SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 30
Descargar para leer sin conexión
Energetika
-Energetika je grana teske industrije i od
  velikog je znacaja za svaku zemlju.
Savremeni zivot se tesko moze zamisliti bez
ELEKTRICNE ENERGIJE.
Najveci potrosaci elektricne energije su
domacinstva i industrija.
U nasoj zemlji najveci deo elektricne energije
se proizvede u termoelektranama (TE), zatim
u hidroelektranama (HE), a najmanji deo u
kombinovanim termoelektranama-toplanama
(TE-TO).
proizvodnja elekticne energije (2007)
Potrosnja elektricne energije (2007)
Hidroenergija je cist, obnovljiv i neiscrpan
izvor energije.
Prema istrazivanjima, koja je izvrsio institut
“Jaroslav Cerni”, ukupan hidroenergetski
potencijal reka u Srbiji je veliki.
Od ukupnog hidroenergetskog potencijala,
tehnicki je koristivo 73%, a od toga je vec
iskorisceno 52%
Prva hidroelektrana u Srbiji izgradjena je u
Uzicu, na reci Djetinji, 1900. godine.
Izgradjena je samo 4 godine posle prve
hodroelektrane u svetu (na reci Nijagari),
sa Teslinim sistemom visefaznih struja.
Prestala je sa radom 1970, ali je na
stogodisnjicu izdradnje ponovo pokrenuta
I radi i danas.
Hidroelektrana na reci Djetinji
Veci broj hidroenergetskih objekata stariji
je od 40 godina, zbog cega je u planu
njihova rekonstrukcija, modernizacija i
povecanje postojecih kapactiteta.
Pored toga, planira se i izgradnja jos
desetak novih velikih hidroelektrana.
U Srbiji je utvrdjeno i 856 mesta za
mogucu izgradnju malih hidroelektrana.
Male hidroelektrane spadaju u kategoriju
povlascenih proizvodjaca energije, a
dozvole za njihovu izgradnju izdaje
Ministarstvo rudarstva i energetike.
Dosad je ovo ministarstvo izdalo dozvole
za izgradnju 14 mini-hidroelektrana.
Energetika
Potpisivanjem Ugovora o osnivanju
energetske zajednice, Srbija je preuzela
obavezu da promovise i podstakne
proizvodnju elektricne energije
koriscenjem i drugih obnovljivih izvora
energije osim mini-hidroelektrana.
To su energije vetra, solarna energija,
geotermalna energija i energija
biomase.U tom cilju izdata je dozvola za
izgradnju vetroelektrane na podrucju
opstine Vrsac.
Od 26. janura 2009. godine, Republika
Srbija je postala clan i jedan od osnivaca
Medjunarodne agencije za obnovljivu
energiju (IRENA).
TESKA INDUSTRIJA
Teska industrija obuhvata eksploataciju
mineralnih sirovina , proizvodnju energije ,
kao i proizvodnju sredstava i materijala
(sirovina) koji se koriste u daljoj proizvodnji.
 Osim rudarstva i energetike , ostale grane
teske industrije su metalurgija , metalska
industrija i teska hemijska industrija.
Metalurgija je grana teske industrije koja
se bavi dobijanjem i preradom metala iz
ruda.
 Najcesce se deli na crnu i obojenu
metalurgiju.
Crna metalurgija obuhvata topljenje
gvozdene rude i proizvodnju sirovog
gvozdja i celika, kao i metala koji se
koriste za oplemenjivanje celika ( nikl
hrom,molibden,kobalt,volfram I dr.)
Obojena metalurgija se zasniva na
preradi teskih ruda obojenih metala
(bakar , olovo , cink ,antimon) , lakih ruda
obojenih metala (aluminijum, magnezijum)
i plemenitih metala.
Proces proizvodnje u zelezari
Jedina fabrika za preradu rude gvozdja i
proizvodnju celika u Srbiji je zelezara u
Smederevu.Sirovine potrebne za
proizvodnju celika se uvoze.
Centri obojene metalurgije u kojima se
vrsi primarna prerada nalaze se u
neposrednoj blizini velikih rudnika.Ruda
bakra se preradjuje u Boru , topionica
olova i cinka nalazi se u Zvecanu , a
topionica antimona u Zajaci.
 U Sapcu se nalazi topionica cinka i fabrika
za izradu belih limova , a u Sevojnu
valjaonica bakra i aluminijuma.
Valjaonica bakra u Sevojnu
Plemeniti metali nalaze se u prirodi u
elementarnom stanju u obliku zica , listica
i grumenja i u nekim rudama – najcesce
olovo – cinkanim i bakarnim. Dobijaju se
kao sporedni proizvodi pri proizvodnji
olova , cinka i bakra u Zvecanu u Boru.
Metalska industrija se direktno
nadoveziju na metalurgiju i obuhvata
preradu metala u polufabrikate ili gotove
proizvode.Prema vrsti proizvoda deli se na
metalopreradjivacku industriju , masinku
industriju , elektroindustriju i brodogradnju.
 Metalopreradjivacka industrija proizvodi
raznovrstan alat , celicne konstrukcije ,
zeleznicke sine , ploce za stednjake ,
ramove za bicikle i drugo.
Masinska industrija obuhvata
proizvodnju prevoznih sredstava (sinska ,
privredna i putnicka vozila), proizvodnju
poljoprivrednih masina , kao i uredjaja koji
se koriste u domacinstvu.
 Podela masinske industrije izvrsena je
prema vrsti proizvoda.Centri masinske
industrije su sirom Srbije , a takoreci sva
veca naselja , posebno gradska , centri su
masinske industrije.
Proizvodnja u fabrici ‘’ Ikarbus’’
Elektroindustrija proizvodi razne masine
i uredjaje za proizvodnju, prenos i
potrosnju elektricne energije.To su
generatori , transformatori , kontrolni i
signalni uredjaji , rendgenski aparati ,
kablovi , elektricni aparati za domacinstvo,
motori za liftove , radio i TV aparati ,
oprema za automatizaciju i elektronika.
Uredjaji za prenos elektricne energije
Teska hemijska industrija razvija se kao
prateca grana industrije uz crnu i obojenu
metalurgiju. Njene sirovine su biljnog ,
mineralnog i zivotinjskog porekla.
Petrohemija pored prerade nafte
obuhvata i proizvodnju njenih derivata.
 U sastavu Naftne industrije Srbije nalaze
se dve rafinerije , u Pancevu i Novom
Sadu.
 Petrohemija se jos bavi dobijanjem ,
proizvodnjom i preradom organskih i
neorganskih hemijskih proizvoda , koji se
koriste u daljoj proizvodnji.
Najvazniji proizvodi teske hemijske
industrije su sumporna kiselina , vestacka
djubriva , plasticne mase i deterdzenti.
 Sumporna kiselina dobija se kao prateci
proizvod pri preradi ruda bakra , olova i
cinka.
KRAJ
Tanja Marjanovic i Aleksandra
      Djurdjevic , VIII-1

