2. IMPRESIONIZAM
-Najznačajniji umjetnički pokret u 19. st.
-Jedan od prvih modernih pokreta u umjetnosti uopće
-Utjecao je na formiranje umjetničkih pokreta s prijelaza stoljeća te početka novog
–postimpresionizam, simbolizam, fovizam i kubizam
-Javio se 60-ih godina 19. st. – nije nastao kao pokret međusobno povezanih
slikara
-Nije nastao spontano i ni iz čega – oslanja se na tradiciju romantizma te je
povukao iskustva čitavog jednog naraštaja slikara
-Eugene Delacroix i slikari romantizma pokazali su da umjetnici imaju pravo slikati
obične ljude i trivijalne prizore te da tema umjetničkog djela ne mora biti uzvišena
i veličanstvena da bi djelo bilo kvalitetno
-Slikati ono što se doista vidi a ne ono što nalažu konvencije Akademije bio je
credo romantista koji su prihvatili i impresionisti
3. IMPRESIONIZAM
-Slikanje u krajoliku i prirodi postali su popularni već kod barbizonaca i prerafaelita
te kod slikara poput Constablea i Corota
-Slikanje na otvorenom prostoru – PLEN AIR (fra.) postaje glavna inspiracija
impresionista
-Temeljna načela sažeo je slikar Eugene Boudin puno prije nego je sam pokret
dobio ime
“Sve naslikano izravno na licu mjesta i na mjestu događaja ima takvu snagu, moći
i životnost izraza kakva se nikada ne može postići u ateljeu. Tri poteza kistom u
prirodi vrijede više nego dva dana rada za štafelajom ”
-bojom su pokušali što je moguće vjernije prenjeti vizualno iskustvo koje oko
prenosi mozgu
-nastojali su rasčlaniti boje i nijanse zadanog motiva što je moguće točnije te
naslikati igru svjetla na površini predmeta
4. Impresionizam
• Ime su dobili slučajno
– po slici Claudea
Moneta koju je sam
slikar u trenutku
nadahnuća nazvao
Impresija ili izlazak
sunca
• Louis Leroy – likovni
kritičar je tu izložbu
podrugljivo nazvao
izložbom
impresionista
5. Impresionizam
• Cilj impresionista je bio uhvatiti
izravan odnos svjetlosti i boje –
da bi to ostvarili, slikali su vrlo
brzo, kratkim i jakim potezima
kista te su zanemarili elemente
koji su se do tada na dobroj
slici smatrali važnima –
besprijekorna kompozicija,
ozbiljan sadržaj i završna
glazura
• Reakcije publike i kritike –
krajnje neprijateljske,
optuživalo ih se da ne znaju
slikati
• Slikari impresionizma su
međusobno veoma različite
ličnosti i svaki je razvio vlastiti
individualni stil
6. Eugene Bodin (1824-98)
• Sin knjižara, skromnog • Manet, Monet, Pissaro i dr. su
porijekla se povodili za njegovim
• Počeo je kao trgovac sa malo primjerom
umjetničkog pribora
• Samouk slikar amater – nije
završio nikakvu slikarsku
naobrazbu
• Potpuno se posvetio
umjetnosti te je dvije godine u
Louvreu precrtavao
umjetnička djela
• Shvatio je da atelje nije
prihvatljiva alternativa slikanju
na otvorenom
• Veliki doprinos pokretu
impresionizma
7. Eugene Bodin
• Anvers s vrha
Flandersa, 1871.g
• Htio je zorno predočiti
učinak koji svjetlo ima na
prizor te na platno što
vjernije prenijeti atmosferu
koju to svjetlo stvara
• Podsjeća na Vermeera Van
Delfta i njegovu sliku
Pogled na Delft
8. Eugene Bodin
• Johanes Wermeer Van
Delft; Pogled na Delft,
17
• Prostrano, svijetlo
nebo; niski obzor,
oblaci koji se ogledaju
u vodi
• Razlike su očite:
Bodinovo djelo je
prozračnije i “lakše”,
oblici su nepravilni i
nedovršeni, nema
jasnoće i mirnoće Van
Delfta
9. Camille Pissarro (1830-1903)
• Rodio se u St.Thomasu – roditelji su ga poslali u Pariz na školovanje
• 1855.g napušta poslovnu karijeru te se posvećuje umjetnosti
• 1859.g. upoznaje C. Moneta te s njim izlaže na Pariškom Salonu
• Slikar “krajolika i pejzaža” – to je bio žanr koji mu je postao životna
opsesija
• 1870.g. uslijed rata s Prusijom odlazi u Englesku gdje provodi godinu
dana
• Na povratku otkriva da su pruski vojnici provalili u njegovu kuću i
uništili mu 20-godišnji rad – slike su koristili kao daščice za hodanje
preko blata
• Bila mu je opsesija, kao i mnogim impresionistima, slikati isti motiv u
različitim vremenskim uvjetima i različitim dobima dana
• Zanosio se jedinstvom forme i sadržaja koji se postiži takvim načinom
slikanja
• Veliki most u Rouenu te Avenue de l´Opera dvije su najpoznatije
serije motiva koje slika i do 40-ak puta
10. • Avenue de l´Opera,
Camille Pissarro snježni dojam, 1899.g.
