2. OPĆENITO O FUNCIONALIZMU
Na početku 20. st. razvija se struja arhitekata koji su
osjetili duh vremena i ocijenili kako je potrebno
koristiti nove materijale (čeličnu konstrukciju,
armirani beton, staklo) te lišiti se suvišnih
ukrašavanja
Jednostavno smatrali su da ljepotu arhitekture treba
spojiti s njenom funkcionalnošću
Njih obično nazivamo “ pretečama moderne
arhitekture”
3. Funkcionalizam u arhitekturi dočekan je kao rješenje
oblikovnih konflikata 19. st.
On otkriva ono što se prije skrivalo, a sakriva ono što se prije
pokazivalo
Tako nestaju pročelja, a više se vodi računa o pogledu iz kuće
nego o pogledu na kuću
Početkom 20. st. poznati arhitekt Louis Sullivan je
popularizirao izreku da forma uvijek slijedi funkciju u kojoj je
uobličio svoje vjerovanje da veličina objekta, masivnost,
odnos prostora i ostale karakteristike objekta trebaju proizaći
isključivo iz funkcije objekta. Znači ukoliko se funkcionalne
potrebe potkrijepe arhitektonska ljepota i estetika će same
prirodno doći
4. ULOGA SECESIJE U FUNCIONALIZMU
Funkcionalistički arhitekti opirali su se secesionističkom
načinu mišljenja
Za funkcionalizam je najvažnije da je arhitektura u službi
funkcije društvu i ljudima, a nije u službi umjetnosti i
estetike kao secesija
Secesija želi uljepšati industrijsku proizvodnju, spojiti
umjetnost i obrt te ukrasiti bezlične fasade zgrada. Ona je
inspirirana prirodom i unosi elegantnu profinjenost i
ornametalnost plošnih linija.
Dok funkcionalizam više pažnje posvećuje samoj funkciji
građevine te zadovoljstvu društva. Njegove građevine
nastaju sa novim sociološkim i tehnološkim zahtjevima.
5. Kako bi se istaknula osobitost funkcionalzma
ali i neke razlike sa secesijom koristit ćemo
dva bitna dijela: dijelo Otta Wagnera ( Kuća
majolike) i dijelo Adolfa Loosa ( Looshaus na
Michaelerplatz) kao prvog predstavnika
funkcionalizma.
6. KUćA MAJOLIKE ( OTTO WAGNEr)
Wagner ukrašava pročelje jednostavne
armirano betonske građevine keramičkim
pločicama s cvjetnim motivima
Taj način ukrašavanja koji je ornamentalan i
dekorativan proizašao je iz prirodnih oblika
prvenstveno cvijeća
Wagner koristi moderne materijale i bogate
boje, ali je zadržao tradicionalnu uporabu
ukrasa
7. Ukrašava i željezne balkone, a korištenjem S-
oblika linearno uljepšava i naglašava strukturu
zgrade
Korištenjem svih tih detalja građevinu stilizira
u duhu vremena i stila te time obilježava
secesiju
Danas kuća majolike ima trgovinu u prizemlju
i apartmane na katu
9. Looshaus (adoLf Loos)
Looshaus na Michalelerplatzu je najpoznatija
Loosova zgrada
Jedna je od prvih poslovnih zgrada u Beču
Oblikovana je tako da beton pruža široke
strukturalne raspone s fleksibilnim
korištenjem prostora
Loooshuas je pravi simbol moderne
arhitekture , njegova formalna elegancija leži
u njegovoj jednostavnosti
10. Zgrada je dizajnirana prvenstveno za komercijalne svrhe,
razvijena je u nekoliko katova, od kojih je samo posljednji
stambeni
Zbog nedostatka ukrasa na fasadi, ljudi su ga zvali 'kuća
bez obrva'.
Ulaz i stubište su bogato prekriveni mramorom i
ogledalima
Strukturno zgrada se sastoji od armiranog betona i
strukture unutarnjih prostora zahvaljujući fleksibilnim
zavjesama zidova po cijeloj dužini pročelja
U nekim dijelovima preostalih pročelja koristi se i
jednostavno oblikovanje glatkom žbukom
Danas je to banka
12. LE
CoRBusIER
Rođen 6. listopada
1887. u Švicarskoj, a umro
27. kolovoza 1965.u
Francuskoj
Rodio se u obitelji
umjetnika. Otac je bio slikar
i graver brojčanika na
satovima, a majka
glazbenica.
S 14 godina počinje
pohađati umjetničku školu
ali se ubrzo posvećuje
arhitekturi.
1906. posvećuje se
isključivo arhitekturi te
putuje po svijetu, a u Italiji
proučava tamošnju
13. Tijekom 1912. u Austriji počinje proučavati armiranobetonske
konstrukcije i ostvarivati prve arhitektonske projekte.
1917. se trajno nastanjuje u Parizu
Od 1923. gradi zgrade širom svijeta ( Francuska, Švicarska,
Njemačka, Rusija, Južna Amerika, Alžir ,Indija itd.)
Le Corbusier postaje poznat prvonagrađenim natječajem
projektom za palaču Lige naroda u Genevi 1927. godine, a njegovo
vjerojatno najpoznatije djelo je Vila Savoye.
1928. bio je jedan od glavnih osnivača Internacionalnog udruženja
modernih arhitekata u Švicarskoj.
14. To udruženje je promoviralo “arhitekturu kao društvenu umjetnost” i
snažno je utjecalo na arhitekturu 20. stoljeća.
Nakon 1945. koncentrira se na stambenu problematiku, u skladu sa
suvremenim postulatima kolektivnog stanovanja koje on naziva “Sunčani
grad” .
