SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 23
HEPATITIS C

Sarajevo maj 2012
 ŠIROM SVIJETA 500 MILIONA LJUDI
 ZARAŢENO JE HEPATITISOM B ILI C

 HEPATITIS B I C ZAJEDNO GODIŠNJE
 USMRTE PREKO 1,5 MILIONA LJUDI

 VEĆINA ZARAŢENIH NE ZNA DA JE
 ZARAŢENO
JETRA
HEPATITIS C
Virus hepatitisa C


 Virus definisan 1989. godine
 Ranije poznat kao Non A – Non B
 Visoka sposobnost mutacije
 6 tipova, mnogo podtipova i kvazivrsta
Najveći rizik od zaraze je kod:

 Osoba koje su primale krv prije 1995. god.
 Osoba koje uzimaju ili su uzimale opojne
    droge putem injekcija
   Osoba na dijalizi
   Hemofiličara
   Osoba koje su se tetovirale ili imaju piersing
   Zdravstvenih radnika
Mogući, ali rjeđi način zaraze

 Nezaštićeni polni odnos
 Sa inficirane majke na novorođenče tokom
  poroda
 Među članovima porodice inficiranog ako
  koriste zajednički pribor za ličnu higijenu

 Za oko 30% oboljelih nije moguće utvrditi
     način na koji je došlo do prenošenja
                   infekcije
Simptomi bolesti

 Veoma blagi (sindrom gripe), oko 30%
  oboljelih nemaju simptoma bolesti
 Tupi bol ispod desnog rebarnog luka
 Bolovi u mišićima i zglobovima
 Umor, malaksalost
 Vrlo rijetko se javlja žutilo
Tok bolesti
                 AKUTNA INFEKCIJA
                       HCV

OPORAVAK
 15-30%         HRONIČNA INFEKCIJA            BLAGE FORME
                       HCV                      BOLESTI



                      CIROZA JETRE



    DEKOMPENZIRANA                   HEPATOCELULARNI
      CIROZA JETRE                      KARCINOM


    TRANSPLANTACIJA
                                          SMRT
         JETRE
Otkrivanje bolesti

 Biohemijske pretrage (AST/ALT...)
 Markeri na hepatitis C
 PCR
 Genotipizacija virusa (određivanje tipa
  HCV)
Liječenje

 Antivirusna terapija (za genotip 1 i 4 traje 48
  sedmica, a za geotip 2 i 3 traje 24 sedmice)

 Hepatoprotektivna terapija

 Dijetalna jetrena ishrana

        STROGA APSTINENCIJA OD
        KONZUMIRANJA ALKOHOLA I
             NARKOTIKA !!!
Demografske karakteristike uzorka
                         Banja Luka             Sarajevo                 Zenica
                    Uzorak u              Uzorak u                Uzorak u
                                  n/N                    n/N                    n/N
                    populaciji            populaciji              populaciji
Godine starosti:
18-24                 30.8       80/260     11.9         31/261     29.6       77/260
25-34                 53.8      140/260     68.6        179/261     45.8      119/260
35-44                 12.3       32/260     18.0         47/261     18.5       48/260
>45                   3.1        8/260      1.5          4/261      6.2        16/260
Godine starosti:
18                    7.5         6/80       0.0           0/31     1.3         1/77
19-24                 92.5       74/80      100.0         31/31     98.7       76/77
Godine starosti:
U prosjeku             29       260/260      30         261/261      30       260/260
Spol:
Muški                 91.2      237/260     88.5        231/261     95.8      249/260
Ženski                8.8        23/260     11.5         30/261     4.2        11/260
Obrazovni status:
Bez obrazovanja        0.4       1/260       5          13/261       5        13/260
Osnovno               12.7       33/260     17.6        46/261      26.2      68/260
Srednje               82.3      214/260     75.9        198/261     67.3      175/260
Više/visoko           4.6        12/260     1.5          4/261      1.5        4/260



                                          BBI medju IKD u BiH
Koliko ste imali godina kada ste prvi put
         koristili bilo kakvu drogu?

