1. Medijska kultura
(RAZREDNA NASTAVA)
OŠ Stjepana Radića – Metković
Županijsko stručno vijeće učitelja razredne nastave
5. prosinca 2013.g.
pripremila: Ivana Čarapina, prof. i dipl. bibl
.

2. Medijska kultura kao predmetno područje unutar
hrvatskoga jezika
• Uključena u predmet 80-tih godina.
• Iziskuje dodatnu edukaciju učitelja hrvatskoga jezika.
• Iziskuje opremljenost škola
( veliki ekran, računalo, LCD…).
• Područje s malim brojem tema, a na kojem se često
štedi na vremenu.

3. • Učitelji i profesori uglavnom podržavaju inicijativu
zasnivanja medijske kulture kao zasebnog
predmeta svjesni potrebe osuvremenjivanja
nastavnog plana i programa, iako Ministarstvo
obrazovanja nastoji rasteretiti učenike dodatnih
znanje, jer torbe postaju preteške.

4. • Medijski opismeniti djecu značilo bi korak naprijed u
suvremenom svijetu tehnologije koja nemilosrdno napreduje
ne računajuci na posljedice.
• Medijsko opismenjavanje najjednostavnije bi se sustavno
moglo provoditi u školi, što današnji plan i program ne
podržava.
• Medijska kultura u okviru nastave hrvatskoga jezika nije
adekvatno zastupljena s obzirom na zastupljenost medija u
svakodnevici, te ne omogucava opširniji odgojno-obrazovni
pristup od osnovnih pojmova vezanih i za "medije koji to
nisu" npr. knjižnicu ili kazalište, ne zahvaćajući medije kao
što su računalne igre ili mobitel.

5. • Medijska kultura treba biti odgoj za
medije, a kao osnovni cilj joj se nameće
edukacija za kritičko promišljanje.
promišljanje

6. Svaki medij ima svoj poseban jezik (jezik
tiskanih medija je pisana riječ, jezik radija je
zvuk, jezik filma su filmska izražajna
sredstva (audiovizualni jezik), a jezik
interneta
je
sofisticirano
računalno
komuniciranje).
Bit prirode svih medija je komunikacija među
ljudima pomoću razlicitih tehnlogija.

7. Zadaće nastavnoga područja medijska kultura:
Osposobljivanje za komunikaciju s medijima:
• kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom,
računalom;
• primanje (recepcija) kazališne predstave, filma,
radijske i televizijske emisije;
• osposobljivanje za vrjednovanje radijskih i
televizijskih emisija te filmskih ostvarenja

8. (Napomena u predgovoru HNOS-a. )
U predmetu hrvatski jezik medijska
kultura je zastupljena u vrlo malome postotku
kao jedno od četiriju predmetnih područja.
.

9. Teme HNOS- a
iz medijske kulture

10. MEDIJSKA KULTURA U HRVATSKIM
OSNOVNIM ŠKOLAMA
• Nastavni plan i program medijsku kulturu svrstava, uz
hrvatski jezik, književnost i jezično izražavanje, u nastavni
predmet hrvatski jezik. Hrvatski jezik najopsežniji je
predmet osnovnoškolskog obrazovanja.
• Prema načelu unutarpredmetnog povezivanja zadaće i
sadržaji svih predmetnih sastavnica međusobno se
prožimaju
i
nadopunjuju,
a
prema
načelu
međupredmetnog povezivanja funkcionalno se
povezuju s ostalim nastavnim predmetima.
• Temeljni je cilj nastave hrvatskoga jezika osposobiti
učenike za jezičnu komunikaciju koja im omogucuje učenje
svih nastavnih sadržaja te ih uključuje u cjeloživotno
učenje.

11. 1. razred
• 1. animirani film; ključni pojmovi: lutkarski film, crtani film.
• Obrazovna postignuća: primanje kratkih lutkarskih i crtanih filmova
primjerenih djetetu; razlikovati lutkarski i crtani film.
• 2. lutkarska predstava; ključni pojmovi: lutka, lutkarska predstava.
• Obrazovna postignuća: doživjeti lutkarsku predstavu; navesti glavne
likove; oživjeti scensku lutku; izvesti kraći ulomak igrokaza.
• 3. knjižnica; ključni pojmovi: školska knjižnica, mjesna knjižnica,
knjižničar.
• Obrazovna postignuća: upoznati školsku i mjesnu knjižnicu, naučiti
posuđivati čuvati i vraćati knjige; razlikovati knjižnicu od knjižare .

