Opinion poll on social inclusion of children with disabilities
•Descargar como PPT, PDF•
0 recomendaciones•389 vistas
Opinion poll on social inclusion of children with disabilities - UNICEF Montenegro (Montenegrin version)
Recomendados
Recomendados
Más contenido relacionado
Más de UNICEF Europe & Central Asia
Más de UNICEF Europe & Central Asia (20)
Opinion poll on social inclusion of children with disabilities
- 1. Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori Decembar 2010 Nobody’s Unpredictable
- 2. METODOLOGIJA Ad hoc f2f anketa u kući ispitanika Prikupljanje podataka na uzorku reprezentativnom za populaciju graĎana Crne Gore starih 18+ godina Veličina ciljne populacije: 498,385 Veličina uzorka: 1039 (sa 131 uzoračkom tačkom) Tip uzorka: stratifikovani troetapni uzorak verovatnoće sa sledećim etapama: Jedinica prve etape - teritorija biračkog mesta – pribliţna veličina oko of 200 HH (PPS sa verovatnoćom proporcionalnom veličini) Jedinica druge etape - domaćinstva odabrana metodom slučajnog koraka počev od datih adresa (SRSWoR) Jedinica treće etape – članovi domaćinstva izabrani sa istom verovatnoćo (SRSWoR) – Kish tablice Stratifikacija se vrši po: Tipu naselja – urban/rural 4 geo-ekonomska regiona Post stratifikacija se vrši po: polu, starosti, tipu naselja i geo-ekonomskim regionima Kontrola terenskog rada obuhvata 12% od ukupnog broja anketiranih u svim stratumima proporcionalno veličini uzorka, alogička kontrola i kontrola konzistencije se vrši u 100% slučajeva Period prikupljanja podataka: od 30. novembra do 05. decembra 2010. © 2010 Ipsos 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 05% je (03.5%, 06.5%) 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 20% je (17.3%, 22.7%) 95% interval pouzdanosti za pojave sa incidencom od 40% je (36.7%, 43.3%) 2 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 3. Muškarac 48% Pol Žena 53% 18-29 27% 30-39 19% 40-49 19% UZORAK Godine 50-64 22% 65+ 14% Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori Osnovna ili 25% niže Srednja 47% Viša škola ili 19% fakultet Obrazovanje Trenutno ide u 10% školu Podgorica 30% Primorje 17% Stratum Sjevero-zapad 32% Istok 21% Urban 61% Tip naselja Ostalo 39% 3 © 2010 Ipsos
- 4. UVODNA SEKCIJA © 2010 Ipsos 4 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 5. Moţete li mi reći koji izraz Vi lično najčešće koristite kada su u pitanju djeca čije su tjelesne, umne ili čulne sposobnosti ispod prosječnih mogućnosti djece u njihovom uzrastu? Baza: Ukupna ciljna populacija Djeca sa posebnim 17% potrebama 27% 23% Hendikepirana deca 20% • U ovom talasu istraţivanja je primjećen značajan rast upotrebe Djeca ometena u 7% termina “djeca sa posebnim razvoju 19% potrebama” i “djeca ometena u Bolesna djeca 10% razvoju”. 9% Djeca sa 12% • Osim ovih termina, u populciji se i invaliditetom 4% dalje u velikoj mjeri koriste nekorektni termini kao što su, “hendikepirana Zaostala djeca / 3% djeca” i “djeca sa invaliditetom”. zaostala u razvoju 6% Mentalno zaostala 2% Avg 2010 • Vaţno je napomenuti da je značajno djeca 2% Dec 2010 opao i procenat onih koji koriste termine kao što su: “djeca sa Jadni, ţalosni, 6% nesrećni 2% invaliditetom”, “jadni, nesrećni”, “defek tna deca”… © 2010 Ipsos 2% Retardirana djeca 2% Djeca sa 3% nedostatkom 1% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 5 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 6. SVIJEST O DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU © 2010 Ipsos 6 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 7. Da li poznajete neko dijete sa smetnjama u razvoju ili nekoga (rođak, prijatelj, poznanik i sl.) čije dijete ima ovakve ili slične smetnje? Baza: Ukupna ciljna populacija 68% Da Kao i u avgustu, velika većina 68% graĎana (68%) poznaje neko dijete sa smetnjama u razvoju ili roditelja čije dijete ima ovakve ili slične Avg 2010 smetnje - nisu naĎene razlike 32% izmeĎu 1. i 2. talasa Ne Dec 2010 32% © 2010 Ipsos Statistički značajna razlika na nivou 0.05 7 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 8. Koliko često dolazite u kontakt sa djecom sa smetnjama u razvoju? Baza: Ukupna ciljna populacija 13% Svakodnevno 8% 5% Nekoliko puta nedjeljno 11% 4% Jednom nedjeljno 5% • 8% graĎana ima svakodnevni 11% kontakt sa djecom sa Nekoliko puta mjesečno 14% smetnjama u razvoju, 11% 8% nekoliko puta nedjeljno. Jednom mjesečno 8% Avg 2010 Jednom u 2-3 mjeseca 10% • Svaki peti graĎanin kaţe da 8% Dec 2010 nema nikakav kontakt sa 11% djecom sa smetnjama u Jednom u 6 mjeseci 8% razvoju a 8% jednom godišnje. 