2. Umjetnost starog Rima:
- Rimska umjetnost podrazumijeva umjetničku produkciju starih
Rimljana od 9. st. pr. Kr. do pada Zapadnog rimskog carstva 476.
godine.
- O rimskoj umjetnosti se obično govori kao o umjetnosti jednog
naroda, ali u tijeku proširenja teritorija pod rimskom vlašću u
redove Rimskih građana primorani su i pripadnici drugih naroda.
Tako su u rimskim kolonijama živjeli mnogi rimski građani koji su
taj naslov stekli služeći u rimskoj vojsci. Svoj najveći sjaj, rimska
umjetnost, je upravo dosegla u doba Carstva. Bila je to
aristokratska i oficijelna umjetnost; luksuz za bogataše, ili oznaka
rimske dominacije.
3. Obilježja umjetnosti:
Glavne karakteristike i u slikarstvu i u skulpturi (osobito
na reljefima) su slikovitost i iluzionizam.
U skulpturi su to slikarski efekti svjetlosti, postignuti
mekanom obradom površine i postupnim,
nijansiranim stupnjevanjem planova.
U slikarstvu se ploha negira iluzionističkim efektima
dubine,bilo arhitektonskog,bilo pejzažnog prostora,a
forma se često otvara u diskontinuirane linije i mrlje.
4. Skulptura:
Klasično doba (1. st. pr. Kr. - 2. st.)
Kasnorimsko doba (3. - 5. st.)
Počeci rimske skulpture oslanjaju se na etruščansku
skulpturu ili su doslovna kopija grčkih majstora u
mramoru.
Interes koji je u Grčkoj bio koncentriran u prvom
redu na ljudsko tijelo proširuje se na mnoge nove
teme: pejzaž,životinje,žanr,itd.
U rimskoj umjetnosti naglasak se stavlja na
prikazivanje pojedinačnog, karakterističnog portreta.
8. Bista Lucija Bruta
Bista je od bronce,a oči su
od umetnute bjelokosti i
staklene paste.
Masa ostaje u svojoj jezgri
netaknuta, zatvorena,
udubljena i izbočenja su
nevelika,a li vrlo pažljivo
stupnjevanje prema licu čije
su individualne sposobnosti
apsolutni zakon.
Precizno modeliranje.
9. Klasično doba:
Zastupljeni portreti
Naglašen realizam ( cjelina i svaka
pojedinost precizno klesana)
Pravilni i skladni omjeri i proporcije ( 1:6)
Pojava reljefa- naglašava se osjećaj za
prostor te jasno vidljiv prostorni plan.
10. Ara Pacis
Ara Pacis je monumentalni oltar koji je napravljen po
naredbi senata, od 13. pr. Kr. - 9. g., kako bi se
proslavio Augustov pobjednički povratak iz Galije i
Španjolske.
Na reljefima koji ispunjavaju cijelu površinu
kvadratnog svetišta prikazana je carska obitelj sa
simbolima vjerske pobožnosti i plodonosne
zemljoradnje.
Oltarni ukrasi naglašavaju Augustovu važnost u
održavanju mira i blagostanja u Rimu, tzv.
stogodišnji mir.
11.
12.
13. Trajanov stup
Trajanov stup je rimski trijumfalni stup u Rimu.
Obilježava pobjedu rimskog vladara Trajana kojom je osvojio
Daciju.
Vjerojatno je izgrađen pod nadzorom arhitekta Apolodora iz
Damaska po nalogu rimskog senata .
Nalazi se na Trajanovom forumu, na sjeverozapadnom dijelu
rimskog foruma.
Visok je 38m.
14. Opis:
On je ukrašen od baze do
vrha narativnim reljefima koji
u vidu spiralne trake
obavijaju stup i u plitkom
reljefu prikazuju
pobjedonosni rat protiv
Dačana. Na pretrpanom
reljefu postignuta je zavidna
karakternost, čak i
portretnost svakog lica,
bogata igra svjetlosti i sjene i
mnogostruki prostorni
planovi. Unutar stupa nalazi
se stubište, a na vrhu
stubišta se nalazila skulptura
Trajana (danas Sv. Petra).
15. Friz
Reljef prikazuje Trajanovu vojsku u pohodu.
16. Marko Aureli: Konjanički spomenik
Jedini sačuvani konjanički spomenik je onaj
Marka Aurelija, rimskog cara, filozofa i
pjesnika.
Skulptura je napravljena od bronce.
Jedina je konjanička skulptura sačuvana iz
ovog vremena.
Kasnije je služila kao inspiracija umjetnicima
u Renesansi.
17.
