Recomendados
Recomendados
Más contenido relacionado
La actualidad más candente
La actualidad más candente (12)
Destacado
Destacado (10)
Similar a Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
Similar a Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH (15)
Más de ivankraljevic
Más de ivankraljevic (20)
Zelena knjiznica. J. Munic, Prirodni resursi RH
- 1. Pula, 21.03.2014., Mr.sc. Jagoda Munić Prirodni resursi Hrvatske – pilimo li granu na kojoj sjedimo?
- 2. Što su prirodni resursi? • Prirodni resurs – sve što postoji u prirodi i nije drastično promjenjeno djelovanjem čovjeka • Ekonomska vrijednost • Tlo, šuma, vode, izvori energije, minerali • Bioraznolikost, georaznolikost, ekosustavi
- 3. Ograničenja rasta • Rimski klub – 70- te • Pokret za zaštitu okoliša • Održivi razvoj • Prirodni resursi – ograničenost resursa
- 5. Nosivost ekosustava vrijeme Broj jedinki u populaciji Populacija je veća od nosivosti ekosustava Nova nosivost ekosustava (iz)umiranje Nosivost ekosustava ekosust av
- 7. Ograničenje rasta – 30 godina kasnije • Scenariji razvoja – bussines as usual – vrhunac populacije 2030 godine i pad nakon toga • Scenarij 2 – napredak u tehnologiji – odgađa vrhunac za 20 godina
- 8. Pod kojim uvjetima se može doseći globalna održivost?
- 9. Utjecaj populacije, korištenja resursa i utjecaja na okoliš po jedinici resursa Broj ljudi Broj ljudi Broj jedinica resursa po osobi Broj jedinica resursa po osobi Utjecaj jedinice na okoliš Utjecaj jedinice na okoliš Utjecaj populacije na okoliš Utjecaj populacije na okoliš x =x x x =
- 13. reakcije • Zabijanje glave u pijesak i “izvoz” zagađenja • Tehnofiksi i ekonomske mjere • Djelovanje na uzroke problema – promjena društveno ekonomskog uređenja
- 14. Primjeri valorizacije i “uštede” resursa
- 19. Vrijednost oprašivanja • Godišnja ekonomska vrijednost usjeva koje oprašuju kukci u EU-25 iznosi oko 14,2 milijardi €. • Nacionalna procjena ekosustava u Ujedinjenom Kraljevstvu ekonomsku vrijednost biotičkog oprašivanja, kao doprinosa tržišnoj vrijednosti usjeva 2007, procjenila ja na 629 milijuna €. • Proizvodnja 87 od 115 glavnih globalnih usjeva (koji predstavljaju i do 35% globalnih zaliha hrane) povećana je oprašivanjem pomoću životinja.
- 20. EU pristup Naše znanje o uslugama ekosustava znatno je poraslo tijekom posljednjih nekoliko godina, potpomognuto radom na ekonomiji ekosustava i bioraznolikosti (TEEB) te ranijem Millennium Ecosystem Assessment – MEA (Milenijska procjena stanja ekosustava).
- 25. Payments for environmental services - PES (Plaćanje ekoloških usluga) • Procjena koristi od očuvanja može privući sredstva dionika koji se koriste uslugama ekosustava. • Prednost od očuvanja staništa za zadržavanje vode i njezinu kvalitetu na nekom području može činiti temelj za uspostavu sheme plaćanja u kojoj korisnici vode doprinose održavanju, upravljanju i / ili obnavljanju lokaliteta i njegovih prirodnih sposobnosti regulacije protoka vode. • Natura 2000 područja igraju značajnu ulogu u pohranjivanju i hvatanju ugljika, pomažući time ublažavanju klimatskih promjena, te bi takva područja mogla primati sredstava iz carbon offsetting shema.
- 26. Prihodi od certificiranih proizvoda i / ili održivog turizma • S porastom tržišta za održivo proizvedene i / ili po biološku raznolikost prijateljske proizvode, otvaraju se i sve veće mogućnosti za razvoj tržišta za certificirane proizvode iz, ili povezane s, Natura 2000 područjima. Na primjer, nekoliko proizvoda kao što su med, meso i pivo već su povezani s upravljanjem Natura 2000 područjem. • NATURA 2000 pruža značajne mogućnosti za rekreaciju i turizam, uključujući i s time povezana poduzeća. Dotok prihoda s te strane može osigurati izvor financiranja koji može pomoći pri pokrivanju nekih oportunitetnih troškova Nature 2000 te aktivno doprinijeti upravljanju područjem.