11% Jednom godišnje 8% 14% RjeĎe od jednom godišnje 12% Nemam nikakav kontakt sa © 2010 Ipsos 10% djecom sa smetnjama u razvoju 20% 4% Ne zna / Bez odgovora 0% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 8 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 9. Sveukupno gledano, koliko ste informisani o djeci sa smetnjama u razvoju? Baza: Ukupna ciljna populacija Ne znam ništa o djeci sa smetnjama u 7% razvoju 9% Veoma malo znam o djeci sa 38% smetnjama u razvoju 32% • Može se reći da su graĎani i 44% Sum - dalje generalno nedovoljno 40% informisani o djeci sa smetnjama u razvoju – nisu Znam ponešto o djeci sa smetnjama u 43% naĎene značajne razlike razvoju 45% izmeĎu 1. i 2. talasa. 12% Sum + 14% Avg 2010 9% Dec 2010 Znam mnogo o djeci sa smetnjama u razvoju 11% © 2010 Ipsos Znam veoma mnogo o djeci sa 3% smetnjama u razvoju 3% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 9 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 10. Po Vašem mišljenju, među djecom starosti do18 godina, koliki procenat čine djeca sa smetnjama u razvoju? Baza: Ukupna ciljna populacija 18% Do 3% • U odnosu na period prije 20% sprovoĎenja kampanje “Govorimo o 3.1-5% 16% mogućnostima” značajno 19% je porastao procenat graĎana koji smatraju da 18% populaciji djece do 18 5.1-10% godina ima izmeĎu 5 i 10% 25% djece sa smetnjama u razvoju. 13% 10.1-20% 14% • TakoĎe, značajno je smanjen procenat 6% Aug 2010 graĎana koji nemaju Preko 20% Dec 2010 jasnu predstavu o tome 6% koliko ima djece sa © 2010 Ipsos smetnjama u razvoju. 30% Ne zna / Bez odgovora 17% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 10 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 11. STAV PREMA DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU © 2010 Ipsos 11 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 12. STAV PREMA DJECI SA SMETNJAMA U RAZVOJU Socijalna distanca prema različitim grupama djece sa smetnjama u razvoju se razlikuje: • Kao i u prethodnom krugu najveću socijalnu distancu graĎani imaju prema djeci sa teţim emocionalnim poremećajima (neuroze, psihoze i sl) i prema djeci sa teţim poremećajima socijalizacije (socijalno neprihvatljivo ponašanje). • Sa druge strane, najmanju socijalnu distancu graĎani imaju prema djeci sa teţim oštećenjima vida i sluha, kao i djeci sa poremećajima govora. Kada posmatramo pojedinačne odnose, u odnosu na period prije realizovanja kampanje “Govorimo o mogućnostima” stepen prihvatljivosti prema odreĎenim kategorijama djece sa teškoćama se statistički značajno povećao: Which of the following relations • Kad su u pitanju djeca sa težim emocionalnim poremećajima došlo je do statistički značajnog povećanja prihvatljivosti svih odnosa are more acceptable for you • Prihvatljivost svih odnosa, osim spremnosti na suţivot u istom naselju, značajno je porasla i za sledeće grupe djece sa teškoćama u razvoju: djecu sa teţim oštećenjem vida, slijepu djecu, djecu sa teţim oštećenjem sluha, gluvu djecu, djecu sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostatak nekog dijela tijela, djecu koje se oteţano kreću ili su sasvim nepokretna i djecu sa poremećajima govora. • TakoĎe, kod djece koja boluju od hroničnih oboljenja koja se ne prenose došlo je do povećanja prihvatljivosti svih odnosa osim prihvatljivosti suţivota u istom naselju i spremnosti graĎana da njihova djeca idu sa djecom koja boluju od hroničnih oboljenja koja se ne prenose u isto odjeljenje • Povećanje prihvatljivosti odnosa sa djecom sa intelektualnim nedostacima i oštećenjima primjećeno je kod © 2010 Ipsos svih odnosa osim povećanja prihvatljivosti suţivota u istom naselju i spremnosti da u odraslom dobu prihvate da djeca ispitanika stupe u brak sa djecom koja imaju intelektualne nedostatke i oštećenja. • Čak i kod djece sa težim poremećajima socijalizacije uočeno je povećanje spremnosti da djeca ispitanika idu sa tom djecom u isti razred. Na ţalost kada govorimo o toj kategoriji to je jedino poboljšanje odnosa koje je uočeno. 12 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 13. Dijete sa teţim oštećenjem vida - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec 2010 76% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 79% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 57% djetetom? 69% 51% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 59% 48% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 57% 35% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 48% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 9% djetetom 16% 7% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 13% © 2010 Ipsos 2% Ne zna / Bez odgovora 8% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 13 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 14. Slijepo dijete - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec 2010 78% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 77% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 49% djetetom? 