2. radionica - 03 - Kurikulum temeljen na ishodima učenja (školski i predmetni kurikulum, među predmetna područja)
1. Kurikulum temeljen na ishodima učenja
(nacionalni, školski, predmetni kurikulum
i meĎu predmetna područja)
mr.sc. Slavko Petrinšak
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
2. Svrha izlaganja
•Upoznati sudionike s osnovnim elementima Nacionalnog
okvirnog kurikuluma za predškolski odgoj i obrazovanje te
osnovno i srednjoškolsko obrazovanje
2
3. Očekivani ishodi učenja predavanja
Nakon završenog izlaganja sudionici će biti sposobni:
• objasniti pojam cjeloživotnog obrazovanja
• Definirati pojam kurikuluma
• Nabrojati obrazovne cikluse
3
4. Sadržaj:
1.
2.
3.
4.
5.
6.
Obrazovanje za 21. stoljede - cjeloživotno obrazovanje
Obrazovanje kurikularni pristup
Nacionalni okvirni kurikulum NOK
Odgojno obrazovni ciklusi NOK-a
Među predmetne teme
Odgojno-obrazovna područja opdega obveznoga i
srednjoškolskoga obrazovanja
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
5. Sadržaj:
1. Obrazovanje za 21. stoljede - cjeloživotno obrazovanje
2. Definirati pojam kurikuluma
3. Nacionalni okvirni kurikulum
5
6. Obrazovanje za 21. stoljeće
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
8. Cjeloživotno obrazovanje
Cjeloživotno učenje definira se kao aktivnost učenja tijekom života s ciljem
unapređivanja znanja, vještina i sposobnosti
Cjeloživotno učenje podrazumijeva:
• stjecanje i osuvremenjivanje svih vrsta sposobnosti, interesa, znanja i
kvalifikacija od pred škole do razdoblja nakon umirovljenja
• uvažavanje svih oblika učenja: formalno obrazovanje (nastavne i izvan
nastavne aktivnosti), neformalno obrazovanje (npr. usavršavanje vještina
potrebnih na radnom mjestu), i informalno obrazovanje, međugeneracijsko
učenje (razmjena znanja u obitelji, među prijateljima).
9. Kompetencije za cjeloživotno obrazovanje
Zemlje Europske Unije zajedničke ciljeve sustava obaveznog obrazovanja i
stručnog usavršavanja temelje na kompetencijama iz slijededih područja:
•
•
•
•
•
•
•
•
•
funkcionalna pismenost,
numerička pismenost,
ICT kompetencije,
strani jezici,
poduzetništvo,
matematika i prirodne znanosti,
interpersonalne i socijalne kompetencije,
učiti kako učiti,
opda kultura (prepoznavanje i korištenje njezinih dostignuda)
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
10. Obrazovanje i
cjeloživotno učenje
Pomoći UČENICIMA u organizaciji učenja UČITI KAKO UČITI
Tradicionalno poučavanje nastava usmjerena na nastavnika
Kvalitetna nastava poučavanje nastava usmjerena na učenika
dobrog rada
kvalitetnom radu
ocjenjivanja drugih
samoevaulaciji i samoocjenjivanju
prisile
dogovaranju i suradnji
šefovanju
vođenju
vanjske motivacije
unutarnjoj motivaciji
suparničkih odnos
suradničkim odnos
neuspjeha
uspjehu
zahtjeva
pomoć
individualnog učenja
suradničkom učenju
Nastavni planovi i programi
Kurikulum
11. Obrazovanje - kurikularni pristup
Osnovno polazište obrazovnih sustava u razvijenim zemljama zasniva se
na nacionalnom kurikulumu, koji jasno postavlja načela, vrijednosti,
ciljeve i ishode kojima teži njihov obrazovni sustav.
Planiranje kurikuluma se uvijek izvodi na slijededim razinama:
• Razina države - nacionalni kurikulum
• Razina škole – školski kurikulum
• Razina predmeta – predmetni kurikulum
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
12. Obrazovanje - kurikularni pristup
Pojam kurikuluma tumačimo kao cjelovit odgovor na sljededa pitanja:
1. Zašto se uči? – cilj i ishodi učenja obrazovnog razdoblja, nastavnog
programa, grupe srodnih predmeta, jednog predmeta, nastavne
teme i jedinice.
