Vladimir Kocet -P&P 2012 - PROJEKTIRANJE RASVJETE PREMA NORMI HRN EN 15193

PROJEKTIRANJE RASVJETE
PREMA NORMI HRN EN
15193:2008/Ispr.1:2011

Vladimir Kocet, B.Sc.E.E.

 P&P 2012 - PROJEKTIRANJE RASVJETE PREMA NORMI HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011

Facility Management (FM)
Ideja Tehn.razrada projekta Upravljanje i održavanje
Idejni projekt Evaluacija projekta nekretninama

Koncept i Instaliranje
prezentacija Programiranje
Puštanje u rad

Aktivnosti:

- Vladimir Kocet, B.Sc.E.E. ® E-mail:vladimir.kocet@telektra.hr ® Gsm:+385 91 1670 081 ® http://www.telektra.hr/


Telektra – od ideje do realizacije
Energetska efikasnost i vizualni komfor

Energetska efikasnost
HRN EN 15193 - AQ-index

Funkcija Upravljanje

Holistički dizajn
Ugodno okruženje Produktivnost

Visualni komfor
Nova istraživanja - VBE-index



KRITERIJI - SMJERNICE

 odgovarajuća rasvijetljenost  stanje ugodnih sjena
 harmonična distribucija sjajnosti  prikladno pojavljivanje boja
 kontrola bliještanja  prirodan prikaz boja
 dobri kontrasti  efektna svjetlosna atmosfera
 pravilna usmjerenost rasvjete  učinkovita potrošnja energije



- Svjetlotehnički zahtjevi: HRN EN 12464-1:2012 (EN 12464-1:2011)
 Prihvatljivo rasvjetno okruženje
 Jednolika rasvijetljenost – dobra ravnomjernost
 Adekvatna rasvijetljenost za aktivnosti prema “Rasporedu rasvjetnih okruženja”
 Ograničenja za direktna i reflektirana bliještanja
 Odgovarajući izbor boja i uzrata boja
 Izbjegavanje titranja rasvjete i sptroboskopskih efekata rasvjete (EEI klasa ECG)
 Učinak dnevnog prirodnog svjetla
 Opis bliještanja korištenjem UGR vrijednosti
- Minimalna vrijednost za uredske primjene:
UGR 19 (UGR 16 za CAD urede)

§
 Reducirani nivo sjajnosti od L<1,000 cd/m2

12 iznad 65° u svim smjerovima
20
-1:
 “Stvarna" vrijednost faktora održavanja mora se
uzeti u obzir (prema HRN EN 12464-1:2012 cca
64
24
0.8 za uredske prostore)
1  Koncept prilagođen specifičnom prostoru
EN (čitava površina)

HRN - Koncept RADNE POVRŠINE
(područja radnog mjesta i okoline)
- Detaljna područja
24



Glavne tehničke promjene nove revizije norme su:su
 Uzima se u obzir važnost dnevne prirodne svjetlosti:
Zahtjevi za rasvjetljenost su generalno primjenjivi,

§
neovisno da li su zahtjevi ostvareni umjetnom,
dnevnom rasvjetom, ili kombinacijom obje;
 Specificirana je minimalna rasvjetljenost zidova i 12
stropova ( Ēm > 50 lx sa Uo ≥ 0,10 na zidovima i :20
Ēm > 30 lx sa Uo ≥ 0,10 na stropovima ); 4-1
46
12
 Specificirana je cilindrična rasvjetljenost i detaljne

EN
informacije o modeliranju;

RN
 ravnomjernost rasvjetljenosti definirana je za radne
površine i aktivnosti;
 Definicija pozadinske zone (engl."background area“)
H
i specifikacija rasvjete za te zone;
 Definicija mreže rasvjete u skladu sa HRN EN 12464-
2:2008 en (p = 0,2 × 5log10(d ));
 Nova ograničenja luminancije postavljena su za
svjetiljke u aplikaciji sa opremom sa ravnim ekranima
(DSE - Display Screen equipment); opis ravnih
ekrana definirana prema ISO 9214-307.



Nivo rasvijetljenosti i distribucija svjetla

Ēm > 50 lx sa Uo ≥ 0,10 na zidovima
Ēm > 30 lx sa Uo ≥ 0,10 na stropovima

Željeni nivo rasvijetljenosti

Distribucija svjetla :
horizontalna / vertikalna / cilindrična

9



Rasvjeta koja odgovara potrebama
Koncept korištenja prostorije i stupanj fleksibilnosti određuju koncept rasvjete

Opća rasvjeta prostorije Rasvjeta radnog mjesta

10



Rasvjeta koja odgovara potrebama
Koncept korištenja prostorije i stupanj fleksibilnosti određuju koncept rasvjete

Rasvjetljenost Rasvjetljenost neposrednog
Radne površine okruženja radne površine
Etask lx lx
≥ 750 500
500 300
300 200
Opća rasvjeta prostorije Rasvjeta radnog mjesta

10


Svjetlo i Čovjek
Humani Aspekti + Energetska Efikasnost= Uravnoteženi koncept rasvjete

Uravnoteženi koncept rasvjete usklađuje oba
aspekta rasvjete: ELI, pokazatelj ergonomije
rasvjete, indikator kvalitete rasvjete, koji uzima u
obzir fizički i psihički utjecaj na ljude, kao i LENI,
indikator efikasnosti rasvjete, tj.ekonomski i
ekološki utjecaj svjetla.

Uravnoteženi koncept rasvjete definira rasvjetno rješenje, a on je alat koji maksimalno
koristi ljudima, a da pri tome ne škodi okolišu. Postizanje ovih ciljeva zahtijeva savršenu
kombinaciju znanstvenih spoznaja, tehničkih inovacija i obilje dizajnerskih ideja – kao i
osjećaj odgovornosti, i hrabrosti – od strane arhitekata, projektanata rasvjete, te ostalih
specijaliziranih projektanata.