- 27. Financijalizacija je pogrešan odgovor! • Financijalizacija i komodifikacija prirode te uspostavljanje tržišta "usluga ekosustava" za neželjenu posljedicu imaju pretvaranje biosfere u privjesak gospodarstva. Šume, riblji fond, bioraznolikost i hidrološki ciklusi time efektivno postaju vlasništvo onih istih interesa - korporacija, banaka, zemljoposjednika - čija prekomjerna moć predstavlja najveću prijetnju za njih • Financijalizacija prirode predstavlja korak prema njenoj privatizaciji • Jednom kada prirodu uključimo u cost-benefit analizu, ne možemo se više žaliti ako nam se ne sviđaju njeni rezultati
- 32. Hrvatska • Tlo (poljoprivredno zemljište), • Prostor (obala) • Šume • Vode – (rijeke i podzemlje) • Jadran (more) • Bioraznolikost • Šljunak, kamen • Nafta?
- 33. Hrvatska • Bogata biljnim i životinjskim endemima za paleartičko područje •Koji su uzroci toga?
- 34. Staništa u RH
- 35. Bioraznolikost, šume i zaštićena područja • Sa stanovišta bioraznolikosti, Hrvatska je jedna od najbogatijih zemalja Europe • Veliki broj endemskih vrsta • Broj poznatih vrsta iznosi oko 38,000, dok se procijenjeni broj kreće od 50,000 do više od 100,000 vrsta.
- 36. Bioraznolikost, šume i zaštićena područja • Šume i šumsko zemljište prekrivaju 47.5% teritorija Republike Hrvatske (2.688.687 ha) • Vrlo dobro očuvane i prirodne po sastavu • 81% šuma u državnom vlasništvu • Većinom državnih šuma upravlja javno poduzeće Hrvatske šume (95.8%) • Među privatnicima prevladavaju sitni posjednici (manje od 100 ha)
- 37. Ekološka mreža predstavlja provedbu EU legislative: Direktive o zaštiti ptica (Council Directive 79/409/EEC) i Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore (Council Directive 92/43/EEC). Temeljem ovih direktiva zemlje članice EU obvezne su odrediti područja važna za europski ugrožene vrste i staništa koja čine dio EU ekološke mreže NATURA 2000.
- 38. Poljoprivreda • Poljoprivredno zemljište: 23,43% (13260,83 km2 ) kopnenog teritorija Land use in Croatia, 2012
- 39. Ekološka proizvodnja: 2,42% (320,36 km2 ) poljoprivrednog zemljišta GMO legislativa i ograničenja: Zakon o genetski modificiranim organizmima (2005); ograničava uvoz hrane koja sadržava GMO Number of organic farms by counties in Croatia, 2008 Poljoprivreda
- 40. •Ukupna proizvodnja flaširane vode: oko 360 milijuna litara godišnje •Uvoz flaširane vode: oko 19 milijuna litara godišnje: Bosna i Hercegovina (95%), Slovenija, Italija, Francuska, Mađarska •Izvoz flaširane vode: oko 25 milijuna litara godišnje (Jamnica 90%): Bosna i Hercegovina (oko 70%), Mađarska, Srbija, Slovenija, SAD, Rumunjska •Koliko je voda pitka: •Od 188 zemalja, od Hrvatske su izvorima vode bogatiji samo Norveška i Island •Hrvatska raspolaže s 32 818 kubičnih metara godišnje obnovljive pitke vode po stanovniku te je u tom smislu među 30 najbogatijih zemalja na svijetu •Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koje jamče i osiguravaju pitku vodu svojim građanima putem javne vodoopskrbe •Oko 80 posto stanovništva ima pristup vodi iz javnog vodovoda •Oko 90 posto vode koja se koristi u RH dolazi iz podzemnih zaliha Vode
- 41. • Ukupna površina mora: 31 067 km2 • Zaštićena površina mora: 3,9% (1 211,06 km2 ) • ribarstvo: - problem zaštićenih ribolovnih područja (ilegalne aktivnosti bez nadzora) - prekomjerni ribolov (osobito sitne plave ribe) - obnova ribarske flote, koja je stara i neprikladna • industrija: - Nafta, promet - turizam: - snažna sezonska koncentracija turističkog prometa - ilegalna gradnja more
- 42. problemi Pritisak na prostor i degradacija staništa
- 58. ilimo li granu na kojoj sjedimo?
