2. FUDBAL - BRAZIL
Fudbalska reprezentacija Brazila je nacionalna
selekcija Brazila. Pod upravom je Fudbalskog
saveza Brazila. Oni su najuspešniji nacionalni
tim u istoriji Svetskih prvenstava, sa pet titula
šamiona (1958, 1962, 1970, 1994, 2002.). Ĉesta
je izreka vezana za fudbal: „Englezi su ga
izmislili, Brazilci su ga usavršili“Trenutno su
rangirani kao prvi od strane FIFE, konstantno
su meĊu najjaĉim nacionalnim timovima sveta i
jedini je tim koji je uĉestvovao na svim
Svetskim prvenstvima
4. SPORT – BRAZIL (SLIKE)
Ovde se igra fudbal na Marakani .
Ovo je dţudista Brazila Felipe Kitadai .
Ovo je Brazilska
reprezentacija pobedila
Španiju u futsalu (mini
fudbalu)
5. SPORT- BRAZIL
Odbojkašice reprezentacije
Brazila.
Ovo su košarkašice
reprezentacije Brazila .
Ovo su vaterolisti reprezentacije Brazila .
6. GEOGRAFSKI POLOZAJ
Brazil je po veliĉini peta zemlja na svetu posle Rusije,
Kanade, Kine i SAD. Neuporedivo je najveća na
Juţnoameriĉkom kontinentu. Zato ga i s pravom zovu
»kontinent na kontinentu«. Zauzima skoro polovinu
(taĉnije 48%) Juţnoameriĉkog kontinenta sa površinom
od 8.513.844 km². Graniĉi se sa svim zemljama Juţne
Amerike osim sa Ĉileom i Ekvadorom. To su: na severu
sa Venecuelom, podruĉijem Gvajane i Kolumbije; na
zapadu i jugu sa Peruom, Bolivijom, Paragvajem,
Argentinom i Urugvajem. Na istoku se proteţe velika
obala prema Atlanskom okeanu. Brazil zauzima
najistaknutiji deo Atlantske obale Juţne Amerike. Granice
Brazila se proteţu u duţini od 23.137 km od ĉega 7.407
km otpada na obalu Atlantskog okeana a 15.730 km ĉini
kopnenu granicu.
7. KLIMA
Klima je preteţno tropska i ekvatorijalna sa
sredjom temperaturom 25 - 28ºC i velike
koliĉine padavina. U regiji Amazona
preovladjuje prašumska klima. Znaĉi
karakteristiĉne su velike koliĉine padavina (2-3
mm godišnje) i vrlo visoke temperature
(proseĉna meseĉna temperatura je 25ºC) tokom
cele godine.
U jugoistoĉnom i juţnom delu Brazila vlada
suptropska i umerena klima gde je grad Rio de
Janeiro sa srednjom godišnjom temperaturom
od 22,5ºC. Tako u glavom gradu Brazila,
Braziliji, u julu proseĉna temperatura 18ºC a u
januaru 22ºC; dok godišnja koliĉina padavine
iznosi 1.800 mm.
8. KUHINJA
U Brazilu preovlađuju pasulj, suvo meso, soja, pirinač, kukuruz i druge žitarice.
Brazilska kuhinja je spoj tri različite kulture: starosedelaca Indijanaca, portugalskih
osvajača i afričkih robova koji su radili na poljima šećerne trske. Uz te tri etničke
grupe na kuhinju Brazila uticali su i brojni imigranti. Rezultat je spoj namirnica
Novog i tehnike kuvanja Staroga sveta.
Usprkos regionalnim specifičnostima, nekoliko namirnica čine osnov i zajedničke
su brazilskim kuhinjama:
- Kokos – u supama, jelima sa mesom, morskim plodovima i brojnim dezertima.
Kokosovo mleko spada među omiljena pića
- Tropska palma i Manioka
- Pasulj ili crni pasulj (feijão preto) jedna je od omiljenih nacionalnih namirnica
- Morski plodovi (lignje, ribe, jastozi, škampi, školjke… Specijalitet je sušena
soljena riba i sušeni morski račići
Nacionalna jela u Brazilu su brazilski crni pasulj, sirni hleb od maniokinog brašna,
pirinač na brazilski način, rakovi i ribe sa kokosovim mlekom, komadićima hleba i
palminim uljem, gulaš od škampa, dezert od bogate i mekane smješe od karamela,
brazilski čokoladni kolač i ušećerena papaja.
Što se pića tiče prioritet su sok iz šećerne trske, kokosovo mleko, sok iz guarane,
ali i sokovi od egzotičnog voća. Svaka brazilska regija ima svoje specifičnosti i
namirnice koje se mogu samo tamo pronaći ...
11. ISTORIJA
Današnja teritorija Brazila bila je naseljena najmanje pre 6000 godina
nomadskim plemenima. Pedro Alvares Kabral otkrio je ovo podruĉje
1500. godine. Tokom naredna tri veka, Brazil biva neprekidno
kolonizovan Portugalcima. Tokom tog perioda drvo brazil je
najeksploatisaniji resurs.
Kolonije su uglavnom eksploatisale robove - domoroce i Afrikance. 1808,
Kralj Ţoao VI od Portugalije, beţeći pred Napoleonom, preselio se u
Brazil sa celom kraljevskom porodicom, plemićima i
vladom.
Princ-regent Pedro I od Brazila, proglasio je nezavisnost 7. septembra
1822, stvorivši nezavisno Brazilsko carstvo. Ono je prestalo posle
njegovog naslednika Pedra II od Brazila, kada je Brazil pretvoren u
republiku 15. novembra 1889.
