2. Savremeni zivot se tesko moze zamisliti bez
ELEKTRICNE ENERGIJE.
Najveci potrosaci elektricne energije su
domacinstva i industrija.
U nasoj zemlji najveci deo elektricne energije
se proizvede u termoelektranama (TE), zatim
u hidroelektranama (HE), a najmanji deo u
kombinovanim termoelektranama-toplanama
(TE-TO).
5. Hidroenergija je cist, obnovljiv i neiscrpan
izvor energije.
Prema istrazivanjima, koja je izvrsio institut
“Jaroslav Cerni”, ukupan hidroenergetski
potencijal reka u Srbiji je veliki.
Od ukupnog hidroenergetskog potencijala,
tehnicki je koristivo 73%, a od toga je vec
iskorisceno 52%
6. Prva hidroelektrana u Srbiji izgradjena je u
Uzicu, na reci Djetinji, 1900. godine.
Izgradjena je samo 4 godine posle prve
hodroelektrane u svetu (na reci Nijagari),
sa Teslinim sistemom visefaznih struja.
Prestala je sa radom 1970, ali je na
stogodisnjicu izdradnje ponovo pokrenuta
I radi i danas.
8. Veci broj hidroenergetskih objekata stariji
je od 40 godina, zbog cega je u planu
njihova rekonstrukcija, modernizacija i
povecanje postojecih kapactiteta.
Pored toga, planira se i izgradnja jos
desetak novih velikih hidroelektrana.
U Srbiji je utvrdjeno i 856 mesta za
mogucu izgradnju malih hidroelektrana.
9. Male hidroelektrane spadaju u kategoriju
povlascenih proizvodjaca energije, a
dozvole za njihovu izgradnju izdaje
Ministarstvo rudarstva i energetike.
Dosad je ovo ministarstvo izdalo dozvole
za izgradnju 14 mini-hidroelektrana.
11. Potpisivanjem Ugovora o osnivanju
energetske zajednice, Srbija je preuzela
obavezu da promovise i podstakne
proizvodnju elektricne energije
koriscenjem i drugih obnovljivih izvora
energije osim mini-hidroelektrana.
To su energije vetra, solarna energija,
geotermalna energija i energija
biomase.U tom cilju izdata je dozvola za
izgradnju vetroelektrane na podrucju
opstine Vrsac.
12. Od 26. janura 2009. godine, Republika
Srbija je postala clan i jedan od osnivaca
Medjunarodne agencije za obnovljivu
energiju (IRENA).
14. Teska industrija obuhvata eksploataciju
mineralnih sirovina , proizvodnju energije ,
kao i proizvodnju sredstava i materijala
(sirovina) koji se koriste u daljoj proizvodnji.
Osim rudarstva i energetike , ostale grane
teske industrije su metalurgija , metalska
industrija i teska hemijska industrija.
15. Metalurgija je grana teske industrije koja
se bavi dobijanjem i preradom metala iz
ruda.
Najcesce se deli na crnu i obojenu
metalurgiju.
Crna metalurgija obuhvata topljenje
gvozdene rude i proizvodnju sirovog
gvozdja i celika, kao i metala koji se
koriste za oplemenjivanje celika ( nikl
hrom,molibden,kobalt,volfram I dr.)
16. Obojena metalurgija se zasniva na
preradi teskih ruda obojenih metala
(bakar , olovo , cink ,antimon) , lakih ruda
obojenih metala (aluminijum, magnezijum)
i plemenitih metala.
18. Jedina fabrika za preradu rude gvozdja i
proizvodnju celika u Srbiji je zelezara u
Smederevu.Sirovine potrebne za
proizvodnju celika se uvoze.
19. Centri obojene metalurgije u kojima se
vrsi primarna prerada nalaze se u
neposrednoj blizini velikih rudnika.Ruda
bakra se preradjuje u Boru , topionica
olova i cinka nalazi se u Zvecanu , a
topionica antimona u Zajaci.
U Sapcu se nalazi topionica cinka i fabrika
za izradu belih limova , a u Sevojnu
valjaonica bakra i aluminijuma.
21. Plemeniti metali nalaze se u prirodi u
elementarnom stanju u obliku zica , listica
i grumenja i u nekim rudama – najcesce
olovo – cinkanim i bakarnim. Dobijaju se
kao sporedni proizvodi pri proizvodnji
olova , cinka i bakra u Zvecanu u Boru.
22. Metalska industrija se direktno
nadoveziju na metalurgiju i obuhvata
preradu metala u polufabrikate ili gotove
proizvode.Prema vrsti proizvoda deli se na
metalopreradjivacku industriju , masinku
industriju , elektroindustriju i brodogradnju.
Metalopreradjivacka industrija proizvodi
raznovrstan alat , celicne konstrukcije ,
zeleznicke sine , ploce za stednjake ,
ramove za bicikle i drugo.
23. Masinska industrija obuhvata
proizvodnju prevoznih sredstava (sinska ,
privredna i putnicka vozila), proizvodnju
poljoprivrednih masina , kao i uredjaja koji
se koriste u domacinstvu.
Podela masinske industrije izvrsena je
prema vrsti proizvoda.Centri masinske
industrije su sirom Srbije , a takoreci sva
veca naselja , posebno gradska , centri su
masinske industrije.
25. Elektroindustrija proizvodi razne masine
i uredjaje za proizvodnju, prenos i
potrosnju elektricne energije.To su
generatori , transformatori , kontrolni i
signalni uredjaji , rendgenski aparati ,
kablovi , elektricni aparati za domacinstvo,
motori za liftove , radio i TV aparati ,
oprema za automatizaciju i elektronika.
27. Teska hemijska industrija razvija se kao
prateca grana industrije uz crnu i obojenu
metalurgiju. Njene sirovine su biljnog ,
mineralnog i zivotinjskog porekla.
28. Petrohemija pored prerade nafte
obuhvata i proizvodnju njenih derivata.
U sastavu Naftne industrije Srbije nalaze
se dve rafinerije , u Pancevu i Novom
Sadu.
Petrohemija se jos bavi dobijanjem ,
proizvodnjom i preradom organskih i
neorganskih hemijskih proizvoda , koji se
koriste u daljoj proizvodnji.
29. Najvazniji proizvodi teske hemijske
industrije su sumporna kiselina , vestacka
djubriva , plasticne mase i deterdzenti.
Sumporna kiselina dobija se kao prateci
proizvod pri preradi ruda bakra , olova i
cinka.