61% 44% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 53% 41% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 51% 29% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 41% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 3% djetetom 7% 2% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 5% © 2010 Ipsos 4% Ne zna / Bez odgovora 12% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 14 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 15. Dijete sa teţim oštećenjem sluha - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec 2010 73% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 75% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 55% djetetom? 67% 47% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 60% 45% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 54% 30% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 43% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 6% djetetom 13% 4% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 9% © 2010 Ipsos 4% Ne zna / Bez odgovora 11% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 15 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 16. Gluvo dijete - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec 2010 75% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 75% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 46% djetetom? 59% 40% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 50% 39% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 47% 26% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 36% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 3% djetetom 7% 2% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 5% © 2010 Ipsos 6% Ne zna / Bez odgovora 13% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 16 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 17. Dijete sa tjelesnim oštećenjem, kao što su trajna deformacija ili nedostatak nekog dijela tijela - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec 2010 79% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 77% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 43% djetetom? 59% 35% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 48% 33% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 44% 23% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 35% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 3% djetetom 7% 1% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 4% © 2010 Ipsos 6% Ne zna / Bez odgovora 13% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 17 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 18. Dijete koje se oteţano kreću ili su sasvim nepokretna - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec-10 76% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 75% Ide u istu školu / odbanište / vrti? sa Vašim 43% djetetom? 57% 35% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 49% 34% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 43% 25% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 35% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 2% djetetom 4% 1% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 3% © 2010 Ipsos 6% Ne zna / Bez odgovora 14% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 18 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 19. Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što su astma,srčane mane,hemofilija,leukemija i druga - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Aug 2010 Dec 2010 73% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 75% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 49% djetetom? 57% 41% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 47% 36% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 44% 28% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 35% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 3% djetetom 9% 2% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 6% © 2010 Ipsos 3% Ne zna / Bez odgovora 13% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 19 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 20. Intelektualni nedostatci i oštećenja,kao što su niska inteligencija,autizam,teţi poremećaj paţnje,trajen poteškoće u učenju i sl. - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec 2010 73% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 77% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 37% djetetom? 54% 28% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 39% 23% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 35% 14% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 23% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 1% djetetom 3% 1% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 2% © 2010 Ipsos 8% Ne zna / Bez odgovora 14% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 20 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 21. Dijete sa teţim emocionalnim poremećajima,kao što su diječije neuroze,psihoze,emocionalne promene nastale neurološkim oštećenjima - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec 2010 68% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 74% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 29% djetetom? 