 60


 50   47.7                 46.8


 40                                                            37.6
                                    34.0                                       34.8
             32.7
%30                                                                    27.6

                    19.6                     19.3
 20


 10


  0
         Banja Luka               Sarajevo                            Zenica
                             <15     16-18    >18




                                             BBI medju IKD u BiH
Koliko ste godina imali kad ste
         prvi put ubrizgali drogu?
                                                                                     78.7
 80
                        74.0
                                                70.2
 70

 60

 50

%40

 30
                 24.0
                                       20.6
                                                                             18.3
 20
                               9.2
 10
        1.5                                                           2.3
  0
              Banja Luka             Sarajevo                               Zenica
                                <15     16-18    >18




                                                BBI medju IKD u BiH
Od koliko ste različitih osoba tokom proteklog mjeseca
   uzeli prethodno korištene igle i/ili špriceve koje ste
         potom upotrebili za svoje ubrizgavanje?

  100        3.1
                            10.5            12.0                                 9.3
   90                                                                                         18.4
            17.9                                                23.2
                                                                                14.2
   80                       23.0            19.6
   70
                                                                                              18.4
                                                                14.9
   60

 % 50

   40       79.0                                                                76.4
                            66.5            68.4
   30                                                           60.6                          63.2

   20

   10

    0
        Banjaluka 2009 Banjaluka 2007   Sarajevo 2009       Sarajevo 2007    Zenica 2009   Zenica 2007
                                                   0    1     2+



                                                               BBI medju IKD u BiH
Da li ste u posljednjih godinu dana dobili sterilne igle/špriceve od
  nevladine organizacije ili neke državne zdravstvene institucije?
            (predstavljeni su svi pozitivno dati odgovori)


   60



   50



   40



  %30



   20                                         39.1                           40.9


   10
             14.3
                                                               5.6                         7.7
    0                         1.1
        Banjaluka 2009   Banjaluka 2007   Sarajevo 2009   Sarajevo 2007   Zanica 2009   Zenica 2007



                                          BBI medju IKD u BiH
Da li ste se ikada testirali na hepatitis C?
                       (predstavljeni su svi pozitivno dati odgovori)




 90

 80

 70

 60

 50
%
 40                                         78.7
                                                            65.8
 30

 20                                                                         39.0
           34.8             35.0
                                                                                          23.8
 10

  0
      Banjaluka 2009   Banjaluka 2007   Sarajevo 2009   Sarajevo 2007    Zanica 2009   Zenica 2007




                                                           BBI medju IKD u BiH
Rezultati nalaza



            Banja Luka               % (95% CI)             n/N     Sample %
HIV (Ab/Ag)                          0.6 (0 - 1.4)         2/260      0.8
Syphilis (TPHA)                      0.2 (0 - 0.4)         2/260      0.8
Hepatitis A (Anti HAV IgM)                 /               0/260       /
Hepatitis B (HBsAg)                  0.9 (0 - 1.2)         2/260      0.8
Hepatitis C (Anti HCV)             50.6 (42.8 - 59)       150/260     57.7
             Sarajevo                 % (95% CI)            n/N     Sample %
HIV (Ab/Ag)                           0.3 (0 - 0.4)        1/261      0.4
Syphilis (TPHA)                             /              0/261       /
Hepatitis B (HBsAg)                  3.2 (0.2 - 3.7)       4/261      1.5
Hepatitis C (Anti HCV)             49.7 (40.9 - 58.2)     135/261     51.7
Chlamydia trachomatis (IgM/ IgG)            /              0/261       /
              Zenica                  % (95% CI)            n/N     Sample %
HIV (Ab/Ag)                                 /              0/260       /
Syphilis (TPHA)                             /              0/260       /
Hepatitis B (Anti HBc)             18.9 (12.4 - 26.8)      44/260     16.9
Hepatitis B (HBsAg)                   0.9 (0 - 2.1)        4/260      1.5
Hepatitis C (Anti HCV)             19.5 (12.3 - 27.2)      66/260     25.4




                                             BBI medju IKD u BiH
Procjena veličine IKD populacije
     (uz korišćenje RDS procjena)

Sarajevo: 889 (703 -1075, 95% CI)
Banja Luka: 534 (354 – 714, 95% CI)
Zenica: 852 (809 - 895, 95% CI)

