1. www.zivisastilom.com
VITAMIN D
Zbog čega nam je potreban vitamin D?
Prvenstveno za zdravo formiranje kostiju i za njihovo održavanje-to je prva stvar na koju svi pomisle.
Meñutim zahvaljujući nedavno sprovedenim studijama ispostavilo se da vitamin Dima izvanredno
kompleksnu i veoma važnu ulogu u zdravom funkcionisanju ljudskog organizma, mnogo više nego što se
ranije verovalo. I sada već takoñe znamo da uprkos tome što ga naše telo stvara uz pomoć UV-B zraka,
njegov nedostatak postaje veoma rasprostranjena „bolest“.
Kako dolazi do toga?
Izgleda da je to zato što ne provodimo dovoljno vremena na tovorenom. I zbog toga što „zahvaljujući“
vremenskim prilikama i načinu života na severnoj hemisveri nismo izloženi suncu u tolikoj meri koja bi bila
zadovoljavajuća i obezbedila proizvodnju dovoljnih količina vitamina D. A pored toga, količine-koje se
sintetišu-a variraju od jednog do drugog godišnjeg doba nisu uvek dovoljne, na primer zimi su skoro
beznačajne. Česta i dugotrajna primena odreñenih lekova takoñe blokira stvaranje vitamina D (anti-
inflamatorni lekovi na bazi steroida, kao i lekovi za snižavanje holesterola); pored toga usled starenja u
još većoj meri se smanjuje sposobnost organizma za stvaranje vitamina D, a ishranom pokrivamo samo
jedan delić dnevnih potreba.
Važnost vitamina D
Ispitivanjem opšte populacije i analizom dobijenih podataka iz poslednjih nekoliko godina, možemo doći
do zaključka da vtamin D zaprevo doñe kao panacea. Učestvuje ne samo u izgradnji i održavanju zdravlja
kostiju i zuba, već takoñe doprinosi i smanjenju rizika od nastajanja nekoliko vrsta kancera (debelog
creva, dojke), štiti od obe vrste dijabetesa i može blagotvorno da utiče na zdravlje ženskog hormonalnog
sistema i na plodnost. Tokom trudnoće i dojenja je od ogromnog značaja, apored toga može pomoći u
zaštiti i usporavanja razvoja nervnih i psihičkih oboljenja (kao na pr. Šizofrenije, multiple skleroze,
demencije, Parkinsonove bolesti, autizma, epilepsije, Alchajmerove bolesti, depresije, post-natalne
depresije). Ukratko, pravilnim unosom možemo u mnogome doprineti zaštiti i poboljšanju zdravlja.
Nasuprot tome kako se do sada verovalo, predoziranje se ne može tako lako ostvariti, pošto se simptomi
predoziranja javljaju samo u slučajevima suplementacije ekstremno visokih doza (10.000 IU) tokom
perioda u trajanju od nekoliko meseci.
Meñutim potrebe za vitaminom D se menjaju u zavisnosti od zdravstvenog stanja i starosti, a nesostatak
povećava rizik od nastajanja bolsti usvakom slučaju. U detinjstvu je od izuzetno velikog značaja pravilan
razvoj kostiju, i normalno funkcionisanje mišića, a kasnije odgovarajući unos vitamina D može smanjiti
rizik od nastajanja kardiovaskularnih i autoimunih oboljenja, kao i raznih zapaljenja. U starijem dobu,
pomaže u prevenciji gubitka koštane mase, kao i očuvanje snage mišića i mentalne svežine, dok se tokom
trudnoće-kada je nedostatak vitamina D izrazito česta pojava-pomaže očuvanje zdravlja majke i fetusa, a
kasnije može uticati na razvoj i zdravlje deteta. U slučaju nedostatka, rizik od srčanog infarkta raste 2,5
puta, a dolati i do podizanja nivoa krvnog pritiska. Gojayne osobe imaju veće potrebe za vitaminom D
naspram proseka, a istovremeno odgovarajući unos vitamina D bi kod njih imao pozitivno dejstvo na
insulinsku rezistenciju.
Izvor: Calinews 2012. ZIMA
http://www.calivita.rs/common/modules/calinews/show.php?issue=cn_201212_32
www.zivisastilom.com