39% 19% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 24% 13% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 18% 8% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 13% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 1% djetetom 2% 0% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 1% © 2010 Ipsos 16% Ne zna / Bez odgovora 18% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 21 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 22. Dijete sa teţim poremećajima socijalizacije,kao što su hiperaktivno,agresivno ili neko drugo socijalno neprihvatljivo ponašanje - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec 2010 71% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 73% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 30% djetetom? 37% 20% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 23% 15% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 16% 9% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 12% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 2% djetetom 2% 0% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 1% © 2010 Ipsos 11% Ne zna / Bez odgovora 20% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 22 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 23. Dijete sa poremećajima govora - Koji od sljedećih odnosa su za vas prihvatljivi Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 Dec 2010 75% Ţivi u istom naselju/ulici sa Vašim djetetom 79% Ide u istu školu / odbanište / vrtić sa Vašim 49% djetetom? 64% 41% Ide u isto odjeljenje / grupu sa Vašim djetetom 54% 39% Druţi se / igra se sa Vašim djetetom 51% 28% Najbolji je drug / drugarica sa Vašim djetetom 41% U starijem uzrastu je u emotivnoj vezi sa Vašim 5% djetetom 14% 5% U odraslom dobu stupa u brak sa Vašim djetetom 11% © 2010 Ipsos 2% Ne zna / Bez odgovora 9% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 23 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 24. PRIHVATLJIVOST ODNOSA Višestruki odgovori; Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05 Dijete sa teţim emocionalnim poremećajima, kao što su dječje neuroze, psihoze, 2.0 emocionalne promjene nastale neurološkim oštećenjima 2.3 Dijete sa teţim poremećajima socijalizacije, kao što su hiperaktivno, agresivno ili 2.0 neko drugo socijalno neprihvatljivo ponašanje 2.2 Intelektualni nedostaci i oštećenja, kao što su niska inteligencija, autizam, teţi 2.3 poremećaji paţnje, trajne poteškoće u učenju i sl. 3.0 2.8 Dijete koje se oteţano kreću ili su sasvim nepokretna 3.4 Dijete sa tjelesnim oštećenjima, kao što su trajna deformacija ili nedostatak 2.8 nekog dijela tijela 3.5 Dijete koje boluje od hroničnih oboljenja koja se ne prenose, kao što su astma, 3.0 srčane mane, hemofilija, leukemija i druga 3.5 3.0 Gluvo dijete 3.6 3.1 Slijepo dijete 3.7 Avg 2010 3.1 Dijete sa poremećajima govora Dec 2010 3.8 © 2010 Ipsos 3.3 Dijete sa teţim oštećenjem sluha 4.0 3.5 Dijete sa teţim oštešenjem vida 4.1 24 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 25. Odnos društva prema djeci sa smetnjama u razvoju Baza: Ukupna ciljna populacija Ne slažem se ( 1 + 2 ) Slažem se ( 4 + 5 ) Država i društvo bi trebalo da učine sve što je u njihovoj moći, kako bi obezbijedili jednake mogućnosti i šanse za djecu sa smetnjama u razvoju, bez obzira na 1 95 troškove. Djeca sa smetnjama u razvoju su jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali 4 84 građani. Bez obzira na trud i napor koji ulažu ona i njihova porodica, djeca sa smetnjama u razvoju ne mogu se u potpunosti uklopiti u sredinu, na način na koji to čine druga 22 53 djeca. Država i društvo nijesu u mogućnosti da značajno pomognu djeci sa smetnjama 63 22 u razvoju, ma koliko se trudili i ulagali novca. • U odnosu na prethodni krug istraživanja procenat graĎana koji smatraju da su djeca sa smetnjama u razvoju jednako vrijedni članovi društva kao i svi ostali graĎani je porastao za 10%, što je statistički značajno na nivou 0.05. • Ogromna većina graĎana (95%) smatra da drţava i društvo treba da učine sve što je u njihovoj moći da obezbijede jednake © 2010 Ipsos mogućnosti za djecu sa smetnjama u razvoju (rast od 3% u odnosu na prethodni krug). • Da takva pomoć društva i drţave ne moţe značajno da pomogne djeci sa teškoćama smatra 22% graĎana Crne Gore što je čak za 14% manje nego u prethodnom krugu. U istom smislu govori i podatak da u odnosu na prethodni krug čak 12% manje graĎana smatra da se, uprkos svem trudu, ova djeca ne mogu u potpunosti uklopiti u sredinu kao ostala djeca. 