2


Prema IEA (International Energy Agency): HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 naslovljenu
 19% svjetske potrošnje energije odlazi na “Energijska svojstva zgrade – Energijski zahtjevi za
rasvjetu. rasvjetu”:
 75% ureda i industrijskh pogona trebaju Stvaranje općih konvencija i procedura za procjenu
osuvremenjivanje. potrebne energije za rasvjetu u zgradarstvu, te za analizu
 80% potencijalnih ušteda energije energetske učinkovitosti uz definiranje graničnih vrijednosti
 nalazi se upravo u poslovnom sektoru. energija, nužnih za napajanje rasvjete.
Preporuka je 11,0 W/m2 instalirano energije utrošene na
rasvjetu, kod srednje rasvjetljenosti E sr=500lx, odn. utrošeno
max. 40kWh/m2a, a ciljana vrijednost je 25kWh/m2a.
Preporučene su granične vrijednosti 15 kWh/m2a
instalirano rasvjete u učionicama, a ciljana vrijednost 8
kWh/m2a, dok su za uredske prostore, gdje se djelomično
koristi dnevno svjetlo, granične vrijednosti 22 kWh/m2a, a
ciljana vrijednost 12 kWh/m2a .
Preduvjeti:
Efikasnost izvora svjetla (umjetna rasvjeta)
Optimalno korištenje dnevnog prirodnog svjetla
Energetski učinkovite predspojne naprave
Adekvatan odabir svjetiljaka (iskoristivost svjetiljke)
Adekvatno upravljanje rasvjetom



ENERGETSKA UČINKOVITOST : Efikasnost izvora svjetlosti
Izvori svjetlosti karakterizirani su sljedećim osnovnim veličinama:
- Svjetlosni tok (jakost svjetlosti)
- Uzvrat boje (Ra ili CRI)
- Temperatura boje
- Svjetlosna iskoristivost, odn.efikasnost izvora svjetlosti
Efikasnost tipičnih izvora svjetla
TIP IZVORA SVJETLOSTI Efikasnost [lm/W]

Žarna nit – Žarulje sa Wofram žarnom niti 8 - 12

Žarna nit – Halogene žarulje 12 – 24

Fluokompaktni izvori („štedne“) 50 – 85

Linearni Fluorescentni izvori 65 – 100

Niskotlačna Natrijeva žarulja 100 – 190

Visokotlačna Natrijeva žarulja 65 – 140

Visokotlačna Metal-halogena žarulja 70 - 100

LED izvori (HI power LED) 20 - 186




Sva ulazna el.energija koja ulazi u svjetiljku pretvara se i druge oblike energije, kako slijedi:

% svjetlosne energije % Topline
Tip izvora svjetlosti Svjetlo Infracrveno (IR) Ultraljubičasto Kondukcija/Konvekcij
(UV) a
GLS 9 84 <0.1 7
Halogene žarulje 13 79 0.1 8
Fluorescentni izvori 25 35 0.4 40
Visokotlačni Natrij 30 47 0.3 23
Niskotlačni Natrij 26 44 0 30
Živa 14 49 2.0 35
Metal-halogene 20 50 3 27
LED izvori 90 0 0 10
Dnevno svjetlo (6500°K) 53 42 5 0

Svjetlo je zračenje energije valovima duljine vidljive ljuskom oku.
U ukupnu energetsku bilancu mora biti ukalkulirana disipacija topline
Gubici energije prigušnice moraju biti dodani gubicima na zagrijavanju



EuP direktiva (Eco-Design Requirements for Energy-Using Products, 2009/125/EC
God. Ulična, uredska i rasvjeta u industriji Rasvjeta u kučanstvu
01.09.2009:
• Bistre žarulje: Min.zahtijevana energ.klasa C za žarulje ≥ 950 lm, klasa E za druge
žarulje (npr.izbačene GLS ≥ 100W)
2009.g. • Matirane žarulje: Min.zahtijevana energ.klasa za sve žarulje (npr.pa i neke
fluokompaktne žarulje sa integriranom progušnicom i LED izvori)
• Informacije za nove proizvode na svakom pakiranju
• Nove tehničke specifikacije zahtjevane su za svaku tehnologiju
01.09.2010:
2010.g. •T8 halofosfatne fluorescentne žarulje ⇒ IZBAČENE • Bistre žarulje: Min.zahtijevana energ.klasa C za žarulje ≥ 725 lm (npr.izbačene GLS
≥ 75W)
01.09.2011:
2011.g. • Bistre žarulje: Min.zahtijevana energ.klasa C za žarulje ≥ 450 lm (npr.izbačene GLS
≥ 60W)
• T12 fluo. žarulje ⇒ IZBAČENE
• Visokotlačne Natrijeve žarulje (HPS): HPS standard (samo 01.09.2012:
2012.g. E27/E40/PGZ12 obuhvaćene) ⇒ IZBAČENE • Bistre žarulje: Min.zahtijevana energ.klasa C za žarulje ≥ 60 lm (npr.izbačene GLS
• Metalhalogene žarulje (MH): Manje učinkovite MH žarulje ≥ 7W)
(samo E27/E40/PGZ12 obuhvaćene) ⇒ IZBAČENE
01.09.2013:
2013.g. • Povećani zahtjevi za tehničke specifikacije, definiran u 2009.g.
• Izbačene žarulje sa grlima S14, S15 i S19
2014.g. • Revizija smjernice od strane EU komisije • Revizija smjernice od strane EU komisije

• Visokotlačne živine žarulje (HPM) ⇒ IZBAČENE
2015.g.
• Zamjenske HPS žarulje za HPM ⇒ IZBAČENE

• Bistre žarulje: Min.zahtijevana energ.klasa B za sve žarulje osim onih sa G9 i R7s
2016.g. grlima (= izbačene žarulje trnutne klase C = Jalogen Energy Saver)
• Izbačene žarulje sa grlima E14/E27/B22d/B15d i napona ≤ 60V
• Metalhalogene žarulje (MH): Manje učinkovite MH žarulje
2017.g.
(samo E27/E40/PGZ12 obuhvaćene) ⇒ IZBAČENE



EuP direktiva (Eco-Design Requirements for Energy-Using Products, 2009/125/EC)
1. Resursi potrebni za proizvodnju i transport
 Utrošak energije za proizvodnju štedljive FLC žarulje je, prema različitim
izvorima, od 6 do 40 puta veći nego za proizvodnju klasične žarulje.
 Uzimajući u obzir masu i zapreminu štedljivih FLC žarulja, mnogostruko je veći
utrošak energije (odnosno veća je emisija CO2) za njihov transport od
proizvođaća (najčešće u Kini) do prodajnih objekata širom svijeta.
Proizvodnja FLC žarulje iziskuje daleko više materijalnih resursa:
resursa

Staklo Staklo Itrij
Lim Lim Spojevi fosfora
Bakar Bakar Cink-berilij-silikat
Kalij Kalij Kadmij-bromid
Volfram Živa Spojevi Vanadija
Olovo Torij
Antimon Plastika
Barij
Svi sastojci su
Arsen
potpuno netoksični i
jednostavno se
recikliraju!