Más contenido relacionado

La actualidad más candente

Sekundarni sektor
Sekundarni sektorSekundarni sektor
Sekundarni sektorprijicsolar
 
индустрија србије
индустрија србије индустрија србије
индустрија србије Tatjana Cakic
 
Stočarstvo, lov i ribolov - Dimitrije Stevanović - Slobodan Jaćimović
Stočarstvo, lov i ribolov - Dimitrije Stevanović - Slobodan JaćimovićStočarstvo, lov i ribolov - Dimitrije Stevanović - Slobodan Jaćimović
Stočarstvo, lov i ribolov - Dimitrije Stevanović - Slobodan JaćimovićNašaŠkola.Net
 
Привреда- основне карактеристике и подела
Привреда- основне карактеристике и поделаПривреда- основне карактеристике и подела
Привреда- основне карактеристике и поделаprijicsolar
 
Naselja u Srbiji
Naselja u SrbijiNaselja u Srbiji
Naselja u Srbijiprijicsolar
 
Пољопривреда основне одлике
Пољопривреда  основне одликеПољопривреда  основне одлике
Пољопривреда основне одликеprijicsolar
 
Насеља у Србији
Насеља у СрбијиНасеља у Србији
Насеља у Србијиprijicsolar
 
Туризам у Србији
Туризам у СрбијиТуризам у Србији
Туризам у Србијиprijicsolar
 
Tercijarni sektor
Tercijarni sektorTercijarni sektor
Tercijarni sektorprijicsolar
 
