Iako su reforme Bolonjskog procesa trebale učiniti visoko obrazovanje u Europi kvalitetnijim, fleksibilnijim i prilagodljivijim na potrebe kako studenata tako i tržišta rada, očekivani rezultati su izostali jer ambiciozni ciljevi nisu popraćeni i odgovarajućim ulaganjima u nastavne resurse. Visokoškolske institucije na području IT obrazovanja su time posebno pogođene zbog konkurencije privatnog ICT sektora koji vapi za kvalitetnim kadrovima, a u stanju je ponuditi značajno bolju financijsku kompenzaciju. Preopterećenost držanjem nastave ne ostavlja dovoljno vremena za posvećivanje kvalitetnom znanstvenom radu (koji je nužan za napredovanje na fakultetskoj ljestvici!), a zbog nepovezanosti fakulteta s gospodarstvom većina tog znanstvenog rada se odvija u "intelektualnom vakuumu". Na predavanju će se, iz perspektive desetogodišnjeg iskustva autora na zagrebačkom FERu, detaljno opisati ovi, ali i drugi problemi koji muče visokoškolsko IT obrazovanje u Hrvatskoj te dati neke preporuke za bar djelomično poboljšanje.

1. Fakultetsko IT obrazovanje u Hrvatskoj FER story - no bullshit insider account dr.sc. Zvonimir Vanjak Telegra

2. Sinopsis, iliti, o čemu ćemo pričati ... O “Bolonji”, jasno  Alternativni podnaslov: “Kakve je probleme Bolonjski proces donio fakultetskom IT obrazovanju” Konkretnije: Čemu služi B.Sc.!? “Patnje mladih studenata” (with apologies to J.W.Goethe ) I problemi nastavnika Ima li nade?

3. Uvod u “Bolonju” Kratki podsjetnik za “stare” FERovce (ETFovce ): B.Sc. + M.Sc. format studiranja 3 (“dodiplomski”) + 2 (“diplomski”) godine eh da, i nije M.Sc. već Mag.ing.comp  “Kontinuirana provjera znanja” nema više ispitnih rokova! Mobilnost studenata omogućena “univerzalnim” (pan-europskim) sustavom ECTS bodova odlična ideja, ali zasad više “teorijske” naravi

4. Čemu služi B.Sc.? Citirati ću svog bivšeg šefa: “Baccalaureaus sa završenim trogodišnjim studijem svakako može biti dobar administrator baze podataka.” Hmmm  Da vidimo predmete: 1. godina: PIPI, ASP 2. godina: Operacijski sustavi, Baze podataka, Uvod u teoriju računarstva 3. godina: Oblikovanje programske potpore, Prevođenje prog.jezika, PPIJ, Razvoj primjenjene programske potpore + razni izborni predmeti

5. dakle ... Je li baccalaureaus spreman da bude DB admin NE! Je li spreman da bude junior developer? NE! Ali, baccalaureaus svakako može postati dobar DB Admin “signalling theory of high education” – bitno je pokazati da si dovoljno dobar za završiti fakultet, a pravom poslu ćeš se ionako naučiti u praksi

6. U biti, ovo je “akademska diskusija”  Jer ... otprilike 95% studenata po završetku B.Sc. dijela studija nastavlja dalje s diplomskim studijem! Students are “voting with their feet”

7. Problem “prekvalificiranosti” – dio I Puno matematike, fizike, elektronike ... Sve je to lijepo znati, i nužno je za kvalitetnog inženjera (je li baš?) ALI - kakav je value for money?

8. Problem “prekvalificiranosti” – dio II iz jedne davnašnje diskusije/prepiske: ... zato evo idealisticki primjer: netko postavi neki (inženjerski) problem za rijesiti, a kandidat recimo prepozna da je to problem koji se moze rijesiti linearnim programiranjem (ili ne, pa onda recimo s GA) i to implementira (ili koristi dostupne biblioteke u C++-u) i da prihvatljivo rjesenje. Ili zna da postoji nekoliko C++ algoritama za taj problem, a moze prepoznati i koja je njihova apriorna slozenost. Ili vidi da problem zahtijeva stogovni automat uz odgovarajuci mjerni hardver i malo strojnog jezika, pa ga isto napravi ... KOLIKO je takvih “inženjerskih” problema u praksi? Malo i premalo !

9. “Kontinuirana provjera znanja” iliti – “Pakao za studente”  Stari dobri dani: „Auuu, već je 10, a u 8 mi je počeo ispit. Ma nema veze, glavno da je bio dobar tulum, a na ispit ću sljedeći tjedan“ :-) Timeline sada: 5 tjedana predavanja 2 tjedna za položiti 4-6 međuispita 4 tjedna predavanja 2 tjedna za položiti 4-6 međuispita 4 tjedna predavanja 2 tjedna za 4-6 završnih ispita 1 tjedan za ponovljeni završni ispit

10. Kad bi studenti stvarno kontinuirano radili (4 + 4 sata dnevno predavanja i učenje) ...  No ipak - svaka dva dana ispit!? (a nekad se dogodi i dva u jednom danu!) Specifičnosti FER-a: nema više usmenih ispita nema više “laboratorijskih vježbi”

11. Kako je nastavnicima? Novozaposleni asistent (znači po završenom diplomskom studiju !) počinje s oko 5.000 kuna plaće! Za 4-6 godina kad doktorira, može se nadati 7-8.000!  (iako je puno prikladnije ) Eeee, čekaj Zvone, ali može se zaraditi na “projektima”!

12. Znanost i privreda Problem: skup “CC objavljivih” znanstvenih tema i skup problema čija rješenja treba hrvatsko gospodarstvo su ... DISJUNKTNI!!! OK, ne baš skroz , ali u 90% slučajeva izbor je: zaraditi šolde ili “baviti se znanošću” A znanošću se baviti moraš ako želiš napredovati! Rezultat – “vakuumsko” znanstveno istraživanje

13. A nastava? Što ne pričamo mi ovdje o IT obrazovanju? Najkraće moguće: to koliko nastave odrađuješ, i kako je odrađuješ nema ama baš nikakve veze s ničim! Jasno, radi se o hiperboli, ali doista minimalnoj! Jer – nastava je zadnja rupa na svirali! ne nosi šolde nema nikakve veze s uvjetima napredovanja Eh da, postoje na FERu i neke studentske ankete 

14. Ima li nade? Osnovni problem FERa: istovremeno je i vrhunski znanstveni institut i “masovni” fakultet za obrazovanje IT kadrova Treba istovremeno i dumb down i shoot higher up! Za dostići elitu, moraš i sam postati elitniji! Ključna je suradnja s gospodarstvom i primjena domaće pameti na konkretne probleme iz primjene A ako se želi i masovnost pride ... Edukativnom aspektu se mora pokloniti pažnja koju treba i zaslužuje

15. Zahvaljujem na pažnji. Pitanja?