Krajem 19. veka i poĉetkom 20, Brazil je privukao preko 5 miliona
evropskih i japanskim imigranata koji su pokušali okušati sreću u
industrijalizovanom Brazilu. Brazilsku demokratiju je tri puta
smenjivala diktatura: 1930-1934. i 1937-1945. diktator je bio Ţetulio
Vargas, a u periodu 1964-1985. zemljom je vladala vojna hunta.
12. GLAVNI GRAD BRAZILA – BRAZILIJA
Бразилија је главни град Бразила .Бразила са популацијом од
2.455.903 становника у ширем градском подручју. Налази се у
Савезном дистрикту Бразила (Distrito Federal). Град је основан 21.
априла 1960. До 1972. овде су пресељене све државне институције
Бразила и стране амбасаде.
16. KARNEVAL U BRAZILU
Karneval u Brazilu (port . Carnaval) je tradicionalni festival koji se odrţava 40 dana
uoĉi Uskrsa, pre poĉetka uskršnjeg posta. U Brazilu postoje brojne regionalne
varijante proslave karnevala.
17. OVO JE KARNEVAL U RIO DE JANEIRU
Glavni dogaĊaj karnevalskih proslava u Rio de Ţaneiru su parade škola
sambe. Škole sambe su udruţenja graĊana, obiĉno stanovnika gradske
ĉetvrti, koji zajedniĉki pripremaju nastup. Jedna od pokretnih
scenografija – alegorija. Dvanaest najboljih škola paradira na
sambodromu u dva dana (nedelja i ponedeljak). Svaka škola ima oko
3000-5000 uĉesnika u paradi. Uĉesnici su bogato kostimirani. Svaka
škola ima svoju temu nastupa, pesmu za tu godinu, kao i odreĊen broj
pokretnih scenografija - alegorija. Poseban ţiri ocenjuje nastupe u više
kategorija i saopštava svoje rezultate u sredu, posle karnevala. Najboljih
šest škola paradira i u subotu na paradi šampiona.Sliĉan sistem škola
sambe i parada na sambodromu postoji u Sao Paulu.Manje neformalne
grupe uĉesnika karnevala se nazivaju blokos (Blocos). Oni paradiraju
gradskim ulicama i takoĊe imaju temu nastupa. Njihovi nastupi nisu
takmiĉarskog karaktera. U Riju postoji oko 30 blokosa.Muziĉke grupe
koje sviraju ulicama grada se nazivaju bandas (Bandas).
18. KARNEVAL U SALVADORU
Za karnevalske proslave u Salvadoru karakteristiĉni su veliki kamioni, pod
imenom „trio elektriko“ (trio-elétrico), na kojima je montirano jako
ozvuĉenje i bina. Tu nastupaju muziĉari svirajući lokalne muziĉke
ţanrove poput akse, samba-rege i pagode muzike, ali i savremeni pop.
Kamioni kruţe gradskim ulicama dok ih prate mase veselih i raspevanih
ljudi, uglavnom omladine. Ovaj koncept proslave zasnovala su tri
lokalna muziĉara: Armadinjo,Karneval u Pernambuku
Dodo i Oksar, 1950-ih.
Najznačajnija proslava karnevala u
brazilskoj državi Pernambuko je u gradu
Resife i obližnjem istorijskom gradu Olindi.
Karakteristična muzika ovog dela Brazila je
frevo i marakatu. Velike karnevalske grupe
se vesele i igraju jedna pored druge. Za
razliku od Rija i Salvadora, ovde ne postoji
takmičenje.
19. KARNEVAL U MINAS ŽERAISU
Karneval u Minas Ţeraisu
U brazilskoj drţavi Minas Ţerais najpoznatije karnevalske proslave su u
istorijskim baroknim gradovima Ouro Preto, Marijana i Dijamantina.
Njihove parade se sastoje iz karnevalskih blokova (blocos
carnavalescos) koji reprezentuju razliĉite teme, a po pravilu su praćeni
muzikom fanfara. U poslednje vreme, vidljiv je uticaj karnevala u Riju
kroz osnivanje škola sambe, kao i muziĉki uticaj karnevala u Salvadoru.
20. STADION MARAKANA
Stadion Marakana je stadion u Rio de Ţaneiru i jedan je od najvećih
u svetu. Stadion je svoje nesluţbeno ime Marakana, dobio po
istoimenoj ĉetvrti u kojoj se nalazi, inaĉe reĉ marakana
predstavlja vrstu papagaja iz severnog Brazila. Domaći je stadion
za tri od ĉetiri najveća brazilska fudbalska kluba u Riju:
Flamengo, Botafogo i Fluminense.
Stadion Marakana iznutra
Stadion je sagraĊen za svetsko prvenstvo u fudbalu, koje je odrţano
u Brazilu 1950. godine, sa prvobitnim kapacitetom od 200 000.
Kapacitet je uveliko smanjen kada su se postavila sva sedeća
mesta, 90ih godina 20. veka. Trenutni kapacitet je 82.238 sedećih
mesta, a novo, planirano proširenje će povećati kapacitet na
100.000 mesta. Na ovom je stadionu Pele, 1971. godine, odigrao
poslednju utakmicu za reprezentaciju protiv reprezentacije bivše
SFRJ.
21. HVALA NA PAŢNJI .. !!
MARKO BALINT,
JOVANA TOROVIĆ ,
ALEKSA NINKOVIĆ
I
TIJANA OTMAĈIĆ