• Pariška serija
posvećena samo ovom
motivu sadrži desetak
slika
• Avenija na raskrižju
ulice St. Honore i trga
Theatre Francais
• Prikazan je dojam koji
ostavlja padanje
snjega na ulicu
• Sjajno je uhvaćeno
posebno osvjetljenje
što se odražava od
neba na ulicu u
trenutku
razvedravanja
11. Edouard Manet (1822-83)
• Jedan od vođa impresionista
no on o sebi nije nikada tako
mislio
• Pokazuje impresionističke
karakteristike tek u zreloj
fazi
• Nikada nije izlagao na
izložbama impresionista
• Imućan pripadnik srednje klase
• Revolucionaran u pariškim
umjetničkim krugovima
• Svojim je slikama izazvao
skandal na Salonu
15. Edgar Degas
• Ples je bio iznimno popularna
tema no Degas se za njega
zanimao na posve drugačiji • kasnije, kad mu je oslabio vid,
način
bavi se skulpturom
• Želio je naslikati trenutačan
• Svoje plesačice i konje onda
prizor, prikazati težak rad koji
modelira u vosku i drvu
stoji iza dopadljivosti koja se
prikazuje publici • Česta tema su mu i žene
prilikom kupanja – nastoji
• Proučavao je plesne pokrete
postići efekt virenja kroz
te ih je pokušavao prenjeti na
ključanicu – ne radi se o
papir i platno
izravnom aktu
• Na isti način je obrađivao i
temu konjskih utrka
17. Edgar Degas
Žena u kadi
• U mladosti se divio Ingersu i
Davidu, klasičnom slikarstvu
i mitologiji
• U svojim djelima izbjegava
mitologiju i pokušava se što
više približiti stvarnosti
• Prikazuje ljude kakvi doista
jesu, u trenutcima kada
rade svakodnevne stvari i
kada su posve nezapaženi
18. Edgar Degas
Žena se briše • S lakoćom kombinira boju i
oblik
• Nije ga zanimao eksterijer –
jedan je od rijetkih
umjetnika koji slika
uglavnom u interijeru
• Djela su mu intimnog
karaktera
• Težnja naturalizmu i
ugođaju ostvarenom samo
bojom
20. James McNeill Whistler
• Podrijetlom Amerikanac
• Smatra se slikarem koji je bio
na rubu impresionizma prije
nego li je pripadao samom
tom pokretu Kod klavira
• Živio je u Londonu – proveo je
većinu života
• Prva slikarska iskustva – Pariz
• Pod velikim je utjecajem
japanske umjetnosti čije
elemente unosi u svoje
slikarstvo
• Utječe na impresioniste i
postimpresioniste
21. James McNeill Whistler
Ugođaj u crno-sivom – “ Whistlerova majka”
• Nema tipične
impresionističke
lepršavosti ni
upotrebe svjetla
karakteristične za
impresionizam
• Izolirana pojava u
umjetničkom svijetu
2.pol.19.st
• Nadahnut realizmom
Coourbeta
22. Alfred Sisley
• Podrijetlom Englez
• Jedan od utemeljitelja
impresionizma
• Shvatio kako njegovom
temperamentu najviše Obale Seine blizu Bougivala
odgovara rad u plain – airu
• Zbog rata propao mu je očev
posao te se morao uzdržavati
prodajom slika
• Stalno se selio – živio je na
ladanju izvan Pariza
23. Alfred Sisley
• Slika poplavu koja je
Čamas za vrijeme poplave u zahvatila selo na Seini
Port-Marlyu • Serija od 6 slika – među
najboljima u njegovom