Federacija BiH: 4900
Bosna i Hercegovina: 7500

               BBI medju IKD u BiH
Evropski odgovor na hepatitis

U odnosu na stanje s globalnim odgovor na HCV, Europska unija
posvećuje mnogo više paţnje na problem širenja virusnih hepatitisa. U
2010, je izrađen politički dokument za identifikaciju regionalnog okvira
u odnosu na širenje HCV i koji je identifikovan kao poziv na akciju za
zemlje članice EU i zemlje u procesu integracija u EU . Kao direktni
proizvod je Summit -konferencija o hepatitisu B i hepatitisu C u
Bruxellesu (Belgija).
Summit je organiziran od strane belgijskog predsjedanja EU-a i okupili
su se
predstavnici Europske unije, SZO, Europska komisija i Parlamenta EU.
Poziv na akciju je odgovor na WHO Rezolucija 63/18 i poziva drţave
članice EU i Europske komisije na sledeće akcije:
1. Poboljšati svijest o opasnosti koju predstavlja hepatitis B (HBV) i HCV

2. Integracija HBV / HCV programa prevencije (NSP;OST) u postojeće
   javnozdravstvene okvire

3. Povećati nadzor za HBV i HCV diljem Europe (EVIDENCE BASE)

4. Podrška razvoja i integracije isplativih tehnologija i postupaka za
   potrebu prevencije virusnih hepatitisa, cijepljenja, kontrole i
   upravljanja,uključujući screening osoba/populacija sa visoko rizičnim
   ponašanjem zasnovano na znanstvenim i epidemiološkim temeljima

5. Osigurati opći pristup ranom savjetovanje i liječenje za osobe zaražene
   HBV ili HCV

6. Proširiti sredstva neophodna za istraživanja za HBV i HCV

Osim toga, hepatitis C se spominje u brojnim strateškim dokumentima
EU-a, uključujući Deklaraciju Europskog parlamenta od 29. studenog
2006 i EU strategije za ovisnosti o drogama Plan 2009-2012; 2013-2018;
6 KLJUČNIH OBLASTI DJELOVANJA –PREPORUKE EU

Političkoj razini – Izrada Strategija i Nacionalnih planova za Hepatitise(HBV HCV)

Praktičnoj razini – Prikupljanje i praćenje podataka zasnovano na naučno
utemeljenim modelima

Prevencija – Podrška , razvoj i širenje programa za smanjenje štete koji uključuju
edukaciju o HCV, NSP i OST kao i uvođenje ovih programa unutar zatvora

Rana dijagnoza – Povećanje broja savjetovanih i testiranih u DPST centrima

Pristup liječenju – Ojačavanje fondova zdravstva i socijalne zaštite te
omogućavanje tretmana za veći broj oboljelih. Preventivno cijepljenje populacija sa
izraženim rizičnim ponašanjem (IDU,Prisoners) sa vakcinama za HBV u svrhu
smanjenja koinfekcija, i kvalitetniji edukativni rad sa tim populacijama u cilju
sprečavanja drugih koinfekcija (HIV;TB)

Istraživanje i praćenje – Kontinuirano provođenje BB studija među populacijama
sa izraženim rizičnim ponašanjem (BBS-IDU 2007;2009;2012), KAO I
ADEKVATAN ODGOVOR NA REZULTATE TAKVIH STUDIJA
HVALA na paţnji!
Vaša pitanja...........


   Asocijacija Margina
  margina_bih@yahoo.com
     info@margina.ba
      www.margina.ba

Más contenido relacionado

Más de Partnerships in Health

hajrija ibrisagic & mirela mujković - workshop - Burnout
hajrija ibrisagic & mirela mujković - workshop - Burnouthajrija ibrisagic & mirela mujković - workshop - Burnout
hajrija ibrisagic & mirela mujković - workshop - BurnoutPartnerships in Health
 
miodrag kajgana - alcohol, party drugs and hiv
miodrag kajgana - alcohol, party drugs and hiv miodrag kajgana - alcohol, party drugs and hiv
miodrag kajgana - alcohol, party drugs and hiv Partnerships in Health
 
tomislav vurusic - hiv treatment and activism
 tomislav vurusic -  hiv treatment and activism tomislav vurusic -  hiv treatment and activism
tomislav vurusic - hiv treatment and activismPartnerships in Health
 