2. Jačina svjetlosti

Marketing proizvođaća:
11W = 60W
“Kompaktna FLC žarulja
snage 11W ekvivalentna je
klasičnoj žarulji snage 60W”




2. Jačina svjetlosti

Činjenično stanje:

11W kompaktna fluo žarulja 570-610 lm
60W klasična žarulja: 710 lm

Razlika u jačini svjetlosti
“ekvivalentnih” žarulja:
15-20%

Pakiranje žarulje sa žarnom niti snage 60W



-Niski troškovi eksploatacije (mala potrošnja, niža EE priključna snaga...)
-Zanemarivi troškovi održavanja (vijek trajanja LED izvora i do 50000 sati, ...)
-Smanjeni utjecaj na okoliš (značajno smanjena emisija CO2, ...)
-Utjecaj na smanjenje ukupnih troškova investitora

-Niska potrošnja energije
-Visoka iskoristivost u boji
-Izuzetno dug vijek trajanja
-Izuzetno rijetki prijevremeni kvarovi
-Male dimenzije
-Visoka otpornost na udarce i vibracije
-Usmjerena iskoristivost emisije svjetla
-Bez UV/IR zračenja
-Mala instalirana snaga
-Nisko termičko opterećenje


LED TEHNOLGIJA – energetski i ekološki najprihvatljiviji izvori svjetlosti
Tipovi LED izvora

 Pinski LED
- Slabi svjetlosni tok
 Signalni indikator i nisko-budžetne
svjetiljke

 SMD = surface mounted device
- Kompaktne dimenzije
 Široka primjena (LED linijska
rasvjeta...)

 CoB = chip on board
- LED-čip direktno montiranoj na
tiskanoj pločici
- Bliska i “plitka” montaža na tiskanoj
pločici – kompaktne dimenzije
 Široka primjena



Životni vijek i temperatura
100
90
T = 55 °C
80 T = 80°C
Tj = Ta + Pd (Rh + Rb + Ra)
T = 100°C
70 T = 125°C
Svjetlosni tok [%]

Odgovara:
60 Seoul Semiconductor SSC Product P3

50

40

30

20

10
0
20.000 40.000 60.000 80.000 100.000 120.000
Životni vijek [sati]

 Viša temperatura kontaktne površine LED izvora reducira svjetlosni tok.
 Dobra odvodnja topline produžuje životni vijek LED izvora (kvalitetna kučišta, ...).
 Obratite pozornost na informacije o svjetlosnom toku tijekom životnog vijeka!


Nove generacije CoB LED-a
 Široki portfolio emitera za unutarnju i vanjsku primjenu
 CCT već i od 2200K
 CRI sve bliže halogenim i klasičnim izvorima svjetlosti (za CW, min CRI 80; za WW min CRI 90, tipično CRI 95
 Sve veća efikasnost izvora (148 lm/W (@ 85 °C, 350 mA), uz niske pogonske napone
 Veliki napredak iz aspekta održavanja svjet.toka kroz vrijeme – životni vijek (lumen maitanance)
 Sve bliže dizajnom i tehnologijom standardizirani moduli - ZHAGA

LUXEON® Rebel ES Cree XLamp XT-E Royal Blue Xicato XSM i XLM
Superior >125lm/W 148 lm/W (@ 85 °C, 350 mA)
Min.2200K CCT; min. CRI 90

Cree XLamp XM-L color




LED izvori svjetla danas nisu izmjenjivi

Uloga Zhaga-e:
Zhaga
– Zhaga promovira izmjenjivost LED svjetlosnih pogona za sve aplikacije u općoj rasvjeti,
specificirajući njihova sučelja i omogućuju jednostavnu identifikaciju Zhaga kompatibilnih
proizvoda.

• Večina LED izvora svjetlosti nije izmjenjiva, do sada!

• Tipične razlike su:
– kompatibilnost sa hladnjakom (2, 3, ili 4 vijka)
– veličina hladnjaka
– veličina površine za emitiranje svjetla
– visina površine za emitiranje svjetla
• Problem:
– Promjena LED => Promjena hladnjaka i reflektora u svjetiljci




Zhaga: izmjenjivi LED svjetlosni pogoni

• Zhaga će omogućiti LED svjetlosne pogone izmjenjivima

• Glavni parametri su:
– Mehanička i termička kompatibilnost sa hladnjakom
– Veličina površine za emitiranje svjetla
– Visina površine za emitiranje svjetla
– Fotometričke karakteristike površine za emitiranje svjetla




Što je LED svjetlosni pogon?

• LED svjetlosni pogon je kombinacija LED modula i njegove predspojne naprave (LED `driver`).

LED svjetlosni pogon (engl.LED light engine) = LED izvor svjetlosti




Predspojna naprava integrirana ili u odvojenom kučištu

• LED svjetlosni pogon može imati integriranu predspojnu napravu, ili predspojnu napravu u
odvojenom kučištu

Predspojna
Predspojna naprava
naprava




Specifikacija sučelja promovira inovacije

• Zhaga specificira samo ono što je potrebno kako bi se omogućila zamjenjivost
svjetlosnih pogona različitih proizvođaća
• Maksimizirana je konstruktivna sloboda proizvođaća glede razvoja LED
svjetlosnog pogona.

