SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 21
Descargar para leer sin conexión
Brazil
FUDBAL - BRAZIL
Fudbalska reprezentacija Brazila je nacionalna
  selekcija Brazila. Pod upravom je Fudbalskog
  saveza Brazila. Oni su najuspešniji nacionalni
  tim u istoriji Svetskih prvenstava, sa pet titula
  šamiona (1958, 1962, 1970, 1994, 2002.). Ĉesta
  je izreka vezana za fudbal: „Englezi su ga
  izmislili, Brazilci su ga usavršili“Trenutno su
  rangirani kao prvi od strane FIFE, konstantno
  su meĊu najjaĉim nacionalnim timovima sveta i
  jedini je tim koji je uĉestvovao na svim
  Svetskim prvenstvima
FUDBAL REPREZENTACIJE BRAZILA




                                   Ovo je fudbalski
                          tim reprezentacije Brazila
SPORT – BRAZIL (SLIKE)
                       Ovde se igra fudbal na Marakani .




                  Ovo je dţudista Brazila Felipe Kitadai .




                   Ovo je Brazilska
                   reprezentacija pobedila
                   Španiju u futsalu (mini
                   fudbalu)
SPORT- BRAZIL
                             Odbojkašice reprezentacije
 Brazila.




                                        Ovo su košarkašice
                reprezentacije Brazila .