danijela lakošeljac - epidemiološka obilježja muskaraca zarazenih hiv-om
danijela lakošeljac - epidemiološka obilježja muskaraca zarazenih hiv-omdanijela lakošeljac - epidemiološka obilježja muskaraca zarazenih hiv-om
danijela lakošeljac - epidemiološka obilježja muskaraca zarazenih hiv-omPartnerships in Health
 
sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu
sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu
sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu Partnerships in Health
 
andrej senih engaging the community in the response to hiv
andrej senih  engaging the community in the response to hivandrej senih  engaging the community in the response to hiv
andrej senih engaging the community in the response to hivPartnerships in Health
 
laslo sili - positive prevention in serbia
laslo sili - positive prevention in serbialaslo sili - positive prevention in serbia
laslo sili - positive prevention in serbiaPartnerships in Health
 
natasa cvetkovic jovic - positive prevention
natasa cvetkovic jovic - positive preventionnatasa cvetkovic jovic - positive prevention
natasa cvetkovic jovic - positive preventionPartnerships in Health
 
mirela kadribasic - hiv and the world of work
mirela kadribasic - hiv and the world of workmirela kadribasic - hiv and the world of work
mirela kadribasic - hiv and the world of workPartnerships in Health
 
nicola petrosillo - cardiopulmonary involvement in hiv infection
nicola petrosillo - cardiopulmonary involvement in hiv infectionnicola petrosillo - cardiopulmonary involvement in hiv infection
nicola petrosillo - cardiopulmonary involvement in hiv infectionPartnerships in Health
 
josip begovac - treatment and care in croatia
josip begovac -  treatment and care in croatiajosip begovac -  treatment and care in croatia
josip begovac - treatment and care in croatiaPartnerships in Health
 
dragana malovic - utjecaj hcv/hiv ko-infekcije
dragana malovic  - utjecaj hcv/hiv ko-infekcijedragana malovic  - utjecaj hcv/hiv ko-infekcije
dragana malovic - utjecaj hcv/hiv ko-infekcijePartnerships in Health
 

Más de Partnerships in Health (20)

samira seleskovic - psihodrama
samira seleskovic -  psihodramasamira seleskovic -  psihodrama
samira seleskovic - psihodrama
 
hajrija ibrisagic & mirela mujković - workshop - Burnout
hajrija ibrisagic & mirela mujković - workshop - Burnouthajrija ibrisagic & mirela mujković - workshop - Burnout
hajrija ibrisagic & mirela mujković - workshop - Burnout
 
miodrag kajgana - alcohol, party drugs and hiv
miodrag kajgana - alcohol, party drugs and hiv miodrag kajgana - alcohol, party drugs and hiv
miodrag kajgana - alcohol, party drugs and hiv
 
dubravka malohodzic - zena plus
dubravka malohodzic - zena plusdubravka malohodzic - zena plus
dubravka malohodzic - zena plus
 
tomislav vurusic - hiv treatment and activism
 tomislav vurusic -  hiv treatment and activism tomislav vurusic -  hiv treatment and activism
tomislav vurusic - hiv treatment and activism
 
danijela lakošeljac - epidemiološka obilježja muskaraca zarazenih hiv-om
danijela lakošeljac - epidemiološka obilježja muskaraca zarazenih hiv-omdanijela lakošeljac - epidemiološka obilježja muskaraca zarazenih hiv-om
danijela lakošeljac - epidemiološka obilježja muskaraca zarazenih hiv-om
 
sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu
sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu
sanja belak kovacevic - emocionalne reakcije na inicijalnu dijagnozu
 
andrej senih engaging the community in the response to hiv
andrej senih  engaging the community in the response to hivandrej senih  engaging the community in the response to hiv
andrej senih engaging the community in the response to hiv
 
laslo sili - positive prevention in serbia
laslo sili - positive prevention in serbialaslo sili - positive prevention in serbia
laslo sili - positive prevention in serbia
 
marijana pešić - voluntary testing
marijana pešić - voluntary testingmarijana pešić - voluntary testing
marijana pešić - voluntary testing
 
natasa cvetkovic jovic - positive prevention
natasa cvetkovic jovic - positive preventionnatasa cvetkovic jovic - positive prevention
natasa cvetkovic jovic - positive prevention
 