Привреда Србије
Привреда СрбијеПривреда Србије
Привреда СрбијеTanja Milanović
 
Pojam drzave i njeni osnovni elementi
Pojam drzave i njeni osnovni elementiPojam drzave i njeni osnovni elementi
Pojam drzave i njeni osnovni elementiprijicsolar
 
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeBiljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeJelena Mandic
 
Geografski polozaj, granice i velicina Srbije
Geografski polozaj, granice i velicina SrbijeGeografski polozaj, granice i velicina Srbije
Geografski polozaj, granice i velicina SrbijeTatjana Cakic
 

La actualidad más candente (20)

Sekundarni sektor
Sekundarni sektorSekundarni sektor
Sekundarni sektor
 
Privreda
PrivredaPrivreda
Privreda
 
индустрија србије
индустрија србије индустрија србије
индустрија србије
 
Stočarstvo, lov i ribolov - Dimitrije Stevanović - Slobodan Jaćimović
Stočarstvo, lov i ribolov - Dimitrije Stevanović - Slobodan JaćimovićStočarstvo, lov i ribolov - Dimitrije Stevanović - Slobodan Jaćimović
Stočarstvo, lov i ribolov - Dimitrije Stevanović - Slobodan Jaćimović
 
Привреда- основне карактеристике и подела
Привреда- основне карактеристике и поделаПривреда- основне карактеристике и подела
Привреда- основне карактеристике и подела
 
Naselja u Srbiji
Naselja u SrbijiNaselja u Srbiji
Naselja u Srbiji
 
Рударство
РударствоРударство
Рударство
 
Пољопривреда основне одлике
Пољопривреда  основне одликеПољопривреда  основне одлике
Пољопривреда основне одлике
 
Насеља у Србији
Насеља у СрбијиНасеља у Србији
Насеља у Србији
 
Туризам у Србији
Туризам у СрбијиТуризам у Србији
Туризам у Србији
 
Laka industrija
Laka industrijaLaka industrija
Laka industrija
 
Tercijarni sektor
Tercijarni sektorTercijarni sektor
Tercijarni sektor
 
Привреда Србије
Привреда СрбијеПривреда Србије
Привреда Србије
 
Pojam drzave i njeni osnovni elementi
Pojam drzave i njeni osnovni elementiPojam drzave i njeni osnovni elementi
Pojam drzave i njeni osnovni elementi
 
Biljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet SrbijeBiljni i zivotinjski svet Srbije
Biljni i zivotinjski svet Srbije
 
Индустрија и животна средина
Индустрија и животна срединаИндустрија и животна средина
Индустрија и животна средина
 
Zemljiste
ZemljisteZemljiste
Zemljiste
 
Delatnosti ljudi
Delatnosti ljudi Delatnosti ljudi
Delatnosti ljudi
 
Geografski polozaj, granice i velicina Srbije
Geografski polozaj, granice i velicina SrbijeGeografski polozaj, granice i velicina Srbije
Geografski polozaj, granice i velicina Srbije
 
Prirodna bogatstva
Prirodna bogatstvaPrirodna bogatstva
Prirodna bogatstva
 

Destacado

Лака индустрија
Лака индустрија Лака индустрија
Лака индустрија tanjamz
 
Obnovljivi izvori-energije-vlada
Obnovljivi izvori-energije-vladaObnovljivi izvori-energije-vlada
Obnovljivi izvori-energije-vladavladimir minic
 
Национални паркови у Србији
Национални паркови у СрбијиНационални паркови у Србији
Национални паркови у Србијиtanjamz
 
Geografija-laka industrija
Geografija-laka industrijaGeografija-laka industrija
Geografija-laka industrijaSaraPajic00
 
Туристичка разгледница Шапца
Туристичка разгледница ШапцаТуристичка разгледница Шапца
Туристичка разгледница ШапцаTanja Milanović
 
Национални парк-Копаоник
Национални парк-КопаоникНационални парк-Копаоник
Национални парк-КопаоникTanja Milanović
 
Географска писменост
Географска писменостГеографска писменост
Географска писменостTanja Milanović
 
TRGOVINA
TRGOVINATRGOVINA
TRGOVINAtanjamz
 
Trgovina
TrgovinaTrgovina
Trgovinatanjamz
 
Термоминералне воде и језера Србије
Термоминералне воде и језера СрбијеТермоминералне воде и језера Србије
Термоминералне воде и језера Србијеtanjamz
 