                      Ovo su vaterolisti reprezentacije Brazila .
GEOGRAFSKI POLOZAJ
Brazil je po veliĉini peta zemlja na svetu posle Rusije,
  Kanade, Kine i SAD. Neuporedivo je najveća na
  Juţnoameriĉkom kontinentu. Zato ga i s pravom zovu
  »kontinent na kontinentu«. Zauzima skoro polovinu
  (taĉnije 48%) Juţnoameriĉkog kontinenta sa površinom
  od 8.513.844 km². Graniĉi se sa svim zemljama Juţne
  Amerike osim sa Ĉileom i Ekvadorom. To su: na severu
  sa Venecuelom, podruĉijem Gvajane i Kolumbije; na
  zapadu i jugu sa Peruom, Bolivijom, Paragvajem,
  Argentinom i Urugvajem. Na istoku se proteţe velika
  obala prema Atlanskom okeanu. Brazil zauzima
  najistaknutiji deo Atlantske obale Juţne Amerike. Granice
  Brazila se proteţu u duţini od 23.137 km od ĉega 7.407
  km otpada na obalu Atlantskog okeana a 15.730 km ĉini
  kopnenu granicu.
KLIMA
Klima je preteţno tropska i ekvatorijalna sa
  sredjom temperaturom 25 - 28ºC i velike
  koliĉine padavina. U regiji Amazona
  preovladjuje prašumska klima. Znaĉi
  karakteristiĉne su velike koliĉine padavina (2-3
  mm godišnje) i vrlo visoke temperature
  (proseĉna meseĉna temperatura je 25ºC) tokom
  cele godine.
U jugoistoĉnom i juţnom delu Brazila vlada
  suptropska i umerena klima gde je grad Rio de
  Janeiro sa srednjom godišnjom temperaturom
  od 22,5ºC. Tako u glavom gradu Brazila,
  Braziliji, u julu proseĉna temperatura 18ºC a u
  januaru 22ºC; dok godišnja koliĉina padavine
  iznosi 1.800 mm.
KUHINJA
U Brazilu preovlađuju pasulj, suvo meso, soja, pirinač, kukuruz i druge žitarice.
   Brazilska kuhinja je spoj tri različite kulture: starosedelaca Indijanaca, portugalskih
   osvajača i afričkih robova koji su radili na poljima šećerne trske. Uz te tri etničke
   grupe na kuhinju Brazila uticali su i brojni imigranti. Rezultat je spoj namirnica
   Novog i tehnike kuvanja Staroga sveta.
   Usprkos regionalnim specifičnostima, nekoliko namirnica čine osnov i zajedničke
   su brazilskim kuhinjama:
   - Kokos – u supama, jelima sa mesom, morskim plodovima i brojnim dezertima.
   Kokosovo mleko spada među omiljena pića
   - Tropska palma i Manioka
   - Pasulj ili crni pasulj (feijão preto) jedna je od omiljenih nacionalnih namirnica
   - Morski plodovi (lignje, ribe, jastozi, škampi, školjke… Specijalitet je sušena
   soljena riba i sušeni morski račići
   Nacionalna jela u Brazilu su brazilski crni pasulj, sirni hleb od maniokinog brašna,
   pirinač na brazilski način, rakovi i ribe sa kokosovim mlekom, komadićima hleba i
   palminim uljem, gulaš od škampa, dezert od bogate i mekane smješe od karamela,
   brazilski čokoladni kolač i ušećerena papaja.
   Što se pića tiče prioritet su sok iz šećerne trske, kokosovo mleko, sok iz guarane,
   ali i sokovi od egzotičnog voća. Svaka brazilska regija ima svoje specifičnosti i
   namirnice koje se mogu samo tamo pronaći ...
KUHINJA BRAZILA
KUHINJA
ISTORIJA
Današnja teritorija Brazila bila je naseljena najmanje pre 6000 godina
   nomadskim plemenima. Pedro Alvares Kabral otkrio je ovo podruĉje
   1500. godine. Tokom naredna tri veka, Brazil biva neprekidno
   kolonizovan Portugalcima. Tokom tog perioda drvo brazil je
   najeksploatisaniji resurs.
Kolonije su uglavnom eksploatisale robove - domoroce i Afrikance. 1808,
   Kralj Ţoao VI od Portugalije, beţeći pred Napoleonom, preselio se u
   Brazil sa celom                kraljevskom porodicom, plemićima i
   vladom.
Princ-regent Pedro I od Brazila, proglasio je nezavisnost 7. septembra
    1822, stvorivši nezavisno Brazilsko carstvo. Ono je prestalo posle
    njegovog naslednika Pedra II od Brazila, kada je Brazil pretvoren u
    republiku 15. novembra 1889.
Krajem 19. veka i poĉetkom 20, Brazil je privukao preko 5 miliona
   evropskih i japanskim imigranata koji su pokušali okušati sreću u
   industrijalizovanom Brazilu. Brazilsku demokratiju je tri puta
   smenjivala diktatura: 1930-1934. i 1937-1945. diktator je bio Ţetulio
   Vargas, a u periodu 1964-1985. zemljom je vladala vojna hunta.
GLAVNI GRAD BRAZILA – BRAZILIJA
Бразилија је главни град Бразила .Бразила са популацијом од
   2.455.903 становника у ширем градском подручју. Налази се у
   Савезном дистрикту Бразила (Distrito Federal). Град је основан 21.
   априла 1960. До 1972. овде су пресељене све државне институције
   Бразила и стране амбасаде.
GRADOVI BRAZILA
                  Ovo je Sao
Paulo
RIO DE JANEIRO
FEIRA DE SANTANA
KARNEVAL U BRAZILU 
Karneval u Brazilu (port . Carnaval) je tradicionalni festival koji se odrţava 40 dana
   uoĉi Uskrsa, pre poĉetka uskršnjeg posta. U Brazilu postoje brojne regionalne
   varijante proslave karnevala.
OVO JE KARNEVAL U RIO DE JANEIRU
Glavni dogaĊaj karnevalskih proslava u Rio de Ţaneiru su parade škola
   sambe. Škole sambe su udruţenja graĊana, obiĉno stanovnika gradske
   ĉetvrti, koji zajedniĉki pripremaju nastup. Jedna od pokretnih
   scenografija – alegorija. Dvanaest najboljih škola paradira na
   sambodromu u dva dana (nedelja i ponedeljak). Svaka škola ima oko
   3000-5000 uĉesnika u paradi. Uĉesnici su bogato kostimirani. Svaka
   škola ima svoju temu nastupa, pesmu za tu godinu, kao i odreĊen broj
   pokretnih scenografija - alegorija. Poseban ţiri ocenjuje nastupe u više
   kategorija i saopštava svoje rezultate u sredu, posle karnevala. Najboljih
   šest škola paradira i u subotu na paradi šampiona.Sliĉan sistem škola
   sambe i parada na sambodromu postoji u Sao Paulu.Manje neformalne
   grupe uĉesnika karnevala se nazivaju blokos (Blocos). Oni paradiraju
   gradskim ulicama i takoĊe imaju temu nastupa. Njihovi nastupi nisu
   takmiĉarskog karaktera. U Riju postoji oko 30 blokosa.Muziĉke grupe
   koje sviraju ulicama grada se nazivaju bandas (Bandas).
KARNEVAL U SALVADORU
Za karnevalske proslave u Salvadoru karakteristiĉni su veliki kamioni, pod
   imenom „trio elektriko“ (trio-elétrico), na kojima je montirano jako
   ozvuĉenje i bina. Tu nastupaju muziĉari svirajući lokalne muziĉke
   ţanrove poput akse, samba-rege i pagode muzike, ali i savremeni pop.
   Kamioni kruţe gradskim ulicama dok ih prate mase veselih i raspevanih
   ljudi, uglavnom omladine. Ovaj koncept proslave zasnovala su tri
   lokalna muziĉara: Armadinjo,Karneval u Pernambuku
                                  Dodo i Oksar, 1950-ih.
                                 Najznačajnija proslava karnevala u
                               brazilskoj državi Pernambuko je u gradu
                               Resife i obližnjem istorijskom gradu Olindi.
                               Karakteristična muzika ovog dela Brazila je
                               frevo i marakatu. Velike karnevalske grupe
                               se vesele i igraju jedna pored druge. Za
                               razliku od Rija i Salvadora, ovde ne postoji
                               takmičenje.
KARNEVAL U MINAS ŽERAISU