1950- ih dobiva priliku ostvariti ideje “Sunčanog grada” , dizajnirajući tako
prvi planski grad u Indiji, a osim tu ostvaruje ga i u Marseillesu tzv. Zgradu
zajedničkog stanovanja.
Dana 27. kolovoza 1965. usprkos liječničkom savjetu Le Corbusier je
otplivao u Sredozemno more. Njegovo beživotno tijelo su pronašli kupači
u 11 sati i vjeruje se kako je preminuo od srčanog udara.
Neka od njegovih poznatih djela su: Villa Fallet u Švicarskoj, Vila Stein
Pariz, Švicarski paviljon Pariz, guvernerska palača, sabor, Državni muzej
zapadnjačke umjetnosti Tokio itd.
15. Villa SaVoye( le CorbuSier)
Villa Savoye je modernistička vila u Poissy, u predgrađu Pariza
Dizajnirao je švicarski arhitekt Le Corbusier i njegov rođak Pierre
Jeanneret
Sagrađena je između 1928. i 1931. koristeći armirani beton
Njena izgradnja imala je ogroman utjecaj na međunarodni modernizam,
a na njoj se može objasniti i 5 najbitniji Le Corbusierovih modernih
načela : 1. Slobodno prizemlje objekata sa stupovima- prvi kat za garaže ili
poslovne prostore, 2. Slobodan tlocrt- fiksni su samo stupovi, pregradni
zidovi se mogu stavljati proizvoljno, 3. Slobodno pročelje- pročelja se isto
tako mogu varirati po potrebi, 4. Maksimalno ostakljenje- ako je pročelje
slobodno zašto ne staviti više prozora, 5. Ravan krov - krov više nije
beskoristan , može biti prepun zelenila za igru….npr. kao zamjena gabarita
(tla koje je zgrada oduzela od krajolika)
16. Corbusier pažljivo dizajnira sve četiri strane ville Savoye s
obzirom na more i sunce
U prizemlju je smješteno glavno predsoblje, rampe,
stepenice, garaža te sluškinjina soba
Na prvom katu su spavaće sobe, gostinjske spavaće sobe,
kuhinja, salon i vanjska terasa. Salon je bio orijentiran na
jugoistok, terasa na istok, spavaća soba na sjeverozapad te
kuhinja na jugozapad
Na drugom katu je bio formiran niz prostora koji su činili
solarij
17. Le Corbusier veliku važnost daje i svjetlosti što se i može vidjeti
kroz cijelu villu Savoyu, a sam vrhunac te svijetlosti je solarij na
krovu
Duže stranice kuće napravljene su tako da stvaraju dojam težine, a
kraće stranice su postavljene tako da daju plutajući efekt koji
naglašava horizontalni osjećaj kuće
Za razliku od svojih suvremenika Corbusier je odlučio koristiti
drvene prozore,a ne metalne jer drveni okviri dopuštaju fasadi da
se vidi kao niz paralelnih ravnina
Koliko je Villa Savoye popularna govori nam i to da njene imitacije
možemo naći diljem svijeta kao npr. jedna od najpoznatijih imitacija
nalazi se u Australiji
21. ZGraDa ZaJeDNiČKoG
STaNoVaNJa ( le CorbuSier)
Le Corbusier je još važan i zbog projekta “Zgrada zajedničkog
stanovanja” (Unite d'habitation)kojeg je ostvario između 1947. i
1951. u Marseiellesu
Ovakav tip građevine pripada stambenoj problematici te je u
skladu sa suvremenim postulatima kolektivnog stanovanja kojeg on
naziva “Sunčani grad”
To je bio stambeni blok za 3600 stanovnika koji je postao uzorom
za mnoga slična rješenja. Jednostavno to su bili jeftini stanovi koji
su trebali i siromašnim ljudima omogućiti udobno stanovanje na
moderan način.
Njegova Unite d'habitation je imala jedinstvenu infrastrukturu
uključujući hotel, bazen za djecu, prodajni centar itd.
22. Sastoji se od 370 apartmana koji mogu obuhvatiti od jednog do
nekoliko katova a smješteni su tako da jedan s drugim čine
kompleksnu mrežu zemljišnih planova, koji mogu biti razlikovani
kroz jasno izražene fasade
Stakleni međuprostor na fasadi ukazuje na ulicu prodavaonica
smještenih unutar Unite-a s ciljem posluživanja njezinih stanovnika
Izražajan izgled krova daje zgradi , koja stoji na betonskim
stupovima, dodatni tehnološki izgled
Također Sirovi beton- beton brut bez kojeg je Le Corbusierova
zgrada nezamisliva , poprima veću nezavisnost kvalitete u ovoj
zgradi stojeći na jednakoj osnovi sa ostalim materijalima u fasadi
24. KUĆA DOMINO( LE CORBUSIER)
Ovaj projekt Le Corbusier ostvaruje 1914.
Naziva je Domino jer smatra da se takve obiteljske kuće trebaju
slagati poput pločica u igri domina
To je osnovni građanski prototip za masovnu proizvodnju sa
slobodnostojećim stupovima i krutim međukatnim pločama
Sva je spomenuta načela Le Corbusier primjenjivao u svojim
brojnim projektima te je radio i druge projekte tipiziranih kuća, jer
je to smatrao nužnošću industrijske epohe, zbog naglo povećane
potrebe za stanovima u gradu i zbog novih tehnoloških mogućnosti
gradnje zdravstveno prikladnih i životno udobnih, a ujedno jeftinih
stanova
