bolest koja
utiče na fizicko, mentalno i
emocionalno blagostanje
coveka raspoloženje i misli.
Poremećaj koji karakteriše niz simptoma vezanih
za nestalna raspoloženja, nedostatak motivacije,
energije i slično.
3. Za razliku od normalnih
emocionalnim iskustava
kao sto su tuga, gubitak ili
prolazna neraspoloženja,
klinička depresija može
trajati mesecima ili čak
godinama i može značajno
da ometa sposobnost
pojedinca da funkcioniše.
4. Tokom depresije veruje se da dolazi do
promena u mnogim delovima mozga
uključujući frontalni i temporalni režanj, kao i
delove limbičkog sistema
5. Poremećaji raspoloženja: depresija – ushićenje
Depresija: četvrta bolest u svetu po učestalosti
Muškarci: 8 %
Žene: 13 %
Početak: između 30-40 godina
Stariji preko 65 godina:15 %
6. FREUD (psihoanalitička teorija) – fiksacija i
regresija na oralni stadijum, introjekcija
izgubljenog objekta
EGO (psiholozi) – osobe sa narcističkim crtama,
reakcija ega na neuspele pokušaje da dostigne
previsoko postavljene ciljeve
BECK (kognitivno-bihejvioralne) – negativno
viđenje sebe, sveta oko sebe i budućnosti
7. ELIS – uverenja u ličnu neadekvatnost, da je
strašno nemati nešto što je “neophodno”
TIPUS MELANCHOLICUS
Inkludencija
(hipernormalno socijalno ponašanje)
Remanencija
(večito zaostajanje “iza samog sebe”)
Negativni životni događaji - gubitak
8. Laički – sinonim za sniženo raspoloženje, tugu,
žalost, mentalni poremećaj
Teorijski – patološko raspoloženje koje se
kvalitativno i kvantitativno razlikuje od tuge i
ožalošćenosti
Praktično
- trajanje duže od šest meseci
- nesrazmera intenziteta i dužine trajanja sa
objektivnim faktorima
9. Depresija ide uz poremećaje telesnih funkcija,
smanjenje socijalne i profesionalne
funkcionalnosti, suicialne misli i radnje,
psihotičnu fenomenologiju
Kod tuge i ožalošćenosti nema samooptuživanja i
samoobezvređivanja
15. Karakteriše je jedna ili vise depresivnih epizoda;
Počinje odjednom, izazvana nekim gubitkom, krizom ili
promenom
Ometa normalno funkcionisanje
Moze trajati mesecima ili godinama
Moguće je da osoba ima samo jednu epizodu depresije, a više
uobičajeno za epizode budu dugotrajane, ili da se javljaju
nekoliko puta tokom života neke osobe
16. Stanje često počinje u adolescenciji,
Epizode manije: brzo misljenje, samopouzdanje,
govori previše, preterane ideje ili zablude o
sposobnostima.
Ljudi često doživljavaju manično epizode kao
olakšanje od depresija.
Raspoloženje nestabilno koje
naizmenično prelazi od depresivnih
ka maničnim fazama
17. Hronično depresivno
raspoloženje koje je
prisutno duze vreme,
najmanje 2 god kod odraslih
i kod dece 1 god;
Depresivno osećanje
doživljava kao "normalnog"
Netretirana distimija mozu
uzrokovati “veliku”
depresije.
Dolazi do brzih i naglih
promena raspolozenja
Promene raspolozenja
su blage
Naizmenicni periodi
porasta raspolozenja i
depresije mogu da traju
i do par meseci.
18. Obično se javlja u isto doba godine, najcesce u zimskom periodu.
Dolazi do osecaja hronicne iscrpljenosti, povecana potreba za
hranom, konstantna pospanost , nedostatak volje i motivacije, kao i
osecaj tuge bez konkretnog razloga.
Neki od mogucih razloga moze biti i hormon epifize melatonin na
ciju proizvodnju deluje sunce.
Cesce se pojavljuje kod zena i to u
periodu od 30 do 40 godina.
Najcesce se leci svetlosnom terapijom
koja pokazuje poboljsanje kod
nekih 80% pacijenata.
19. Kod ove vrste depresije veliku ulogu na emocije i generalno
zadovoljstvo pacijenta igraju vanjske okolnosti.
Obicno se i javlja prvi put nakon nekog negativnog dogadjaja kao
sto je npr. raskid veze, gubitak posla, porodicni problemi i tome
slicno.
Simptomi: ukljucuju povecani apetit, povecana potreba za
spavanjem, osecaj tezine u telu.
Ove osobe obicno imaju ekstremnu senzitivnost u medjuljudskim
odnosima pa se njihovo raspolozenje najcesce menja u zavisnosti
od raspolozenja drugih ljudi kao i potencijalnim problemima u
odnosima
20. Više od 90% onih koji
počine samoubistvo ima
psihijatrijsko oboljenje u
trenutku smrti, obično
depresija , zloupotreba
alkohola ili oboje
Od onih koji pate od depresije, blizu 50% je izjavilo
da zeli da umre
33% zeli da izvrsi samoubistvo
8,8% pokušaj samoubistva.
21. Depresivne epizode
Dve nedelje ili kraće
Rekurentni depresivni poremećaj
Ponovljene epizode depresije sa razmakom od
minimum šest meseci
Distimija
Hronični subdepresivni poremećaj, perzistentni
poremećaj raspoloženja
22. Glavni simptomi:
Depresivno raspoloženje
Gubitak interesovanja i zadovoljstva
Smanjenje (gubitak) energije
Drugi česti simptomi:
Oštećena koncentracija i pažnja
Smanjeno samopouzdanje i samopoštovanje
Osećanje krivice i bezvrednosti, suicidne ideje
Poremećen san, snižen apetit
26. Ne upotrebljavati alkohol ili droge
Vežba ili neki oblik fizičke aktivnosti
Jedite pravilno, dobro izbalansiranu ishranu
27. Dovoljno spavanja
Potraziti emocionalnu podršku
od porodice i prijatelja
Fokusiranje na
pozitivne aspekte vašeg
života
Promenite svoj
raspored i podesite
realne ciljeve
28. Imajte razumevanje
Nemojte pokušati da "oraspoložite"
depresivnu osobu
Saosećajte se sa osećanjima tuge, bola,
besa i frustracija
29. Ne raspravljajte o tome koliko su stvari loše
Zalaganje za njihov oporavak od depresije
Naglasite da se depresija leči
Ohrabrite ih da potraže pomoć, ici sa njima na
savetovališta ako je neophodno
Podržite savete lekara