Karneval u Minas Ţeraisu
U brazilskoj drţavi Minas Ţerais najpoznatije karnevalske proslave su u
   istorijskim baroknim gradovima Ouro Preto, Marijana i Dijamantina.
   Njihove parade se sastoje iz karnevalskih blokova (blocos
   carnavalescos) koji reprezentuju razliĉite teme, a po pravilu su praćeni
   muzikom fanfara. U poslednje vreme, vidljiv je uticaj karnevala u Riju
   kroz osnivanje škola sambe, kao i muziĉki uticaj karnevala u Salvadoru.
STADION MARAKANA
Stadion Marakana je stadion u Rio de Ţaneiru i jedan je od najvećih
   u svetu. Stadion je svoje nesluţbeno ime Marakana, dobio po
   istoimenoj ĉetvrti u kojoj se nalazi, inaĉe reĉ marakana
   predstavlja vrstu papagaja iz severnog Brazila. Domaći je stadion
   za tri od ĉetiri najveća brazilska fudbalska kluba u Riju:
   Flamengo, Botafogo i Fluminense.
Stadion Marakana iznutra
Stadion je sagraĊen za svetsko prvenstvo u fudbalu, koje je odrţano
   u Brazilu 1950. godine, sa prvobitnim kapacitetom od 200 000.
   Kapacitet je uveliko smanjen kada su se postavila sva sedeća
   mesta, 90ih godina 20. veka. Trenutni kapacitet je 82.238 sedećih
   mesta, a novo, planirano proširenje će povećati kapacitet na
   100.000 mesta. Na ovom je stadionu Pele, 1971. godine, odigrao
   poslednju utakmicu za reprezentaciju protiv reprezentacije bivše
   SFRJ.
HVALA NA PAŢNJI .. !! 




                            MARKO BALINT,
                          JOVANA TOROVIĆ ,
                          ALEKSA NINKOVIĆ
                                         I
                           TIJANA OTMAĈIĆ

Más contenido relacionado

Más de TozaNS

Drzava nemanjica
Drzava nemanjicaDrzava nemanjica
Drzava nemanjicaTozaNS
 
Nemanjići
NemanjićiNemanjići
NemanjićiTozaNS
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistemTozaNS
 
Obrenovići protiv karađorđevića
Obrenovići protiv karađorđevićaObrenovići protiv karađorđevića
Obrenovići protiv karađorđevićaTozaNS
 
Povratne i nepovratne promene
Povratne i nepovratne promenePovratne i nepovratne promene
Povratne i nepovratne promeneTozaNS
 
Razmnožavanje
RazmnožavanjeRazmnožavanje
RazmnožavanjeTozaNS
 
Uho i sluh
Uho i sluhUho i sluh
Uho i sluhTozaNS
 
Zitarice
ZitariceZitarice
ZitariceTozaNS
 
династија обреновића
династија обреновићадинастија обреновића
династија обреновићаTozaNS
 
дисање
дисањедисање
дисањеTozaNS
 
италија
италијаиталија
италијаTozaNS
 
настанак и развој српске државе у доба немањића
настанак и развој српске државе у доба немањићанастанак и развој српске државе у доба немањића
настанак и развој српске државе у доба немањићаTozaNS
 
