1. Paul Cézanne

2. Paul Cézanne rođen je 19. siječnja 1839.Bio
je francuski slikar čije djelo predstavlja
sponu impresionizma s kraja 19. stoljeća
i kubizma početkom 20. stoljeća; Jedna od
najznačajnijih osoba francuskog i europskog
slikarstva, s presudnim utjecajem na njegov
daljnji razvoj.

3. Rodio se na jugu Francuske u bogatoj obitelji, kao
izvanbračno dijete prodavača šešira i kćerke
jednog zanatlije. Pohađao je osnovnu školu Sv.
Josipa, no na njega najviše utjecaja ima snažna
osobnost njegova oca, koji je u međuvremenu
postao uspješan bankar. Od 1852. godine studira
na gimnaziji, a u internatu se sprijateljio
s Emilom Zolom koji će postati jedan od njegovih
najvećih prijatelja i s kojim će kasnije
razmijenjivati pisma o umjetnosti. Studirao je
pravo i radio u očevoj banci, ali ne prestaje
pohađati školu crtanja.

4. Godine 1874. i 1877. izlaže na
izložbama impresionista ali su
njegova djela neshavćena i
postaju izvor podsmjeha
kritičara. Cézanne se povlači i
distancira od svojih prijatelja
i odlazi kući u Aix-en-
Provence. God. 1886., njegov
otac se konačno ženi
njegovom majkom i nakon toga
odmah umire, a Cézanne i
njegove sestre se bogate.

5. Cézanne je sve više usamljen i dalje živi
samo za svoju umjetnost. God. 1895.,
trgovac i skupljač slika. Ambroise
Voilard organizira Cézannu prvu
samostalnu izložbu. Nakon smrti majke
1897., kupuje atelje u Aix-en-Provence i
živi u njemu sam sa sluškinjom, jer
izolaciju smatra za uvjet uspješnosti.
Od 1900. god. ne napušta atelje i u to
vrijeme konačno postaje poznat.

6. Na studiju u Parizu upoznaje Pissaroa i neuspješno
pokušava izlagati na Pariškom salonu. S
impresionistima se susreće na "Salonu neovisnih" s
kojima prvi put izlaže 1863. godine. Službeni
salon i dalje ne prima njegove slike.

7. Završno i ključno razdoblje Cézanneove karijere
vezano je uz rodnu Provansu, gdje će se trajno
nastaniti nakon što se 1886. konačno oženio s
Marie Hortense. Te iste godine, nakon očeve
smrti, preselio se na njegovo imanje Jas de
Bouffon. Novostečeno blagostanje potaknulo ga je
na još dosljednije provođenje svojih
samoiznađenih slikarskih pravila kojima je taj
samouki slikar druge polovice 19. stoljeća postao
jedan od najčešće citiranih uzora na likovnim
akademijama 20. stoljeća.

8. Dana 15. kolovoza 1906. godine, slikajući u prirodi
Cézanne naglo pada u nesvijest nakon čega leži
nekoliko sati na jakom pljusku. Kad ga nalaze
njegovo stanje je jako ozbiljno i poslije osam
dana umire u svojoj 67. godini života od upale
pluća. God. 1907., njegova djela ostvaruju veliki
uspjeh i iznimno utječu na pojavu kubizma.

9. Povjesničari umjetnosti ga svrstavaju
u postimpresionizam, zajedno s Van
Goghom i Gauguinom. Često je nazivan ocem
modernoga slikarstva ili praocem nove umjetnosti.
On je prvi koji je svojim djelima artikulirao pojam
'nedovršenosti', tj. cilj vidi u procesu stvaranja,
ne finaliziranju - odjeci čega su prepoznatljivi
danas u happeningu i sl. Cezanne je upozoravao
da cilj slike nije reproduciranje viđene stvarnosti,
već stvaranje nove stvarnosti.

10. Herbert Read smatra dva termina ključnim za
razumijevanje Cézanneove osobne poetike:
realizaciju i modulaciju. Prvospomenuti termin
"realizirati" može se povezati s još jednim
čuvenim Cézanneovim citatom "stvoriti Poussina po
prirodi" i naglašava stvaralački, konstruktivni
princip koji će kubistima poslužiti kao neposredno
nadahnuće.

11. Planina Sainte-Victoire
postoji nekoliko slika koje nose isti
naziv, a ova je naslikana u periodu od
1904. do 1906.godine. Svaki potez
stoji potpuno sam za sebe, ali je ipak
podredjen skladu cjeline. To je i
strukturirana i lirska slika, djelo u
kojem je umjetnik postigao
integraciju strukture i boje, prirode
i slikarstva. Ona pripada velikoj
tradiciji renesansnog i baroknog
pejzaza, vidjenog, medjutim, kako to
oko ustvari i vidi, kao skup
beskrajnih individualnih percepcija.
Rasclanjene od strane slikara u svoje
apstraktne komponente, one se
potom rekonstruisu u novu realnost
slike.

12. Kupačice
Tri velike slike kupacice u pejzazu bile su
glavna Cezanneova preokupacija u
poslednjim godinama njegovog zivota.
Druge dvije su vlasnistvo Umjetnickog
muzeja u Philadelphiji i Fondacije
Barnes u Merionu. Stil pripada njegovoj
posljednjoj fazi, u kojoj je fizicka
spoljasnost svedena na
pojednostavljene oblike. Ova verzija
"Kupacica" je bila izlozena u "Salon
d’Automne"(Jesenji salon) 1907.godine.
Datiranje tih kasnih "Kupacica" bilo je
otezano jer ih je radio godinama s
prekidima. Povrsna obrada anatomije,
iako karakteristicna za Cezanneov
stilski razvoj, mozda je posljedica
njegovog ustrucavanja da slika
neposredno sa zivog golog modela.
Rekao je Emileu Bernardu da bi mu bilo
neugodno da u tim godinama koristi
zenski model.

13.  MRTVA PRIRODA S KUPIDOM
 Djelo je naslikano u 1895. god.
 Tema: mrtva priroda
 Tehnika: ulje na platnu
 Razdoblje: postimpresionizam

 Mrtva priroda bila je jedna od najvažnijih tema u
Czannovom umjetničkom djelovanju. Općenito mrtva priroda
je bila opuštajući motiv jer nije zamarala ljude nekim
teškim radnjama nego je prikazivala jednostavne objekte iz
okoline. No za Cezanna su ta priroda i taj život
predstavljali nešto od osobite važnosti. To najbolje vidimo u
primjeru djela ,,Mrtva priroda s Kupidom˝. Cezann je počeo
s idejom odnosno Kupidom kojeg je stavio u prvi plan svog
dijela oko kojeg je slagao neke jednostavnije objekte kao
jabuke i platno.

14. ‘Mrtva priroda’

15. ‘Košara s jabukama’,1893.g.

16. ‘ Mrtva priroda sa zelenom saksijom’

17. ‘Most’