25 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 26. Stepen slaganja – Slaţem se Stepen slaganja – Ne slaţem se (ocjene 4 + 5 ) (ocjene 1 + 2 ) Baza: Ukupna ciljna populacija Drţava i društvo bi trebalo da učine sve što je u njihovoj moći, 92% Drţava i društvo nijesu u 47% kako bi obezbijedili jednake mogućnosti da značajno pomognu mogućnosti i šanse za djecu sa djeci sa smetnjama u razvoju, ma smetnjama u razvoju, bez obzira 95% koliko se trudili i ulagali novca. 63% na troškove. Bez obzira na trud i napor koji ulaţu 74% 17% Djeca sa smetnjama u razvoju su ona i njihova porodica, djeca sa jednako vrijedni članovi društva smetnjama u razvoju ne mogu se u kao i svi ostali graĎani. potpunosti uklopiti u sredinu, na 84% 22% način na koji to čine druga djeca. Avg 2010 Bez obzira na trud i napor koji 11% Djeca sa smetnjama u razvoju su Dec 2010 ulaţu ona i njihova porodica, djeca 65% sa smetnjama u razvoju ne mogu jednako vrijedni članovi društva kao se u potpunosti uklopiti u sredinu, i svi ostali graĎani. 4% na način na koji to čine druga 53% djeca. Avg 2010 Drţava i društvo bi trebalo da učine 4% © 2010 Ipsos Drţava i društvo nijesu u sve što je u njihovoj moći, kako bi 36% obezbijedili jednake mogućnosti i mogućnosti da značajno Dec 2010 pomognu djeci sa smetnjama u šanse za djecu sa smetnjama u 1% razvoju, bez obzira na troškove. razvoju, ma koliko se trudili i 22% ulagali novca. Statistički značajna razlika na nivou 0.05 26 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 27. Koja od sledeće dvije tvrdnje je bliţa Vašim stavovima? Baza: Ukupna ciljna populacija Avg 2010 28% Dijete sa smetnjama Dec 2010 u razvoju bi prevashodno trebalo da se prilagoĎava ţivotu u društvu, uz • Da bi dijete sa smetnjama u pomoć porodice i okoline razvoju prevashodno trebalo da se 40% prilagoĎava ţivotu u društvu, uz pomoć porodice i okoline smatra 40% graĎana Crne Gore (12% više nego u prethodnom krugu). • Uvjerenje da dijete treba da se Društvo i sredina u prilagoĎava sredini nešto je 72% kojoj dijete ţivi bi izraţenije kod osoba sa niţim prevashodno trebalo da se prilagoĎavaju obrazovanjem ali i kod onih koji djetetu sa imaju veće prihode. smetnjama u razvoju, uvaţavajući sve njihove 59% © 2010 Ipsos sprecifičnosti Statistički značajna razlika na nivou 0.05 27 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 28. Which of the following two statements is closer to your views? Baza: Ukupna ciljna populacija Pruţanjem stručne pomoći i posebnim 15% odnosom društva i institucija, moguće je dijete sa smetnjama u razvoju U • Svaki peti stanovnik Crne POTPUNOSTI osposobiti za ţivot u Gore smatra da je U društvu 21% POTPUNOSTI moguće dijete sa smetnjama u razvoju osposobiti za život u društvu pružanjem Pruţanjem stručne pomoći i posebnim 80% stručne pomoći i odnosom društva i institucija, moguće je posebnim odnosom dijete sa smetnjama u razvoju društva i institucija (što je DONEKLE osposobiti za ţivot u društvu 71% za 6% više nego u periodu koji je prethodio kampanji “Govorimo o Avg 2010 mogućnostima”.) Bez obzira na stručnu pomoć i poseban 5% odnos drţave i društva, nije moguće učiniti NIKAKAV IOLE ZNAČAJAN Dec 2010 © 2010 Ipsos NAPREDAK kada je riječ o osposobljavanju djece sa smetnjama u 7% razvoju za ţivot u društvu. Statistički značajna razlika na nivou 0.05 28 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 29. OBRAZOVANJE DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU © 2010 Ipsos 29 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 30. Stav prema inkluzivnom obrazovanju Baza: Ukupna ciljna populacija Ne slaţem se ( 1 + 2 ) Slaţem se ( 4 + 5 ) Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece trebalo 5 80 da bude jedan od vaţnijih zadataka drţave i društva. I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju manje 9 69 šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja. Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljem 8 66 razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka. PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno 14 64 utiče na njihov razvoj. Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se na taj 14 64 način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece. Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju 24 45 specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole. PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi do toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju pomalo © 2010 Ipsos 27 41 uskraaena. Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego što je prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kreiranje 64 20 novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom djecom. 30 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 31. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slaţem se ( 4 + 5 ) Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05 Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u 74% razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od vaţnijih zadataka drţave i društva. 