Notas del editor
- Prirodni resursi Hrvatske – pilimo li granu na kojoj sjedimo? Na predavanju ćemo se osvrnuti na koje resurse ima RH, te kako ih koristi. Posebno ćemo sagledati turizam i njegovu budućnost – je li trebaju Hrvatskoj igrališta za golf, koliko i kakva, kako gospodarimo Jadranom i obalnim prostorom, te je li zaštita okoliša smetnja ili osnova ekonomskog i društevnog razvoja.
- Natural resources are anything that exists naturally in any environment, undistributed by man, in their natural form. They are considered valuable and useful to man in their natural form, depending on their quantity and demand. They include: the land, forests, energy sources and minerals.
- Počinje krajem 19. stoljeća osnivanjem nacionalnih parkova, društava za zaštitu prirode te većim znanstvenim istraživanjima u prirodoslovlju Paralelno s većim ugrožavanjem prirode Vezano uz industrijsku revlouciju – zaštita na sjeveru, SAD i Europa – već je prisutno zagađenje, međutim, sitacija na globalnom jugu je drugačija jer se tamo devastacija nastavlja
- Zapravo ih je najviše zabrinuo rast populacije i jedna razvojni model
- Limits to growth – primjenili su na ljudsku vrstu istraživanja iz ekologije populacija Biološka raznolikost (raznolikost vrsta, genetička raznolikosti raznolikost ekosustava) nosivost sustava (carrying capacity)- maksimalna veličina populacije koju određeni ekosustav može podnijeti tijekom određenog vremena humana nosivost sustava - maksimalni broj ljudi unutar socijalnog i tehnološkog sustava na određenom prostoru u određeno vrijeme
- Under the “business as usual scenario,” world society proceeds in a traditional manner without major deviation from the policies pursued during most of the 20th century. In this scenario, society proceeds as long as possible without major policy change. Population rises to more than seven billion by 2030. But a few decades into the 21st century, growth of the economy stops and reverses abruptly. As natural resources become harder to obtain, capital is diverted to extracting more of them. This leaves less capital for investment in industrial output. The result is industrial decline, which forces declines in the service and agricultural sectors. About the year 2030, population peaks and begins to decrease as the death rate is driven upward by lack of food and health services.
- Ako se mjere implementiraju od 2002, što se nije desilo
- 7 milijardi 2050 9 milijardi Je li planet može hraniti 9 milijardi ljudi? Po nekim procjenama bit će i 11 miljardi
- he ecological footprint is a measure of human demand on the Earth's ecosystems. It is a standardized measure of demand for natural capital that may be contrasted with the planet's ecological capacity to regenerate.[1] It represents the amount of biologically productive land and sea area necessary to supply the resources a human population consumes, and to assimilate associated waste. Using this assessment, it is possible to estimate how much of the Earth (or how many planet Earths) it would take to support humanity if everybody followed a given lifestyle. For 2007, humanity's total ecological footprint was estimated at 1.5 planet Earths; that is, humanity uses ecological services 1.5 times as quickly as Earth can renew them.[2] Every year, this number is recalculated to incorporate the three-year lag due to the time it takes for the UN to collect and publish statistics and relevant research. Although the term ecological footprint is widely used and well known,[3] it goes beyond the metaphor. It represents an accounting system for biocapacity that tracks how much biocapacity there is, and how much biocapacity people use. Calculation methods have converged thanks to standards released in 2006 and updated in 2009.[4]
- ...što je bruto domaći proizvod (BDP)? To je ukupna vrijednost svih proizvoda i usluga raspoloživih za finalnu potrošnju koja se proizvedu na području jedne zemlje u određenom vremenskom razdoblju, neovisno o tome da li dohodak od tih proizvoda i usluga stječu rezidenti ili nerezidenti. BDP ili GDP (eng. gross domestic product) se obično gleda na razini jedne godine.
- Planeray boundaries – we have overshoot already 3 out of nine environmental limits /resources
- Generally this takes the form of efforts to shift costs to those who are far away in space and time. An example would be to buy air conditioners for relief from a warming climate, or to ship toxic wastes for disposal in a distant region. A second way is to alleviate the pressures from limits by employ- ing technical or economic fixes. For example, reducing the amount of pollution generated per mile of driving or per kilowatt of electricity generated. These approaches, however, will not eliminate the causes of these pressures. The third way is to work on the underlying causes, to recognize that the socioeconomic system has overshot its limits, is headed toward collapse, and therefore seek to change the structure of the system.