Mehaničko Termičko Električko
sučelje sučelje sučelje

Zhaga tretira unutrašnjost
LED svjetlosni pogon svjetlosnog pogona kao
“crnu kutiju”
Fotometričko sučelje

LED svjetlosni pogon (engl.LED light engine) = LED izvor svjetlosti

• Samo certificirani proizvodi smiju nositi Zhaga logo i ime Zhaga specifikacije


ENERGETSKA UČINKOVITOST: Energetski učinkovite predspojne naprave
Što je predspojna naprava?

Predspojna naprava je sastavna komponenta svih modernih rasvjetnih sustava. Primarno je dizajnirana da
zadovolji tri osnovna zadatka:
• Isporučuje / proizvodi odgovarajući napon potreban da starta ili propali izvor svjetlosti
• Regulira el.struju koja prolazi kroz izvor svjetlosti
• Kompenzira nepravilnosti faznog / linijskog napona, odn.radi stabilizaciju napona.
• Predspojna naprava mora odgovarati stvarnim potrebama izvora svjetlosti. Dizajnirana je da radi u cilju
osiguranja optimalnih perfomanci izvora svjetlosti.
Faktor efikasnosti predspojne naprave BALLAST EFFICACY FACTOR (BEF)
je omjer izlaznog svjetlosnog toka predsp.naprave u odnosu na ulaznu snagu.

Faktor predspojne naprave (BF) je omjer stvarnog izlaznog svjetlosnog toka svjetiljke napajane
komercijalnom predspojnom napravom u odnosu na istu svjetiljku koja radi u laboratorijskim uvjetima na
referentnoj predspojnoj napravi. Npr. BF=0.8 producirat će 80% nazivnog deklariranog svjetlosnog toka izvora
svjetlosti. Elektroničke predspojne naprave su dostupne u tri BF nivoa:

Low (LBF): < 0.85
Normal (NBF): 0.85 – 1.00
High (HBF): > 1.00
Manji (Lower) BF koristit će manje energije (watta) dok će reducirati svjetlosni tok.
Veći (higher) BF znači veću potrošnje energije povećanjem ukupnog izlaznog svjetlosnog toka.


EC direktive i CELMA
EC, implementirajući EuP Direktivu 2005/32/EC, kasnije revidiranu u 2009/125/EC, engl.“ Eco-Design
Requirements for Energy-Using Products, koja dopunjuje Direktivu 2000/55/EC, čiji je cilj poboljšanje
efikasnosti limitiranjem gubitaka predspojnih naprava, donijela je 18. Ožujka 2009.g. uredbu Br.245/2009,
kojom se još preciznije definiraju, odn.kojom su limitirani gubici na predspojnim napravama, te njihovo
mjerenje
CELMA (the European Federation of the National Associations of the manufacturers of luminaires, control
gears and lampholders)
→sustav indeksacije predspojnih naprava prema energetskoj učinkovitosti
→Energy Efficiency Index - EEI = 7 klasa :
→A1, A2, A3, B1, B2, C i D
CE Marking and
→A1 dimabilne; A2 visokoučinkovite ECG
Energy Labelling

EEI INDEX NAZIV / opis Ukupna snaga sustava
B2 magnetic ballasts with low losses <= 43 W
B1 magnetic ballasts with very low losses <= 41 W
A3 electronic ballasts <= 38 W
A2 electronic ballasts with reduced losses <= 36 W
A1 dimmable electronic ballasts 38/19 W (pri 100% - 25%)



Hrvatske norme i pravilnici
 HRN EN 61347-1:2009 - Predspojne naprave -- 1. dio: Opći i sigurnosni zahtjevi
(IEC 61347-1:2007, MOD; EN 61347-1:2008)
 HRN EN 61347-11:2008 - Predspojne naprave -- Dio 2-11: Posebni zahtjevi za raznovrsne
elektroničke krugove koji se upotrebljavaju sa svjetiljkama
(IEC 61347-2-11:2001; EN 61347-2-11:2001)
 HRN EN 61347-2-2:2008 - Predspojne naprave -- Dio 2-2: Posebni zahtjevi za niskonaponske
pretvarače koji se napajaju istosmjernom ili izmjeničnom strujom namijenjene žaruljama sa
žarnom niti
(IEC 61347-2-2:2000+am1:2005+am2:2006; EN 61347-2-2:2001+A1:2006+A2:2006)
Pravilnik o zahtjevima za energetsku učinkovitost prigušnica za fluorescentnu rasvjetu
(NN br.32/09)
- primjenjuje se na prigušnice s napajanjem iz električnih vodova za fluorescentne izvore rasvjete
prema definiciji iz norme HRN EN 50294 : 2008),
- dodatak: definira metode izračuna najveće ulazne snage strujnog kruga svjetiljke s prigušnicom
za određenu vrstu predsp.naprave.
- Energetska učinkovitost strujnog kruga svjetiljke s prigušnicom utvrđuje se pomoću najveće
ulazne snage u strujnom krugom - funkcija snage svjetiljke i vrste prigušnice;
- najveća ulazna snaga strujnog kruga svjetiljke s prigušnicom, a obzirom na određenu
prigušnicu, definira se kao najveća snaga strujnog kruga svjetiljke s prigušnicom, s različitim
razinama za svaku snagu svjetiljke i vrstu prigušnice.


ENERGETSKA UČINKOVITOST: : Odabir optimalnog rasvjetnog sustava

Inovativne tehnologije Inteligentne svjetiljke

“Nadogradive – dosljedne promjenama”

Energetski-efikasne

Integracija protupanične rasvjete

Adresabilne



ENERGETSKA UČINKOVITOST: Adekvatan odabir svjetiljaka
1. Koristiti adekvatan omjer izlaznog svjetlosnog toka (eng." Light Output Ratio (LOR)"),
uzevši u obzir ili ukupni svjetlosni tok, ili omjer direktnog svjetlosnog toka (eng."
Downward LOR (DLOR)") i indirektnog svjetlosnog toka (eng."Upward LOR (ULOR)").
2. Pri odabiru svjetiljaka opće rasvjete, koristiti one sa višim faktorom iskoristivosti
(eng."Utilisation Factor (UF)")