80% I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju manje 64% šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja. 69% Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljem 66% razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka. 66% PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno 57% utiče na njihov razvoj. 64% Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se na taj 59% način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece. 64% Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju 50% specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole. 45% PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi 41% Avg 2010 do toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju pomalo uskraćena. 41% © 2010 Ipsos Dec 2010 Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego što je prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, 17% kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom 20% djecom. 31 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 32. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slaţem se ( 1 + 2 ) Baza: Ukupna ciljna populacija Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego što je prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa 63% smetnjama u razvoju, kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje 64% nastavnika koji bi radili sa tom djecom. PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju 23% dovodi do toga da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju pomalo uskraćena. 27% Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju 24% specijalizovane ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole. 24% PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju 18% pozitivno utiče na njihov razvoj. 14% Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer 18% se na taj način razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece. 14% I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, 11% imaju manje šanse da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja. 9% Avg 2010 Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo 12% bi boljem razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka. 8% © 2010 Ipsos Dec 2010 Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u razvoju, pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova 7% potrebama ove djece trebalo da bude jedan od vaţnijih zadataka 5% drţave i društva. Statistički značajna razlika na nivou 0.05 32 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 33. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? Prosječne ocjene; Baza: Ukupna ciljna populacija Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite stepen Statistički značajna razlika na nivou 0.05 slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji. Škole u Crnoj Gori nijesu graĎene tako da budu dostupne djeci sa smetnjama u razvoju, 3.9 pa bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od vaţnijih zadataka drţave i društva. 4.2 PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče 3.5 na njihov razvoj. 3.9 Dobro je da djeca sa smetnjama u razvoju pohaĎaju redovne škole, jer se na taj način 3.6 razvijaju i društvene vještine i tolerancija druge djece. 3.8 I kad djeca sa posebnim potrebama proĎu kroz svoje obrazovanje, imaju manje šanse 3.7 da se zaposle nego ostali graĎani istog nivoa obrazovanja. 3.8 Uključivanje djece sa smetnjama u razvoju u redovne škole doprinijelo bi boljem 3.6 razumijevanju ove djece od strane svojih vršnjaka. 3.8 Za razvoj djece sa smetnjama u razvoju mnogo je bolje da pohaĎaju specijalizovane 3.4 ustanove za obrazovanje nego da idu u redovne škole. 3.5 PohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju dovodi do toga 3.2 da nastavnici njima posvećuju previše paţnje, pa druga djeca ostaju pomalo uskraćena. © 2010 Ipsos 3.4 Crna Gora trenutno ima mnogo većih problema i mnogo vaţnijih pitanja nego što je 2.4 Avg 2010 prilagoĎavanje redovnih škola potrebama djece sa smetnjama u razvoju, kreiranje novih obrazovnih programa i obučavanje nastavnika koji bi radili sa tom djecom. 2.5 Dec 2010 33 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 34. Stav prema inkluzivnom obrazovanju GraĎani imaju pozitivnije stavove prema inkluziji nego što je to bio slučaj u periodu prije kampanje “Govorimo o mogućnostima” • 80% graĎana Crne Gore smatra da bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države, što je za 6% više nego što je to bio slučaj u prethodnom krugu istraživanja. • 64% graĎana smatra da pohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče na njihov razvoj. U odnosu na period koji je prethodio sprovoĎenju kampanje “Govorimo o mogućnostima” ovaj rast od 7% predstavlja značajno povećanje. Ako ove rezultate posmatramo kroz prosječne ocjene moţemo zaključiti da je u odnosu na prethodni krug istraţivanja značajno porastao stepen slaganja sa sledećim tvrdnjama: • Da bi arhitektonsko prilagoĎavanje ustanova potrebama ove djece trebalo da bude jedan od važnijih zadataka države i društva (prosječna ocjena u avgustu 3.9 a u decembru 4.2). • Da pohaĎanje nastave u redovnim školama djece sa smetnjama u razvoju pozitivno utiče na njihov razvoj (prosječna ocjena u avgustu 3.5 a u decembru 3.9). • Da i kad proĎu kroz svoje obrazovanje, djeca sa posebnim potrebama imaju manje šanse da se zaposle nego © 2010 Ipsos ostali graĎani istog nivoa obrazovanja. (prosječna ocjena u avgustu 3.7 a u decembru 3.8). 