Akoholizam
AkoholizamAkoholizam
AkoholizamTozaNS
 
Culo vida
Culo vidaCulo vida
Culo vidaTozaNS
 
čUlo ukusa
čUlo ukusačUlo ukusa
čUlo ukusaTozaNS
 
čUlo vida (2)
čUlo vida (2)čUlo vida (2)
čUlo vida (2)TozaNS
 
Razmnožavanje
RazmnožavanjeRazmnožavanje
RazmnožavanjeTozaNS
 
Uho i sluh
Uho i sluhUho i sluh
Uho i sluhTozaNS
 
Napoleon
NapoleonNapoleon
NapoleonTozaNS
 

Más de TozaNS (20)

Drzava nemanjica
Drzava nemanjicaDrzava nemanjica
Drzava nemanjica
 
Nemanjići
NemanjićiNemanjići
Nemanjići
 
Nervni sistem
Nervni sistemNervni sistem
Nervni sistem
 
Obrenovići protiv karađorđevića
Obrenovići protiv karađorđevićaObrenovići protiv karađorđevića
Obrenovići protiv karađorđevića
 
Povratne i nepovratne promene
Povratne i nepovratne promenePovratne i nepovratne promene
Povratne i nepovratne promene
 
Razmnožavanje
RazmnožavanjeRazmnožavanje
Razmnožavanje
 
Uho i sluh
Uho i sluhUho i sluh
Uho i sluh
 
Varenje
VarenjeVarenje
Varenje
 
Zitarice
ZitariceZitarice
Zitarice
 
династија обреновића
династија обреновићадинастија обреновића
династија обреновића
 
дисање
дисањедисање
дисање
 
италија
италијаиталија
италија
 
настанак и развој српске државе у доба немањића
настанак и развој српске државе у доба немањићанастанак и развој српске државе у доба немањића
настанак и развој српске државе у доба немањића
 
Akoholizam
AkoholizamAkoholizam
Akoholizam
 
Culo vida
Culo vidaCulo vida
Culo vida
 
čUlo ukusa
čUlo ukusačUlo ukusa
čUlo ukusa
 
čUlo vida (2)
čUlo vida (2)čUlo vida (2)
čUlo vida (2)
 