15. Popis filmova za 1. razred:
•1. B. Kolar: Vau-vau
•2. M. Jović i S. Fabrio: Pale sam na svijetu
•3. N. Kostelac: Crvenkapica
•4. B. Ranitović: Srce u snijegu
•5. N. Park: Krive hlače
•6. B. Dovniković i A. Marks: Tvrdoglavo mače ili Bijela
•priča ili Tko je Videku napravio košuljicu
•7. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komičnih filmova o Loleku
i Boleku, Tomu i Jerryju, Mickeyu Mouseu, Profesoru Baltazaru i
Ch. Chaplinu

16. PRIJEDLOG
- tijekom školske godine otići s učenicima na
lutkarsku predstavu
- učenici i voditelji izvannastavnih aktivnosti
organiziraju lutkarsku predstavu za uč. 1.
razreda
- izrada rekvizita (jednostavni oblici- prst, čarapa, lutke od papira
ili kartona)
- filmovi s popisa kao motivacija za obradu
sadržaja iz književnosti, likovne kulture,
lektire i sl.

17. 2. razred
• 1. filmska priča; ključni pojmovi: filmska prica, slijed događaja, lik
u filmu.
Obrazovna postignuća: primati (recepcija) primjerene dječje filmove;
zamijetiti i odrediti slijed događaja u filmu; ispričati filmsku priču
kratkoga crtanoga filma; razlikovati glavne i sporedne likove u
filmu.
• 2. kazalište; ključni pojmovi: kazališna predstava, pozornica,
gledalište.
Obrazovna postignuća: primati (recepcija) nekoliko primjerenih
kazališnih predstava (prema mogućnosti); razlikovati kazališnu
predstavu od filma; razlikovati pozornicu od gledališta.
• 3. televizija; ključni pojmovi: televizija, televizijski program,
televizijska emisija.
Obrazovna postignuća: izdvojiti iz televizijskoga programa najdražu
emisiju, pogledati ju i razgovarati o njoj.
• 4. dječji časopisi; ključni pojmovi: dječji časopisi, strip.
Obrazovna postignuća: upoznavati neke djecje ćasopise i stripove u

18. •
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Popis filmova za 2. razred:
1. Vrbanić: Svi crteži grada
2. D. Vukotić: Kauboj Jimmy
3. Z. Grgić: Posjet iz Svemira
4. A. Marks: Kako je Ana kupila kruh
5. M. Lovrić: Putovanje plavog lonca
6. M. Lovrić: Ružno pače
7. Lj. Jojić: Svinjar
8. Lj. Jojić: Kraljevna na zrnu graπka
9. K. Golik: Gliša, Raka i Njaka
10. M. Jović I S. Fabrio: Metla i Metlenko
11. W. Disney: Snjeguljica i sedam patuljaka ili Pinokio
12. Filmovi iz serije kratkih animiranih i komičnih filmova o Loleku i Boleku,
Tomu i Jerryju, Mickeyu Mouseu, profesoru Baltazaru, Ch. Chaplinu
13. Televizijske emisije s tematikom doma, škole i zavičaja

23. PRIJEDLOG
- tijekom školske godine otići s učenicima na
kazališnu predstavu
- učenici i voditelji izvannastavnih aktivnosti
organiziraju dramsku predstavu za uč. 2. razreda
- odlazak u Gradsko lulturno središte u Metkoviću
i suradnja s MAK-om
- filmovi s popisa kao motivacija za obradu
sadržaja iz književnosti, likovne kulture, lektire i
sl.
- Na televizijskom programu pronaći prikladnu
dječju obrazovnu emisiju

24. 3. razred
1. djecji film; ključni pojmovi: dječji film, glumac.
•Obrazovna postignuća: primati primjerene dječje filmove (recepcija);
razlikovati igrani film za djecu od animiranoga filma; ispričati filmsku
priču.
2. radijska emisija; ključni pojmovi: radijska emisija za djecu.
•Obrazovna postignuća: primati radijsku emisiju za djecu (recepcija);
raspravljati o njoj; zamijetiti zvučna izražajna sredstva.
3. knjižnica -korištenje enciklopedije; ključni pojmovi: dječja
enciklopedija, sadržaj/kazalo, abecedni red.
•Obrazovna postignuća: pronaci traženu obavijest u dječjoj enciklopediji
služeći se kazalom i abecednim redom.
3. knjižnica – put od autora do čitatelja; ključni pojmovi autor,
pisac,književnik, ilustrator, naslovnica, sadržaj