3. Za reflektorske "spotlight" svjetiljke i slične,
koristiti prikaz jakosti svjetlosnog izvora



ENERGETSKA UČINKOVITOST: Adekvatan odabir upravljanja rasvjetom
* HRN EN 12464-1:2012 – realni faktor održavanja

Instalacija rasvjete mora biti predimenzionirana za faktor održavanja FM, kako bi se zadovoljila
predviđena minimalna rasvijetljenost tijekom radnog vijeka, sukladno standardu HRN EN 12464-1:2012.
Dakle kroz efektivno vrijeme životnog vijeka izvora svjetlosti, koje je npr.za fluorescentne izvore cca 2.g.,
svjetlosni tok opada na 80% nominalne vrijednosti, no kroz svo to vrijeme, svjetiljka u klasičnom sustavu
troši punu energiju. Odn.zbog uračunatog MF, svjetiljka troši za cca 20% više el.energije, obzirom da će
svjetlosni tok tek kroz cca 2 god. opasti na zadanu srednju vrijednost.




Sa inteligentnim sustavima upravljanja rasvjetom, koji imaju funkciju upravljanja smanjenjem ulazne
el.energije u ovisnosti o faktoru održavanja (engl.Maitanace control), početno podesimo ulaznu vrijednost
snage na 80% nominalne. Sustav sam s vremenom podiže vrijednost el.energije na predspojnoj napravi,
kako bi cijelo vrijeme svjetiljka radila na optimalnoj vrijednosti svjetlosnog toka, koji je potreban da bi se
postigla zadana vrijednost srednje rasvjetljenosti u prostoru, prema HRN EN 12464-1:2012.



Projekt: .................................................
Prostorija: Opća ambulanta
Obrađeno od: Ime Prezime
Datum: 02.03.2009 / 11:47:00 MF Faktor održavanja (engl.”Maintenance factor”):
Svjetiljke
LLMF = uzima u obzir vrijednost opadanja svjetlosnog
Opis: Svjetiljka 3843 Zenith toka
Br.artikla: 145630-00
Tip svjetiljke: Uatvorena IP2X LSF = uzima u obzir starenje izvora svjetlosti
Interval godišnjeg čišćenja: 1.0 LMF = uzima u obzir smanjenje svjetlosnog toka zbog
Faktor održavanja svjetiljke LMF: 0.88
nakupljene prašine na svjetiljci
Izvor svjetlosti:
Opis: FQ T16 HO
RMF = uzima u obzir reduciranu refleksiju zbog
Raspon snage: 54W nakupljanja nečistoće u prostoriji.
Zamjena izvora: Grupna
Predspojna naprava: ECG
(elektr.predsp.naprava) Faktor „New-
Izmjena izvora (god.) 2.0 održavanja value“ Primjer:
Vrijeme rada po izvoru/god. 6,000 MF faktor
Faktor održavanja svjetlosnog toka 0.91 0.80 1.25 Vrlo čisto okruženje, ciklus održavanja svjetiljke 1
izvora LLMF godišnje (čišćenje), 2,000 radnih sati/god. sa izmjenom
Faktor životnog vijeka izvora LSF: 0.95 izvora svakih 8,000 sati, pojedinačna zamjena, svjetiljka
sa direktnom i direktno/indirektnom karakteristikom sa
Prostorija: malom tendencijom za sakupljanje prašine,
Dužina: 8 m
LLMF=0.93; LSF=1.00;
Širina: 6 m
LWF=0.99; RMF=0.96
Visina: 3 m
Okruženje: Čisto 0.67 1.50 Normalno čisto okruženje, ciklus održavanja svjetiljke 3
Interval čišćenja prostorije godišnje: 2.0 godišnje (čišćenje), 2,000 radnih sati/god. sa izmjenom
Tip rasvjete: Direktno izvora svakih 12,000 sati, pojedinačna zamjena,
Faktor održavanje prostorije RMF: 0.96 svjetiljka sa direktnom i direktno/indirektnom
karakteristikom sa malom tendencijom za sakupljanje
Faktor održavanja MF: 0.73 prašine,
LLMF=0.91; LSF=1.00; LWF=0.80; RMF=0.90



* HRN EN 12464-1:2012 – Optimalno korištenje dnevnog prirodnog svjetla

Danje, odn.sunčevo svjetlo:

besplatno, neograničeno, bez
zagađenja,
dotok danjeg svjetla ima vrlo
poželjne utjecaje u radnim prostorima.

Direktno sunčevo svjetlo nerijetko
stvara neugodne vizualne efekte, a to
su:
pretjerana rasvijetljenost
nekomfornost i prevelik odsjaj
reflektirajućih površina
odsjaj na ekranu računala
česte konstantne, rapidne promjene
toplinski učinak.

52


* HRN EN 12464-1:2012 – Optimalno korištenje dnevnog prirodnog svjetla

Daylight automation software
 Upravljanje rasvjetom u ovisnosti o količini i
upadnom kutu dnevnog svjetla
 Upravljanje usklađeno sa HVAC sustavom, te
upravljanjem pozicijom sjenila na prozorima

Blind manager system
Različite karakteristike upravljanja
Zaštita od bliještanja
Regulacija klimatskih prilika u uredu
Upravljanje sa fasadama preko centralnog
senzora, ovisno o zasjenjenju neba, te položaju
sunca
Uzima u obzir zasjenjenje drugim objektom
Definira poziciju sjenila obzirom na alarm (uvjete)
Vjetar
Hladnoća
Kiša




Prirodno svjetlo: Daylight automation
minimalno software + Blind manager
Umjetno svjetlo: system + HVAC =
maksimalno
Oblačno nebo
Building Management
system

Prirodno svjetlo:
 Upravljanje rasvjetom u
umjereno
ovisnosti o količini i upadnom
Umjetno svjetlo:
umjereno kutu dnevnog svjetla
Djelomično
sunčano nebo
 Upravljanje pozicijom i kutem
zakretanja sjenila na prozorima
Prirodno svjetlo: (engl.Blind Management)
maksimalno
Umjetno svjetlo:
minimalno  Upravljanje HVAC sustavom
Sunčano nebo



EC-direktiva - Energy Performance of Buildings, 2002/91/EC
HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011, “Energijska svojstva zgrade – Energijski zahtjevi za rasvjetu”
Procjena godišnje uštede na energiji korištenoj za rasvjetu 2008

Inteligentni sustavi

LENI Uštede energije

≈ 30-70%
15 15
W/m2 W/m2

2500h 15x2500x10-3 =

37.5 kWh/m 2
LENI
15x1000x10-3 = 1000h
15 kWh/m 2

Specifična snaga On/off Daylight + presence Specifična snaga
Bez upravljanja LMS detection



- HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011– Izračun energije potrebne za rasvjetu zgrade

Regulacija nivoa rasvjetljenosti (engl.dimming)
• Ručnom regulacijom nivoa rasvjetljenosti možemo uštedjeti i
do 30% utrošene el.enrgije u odnosu na klasičnu instalaciju.