- Cijene, vrijeme jeftinih resursa je prošlo
- Moguće uštede do 2030 prema McKinsey
- 1) approximately 10 % of the annual economic value for all food production in 2005
- Already the traders and speculators are moving in. In the UK, our Ecosystem Markets Task Force talks of “harnessing City financial expertise to assess the ways that these blended revenue streams and securitisations enhance the return on investment of an environmental bond”(4). Nature is becoming the plaything of the financial markets. We know how well that tends to work out
- Planeray boundaries – we have overshoot already 3 out of nine environmental limits /resources
- Legal framework Nature Protection Act still isn’t harmonised with the EU Habitats Directive; The Water Act still isn’t in compliance with the EU Water Framework Directive; also, some terms used in the Act are not defined, and some of them need additional clarification so future versatile interpretation can be avoid; sediment extraction from riverbeds is still favoured which will lead inevitably to further deterioration of river ecosystems in Croatia implementation of all acts linked to the natural resources has still not reached the European level
- Unatoč visokoj bioraznolikosti Hrvatske, mnogi njeni elementi su ugroženi Crvena lista ugroženih vrsta navodi 2,235 ugroženih svojti Najveće prijetnje divljim vrstama u Hrvatskoj predstavljaju: uništenje i gubitak staništa, fragmentacija staništa, prekomjerna eksploatacija, turizam, intenzivna poljoprivreda, zagađenje vode, tla, i zraka te uvođenje stranih invazivnih vrsta.
- Šumama kojima upravljaju Hrvatske šume gospodari se održivo(godišnje se eksploatira 5,8 milijuna m3 dok godišnji prirast iznosi 8 milijuna m3) HŠ su prošle godine ostvarile oko 2.8 milijuna eura profita 70% sirovine se prodaje domaćoj drvnoj industriji putem dugoročnih ugovora, dok se ostatak proda putem domaćih i inozemnih dražbi.
- DZZP je izradio prijedlog Natura 2000 mreže za Hrvatsku Utvrđeno je prisustvo 222 Natura 2000 vrste i 73 stanišna tipa, uključujući neke prioritetne vrste poput vuka, smeđeg medvjeda, morskih kornjača, jadranske jesetre i čovječje ribice Hrvatska je zatražila nadopunu Dodataka I i II Direktive o staništima određenim vrstama i stanišnim tipovima specifičnim za Hrvatsku i susjedne zemlje
- Mreže ekoloških proizvođača: Udruga ekoloških poljoprivrednih proizvođača Hrvatske, Udruga ekoloških proizvođača Dalmacije – DALMACIJA EKO, Udruga istarskih ekoloških proizvođača “Istarski Eko Proizvod”, “Ecologica” Zagreb, “Eko Liburnia” Rijeka itd.
- Poduzeća koja proizvode flaširanu vodu: Jamnica,Prima,Podravka Glavni riječni slivovi: jadranski (38%), crnomorski (62%) Rijeke: Sava (23 243 km2), Kupa (10 032 km2), Drava (6 038 km2), Lonja-Trebeš(5 944 km2) itd. Jezera: Vransko (30,7 km2), Dubravsko (17,1 km2) Peruča (umjetno, 13,0 km2) itd. Močvarna područja: Lonjsko polje (506,5 km2), Kopački rit (177 km2) itd. Okvirna direktiva o vodama i nacionalno zakonodavstvo: EU twinning projekt "Stvaranje i razvoj smjernica za provedbu Okvirne direktive o vodama" s Njemačkom i Nizozemskom Zakon o vodama još uvijek nije usklađen s EU Okvirnom direktivom o vodama; npr. iskopavanje sedimenta iz korita još uvijek dozvoljeno što će neminovno dovesti do daljnjeg pogoršanja riječnih ekosustava u Hrvatskoj Planovi upravljanja slivnim područjima: integrirani u dokument "Stvaranje i razvoj smjernica za provedbu Okvirne direktive o vodama"
- proizvodnja soli – nedostatak razumijevanja od strane državnih institucija (nema subvencija)
- Građanskim aktivizmom do održivih društava
- TE „Plomin C“ će u 40 godina rada uzrokovati čak 680 preuranjenih smrti
- Gdje smo u okruženju? Koje su nam glavne ekonomske djelatnosti? Što sa klimatskim promjenama? Razvoj poljporivrede, turizma i industrije – kako dalje?