lejla tanovic - human rights and hiv
lejla tanovic - human rights and hivlejla tanovic - human rights and hiv
lejla tanovic - human rights and hiv
 
mirela kadribasic - hiv and the world of work
mirela kadribasic - hiv and the world of workmirela kadribasic - hiv and the world of work
mirela kadribasic - hiv and the world of work
 
bratislav prokic - centar za psp
bratislav prokic - centar za pspbratislav prokic - centar za psp
bratislav prokic - centar za psp
 
nebojsa djurasovic - terenski DPST
nebojsa djurasovic - terenski DPSTnebojsa djurasovic - terenski DPST
nebojsa djurasovic - terenski DPST
 
srdjan kukolj - plhiv
srdjan kukolj - plhivsrdjan kukolj - plhiv
srdjan kukolj - plhiv
 
melita košak - workshop mindfulness
melita košak - workshop mindfulness melita košak - workshop mindfulness
melita košak - workshop mindfulness
 
nicola petrosillo - cardiopulmonary involvement in hiv infection
nicola petrosillo - cardiopulmonary involvement in hiv infectionnicola petrosillo - cardiopulmonary involvement in hiv infection
nicola petrosillo - cardiopulmonary involvement in hiv infection
 
josip begovac - treatment and care in croatia
josip begovac -  treatment and care in croatiajosip begovac -  treatment and care in croatia
josip begovac - treatment and care in croatia
 
dragana malovic - utjecaj hcv/hiv ko-infekcije
dragana malovic  - utjecaj hcv/hiv ko-infekcijedragana malovic  - utjecaj hcv/hiv ko-infekcije
dragana malovic - utjecaj hcv/hiv ko-infekcije
 