Regulacija nivoa rasvjetljenosti + detekcija prisutnosti
• Kombinirajući detektore prisutnosti i ručnu regulaciju nivoa
rasvjetljenosti možemo uštedjeti i do 50% utrošene el.enrgije u
odnosu na klasičnu instalaciju.

Regulacija nivoa rasvjetljenosti + detekcija prisutnosti +
upravljanje u ovisnosti o upadnom dnevnom svjetlu
• Kombinirajući inteligentne sustave upravljanja rasvjetom
(engl.LMS) sa svjetiljkama sa mogućnošću regulacije
svjetlosnog toka i detektore prisutnosti, te uz dodatne senzore
upadnog dnevnog svjetla, moguće su uštede i do 70%
utrošene el.enrgije u odnosu na klasičnu instalaciju.



HRN EN 15193:2008 en - “Energijska svojstva zgrade – Energijski zahtjevi za rasvjetu –
Dio 1: Procjena energije rasvjete”, definira udio rasvjete u potrošnji električne energije po A:

• radi stvaranja općih konvencija i procedura za procjenu potrebne energije za rasvjetu u
zgradarstvu, te za analizu energetske učinkovitosti uz definiranje graničnih vrijednosti energija,
nužnih za napajanje rasvjete.
• Pri tome se poštuju dosadašnja pravila i procedure proračuna osvijetljenosti površina ovisno o
njihovoj namjeni u smislu dobre inženjerske prakse, vodeći računa o odredbama važećih EU
norma, preuzetih i prevedenih od strane RH, kao što su HRN EN 12464-1, 2, 3, HRN EN 12193,
HRN EN 61347, HRN EN 1838...
LENI izračun: Numerčki Indikator Energije Rasvjete
(engl.Lighting Energy Numeric Indicator) prema EN 15193:
Potrošnja el.energije na rasvjetu
LENI = [kWh /m2 a]
Četvorni metar po godini
Ne ulazeći detaljno u objašnjenja pojedinih faktora, jednadžba za izračun energije rasvjete:
• instalirana snaga (Pn)
• množena sa radnim satima tijekom dana (tD) i noću (tN)
• dijeljena sa faktorima (≤ 1) za upravljanje na osnovu upadnog dnevog svjetla (F D),
upravljanje na osnovi detektora prisutnosti (FO) i sustava dinamičke kontrole rasvjetom (FC)

Wrasvjete = {∑(Pn x FC) x {(tD x FO x FD) + (tN x FO)} kWh/god.



ENERGIJA POTREBNA ZA RASVJETU

PRORAČUN MJERENJE

SLOŽENA METODA BRZA METODA

MJERNA
STVARNI PODACI STANDARDNI METODA
GODIŠNJI GODIŠNJI ZA BILO KOJI
MJESEČNI PODACI PERIOD
SATNI

ZAJEDNIČKA METODOLOGIJA PRORAČUNA ...............
Dijagram toka načina
UTJECAJNI FAKTORI t, Fc, Fs, Fo, A određivanja potrebne energije
za rasvjetu objekta



- HRN EN 15193:2008 en – Izračun energije potrebne za rasvjetu zgrade
• Snaga

– Snaga rasvjetnih tijela Pi: električna snaga iz glavnog priključka koja se koristi za napajanje lampi, LMS-a i
kontrolnih krugova ili ukupno za napajanje rasvjete, mjerena u W (uključuje i jalovu snagu u trenutku
uključivanja rasvjete.
– Nazivna snaga rasvjetnog tijela Pi definirana je od strane proizvođaća.
– Ukupna instalirana snaga rasvjete u prostoriji ili zoni Pn: snaga svih rasvjetnih tijela u prostoriji ili zoni,
mjereno u watima:

(1)
•Jalova snaga

– Rasvjetna jalova snaga Ppi : električne snaga iz glavnog priključka koja se koristi za napajanje
sigurnosnih rasvjetnih tijela P ei i strujne krugove automatske kontrole rasvjete kada svjetiljke nisu u funkciji
Pci, mjereno u watima Ppi = Pci + Pei
(2)
– Ukupna instalirana jalova snaga za kontrolne sustave rasvjete u prostoriji ili zoni Ppc:

(3)

– Ukupna instalirana jalova snaga za napajanje sigurnosne rasvjete u prostoriji ili zoni:

(4)




•U postojedoj zgradi gdje instalirana snaga pojedine rasvjete P i nije poznata, ta snaga se računa na
slijededi način:

-(nazivna snaga svjetiljke) x (broj svjetiljki u rasvjeti) za svjetiljke direktno priključene na napon
-1.2 x (nazivna snaga svjetiljke) x (broj svjetiljki u rasvjeti) za svjetiljke priključene na napajanje
preko transformatora ili nekog otpora

•U postojedoj zgradi gdje nije poznata snaga instaliranog sustava za nužnu rasvjetu i isti postoji
-uzima se da je godišnja potrošnja energije u tu svrhu:

kWh/(m2×a)

•U postojedoj zgradi gdje nije poznata snaga instaliranog sustava za kontrolu rasvjete i isti postoji
-uzima se da je godišnja potrošnja energije u tu svrhu:

5 kWh/(m2×a)