Реке Србије
Реке СрбијеРеке Србије
Реке Србијеtanjamz
 
Клима Србије
Клима СрбијеКлима Србије
Клима Србијеtanjamz
 
Србија на уласку у Европу
Србија на уласку у ЕвропуСрбија на уласку у Европу
Србија на уласку у ЕвропуTanja Milanović
 
Завичајна географија
Завичајна географијаЗавичајна географија
Завичајна географијаTanja Milanović
 

Destacado (20)

Prezentacija energetike
Prezentacija energetikePrezentacija energetike
Prezentacija energetike
 
Лака индустрија
Лака индустрија Лака индустрија
Лака индустрија
 
Obnovljivi izvori-energije-vlada
Obnovljivi izvori-energije-vladaObnovljivi izvori-energije-vlada
Obnovljivi izvori-energije-vlada
 
Пољопривреда
ПољопривредаПољопривреда
Пољопривреда
 
Национални паркови у Србији
Национални паркови у СрбијиНационални паркови у Србији
Национални паркови у Србији
 
Geografija-laka industrija
Geografija-laka industrijaGeografija-laka industrija
Geografija-laka industrija
 
Монселиче
МонселичеМонселиче
Монселиче
 
Шабац
ШабацШабац
Шабац
 
Туристичка разгледница Шапца
Туристичка разгледница ШапцаТуристичка разгледница Шапца
Туристичка разгледница Шапца
 
Национални парк-Копаоник
Национални парк-КопаоникНационални парк-Копаоник
Национални парк-Копаоник
 
Горња Врањска
Горња ВрањскаГорња Врањска
Горња Врањска
 
Географска писменост
Географска писменостГеографска писменост
Географска писменост
 
Energetika
EnergetikaEnergetika
Energetika
 
TRGOVINA
TRGOVINATRGOVINA
TRGOVINA
 
Trgovina
TrgovinaTrgovina
Trgovina
 
Термоминералне воде и језера Србије
Термоминералне воде и језера СрбијеТермоминералне воде и језера Србије
Термоминералне воде и језера Србије
 
Реке Србије
Реке СрбијеРеке Србије
Реке Србије
 
Клима Србије
Клима СрбијеКлима Србије
Клима Србије
 
Србија на уласку у Европу
Србија на уласку у ЕвропуСрбија на уласку у Европу
Србија на уласку у Европу
 
Завичајна географија
Завичајна географијаЗавичајна географија
Завичајна географија
 

Más de tanjamz

Мексико 7-3 (тимски рад)
Мексико  7-3 (тимски рад)Мексико  7-3 (тимски рад)
Мексико 7-3 (тимски рад)tanjamz
 
Република Пољска
Република ПољскаРепублика Пољска
Република Пољскаtanjamz
 
Moja Afrika by Aleksandar Zaplatić
Moja Afrika by Aleksandar ZaplatićMoja Afrika by Aleksandar Zaplatić
Moja Afrika by Aleksandar Zaplatićtanjamz
 
Атмосфера
АтмосфераАтмосфера
Атмосфераtanjamz
 
Нови Зеланд
Нови ЗеландНови Зеланд
Нови Зеландtanjamz
 
Republika Italija
Republika ItalijaRepublika Italija
Republika Italijatanjamz
 
Vulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresiVulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresitanjamz
 
Portugal
Portugal Portugal
Portugal tanjamz
 
Русија
РусијаРусија
Русијаtanjamz
 
Краљевина Холандија
Краљевина ХоландијаКраљевина Холандија
Краљевина Холандијаtanjamz
 
Argentina
ArgentinaArgentina
Argentinatanjamz
 
Meksiko II
Meksiko IIMeksiko II
Meksiko IItanjamz
 
Srednja Amerika
Srednja AmerikaSrednja Amerika
Srednja Amerikatanjamz
 
Шумарство
ШумарствоШумарство
Шумарствоtanjamz
 
Краљевина Шпанија
 Краљевина Шпанија Краљевина Шпанија
Краљевина Шпанијаtanjamz
 
Severna Amerika
Severna AmerikaSeverna Amerika
Severna Amerikatanjamz
 
Република Бугарска
Република БугарскаРепублика Бугарска
Република Бугарскаtanjamz
 