25. Popis filmova za 3. razred:
•1. Z. Grgić, A. Zaninović, B. Kolar: Izbor filmova o
•profesoru Baltazaru
•2. M. Blažeković: Palčić
•3. D. Vunak: Mali vlak
•4. B. Dovniković, A. Marks: Dva miša
•5. Lj. Heidler: Lisica i gavran ili Lisica i roda ili Lav i miš
•6. M. Blažeković: Čudnovate zgode šegrta Hlapića
•7. M. Relja: Vlak u snijegu
•8. V. Fleming: Čarobnjak iz Oza
•9. A. Adamson, V. Jenson: Schrek
•10. R. Minkoff: Velika pustolovina Stuarta Maloga

29. PRIJEDLOG
- tijekom školske godine otići s učenicima na
lokalne radijske postaje (DELTA, NARONA)
- suradnja (npr. učenici snimaju priče za laku noć,
radijske drame i emisije)
- slušati književna djela
- LIDRANO (kategorija radijske emisije)

30. 4. razred
1. dokumentarni film; ključni pojmovi: dokumentarni film.
•Obrazovna postignuća: primanje primjerenih dokumentarnih filmova
(ekološkoga sadržaja, zavičajna tematika) primjerenih učeniku; zamijetiti
osnovna obilježja dokumentarnoga filma.
2. usporedba filma s književnim djelom; ključni pojmovi: knjiga, film.
•Obrazovna postignuća: primati nekoliko djecjih filmova nastalih na
književnome predlošku (recepcija); iskazivati vlastiti doživljaj književnog
djela i filma; zamijetiti slicnosti i razlike između filma i književnog djela
prema kojemu je snimljen.
3. racunalo; ključni pojmovi: računalo, mreža (internet).
•Obrazovna postignuća: razlikovati obavijesne i zabavne mogućnosti
računala.
4. knjižnica -služenje rječnikom i školskim pravopisom; ključni pojmovi:
rječnik, pravopis.
•Obrazovna postignuća: pronaći traženu obavijest u školskome rječniku ili
pravopisu služeći se kazalom i abecednim redom.

31. Popis filmova za 4. razred :
•1. D. Vukotić: Krava na Mjesecu
•2. B. Dovniković: Znatiželja
•3. D. Vukotić: Piccolo
•4. M. Blažeković: Čudesna šuma
•5. V. Tadej: Družba Pere Kvržice
•6. O. Gluščević: Vuk
•7. B. Marjanović: Mala čuda velike prirode (izbor)
•8. T. Burto: Batman
•9. R. Donner: Superman

34. Film pripada umjetničkom području, tj. on je zasebna umjetnost i
njegova kvaliteta ne proizlazi isključivo iz teme kojom se bavi.
Naime, često se događa da se od 1. do 4. razreda osnovne
škole film analizira isključivo i samo na razini filmske priče.
Govori se o karakterizaciji likova, mjestu i vremenu radnje, ali ne
i iz perspektive filmskih izražajnih sredstva, već se filmom bavi
kao literarno -književnim djelom.
Ne govori se o načinima na koji je film “ispričao” karakter
pojedinog lika, ili prikazao mjesto radnje i dočarao njegovu
atmosferu i stoga se često događa da učenici poistovjećuju ova
dva različita medija, tijekom analize i vrjednovanja.

37. PRIJEDLOG
- učenici samostalno istražuju i gledaju
dokumentarne filmove
- nastavni sat u informatičkoj učionici
(obrazovni portali edu.hr, eduvizija,
mrežne stranice razreda…

38. • Godišnji plan i program i Školski kurikul (sadržaje
iz MK detaljnije razraditi; međupredmedna korelacija; gotovi
pripučnici nisu najbolji primjeri)
• Izvananstavna aktivnost (MK, filmske/radijske družine)
• Sudjelovati na natjecanjima (LIDRANO, Novigradsko proljeće,
Reviji hrvatskoga filma i sl.)
• Internet/Društvene mreže i MK (prograni za plakate, stripove,
forostripove i filmiće
• Izleti (KUD OŠ Stjepana Radića organizira izlete u Split u
kazalište i kino)