34 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 35. PORODICA I DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU © 2010 Ipsos 35 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 36. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? Baza: Ukupna ciljna populacija Ne slaţem se ( 1 + 2 ) Slaţem se ( 4 + 5 ) Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg 3 85 društva Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama u 4 84 razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija. Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u 7 73 potpunosti moraju da mu podrede ţivot. Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer 14 68 su ţrtve nesrećnog slučaja. Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta 14 59 od druge djece. Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog 14 52 staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom. U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, 31 40 druga djeca obično bivaju zapostavljena. © 2010 Ipsos Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim porodicama, 34 40 jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima. 36 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 37. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? Na skali od 1 do 5, pri čemu 1 znači Uopšte se Prosječne ocjene; Baza: Ukupna ciljna populacija ne slažem a 5 U potpunosti se slažem, ocijenite Statistički značajna razlika na nivou 0.05 stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji. Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe 4.1 očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je 4.1 podrška šireg društva Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa 3.9 smetnjama u razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija. 4.0 Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično 3.9 u potpunosti moraju da mu podrede ţivot. 3.8 Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u 4.0 razvoju, jer su ţrtve nesrećnog slučaja. 3.7 Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez 3.5 roditeljskog staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom. 3.5 Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju 3.7 previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta od druge djece. 3.5 U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u 3.3 © 2010 Ipsos Avg 2010 razvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena. 3.1 Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u Dec 2010 specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim 3.3 porodicama, jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno 3.0 obučeni za rad sa njima. 37 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 38. PORODICA I DJECA SA SMETNJAMA U RAZVOJU • Mišljenja o tome da li je za djecu sa smetnjama u razvoju bolje da borave u specijalizovanim ustanovama ili da ţive u sopstvenim porodicama su i dalje podijeljena – značajno je da institucionalizaciju podržava 6% graĎana manje nego u periodu koji je prethodio kampanji “Govorimo o mogućnostima”(40%). TakoĎe, za 9% je porastao procenat graĎana koji se ne slažu sa trvdnjom da su druga djeca obično zapostavljena u porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju. • Procenat graĎana koji porodice djece sa smetnjama u razvoju vide kao žrtve nesrećnog slučaja manji je za 8%. • Da je djete koje ostane bez roditeljskog staranja bolje smjestiti u hraniteljsku porodicu nego u dom smatra 52% - što je gotovo identičan procenat graĎana kao i u prošlom krugu. • Većina (85%) smatra da je porodicama u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju neophodna podrška šireg društva. Ako detaljnije ispitamo percepciju ovih porodica, vidjećemo da graĎani takoĎe smatraju (73%) da roditelji ove djece obično u potpunosti moraju da im podrede ţivot. 