Република Грчка
Република ГрчкаРепублика Грчка
Република Грчкаtanjamz
 

Más de tanjamz (20)

Мексико 7-3 (тимски рад)
Мексико  7-3 (тимски рад)Мексико  7-3 (тимски рад)
Мексико 7-3 (тимски рад)
 
Република Пољска
Република ПољскаРепублика Пољска
Република Пољска
 
Moja Afrika by Aleksandar Zaplatić
Moja Afrika by Aleksandar ZaplatićMoja Afrika by Aleksandar Zaplatić
Moja Afrika by Aleksandar Zaplatić
 
Атмосфера
АтмосфераАтмосфера
Атмосфера
 
Нови Зеланд
Нови ЗеландНови Зеланд
Нови Зеланд
 
Republika Italija
Republika ItalijaRepublika Italija
Republika Italija
 
Vulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresiVulkani i zemljotresi
Vulkani i zemljotresi
 
Portugal
Portugal Portugal
Portugal
 
Svemir
SvemirSvemir
Svemir
 
Turska
TurskaTurska
Turska
 
Русија
РусијаРусија
Русија
 
Краљевина Холандија
Краљевина ХоландијаКраљевина Холандија
Краљевина Холандија
 
Argentina
ArgentinaArgentina
Argentina
 
Meksiko II
Meksiko IIMeksiko II
Meksiko II
 
Srednja Amerika
Srednja AmerikaSrednja Amerika
Srednja Amerika
 
Шумарство
ШумарствоШумарство
Шумарство
 
Краљевина Шпанија
 Краљевина Шпанија Краљевина Шпанија
Краљевина Шпанија
 
Severna Amerika
Severna AmerikaSeverna Amerika
Severna Amerika
 
Република Бугарска
Република БугарскаРепублика Бугарска
Република Бугарска
 
Република Грчка
Република ГрчкаРепублика Грчка
Република Грчка
 

Energetika

  • 1. Energetika -Energetika je grana teske industrije i od velikog je znacaja za svaku zemlju.
  • 2. Savremeni zivot se tesko moze zamisliti bez ELEKTRICNE ENERGIJE. Najveci potrosaci elektricne energije su domacinstva i industrija. U nasoj zemlji najveci deo elektricne energije se proizvede u termoelektranama (TE), zatim u hidroelektranama (HE), a najmanji deo u kombinovanim termoelektranama-toplanama (TE-TO).
  • 5. Hidroenergija je cist, obnovljiv i neiscrpan izvor energije. Prema istrazivanjima, koja je izvrsio institut “Jaroslav Cerni”, ukupan hidroenergetski potencijal reka u Srbiji je veliki. Od ukupnog hidroenergetskog potencijala, tehnicki je koristivo 73%, a od toga je vec iskorisceno 52%
  • 6. Prva hidroelektrana u Srbiji izgradjena je u Uzicu, na reci Djetinji, 1900. godine. Izgradjena je samo 4 godine posle prve hodroelektrane u svetu (na reci Nijagari), sa Teslinim sistemom visefaznih struja. Prestala je sa radom 1970, ali je na stogodisnjicu izdradnje ponovo pokrenuta I radi i danas.
  • 8. Veci broj hidroenergetskih objekata stariji je od 40 godina, zbog cega je u planu njihova rekonstrukcija, modernizacija i povecanje postojecih kapactiteta. Pored toga, planira se i izgradnja jos desetak novih velikih hidroelektrana. U Srbiji je utvrdjeno i 856 mesta za mogucu izgradnju malih hidroelektrana.
  • 9. Male hidroelektrane spadaju u kategoriju povlascenih proizvodjaca energije, a dozvole za njihovu izgradnju izdaje Ministarstvo rudarstva i energetike. Dosad je ovo ministarstvo izdalo dozvole za izgradnju 14 mini-hidroelektrana.
  • 11. Potpisivanjem Ugovora o osnivanju energetske zajednice, Srbija je preuzela obavezu da promovise i podstakne proizvodnju elektricne energije koriscenjem i drugih obnovljivih izvora energije osim mini-hidroelektrana. To su energije vetra, solarna energija, geotermalna energija i energija biomase.U tom cilju izdata je dozvola za izgradnju vetroelektrane na podrucju opstine Vrsac.
  • 12. Od 26. janura 2009. godine, Republika Srbija je postala clan i jedan od osnivaca Medjunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA).