•Vrijeme

Vrijeme rada rasvjete t : vremenski period u satima u kojem se troši energija

Godišnje vrijeme rada rasvjete to : godišnji broj radnih sati lampi i rasvjete

Ovaj je broj ovisan o namjeni objekta.
t0 = tD + tN [h] (5)

Standardno ukupno vrijeme godišnje ili broj sati godišnje ty=8760 h

Vrijeme korištenja rasvjete za vrijeme dnevnog svjetla tD: radni sati godišnje

Vrijeme korištenja rasvjete za vrijeme nodi tN: radni sati godišnje

Vrijeme punjenja baterija sigurnosne rasvjete te: radni sati godišnje

Vrijeme rada scenske rasvjete (dekoracija) ts: radni sati godišnje

•Korisna površina A: površina etaže unutar vanjskih zidova isključujudi podrume u kojima
nema boravka ljudi i neosvijetljene prostore, izraženo u m 2




Faktor dnevnog svjetla FD: ovisnost korištenja ukupno instalirane snage za napajanje rasvjete u prostoriji ili
zoni dnevnog svjetla;

Faktor korištenja rasvjete u prostoru FO: ovisnost korištenja srednje snage rasvjete u odnosu na ukupno
instaliranu snagu za napajanje rasvjete u prostoriji ili zoni;
Ako ne postoji kontrolni sustav, odn.sustav upravljanja rasvjetom, Fo = 1

Faktor odsutnosti FA: ovisnost o vremenu kada nema ljudi u prostoriji

Faktor konstantne osvijetljenosti FC: ovisnost utroška energije kada je u funkciji kontrolni sustav rasvjete
ugođen za postizanje stalne razine osvijetljenosti prostorije ili zone ;
Ako ne postoji kontrolni sustav, odn.sustav upravljanja rasvjetom, FC = 1

Faktor održavanja MF : odnos srednje osvijetljenosti radne ravnine nakon određenog perioda korištenja
rasvjetne instalacije prema početnoj srednjoj vrijednosti osvijetljenosti dobivenom pod istim uvjetima
Vrijednost faktora MF se temelji na planskom održavanju. Rasvjeta vremenom slabi pa kontrolni sustav može
povedati ulaznu snagu kako bi osvijetljenost ostala ista.

•Lighting Energy Numeric Indicator (LENI)–numerički indikator energije potrebne za ukupnu godišnju rasvjetu
u zgradi

•Ovaj se indikator može koristiti za neposrednu usporedbu energije potrebne za rasvjetu zgrada koje imaju
sličnu manjenu ali su različite veličine i/ili konfiguracije.



Određivanje Faktora dnevnog svjetla FD:

Ovdje se prikazuje pojednostavljen način za određivanje FD,S,n i FD,C,n a potom i FD,n.

Koeficijent dnevnog svjetla FD,n definira se kao funkcija faktora opskrbe dnevnim svjetlom FD,S,n i
faktora kontrole umjetnog svjetla u ovisnosti o dnevnom svjetlu FD,C,n.

FD,n= 1 –(FD,S,n x FD,C,n) (C1)

Razmatraju se građevine sa vertikalnom fasadom i u nju ili u krov ugrađenim prozorima.
Metoda se može koristiti na godišnjoj ili mjesečnoj bazi.

Procedura se sastoji od sljededih pet koraka:

1)Podjela građevine u zone sa i bez pristupa dnevnog svjetla.
2)Određivanje utjecaja parametara prostorije, geometrije vanjskih zidova i vanjskim preprekama ulazu
vanjskog svjetla u unutarnji prostor koristedi koncept faktora dnevnog svjetla.
3)Predviđanje potencijala ušteda energije koji se opisuju s faktorom opskrbe dnevnim svjetlom FD,S,n kao
funkcijom lokalne klime, održivom osvijetljenošdu i faktorom dnevnog svjetla.
4)Određivanje upotrebe raspoložive dnevne svjetlosti sa sustavom kontrole rasvjete preko faktora kontrole
umjetnog svjetla FD,C,n.
5)Pretvorbom godišnjih vrijednosti FD,n u mjesečne vrijednosti.


Analiza građevine po segmentima :
Prostori izloženi dnevnom svjetlu - GEOMETRIJA PROSTORA

Prostor treba biti u analizi podijeljen u zone dnevnog svjetla AD,j i zone AND,j koje nisu izložene dnevnom
svjetlu.
Zona dnevnog svjetla za vertiklanefasade (prozori)
Maksimalna moguda dubina zone AtD,j koja prima dnevnu svjetlost može se računati kao:

aD,max = 2.5 × (hLi–hTa) [m] (C2)

Gdje su:
aD,max maksimalnadubina zone dnevnog svjetla [m]
hLi visina gornjeg svjetlog dijela prozora u odnosu na pod [m]
hTa visina donjeg svjetlog dijela prozora (referentne ravnine) od poda [m]

Ovdje se maksimalna dubina zone dnevnog svjetla aD,max računa od unutrašnje stjenke vanjskog zida
okomito od zida prema unutra. Ako je stvarna dubina zone manja nego je izračunata maksimalna dubina
zone dnevnog svjetla, stvarna dubina prostora se uzima kao dubina zone dnevnog svjetla aD.

Ako je stvarna dubina prostorije manja od vrijednosti 1,25 x izračunata maksimalna dubina zone dnevnog
svjetla, onda se uzima stvarna dubina prostora kao dubina zone dnevnog svjetla aD.



Ovako se dio površine prostorije koje je izloženo dnevnom svjetlu AD,j računa kao:

ADj= aD × bD, [m2] (C3)
aD dubina zone dnevnog svjetla [m]
bD širina zone dnevnog svjetla [m]

Obično širina zone dnevnog svjetla bD odgovara širini unutrašnjeg dijela prostorije/zone za koju se proračun vrši.
Ako samo na jednom dijelu vanjskog zida postoje prozori onda se širina zone dnevnog svjetla računa kao širina
prozora uvedana za polovinu dubine zone dnevnog svjetla.