48. Primjedbe uz raspored tema
• ranije uvesti teme vezane uz televiziju, radio i
dječje časopise
• u nižim razredima zadovoljiti se iskazivanjem
doživljaja filma i uočavanjem filmskoga lika i
priče (bez podjela i terminologije)
• na osnovnoškolskoj razini dovoljno bi bilo
savladati samo specifična izražajna sredstva filma
(kadar, kut, plan)
• dodati teme koje razvijaju vještine samostalnog
pronalaženja informacija u knjigama,
priručnicima i na mreži

49. KNJIŽNICA I MEDIJSKA KULTURA
• Ako detaljnije razradimo nastavne teme, uočavamo
pojedine dijelove koji ne pripadaju medijskoj kulturi, koja
bi, pretpostavljam, trebala obuhvaćati medije, kao npr.
tema knjižnice koja se ponavlja u nekoliko razreda.
Osobno smatram da se knjižnica, knjižnicarstvo i knjižna
građa ne bi trebali proučavati u okviru medijske kulture,
prikladnijim područjem za konkretnu temu u okviru
predmeta hrvatski jezik smatram književnost.

50. • Nije na odmet spomenuti virtuoznu sposobnost
nastavnika za unutarpredmetnu i međupredmetnu
korelaciju koja doprinosi učestalijem susretu s medijima
izvan medijske kulture.
• Vrlo je cesta primjena medija kod motivacije ucenika,
ucenika
pa je moguce da im se prikaže kratki film, najcešce
animirani ili odlomak igranog filma koji ih uspješno uvodi
u prozu ili poeziju. U takvim nastavnim situacijama film
služi kao sredstvo kojim se stvaraju uvjeti za estetsku
recepciju djela. Takvi "filmovi" imaju i svoj naziv –
motivacijski filmovi.
• A što se tice međupredmetne korelacije medij, najcešce
film, posluži kao didakticko, tehnicko sredstvo.

51. LITERATURA
Carol, N. (2008.) ZABORAVI NA MEDIJ.
Ryan, M.-L. (2008) MEDIJI I PRIPOVIJEST.
Turkovic, H. (2008) PITANJE MEDIJA I RAZGRANICENJE FILMA. sve u: Hrvatski
filmski ljetopis, god 14. (2008.), br. 56, ISSN 1330-7665
Erjavec, K., Zgrabljic, N (2000) ODGOJ ZA MEDIJE U ŠKOLAMA U SVIJETU,
HRVATSKI MODEL MEDIJSKOG ODGOJA. u: Medijsko istraživanje, god 6. (2000), br
1., str. 89-107
Ilišin, V., Marinović Bobinac, A., Radin, F. (2001) DJECA I MEDIJI. Zagreb: Državni
zavod za zaštitu obitelji, materinstva i mladeži, Institut za društvena istraživanja
Mander, J. (2002) CETIRI ARGUMENTA PROTIV TELEVIZIJE. Rijeka: Adamić
Mikic, K. (2001) FILM U NASTAVI MEDIJSKE KULTURE. Zagreb: Educa
Skupina autora: POZITIVNI SADRŽAJI ZA DJECU I O DJECI; Zbornik priopcenja s
okruglog stola (2007) Zagreb: RH, Pravobraniteljica za djecu
Težak, S.(1990) METODIKA NASTAVE FILMA. Zagreb: Školska knjiga
Turkovic, H. (2008) NARAV TELEVIZIJE. Zagreb: Meandar
ZRNO, casopis za obitelj, vrtić i školu; godina XX, br. 85-86 (111-112), ožujaklipanj 2009.,
Zagreb: Zrnoprint, ISSN 0353-636X
www.hfs.hr/hfs/zapis
www.mzos.hr/hnos
http://bib.irb.hr/prikazi-rad?&rad=54190

52. Posjetiti mrežne stranice…

67. Moć kojom pokretne slike mogu zamijeniti
zamišljene slike koje ste sami stvorili, prisutna je u
svim područjima spoznavanja o svijetu slika izvan nas
samih. Čitav naš um ispunjen je slikama, mjestima,
vremenom, ljudima i pricama s kojima se nikada
nismo osobno susreli. Zapravo, ako dobijete
informaciju, iz bilo kojeg izvora, koja nije popracena
slikama, sami cete ih stvoriti. Te ce slike biti vaše
vlastite predodžbe. Vi stvarate film koji ce popratiti
pricu." (Jerry Mander, 2002.)