59% smatra da roditelji ove djece često zauzimaju previše zaštitnički stav, što vodi većoj izolaciji djeteta. • Što se tiče percepcije poloţaja druge djece u ovim porodicama, 40% graĎana smatra da u njima druga djeca obično bivaju zapostavljena ipak, 84% smatra da djeca iz ovih porodica nauče da budu paţljivija i tolerantnija. Ako ove rezultate posmatramo kroz prosječne ocjene moţemo zaključiti da je u odnosu na prethodni krug istraţivanja značajno opao stepen slaganja sa sledećim tvrdnjama: • Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u potpunosti moraju da mu podrede ţivot. (prosječna ocjena u avgustu 3.9 a u decembru 3.8). • Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer su ţrtve nesrećnog slučaja. (avgust 4.0 ,decembar 3.7). • Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije © 2010 Ipsos djeteta od druge djece. (prosječna ocjena u avgustu 3.7 a u decembru 3.5). • U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena. (prosječna ocjena u avgustu 3.3 a u decembru 3.1). • Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim porodicama, jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa njima. (avgust 3.3 ,decembar 3.0). 38 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 39. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Slaţem se ( 4 + 5 ) Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05 Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe 84% očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg društva 85% Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa smetnjama 80% u razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija. 84% Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u 77% potpunosti moraju da mu podrede ţivot. 73% Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u razvoju, jer 76% su ţrtve nesrećnog slučaja. 68% Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju previše 62% zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta od druge djece. 59% Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog 51% staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom. 52% Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim porodicama, 46% jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno obučeni za rad sa 40% Avg 2010 © 2010 Ipsos njima. U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u razvoju, 43% druga djeca obično bivaju zapostavljena. 40% Dec 2010 39 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 40. Ocijenite stepen slaganja sa svakom od pročitanih tvrdnji? – Ne slaţem se ( 1 + 2 ) Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05 Za djecu sa smetnjama u razvoju bolje je da borave u specijalizovanim ustanovama nego da ţive u svojim 29% porodicama, jer se tamo nalaze stručnjaci koji su posebno 34% obučeni za rad sa njima. U porodicama u kojima odrasta dijete sa smetnjama u 22% razvoju, druga djeca obično bivaju zapostavljena. 31% Ako je dijete sa smetnjama u razvoju ostalo bez roditeljskog 18% staranja, bolje je smestiti ga u hraniteljsku porodicu nego u dom. 14% Roditelji djece sa smetnjama u razvoju često zauzimaju 12% previše zaštitnički stav prema svom djetetu, što dovodi do izolacije djeteta od druge djece. 14% Ţao mi je porodica u kojima ţivi dijete sa smetnjama u 7% razvoju, jer su ţrtve nesrećnog slučaja. 14% Od porodice djeteta sa smetnjama u razvoju se ne moţe 6% očekivati da sve izazove prebrodi sama, neophodna im je podrška šireg društva 3% Roditelji koji podiţu djecu sa smetnjama u razvoju obično u 6% © 2010 Ipsos potpunosti moraju da mu podrede ţivot. 7% Avg 2010 Druga djeca, koja odrastaju u porodici sa djecom sa 5% Dec 2010 smetnjama u razvoju, nauče da budu paţljivija i tolerantnija. 4% 40 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 41. Po vašem mišljenju da li bi drţava trebala da pruţi finansijsku pomoć porodicama sa djecom zaostalom u razvoju? Baza: Ukupna ciljna populacija 97% Da 89% 1% Ne 4% Avg 2010 Dec 2010 3% Ne zna / Bez odgovora © 2010 Ipsos 8% Statistički značajna razlika na nivou 0.05 41 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 42. INKLUZIJA DJECE SA SMETNJAMA U RAZVOJU U DRUŠTVO © 2010 Ipsos 42 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori
- 43. Kako biste, prema sopstvenim mjerilima, ocijenili uslove za normalan ţivot i razvoj djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori? Baza: Ukupna ciljna populacija Statistički značajna razlika na nivou 0.05 Uslovi uopšte ne 12% • U odnosu na prethodni krug postoje 9% istraţivanja, graĎani Crne Gore imaju značajno pozitivnije 32% mišljenje o uslovima za život 2 23% djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori. 45% Sum - 32% • U avgustu je uslove za ţivot djece sa smetnjama ocjenjivalo 45% loše 45% graĎana u decembru je 3 44% iste ocjene dalo svega 32%. 10% • Procenat onih koji su dali Sum + 21% osrednje ocjene gotovo da se Avg 2010 nije promijenio izmeĎu dva 8% talasa istraţivanja. 4 Dec 2010 16% • Dok je u avgustu svega 10% Uslovi su u 2% graĎana smatralo da su uslovi za Prosječna ocjena u avgustu: 2.6 potpunosti ispunjeni 5% ţivot djece sa smetnjama u Crnoj © 2010 Ipsos Prosječna ocjena u decembru: 2.9 Gori dobri u decembru je taj Ne zna / Bez procenat značajno veći (21%). odgovora 3% 43 Inkluzija djece sa smetnjama u razvoju u Crnoj Gori