2. Što se uči? – sadržaji
3. Kako se uči? – metode poučavanja, način provjere usvojenih
kompetencija, evaluaciju... .
Ovakav pristup planiranja sustava obrazovanja nazivamo:
KURIKULUM TEMELJEN NA ISHODIMA UČENJA
12
14. Nacionalni okvirni kurikulum i
ishodi učenja
Temeljno obilježje Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma je
prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuda (ishode
učenja) za razliku od (do)sadašnjega usmjerenoga na sadržaj.
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH; Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj i obrazovanje
te opde obvezno i srednjoškolsko obrazovanje, Zagreb, 2011.
14
15. Sastavnice Nacionalnoga okvirnoga
kurikuluma
•
•
•
•
•
•
Društveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti
Očekivana učenička postignuda tijekom školovanja
Načela kao smjernice o.-o. djelatnosti
Metode, sredstva i oblici rada
Odgojno-obrazovna područja kao temeljni sadržaj
Ocjenjivanje i vrjednovanje učeničkih postignuda i škole
16. Načela Nacionalnoga okvirnoga
kurikuluma
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
•
Visoka kvaliteta odgoja i obrazovanja za sve
Jednakost obrazovnih mogudnosti za sve
Obveznost opdeg obrazovanja
Horizontalna i vertikalna prohodnost
Uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav
Znanstvena utemeljenost
Poštivanje ljudskih prava i prava djece
Demokratičnost
Samostalnost škole
Pedagoški i školski pluralizam
Europska dimenzija obrazovanje
Interkulturalizam
17. Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje
temeljnih kompetencija
• Ciklusi predškolskog odgoja i obrazovanja
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
18. Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje
temeljnih kompetencija
• Ciklusi osnovnog i srednjeg obrazovanja
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
19. NOK - razine definiranja
ciljeva i ishoda učenja
NOK
Odgojno obrazovne vrijednosti i
opdi ciljevi i načela odgoja i
obrazovanja
ODGOJNO –
OBRAZOVNIH
CIKLUSA
Kurikulumsko planiranje i
programiranje odgojno obrazovnih
područja i predmetnih kurikuluma
PREDMETNOG
KURIKULUMA ZA SVAKI
RAZRED
PROCES UČENJA NEPOSREDNA
NASTAVA NASTAVNI SAT
IU proizlaze iz ciljeva predmetnog
kurikuluma, upuduju na željene opde i
stručne kompetencije
postupci koji se kroz definirane
zadatke mogu mjeriti i ocjenjivati
prema zadanom kriteriju
19
20. MeĎu predmetne teme
•
•
•
Pridonose meĎusobnom u povezivanju odgojno-obrazovnih područja i
nastavnih predmeta u skladnu cjelinu.
Njima se razvijaju različite temeljne kompetencije učenika.
Obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji u školi obvezni su
ih ostvarivati.
• Osobni i socijalni razvoj
• Zdravlje, sigurnost i zaštita okoliša
• Učiti kako učiti
• Poduzetništvo
• Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije
• Građanski odgoj i obrazovanje
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
21. Odgojno-obrazovna područja općega
obveznoga i srednjoškolskoga obrazovanja
• Nacionalni okvirni kurikulum uključuje ova odgojno-obrazovna
područja:
• jezično-komunikacijsko područje
• matematičko područje
• prirodoslovno područje
• tehničko i informatičko područje
• društveno-humanističko područje
• umjetničko područje
• tjelesno i zdravstveno područje.
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
22. Tehničko i informatičko područje
• TEHNIČKO STVARALAŠTVO
• SVIJET TEHNIKE
• INFORMACIJSKA I KOMUNIKACIJSKA TEHNOLOGIJA
•
•
•
•
•
Osnove informacijske i komunikacijske tehnologije
Strojna i programska oprema računala
Internet i mrežne usluge
Obradba zvuka, crteža i slika
Obradba teksta
Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07
Sufinancira Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
PODRUČJA
CJELINE