denis dedajic hepatitis C

  • 2.  ŠIROM SVIJETA 500 MILIONA LJUDI ZARAŢENO JE HEPATITISOM B ILI C  HEPATITIS B I C ZAJEDNO GODIŠNJE USMRTE PREKO 1,5 MILIONA LJUDI  VEĆINA ZARAŢENIH NE ZNA DA JE ZARAŢENO
  • 5. Virus hepatitisa C  Virus definisan 1989. godine  Ranije poznat kao Non A – Non B  Visoka sposobnost mutacije  6 tipova, mnogo podtipova i kvazivrsta
  • 6. Najveći rizik od zaraze je kod:  Osoba koje su primale krv prije 1995. god.  Osoba koje uzimaju ili su uzimale opojne droge putem injekcija  Osoba na dijalizi  Hemofiličara  Osoba koje su se tetovirale ili imaju piersing  Zdravstvenih radnika
  • 7. Mogući, ali rjeđi način zaraze  Nezaštićeni polni odnos  Sa inficirane majke na novorođenče tokom poroda  Među članovima porodice inficiranog ako koriste zajednički pribor za ličnu higijenu Za oko 30% oboljelih nije moguće utvrditi način na koji je došlo do prenošenja infekcije
  • 8. Simptomi bolesti  Veoma blagi (sindrom gripe), oko 30% oboljelih nemaju simptoma bolesti  Tupi bol ispod desnog rebarnog luka  Bolovi u mišićima i zglobovima  Umor, malaksalost  Vrlo rijetko se javlja žutilo
  • 9. Tok bolesti AKUTNA INFEKCIJA HCV OPORAVAK 15-30% HRONIČNA INFEKCIJA BLAGE FORME HCV BOLESTI CIROZA JETRE DEKOMPENZIRANA HEPATOCELULARNI CIROZA JETRE KARCINOM TRANSPLANTACIJA SMRT JETRE
  • 10. Otkrivanje bolesti  Biohemijske pretrage (AST/ALT...)  Markeri na hepatitis C  PCR  Genotipizacija virusa (određivanje tipa HCV)
  • 11. Liječenje  Antivirusna terapija (za genotip 1 i 4 traje 48 sedmica, a za geotip 2 i 3 traje 24 sedmice)  Hepatoprotektivna terapija  Dijetalna jetrena ishrana STROGA APSTINENCIJA OD KONZUMIRANJA ALKOHOLA I NARKOTIKA !!!
  • 12. Demografske karakteristike uzorka Banja Luka Sarajevo Zenica Uzorak u Uzorak u Uzorak u n/N n/N n/N populaciji populaciji populaciji Godine starosti: 18-24 30.8 80/260 11.9 31/261 29.6 77/260 25-34 53.8 140/260 68.6 179/261 45.8 119/260 35-44 12.3 32/260 18.0 47/261 18.5 48/260 >45 3.1 8/260 1.5 4/261 6.2 16/260 Godine starosti: 18 7.5 6/80 0.0 0/31 1.3 1/77 19-24 92.5 74/80 100.0 31/31 98.7 76/77 Godine starosti: U prosjeku 29 260/260 30 261/261 30 260/260 Spol: Muški 91.2 237/260 88.5 231/261 95.8 249/260 Ženski 8.8 23/260 11.5 30/261 4.2 11/260 Obrazovni status: Bez obrazovanja 0.4 1/260 5 13/261 5 13/260 Osnovno 12.7 33/260 17.6 46/261 26.2 68/260 Srednje 82.3 214/260 75.9 198/261 67.3 175/260 Više/visoko 4.6 12/260 1.5 4/261 1.5 4/260 BBI medju IKD u BiH
  • 13. Koliko ste imali godina kada ste prvi put koristili bilo kakvu drogu? 60 50 47.7 46.8 40 37.6 34.0 34.8 32.7 %30 27.6 19.6 19.3 20 10 0 Banja Luka Sarajevo Zenica <15 16-18 >18 BBI medju IKD u BiH
  • 14. Koliko ste godina imali kad ste prvi put ubrizgali drogu? 78.7 80 74.0 70.2 70 60 50 %40 30 24.0 20.6 18.3 20 9.2 10 1.5 2.3 0 Banja Luka Sarajevo Zenica <15 16-18 >18 BBI medju IKD u BiH
  • 15. Od koliko ste različitih osoba tokom proteklog mjeseca uzeli prethodno korištene igle i/ili špriceve koje ste potom upotrebili za svoje ubrizgavanje? 100 3.1 10.5 12.0 9.3 90 18.4 17.9 23.2 14.2 80 23.0 19.6 70 18.4 14.9 60 % 50 40 79.0 76.4 66.5 68.4 30 60.6 63.2 20 10 0 Banjaluka 2009 Banjaluka 2007 Sarajevo 2009 Sarajevo 2007 Zenica 2009 Zenica 2007 0 1 2+ BBI medju IKD u BiH
  • 16. Da li ste u posljednjih godinu dana dobili sterilne igle/špriceve od nevladine organizacije ili neke državne zdravstvene institucije? (predstavljeni su svi pozitivno dati odgovori) 60 50 40 %30 20 39.1 40.9 10 14.3 5.6 7.7 0 1.1 Banjaluka 2009 Banjaluka 2007 Sarajevo 2009 Sarajevo 2007 Zanica 2009 Zenica 2007 BBI medju IKD u BiH
  • 17. Da li ste se ikada testirali na hepatitis C? (predstavljeni su svi pozitivno dati odgovori) 90 80 70 60 50 % 40 78.7 65.8 30 20 39.0 34.8 35.0 23.8 10 0 Banjaluka 2009 Banjaluka 2007 Sarajevo 2009 Sarajevo 2007 Zanica 2009 Zenica 2007 BBI medju IKD u BiH