18. Kasnorimsko doba:
Nepravilan omjer i proporcije ( 1:4 )
Gruba obrada
Nepreciznost i nepreglednost
Gubitak osjećaja za prostor i dubinu.
Nezgrapnost i ukočen pogled
Nepravilni nabori draperija
19. Povijesne okolnosti:
Kada Rimsko carstvo zapada u krizu, u 3. st.,
umjetnici na kasnim portretima iskazuju
svojevrsnu krizu, tako oni izgledaju mistično.
Rimski portret se sve više udaljava od
objektivne slike stvarnog, a postaje sve više
vidljivi simbol duhovne ličnosti.
21. Konstantin Veliki, početak 4. st., mramor, visina
2,44 m, Kapitolski muzej, Rim. Kada Rimsko carstvo
zapada u krizu, u 3. st., umjetnici na kasnim
portretima iskazuju svojevrsnu krizu, tako oni
izgledaju mistično. Rimski portret se sve više
udaljava od objektivne slike stvarnog, a postaje sve
više vidljivi simbol duhovne ličnosti.
Kip je nezgrapan i neprecizan u omjerima.
Ogromne, ozarene oči, masivno, nepokretno lice, ne
govore nam mnogo o Konstantinovom stvarnom
izgledu, ali nam govore veoma mnogo o tome kako
je on gledao na sebe i svoje zvanje
22. Slikarstvo:
Najviše znanje o rimskom zidnom slikarstvu
smo dobili iz ostavština koje su ostale nakon
erupcije Vezuva.
Uništeni su i lavom zasuti gradovi Pompeji i
Herculanum.
Način oslikavanja se vremenom znatno
mijenjao.
Slikali su se podni i zidni MOZAICI.
Imamo četiri pompejanska stila.
25. Prvi pompejanski stil
Dosta je jednostavan.
Slikanjem se želi dočarati da zidovi nisu od
obične žbuke.
Zidne plohe se prekrivaju raznim bojama.
“Poštuje se ploha”-zid ostaje ono što jest,
ravna površina.
Kompozicija je strogo geometrijska,
pravokutna mreža, sastavljena isključivo od
kvadrata i različitih pravokutnika.
27. Dekoracije iz Herkulanuma
Ovaj drevni grad leži u
sjenci Vezuva i uništen
je njegovom erupcijom
zajedno sa Pompejom
79. godine. Herkulanum
je možda najbolji odraz
drevnog Rima sa
svojim nevjerojatnim
freskama i
dekoracijama.
28. Drugi pompejanski stil
Donosi dvije promjene u odnosu na zidnu
plohu:
-slikana podnožja prikazana su kao da su
kamena i istaknuta, a na njima su polustupovi
s istaknutim zabatima i vodoravnim vijencima
što odjeljuje gornji dio zida od donjega.
-ponekad su stupovi prikazani uz pomoć
geometrijske perspektive, pa se čini kao da
slobodno stoje u prostoru.
30. Vila Misterija, Pompeji.
Vila misterija izvan gradskih
zidina potječe iz 2. st. pr. Kr.
i najveličanstvenija je
gradska vila. Pored
luksuznih prostorija za
gospodare, nastavljaju se
prostorije farme koje se
nastavljaju u okolicu s
vinogradom. S farme se
ulazilo u dvorište s
peristilom koji je bio vezan s
atrijem, a ovaj s tablinumom
(četvrtastim hodnikom) koji
se veže na apsidnu dvoranu
koja je gledala na more s
kriptoportika iznad litice.
31. Njene zidne freske su duge 17, a visoke oko
3 metra, te prikazuju tajanstveni vjerski ritual
inicijacije mladih žena povezan s ženskim
kultom Doniza i njegovih orgijskih svečanosti
“Bakanalija ”.
Ovaj kult je bio zabranjen u Rimu i vlasnici su
bili suočeni sa strogim kaznama. Freske su
naslikane u frizu oko cijele prostorije,
prekinutog samo vratima, koji s lijeva na
desno prikazuje 28 likova u prirodnoj veličini
na jarko crvenoj pozadini
32.
33. Treći pompejanski stil
Većina površina zida je obojena (kao zid), a
na njemu kao da vise ili su ugrađene
uokvirene slike.
Arhitektura je dosta vitka i krhka.
Prema gore se daje privid otvorenog neba.
Teme su krajolici i mrtva priroda.
35. Četvrti pompejanski stil
Pretrpan je.
Koristi se kombinacija mramornih obloga i zidnih
ploha.
Zidna ploha je podijeljena u mnoštvo malih niša ili
natkritih sjenica i krovića na izduženim stupićima.
U prednjem planu najčešće je arhitektura- tanki vitki
stupovi i plohe.
Javljaju se razne arh. KULISE a između njih
uokvirene mitološke scene.
