6th Regional Conference in Sarajevo, May 17-18 2012.

1. “Profesionalni stres i
prevencija burnout-a u VCT
centru – Geštalt pristup"
Sarajevo, 17.05.2012.god. Selma Gaši, dipl.psih., psih.th.

2. Uvod
 Geštalt psihologija - stoji na stanovištu da je cjelina
važnija od dijelova: doživljaji se ne sastoje od
perceptivnih elemenata, koji se struktuiraju u
određene sadržaje, niti se ponašanje može svesti na
puku kombinaciju refleksa ili uvjetovanih reakcija.
 Geštalt psihoterapija – osnovne ideje geštalt terapije
su figura i pozadina, polariteti, kontakt, promjena i
svjesnost. Glavni cilj geštalt terapije je svjesnost tj.
naglašavanje svjesnosti i kvalitete kontakta između
individue i okoline.

3. Geštalt terapija i eksperiment
 U geštalt terapiji se često koriste eksperimenti kao
što su igranje uloga, tehnika prazne stolice, rad sa
snovima itd. U eksperimentima se radi na
produbljivanju svjesnosti, istraživanju nepoznatih
aspekata klijentove ličnosti te potisnutih osjećanja i
akcija. U skladu sa osnovnim principima
fenomenološke teorije, geštalt terapija želi povećati
svjesnost klijenta kako bi ga na taj način oslobodila
za rast i upravljanje vlastitom sudbinom.
 Cilj geštalt terapije je integracija misli, osjećanja i
čulnih procesa.

4. Psihoterapija
 Psihoterapija nam pomaže da postanemo svjesni
svojih motiva, osjećaja i misli. Kada bismo bili
savršeno svjesni naših misli i osjećanja, onda ne
bismo imali simptome. Ponašali bismo se
racionalno, bez «zaglavljivanja» u depresiju i
anksioznost, stres, učili bismo iz vlastitih grešaka i
ne bismo povrijeđivali one koje volimo, niti sebe.
 Pitanja koja geštalt terapeut postavlja nisu «zašto»
već kako taj problem utiče na klijentov život u
ovom momentu, u sadašnjosti.

5. Kontakt u GT
Kontakt predstavlja osnovu ljudskog razvoja,
i da bi se osoba razvila, treba riskirati
kontakt sa nečim što je novo za nju.
Garancija dobrog kontakta nije to što
možemo da vidimo i čujemo već kako
vidimo i čujemo. Profesionalni stres
nam ne predstavlja situacija u kojoj se
nalazimo, već kako je mi doživljavamo.

6. Uspostavljanje kontakta...
 Uspostavljanje kontakta ne vodi uvijek ka
sreći, ali to je suštinska komponenta
ljudskog života. Strah od nesreće je često
dovoljan razlog da osoba izbjegne kontakt
kako bi sačuvala svoju «sreću».
 Problem je što je posljedica toga
neuspjeh. Šta to znači za
profesionalan stres?

7. Vid
Sluh
Govor
Dodir
Pokret
- Šta se dešava sa našim kontakt
funkcijama dok razgovaramo sa
šefom ili sa pacijentom? Koju poruku
one šalju? Kako ih mi vidimo?

8. Ciklus kontakta – Svako iskustvo ima svoj ciklus; nešto
počne, dolazi do sredine i zatim do kraja. Možemo reći da
je čitav naš život kompleks ciklusa: naš profesionalni,
ljubavni, tjelesni ili socijalni ciklus.
Izbor i primjena prikladne
AKCIJE FINALNI KONTAKT
MOBILIZACIJA ZADOVOLJSTVO
i uzbuđenje ili post-kontakt i
SVIJESNOST o javljanju dovršavanje geštalta
socijalne ili biološke potrebe
POVLAČENJE ili
SENZACIJA organizam u
mirovanju

9. Disfunkcije u ciklus kontaktu
 Poremećaji u bilo kojem dijelu ciklusa prirodno ometaju
ritam zadovoljenja potreba osobe.
 Konfluencija - može spriječiti zadovoljavajući razvoj faze
senzacije, desenzitizacija - može spriječiti punu
svjesnost, defleksija - ometa mobilizaciju, introjekcija -
može spriječiti efikasnu akciju, projekcija - dobar finalni
kontakt i retrofleksija - fazu zadovoljenja, a
zaokupljenost sobom, egotizam- ometa efikasno
povlačenje.

10. Pojam stresa
 Lazarus (1966) – predložio da se stres tretira
kao organizujući pojam za razumijevanje širokog
raspona pojava koje su izuzetno važne za
ljudsku i životinjsku prilagodbu.
 Najčešće prihvaćena definicija stresa koja kaže
da je stres stanje ili osjećaj u kojem se nalazi
određena osoba kada smatra da zahtjevi u
njenom životu premašuju osobna i društvena
sredstva koja ta osoba ima na raspolaganju.

11. Distres i eustres
 Stres je termin koji označava različite vrste
životnog iskustva, ali i tjelesne reakcije na njih. Vrlo
je važno vodi li reakcija na stres ka boljoj adaptaciji
organizma ili u pogrešnu prilagodbu
(maladaptaciju) i bolest. U oba slučaja dolazi do
promjena u mozgu, tjelesnim funkcijama,
raspoloženju i ponašanju. Kad stres ima negativne
posljedice, govorimo o distresu, a pozitivni stres ili
eustres sa sobom nosi pozitivna uzbuđenja te
omogućuje rast i razvoj kroz prilagodbu na nove
zahtjeve i uslove okoline.

12.  Vježba / prikaz rada

13. Suočavanje sa stresom
 Postoje dva načina suočavanja sa stresom:
- jedan je usmjeren na problem,
- drugi na emocije.
Ako pokušavamo riješiti problem zapravo
pokušavamo ukloniti stresor. Ako tražimo utjehu
prijatelja ili se bavimo nečim što nas
zabavlja/opušta na taj način se usmjeravamo na
uklanjanje negativnih emocija. Svakako je bolje
ukloniti stresor, ali ponekad to nije moguće.

14. HVALA!