opusu
• Istančanost za boje i
osjetljivost za svjetlosne
efekte sunčevih zraka na
zgradama
• Slika trenutak kad se
poplava povlači
• Isprekidani potezi kista
daju slici polet i teksturu
24. Claude Monet
• Sisley i Monet su od svih
slikara impresionizma Mrtva supruga
najviše ostali vjerni izvornim
načelima tog stila
• Počeo je slikati tako što je
upoznao Boudina koji je
potakao njegov žar za rad
na otvorenom
• 60-ih godina Monet
odbacuje akademska načela
slikanja te se sa Sisleyem i
Renoirom usmjerava na rad
u prirodi
25. Monet – Livada
u Givernyu
• Selo u kojem je
kupio kuću i
gdje je uredio
raskošan vrt
koji je postao
tema mnogih
njegovih djela
• Slike odskaču
zbog
istančanosti i
raznih nijansi
iste boje te
različitih
kuteva
upotrebe kista
26. Claude Monet
• Slikao je serije slika iste teme
Lopoči • 4. serije - plastevi sijena,
katedrala u Rouenu, jablani i
lopoči
• Promatrao je lopoče u svom
vrtu u različita doba dana i
pod različitim svjetlom
• Nastojao je prikazati njihov
odraz na površini jezera
• Cilj mu je bio uhvatiti jedan
trenutak tj. prikazati
trenutno stanje nastalo zbog
neke prirodne pojave
27. Pierre Auguste Renoir
• Umjetničku karijeru je
• Monet i Renoir su zajedno
započeo kao naučnik za
radili i često slikali iste
oslikavanje porculana
prizore
• Razvio je istančano umijeće
• Eksperimentirali su s
koje je kasnije davalo
mnogim stvarima – bojama
posebnu toplinu njegovim
– te otkrivali kako boju
radovima
nanositi na platno brže da bi
• Osim impresionističkih slika,
se postigao efekt svjetlosti
istodobno je slikao i
• Pejzaž mu nikada nije bio
konvencionalne akademske
glavna tema
portrete koje je prodavao
imućnim kupcima
28. Pierre Auguste Renoir
• “najjednostavniji motivi su
Akt u krajoliku vječni, ničija mašta ne može
smisliti ništa bolje”
• Akt je predano slikao cijeli
život
• Aktovi nisu nastali kao djela
rezultat trenutnog
nadahnuća nego su rezultat
dugog niza studija i skica
• Poznati su po toplom,
ružičastom tonu i bisernom
efektu ženske puti – da bi
to ostvario, nanosio je sloj
po sloj boje u tankim
namazima
29. Pierre Auguste Renoir
Kupačice
• Prva velika
kompozicija
• Tri ženska akta
• Trebalo mu je
nekoliko godin ada
je završi
• Impresionistički
tretman pejzaža
30. Berthe Morrisot
• Pohađala je satove umjetnosti • Slika tkz. “ženske teme”
kod Corrotova prijatelja u
• Kućni prizori, majke s djecom
čijem je ateljeu radila
ili prizore iz vrta
• Vješta slikarica, pokazivala je
• Razlozi tome su i društvene
naklonist prema idejama
impresionizma prirode
• Upoznala je Maneta 60-ih • Razvila je osobitu tehniku –
godina te su utjecali jedno na odbacuje male i pravilne
drugo u slikarskom smislu poteze te boju nanosi u
snažnim i jasnim potezima
• Udala se za njegova brata
koje razmazuje u svim
• Pod njenim utjecajem, Manet smjerovima
je počeo slikati u plain-airu