  • 14. Teska industrija obuhvata eksploataciju mineralnih sirovina , proizvodnju energije , kao i proizvodnju sredstava i materijala (sirovina) koji se koriste u daljoj proizvodnji. Osim rudarstva i energetike , ostale grane teske industrije su metalurgija , metalska industrija i teska hemijska industrija.
  • 15. Metalurgija je grana teske industrije koja se bavi dobijanjem i preradom metala iz ruda. Najcesce se deli na crnu i obojenu metalurgiju. Crna metalurgija obuhvata topljenje gvozdene rude i proizvodnju sirovog gvozdja i celika, kao i metala koji se koriste za oplemenjivanje celika ( nikl hrom,molibden,kobalt,volfram I dr.)
  • 16. Obojena metalurgija se zasniva na preradi teskih ruda obojenih metala (bakar , olovo , cink ,antimon) , lakih ruda obojenih metala (aluminijum, magnezijum) i plemenitih metala.
  • 18. Jedina fabrika za preradu rude gvozdja i proizvodnju celika u Srbiji je zelezara u Smederevu.Sirovine potrebne za proizvodnju celika se uvoze.
  • 19. Centri obojene metalurgije u kojima se vrsi primarna prerada nalaze se u neposrednoj blizini velikih rudnika.Ruda bakra se preradjuje u Boru , topionica olova i cinka nalazi se u Zvecanu , a topionica antimona u Zajaci. U Sapcu se nalazi topionica cinka i fabrika za izradu belih limova , a u Sevojnu valjaonica bakra i aluminijuma.
  • 21. Plemeniti metali nalaze se u prirodi u elementarnom stanju u obliku zica , listica i grumenja i u nekim rudama – najcesce olovo – cinkanim i bakarnim. Dobijaju se kao sporedni proizvodi pri proizvodnji olova , cinka i bakra u Zvecanu u Boru.
  • 22. Metalska industrija se direktno nadoveziju na metalurgiju i obuhvata preradu metala u polufabrikate ili gotove proizvode.Prema vrsti proizvoda deli se na metalopreradjivacku industriju , masinku industriju , elektroindustriju i brodogradnju. Metalopreradjivacka industrija proizvodi raznovrstan alat , celicne konstrukcije , zeleznicke sine , ploce za stednjake , ramove za bicikle i drugo.
  • 23. Masinska industrija obuhvata proizvodnju prevoznih sredstava (sinska , privredna i putnicka vozila), proizvodnju poljoprivrednih masina , kao i uredjaja koji se koriste u domacinstvu. Podela masinske industrije izvrsena je prema vrsti proizvoda.Centri masinske industrije su sirom Srbije , a takoreci sva veca naselja , posebno gradska , centri su masinske industrije.
  • 24. Proizvodnja u fabrici ‘’ Ikarbus’’
  • 25. Elektroindustrija proizvodi razne masine i uredjaje za proizvodnju, prenos i potrosnju elektricne energije.To su generatori , transformatori , kontrolni i signalni uredjaji , rendgenski aparati , kablovi , elektricni aparati za domacinstvo, motori za liftove , radio i TV aparati , oprema za automatizaciju i elektronika.
  • 26. Uredjaji za prenos elektricne energije
  • 27. Teska hemijska industrija razvija se kao prateca grana industrije uz crnu i obojenu metalurgiju. Njene sirovine su biljnog , mineralnog i zivotinjskog porekla.
  • 28. Petrohemija pored prerade nafte obuhvata i proizvodnju njenih derivata. U sastavu Naftne industrije Srbije nalaze se dve rafinerije , u Pancevu i Novom Sadu. Petrohemija se jos bavi dobijanjem , proizvodnjom i preradom organskih i neorganskih hemijskih proizvoda , koji se koriste u daljoj proizvodnji.
  • 29. Najvazniji proizvodi teske hemijske industrije su sumporna kiselina , vestacka djubriva , plasticne mase i deterdzenti. Sumporna kiselina dobija se kao prateci proizvod pri preradi ruda bakra , olova i cinka.
  • 30. KRAJ Tanja Marjanovic i Aleksandra Djurdjevic , VIII-1