Razmnožavanje
RazmnožavanjeRazmnožavanje
Razmnožavanje
 
Uho i sluh
Uho i sluhUho i sluh
Uho i sluh
 
Napoleon
NapoleonNapoleon
Napoleon
 

Brazil

  • 2. FUDBAL - BRAZIL Fudbalska reprezentacija Brazila je nacionalna selekcija Brazila. Pod upravom je Fudbalskog saveza Brazila. Oni su najuspešniji nacionalni tim u istoriji Svetskih prvenstava, sa pet titula šamiona (1958, 1962, 1970, 1994, 2002.). Ĉesta je izreka vezana za fudbal: „Englezi su ga izmislili, Brazilci su ga usavršili“Trenutno su rangirani kao prvi od strane FIFE, konstantno su meĊu najjaĉim nacionalnim timovima sveta i jedini je tim koji je uĉestvovao na svim Svetskim prvenstvima
  • 3. FUDBAL REPREZENTACIJE BRAZILA Ovo je fudbalski tim reprezentacije Brazila
  • 4. SPORT – BRAZIL (SLIKE) Ovde se igra fudbal na Marakani . Ovo je dţudista Brazila Felipe Kitadai . Ovo je Brazilska reprezentacija pobedila Španiju u futsalu (mini fudbalu)
  • 5. SPORT- BRAZIL Odbojkašice reprezentacije Brazila. Ovo su košarkašice reprezentacije Brazila . Ovo su vaterolisti reprezentacije Brazila .
  • 6. GEOGRAFSKI POLOZAJ Brazil je po veliĉini peta zemlja na svetu posle Rusije, Kanade, Kine i SAD. Neuporedivo je najveća na Juţnoameriĉkom kontinentu. Zato ga i s pravom zovu »kontinent na kontinentu«. Zauzima skoro polovinu (taĉnije 48%) Juţnoameriĉkog kontinenta sa površinom od 8.513.844 km². Graniĉi se sa svim zemljama Juţne Amerike osim sa Ĉileom i Ekvadorom. To su: na severu sa Venecuelom, podruĉijem Gvajane i Kolumbije; na zapadu i jugu sa Peruom, Bolivijom, Paragvajem, Argentinom i Urugvajem. Na istoku se proteţe velika obala prema Atlanskom okeanu. Brazil zauzima najistaknutiji deo Atlantske obale Juţne Amerike. Granice Brazila se proteţu u duţini od 23.137 km od ĉega 7.407 km otpada na obalu Atlantskog okeana a 15.730 km ĉini kopnenu granicu.
  • 7. KLIMA Klima je preteţno tropska i ekvatorijalna sa sredjom temperaturom 25 - 28ºC i velike koliĉine padavina. U regiji Amazona preovladjuje prašumska klima. Znaĉi karakteristiĉne su velike koliĉine padavina (2-3 mm godišnje) i vrlo visoke temperature (proseĉna meseĉna temperatura je 25ºC) tokom cele godine. U jugoistoĉnom i juţnom delu Brazila vlada suptropska i umerena klima gde je grad Rio de Janeiro sa srednjom godišnjom temperaturom od 22,5ºC. Tako u glavom gradu Brazila, Braziliji, u julu proseĉna temperatura 18ºC a u januaru 22ºC; dok godišnja koliĉina padavine iznosi 1.800 mm.
  • 8. KUHINJA U Brazilu preovlađuju pasulj, suvo meso, soja, pirinač, kukuruz i druge žitarice. Brazilska kuhinja je spoj tri različite kulture: starosedelaca Indijanaca, portugalskih osvajača i afričkih robova koji su radili na poljima šećerne trske. Uz te tri etničke grupe na kuhinju Brazila uticali su i brojni imigranti. Rezultat je spoj namirnica Novog i tehnike kuvanja Staroga sveta. Usprkos regionalnim specifičnostima, nekoliko namirnica čine osnov i zajedničke su brazilskim kuhinjama: - Kokos – u supama, jelima sa mesom, morskim plodovima i brojnim dezertima. Kokosovo mleko spada među omiljena pića - Tropska palma i Manioka - Pasulj ili crni pasulj (feijão preto) jedna je od omiljenih nacionalnih namirnica - Morski plodovi (lignje, ribe, jastozi, škampi, školjke… Specijalitet je sušena soljena riba i sušeni morski račići Nacionalna jela u Brazilu su brazilski crni pasulj, sirni hleb od maniokinog brašna, pirinač na brazilski način, rakovi i ribe sa kokosovim mlekom, komadićima hleba i palminim uljem, gulaš od škampa, dezert od bogate i mekane smješe od karamela, brazilski čokoladni kolač i ušećerena papaja. Što se pića tiče prioritet su sok iz šećerne trske, kokosovo mleko, sok iz guarane, ali i sokovi od egzotičnog voća. Svaka brazilska regija ima svoje specifičnosti i namirnice koje se mogu samo tamo pronaći ...
  • 11. ISTORIJA Današnja teritorija Brazila bila je naseljena najmanje pre 6000 godina nomadskim plemenima. Pedro Alvares Kabral otkrio je ovo podruĉje 1500. godine. Tokom naredna tri veka, Brazil biva neprekidno kolonizovan Portugalcima. Tokom tog perioda drvo brazil je najeksploatisaniji resurs. Kolonije su uglavnom eksploatisale robove - domoroce i Afrikance. 1808, Kralj Ţoao VI od Portugalije, beţeći pred Napoleonom, preselio se u Brazil sa celom kraljevskom porodicom, plemićima i vladom. Princ-regent Pedro I od Brazila, proglasio je nezavisnost 7. septembra 1822, stvorivši nezavisno Brazilsko carstvo. Ono je prestalo posle njegovog naslednika Pedra II od Brazila, kada je Brazil pretvoren u republiku 15. novembra 1889. Krajem 19. veka i poĉetkom 20, Brazil je privukao preko 5 miliona evropskih i japanskim imigranata koji su pokušali okušati sreću u industrijalizovanom Brazilu. Brazilsku demokratiju je tri puta smenjivala diktatura: 1930-1934. i 1937-1945. diktator je bio Ţetulio Vargas, a u periodu 1964-1985. zemljom je vladala vojna hunta.