  • 18. Rezultati nalaza Banja Luka % (95% CI) n/N Sample % HIV (Ab/Ag) 0.6 (0 - 1.4) 2/260 0.8 Syphilis (TPHA) 0.2 (0 - 0.4) 2/260 0.8 Hepatitis A (Anti HAV IgM) / 0/260 / Hepatitis B (HBsAg) 0.9 (0 - 1.2) 2/260 0.8 Hepatitis C (Anti HCV) 50.6 (42.8 - 59) 150/260 57.7 Sarajevo % (95% CI) n/N Sample % HIV (Ab/Ag) 0.3 (0 - 0.4) 1/261 0.4 Syphilis (TPHA) / 0/261 / Hepatitis B (HBsAg) 3.2 (0.2 - 3.7) 4/261 1.5 Hepatitis C (Anti HCV) 49.7 (40.9 - 58.2) 135/261 51.7 Chlamydia trachomatis (IgM/ IgG) / 0/261 / Zenica % (95% CI) n/N Sample % HIV (Ab/Ag) / 0/260 / Syphilis (TPHA) / 0/260 / Hepatitis B (Anti HBc) 18.9 (12.4 - 26.8) 44/260 16.9 Hepatitis B (HBsAg) 0.9 (0 - 2.1) 4/260 1.5 Hepatitis C (Anti HCV) 19.5 (12.3 - 27.2) 66/260 25.4 BBI medju IKD u BiH
  • 19. Procjena veličine IKD populacije (uz korišćenje RDS procjena) Sarajevo: 889 (703 -1075, 95% CI) Banja Luka: 534 (354 – 714, 95% CI) Zenica: 852 (809 - 895, 95% CI) Federacija BiH: 4900 Bosna i Hercegovina: 7500 BBI medju IKD u BiH
  • 20. Evropski odgovor na hepatitis U odnosu na stanje s globalnim odgovor na HCV, Europska unija posvećuje mnogo više paţnje na problem širenja virusnih hepatitisa. U 2010, je izrađen politički dokument za identifikaciju regionalnog okvira u odnosu na širenje HCV i koji je identifikovan kao poziv na akciju za zemlje članice EU i zemlje u procesu integracija u EU . Kao direktni proizvod je Summit -konferencija o hepatitisu B i hepatitisu C u Bruxellesu (Belgija). Summit je organiziran od strane belgijskog predsjedanja EU-a i okupili su se predstavnici Europske unije, SZO, Europska komisija i Parlamenta EU. Poziv na akciju je odgovor na WHO Rezolucija 63/18 i poziva drţave članice EU i Europske komisije na sledeće akcije:
  • 21. 1. Poboljšati svijest o opasnosti koju predstavlja hepatitis B (HBV) i HCV 2. Integracija HBV / HCV programa prevencije (NSP;OST) u postojeće javnozdravstvene okvire 3. Povećati nadzor za HBV i HCV diljem Europe (EVIDENCE BASE) 4. Podrška razvoja i integracije isplativih tehnologija i postupaka za potrebu prevencije virusnih hepatitisa, cijepljenja, kontrole i upravljanja,uključujući screening osoba/populacija sa visoko rizičnim ponašanjem zasnovano na znanstvenim i epidemiološkim temeljima 5. Osigurati opći pristup ranom savjetovanje i liječenje za osobe zaražene HBV ili HCV 6. Proširiti sredstva neophodna za istraživanja za HBV i HCV Osim toga, hepatitis C se spominje u brojnim strateškim dokumentima EU-a, uključujući Deklaraciju Europskog parlamenta od 29. studenog 2006 i EU strategije za ovisnosti o drogama Plan 2009-2012; 2013-2018;
  • 22. 6 KLJUČNIH OBLASTI DJELOVANJA –PREPORUKE EU Političkoj razini – Izrada Strategija i Nacionalnih planova za Hepatitise(HBV HCV) Praktičnoj razini – Prikupljanje i praćenje podataka zasnovano na naučno utemeljenim modelima Prevencija – Podrška , razvoj i širenje programa za smanjenje štete koji uključuju edukaciju o HCV, NSP i OST kao i uvođenje ovih programa unutar zatvora Rana dijagnoza – Povećanje broja savjetovanih i testiranih u DPST centrima Pristup liječenju – Ojačavanje fondova zdravstva i socijalne zaštite te omogućavanje tretmana za veći broj oboljelih. Preventivno cijepljenje populacija sa izraženim rizičnim ponašanjem (IDU,Prisoners) sa vakcinama za HBV u svrhu smanjenja koinfekcija, i kvalitetniji edukativni rad sa tim populacijama u cilju sprečavanja drugih koinfekcija (HIV;TB) Istraživanje i praćenje – Kontinuirano provođenje BB studija među populacijama sa izraženim rizičnim ponašanjem (BBS-IDU 2007;2009;2012), KAO I ADEKVATAN ODGOVOR NA REZULTATE TAKVIH STUDIJA
  • 23. HVALA na paţnji! Vaša pitanja........... Asocijacija Margina margina_bih@yahoo.com info@margina.ba www.margina.ba