  • 12. GLAVNI GRAD BRAZILA – BRAZILIJA Бразилија је главни град Бразила .Бразила са популацијом од 2.455.903 становника у ширем градском подручју. Налази се у Савезном дистрикту Бразила (Distrito Federal). Град је основан 21. априла 1960. До 1972. овде су пресељене све државне институције Бразила и стране амбасаде.
  • 13. GRADOVI BRAZILA Ovo je Sao Paulo
  • 16. KARNEVAL U BRAZILU  Karneval u Brazilu (port . Carnaval) je tradicionalni festival koji se odrţava 40 dana uoĉi Uskrsa, pre poĉetka uskršnjeg posta. U Brazilu postoje brojne regionalne varijante proslave karnevala.
  • 17. OVO JE KARNEVAL U RIO DE JANEIRU Glavni dogaĊaj karnevalskih proslava u Rio de Ţaneiru su parade škola sambe. Škole sambe su udruţenja graĊana, obiĉno stanovnika gradske ĉetvrti, koji zajedniĉki pripremaju nastup. Jedna od pokretnih scenografija – alegorija. Dvanaest najboljih škola paradira na sambodromu u dva dana (nedelja i ponedeljak). Svaka škola ima oko 3000-5000 uĉesnika u paradi. Uĉesnici su bogato kostimirani. Svaka škola ima svoju temu nastupa, pesmu za tu godinu, kao i odreĊen broj pokretnih scenografija - alegorija. Poseban ţiri ocenjuje nastupe u više kategorija i saopštava svoje rezultate u sredu, posle karnevala. Najboljih šest škola paradira i u subotu na paradi šampiona.Sliĉan sistem škola sambe i parada na sambodromu postoji u Sao Paulu.Manje neformalne grupe uĉesnika karnevala se nazivaju blokos (Blocos). Oni paradiraju gradskim ulicama i takoĊe imaju temu nastupa. Njihovi nastupi nisu takmiĉarskog karaktera. U Riju postoji oko 30 blokosa.Muziĉke grupe koje sviraju ulicama grada se nazivaju bandas (Bandas).
  • 18. KARNEVAL U SALVADORU Za karnevalske proslave u Salvadoru karakteristiĉni su veliki kamioni, pod imenom „trio elektriko“ (trio-elétrico), na kojima je montirano jako ozvuĉenje i bina. Tu nastupaju muziĉari svirajući lokalne muziĉke ţanrove poput akse, samba-rege i pagode muzike, ali i savremeni pop. Kamioni kruţe gradskim ulicama dok ih prate mase veselih i raspevanih ljudi, uglavnom omladine. Ovaj koncept proslave zasnovala su tri lokalna muziĉara: Armadinjo,Karneval u Pernambuku Dodo i Oksar, 1950-ih. Najznačajnija proslava karnevala u brazilskoj državi Pernambuko je u gradu Resife i obližnjem istorijskom gradu Olindi. Karakteristična muzika ovog dela Brazila je frevo i marakatu. Velike karnevalske grupe se vesele i igraju jedna pored druge. Za razliku od Rija i Salvadora, ovde ne postoji takmičenje.
  • 19. KARNEVAL U MINAS ŽERAISU Karneval u Minas Ţeraisu U brazilskoj drţavi Minas Ţerais najpoznatije karnevalske proslave su u istorijskim baroknim gradovima Ouro Preto, Marijana i Dijamantina. Njihove parade se sastoje iz karnevalskih blokova (blocos carnavalescos) koji reprezentuju razliĉite teme, a po pravilu su praćeni muzikom fanfara. U poslednje vreme, vidljiv je uticaj karnevala u Riju kroz osnivanje škola sambe, kao i muziĉki uticaj karnevala u Salvadoru.
  • 20. STADION MARAKANA Stadion Marakana je stadion u Rio de Ţaneiru i jedan je od najvećih u svetu. Stadion je svoje nesluţbeno ime Marakana, dobio po istoimenoj ĉetvrti u kojoj se nalazi, inaĉe reĉ marakana predstavlja vrstu papagaja iz severnog Brazila. Domaći je stadion za tri od ĉetiri najveća brazilska fudbalska kluba u Riju: Flamengo, Botafogo i Fluminense. Stadion Marakana iznutra Stadion je sagraĊen za svetsko prvenstvo u fudbalu, koje je odrţano u Brazilu 1950. godine, sa prvobitnim kapacitetom od 200 000. Kapacitet je uveliko smanjen kada su se postavila sva sedeća mesta, 90ih godina 20. veka. Trenutni kapacitet je 82.238 sedećih mesta, a novo, planirano proširenje će povećati kapacitet na 100.000 mesta. Na ovom je stadionu Pele, 1971. godine, odigrao poslednju utakmicu za reprezentaciju protiv reprezentacije bivše SFRJ.
  • 21. HVALA NA PAŢNJI .. !!  MARKO BALINT, JOVANA TOROVIĆ , ALEKSA NINKOVIĆ I TIJANA OTMAĈIĆ