Geometrijske relacije prikazane su na slikama sl.1 i sl.2

Slika sl.1 Slika sl.2
Primjer određivanja zone dnevnog svjetla za dugačku fasadu s Primjer određivanja zone dnevnog svjetla za fasadu s
otvorima i ažuriranom dubinom zone dnevnog svjetla malim otvorom i vedom dubinom prostorije od izračunate
dubine zone dnevnog svjetla



Klasifikacija faktora dnevnog svjetla
Utjecaj zasjenjivanja i sustava zaštite od sunca na razinu unutrašnje osvijetljenosti treba se odrediti
korištenjem ovisnih korelacija faktora DC za različite tipove fasade u odnosu na očekivanu potrebu za
energijom, kao što su metode dobivanja faktora dnevnog svjetla FD kao funkcije tipa fasadnog sustava.
Kada ove ovisnosti nisu dostupne koristi se pojednostavljena procjena zasnovana na korelaciji zasjenjivanja
bez sustava zaštite od sunčevog zračenja na očekivanu potrebu za energijom.

D = D C τ k1 k2 k3 [%] (C19)

D – faktor dnevnog svjetla za zonu [%]
τ - direktan prolaz svjetla kroz sjenilo
K1 - faktor koji uzima u obzir okvir sustava zasjenjivanja (tipična vrijednost 0,7)
k2 - faktor koji uzima u obzir zaprljanost stakla (tipična vrijednost iznosi 0,8 ali uz sustav automatskog
čišćenja može biti čak i 1,0)
k3 - faktor koji uzima u obzir neokomitost dolazećeg svjetla na fasadu (tipično 0,85)

Tablica 1a sadrži koeficijent prolaza svjetla za određene materijale koji se koriste u vertikalnom ostakljivanju.

Ovisnost, kako se uzima u obzir utjecaj prozirnih površina i sustav zaštite od sunca, koristedi bilo Dc ili D
koeficijente penetracije dnevnog svjetla, mogu se uzimati u obzir prema tablici 1b.



Tablica 1a: tipične vrijednosti za prolaz sunčeva zračenja kroz prozirne ili djelomično prozirne komponente τD65,SNA.
Podaci u tablici 1a su orijentacijski, a za stvarne brojčane vrijednosti uvijek treba tražiti podatke od proizvođača.

Tablica 1b: Penetracija dnevnog svjetla, kao funkcija faktora dnevnog svjetla.
Detaljna kalkulacija koja koristi preciznije modeliranje geometrijskih relacija, a trebaju se koristiti za određivanje penetracije
dnevnog svjetla. Referentne vrijednosti za faktore dnevnog svjetla analiziranog prostora po središnjoj osi prostora paralelno sa
vanjskom fasadom.



Faktor postojanja kontrolnog sustava za upravljanje umjetnom (električnom)
rasvjetom FD,C
Opisuje kako postojanje strategije uvođenja kontrolnog sustava može dovesti do značajnih ušteda energije
za rasvjetu. Ovaj faktor ne uzima u obzir utrošak el. energije za napajanje kontrolnog sustava.
Senzori dnevnog svjetla trebaju biti ugrađeni na pogodno mjesto, radi detekcije odgovarajudih promjena u
intenzitetu dnevnog svjetla.

Tablica 2: FD,C,n kao funkcija penetrirajućeg dnevnog svjetla

Mjesečne metode
Mjesečne vrijednosti faktora dnevne svjetlosti FD,n izračunava se iz slijedeće formule

FD,n = 1- ( FD,S,n x FD,C,n x cD,S,n)

Gdje je
cD,S n je mjesečna preraspodjela faktor i dana u tablici C.10. (u normi HRN EN 15193-2008)



Anex D: Faktor korištenja rasvjete u prostoru FO:

Ovisnost korištenja srednje snage rasvjete u odnosu na ukupno instaliranu snagu za napajanje rasvjete u
prostoriji ili zoni;

Ako ne postoji kontrolni sustav Fo = 1:
a) u slučaju da se rasvjeta uključuje centralno za više od jedne prostorije, npr. vremensko ili ručno uključenje
hodnika, kata ili cijelog objekta
b) Ako je prostor koji rasvjeta osvjetljava vedi od 30 m 2

Izuzeci su prostorije za predavanja, dvorane hotela, koncertnih dvorana i slično ili ako postoje kontrolni sustavi
za regulaciju rasvjete koji u sebi imaju integriranu mogućnost automatske detekcije prisutnosti ljudi/korisnika
prostora ili konstantnu rasvijetljenost.
U ovim slučajevima FO (faktor korištenja) se računa:

0,0 ≤ FA ≥ 0,2
F0 = 1 - [ ( 1- F0 C ) x FA / 0,2 ]
0,2 ≤ FA ≥ 0,9
F0 = F0 C + 0,2 - FA
0,9 ≤ FA ≥ 1
F0 = [ 7 – 10 * F0 C ] * ( FA – 1 )



Faktor korištenja rasvjete u prostoru u ovisnosti o tipu upravljačkog sustava Foc:
Zadana vrijednost FOC je fiksna kao funkcija sustava upravljanja rasvjetom, kao što je navedeno u tablici 3 (D.1.)

1
2
3
4

Tablica 3 (D.1. iz norme): primjeri F0C vrijednost

1: kontrolni sustav automatski uključuje rasvjetu na nazivnu snagu kad se ustanovi prisutnost u prostoriji i
automatski reducira snagu na ne vedu od 20% nakon 15 minuta, nakon sljededih 15 minuta u potpunosti
isključuje rasvjetu
2: kontrolni sustav automatski uključuje rasvjetu kad se ustanovi prisutnost u prostoriji i automatski je
isključuje nakon 15 minuta
3: uključenje isključivo ručno, automatsko reduciranje snage rasvjete na ne vedu od 20% nakon 15 minuta
nakon zadnje prisutnosti u prostoriji, nakon sljededih 15 minuta u potpunosti isključuje rasvjetu
4: uključenje isključivo ručno, automatsko isključenje rasvjete nakon 15 minuta nakon zadnje prisutnosti u
prostoriji.


Zadana vrijednost FA određuje se ili na nivou zgrade ili pojeedinačne sobe, kao što je dano u tablici 4 (D.1.)

Gdje je FA udio vremena za koji je
prostor bez ljudi, a FOC faktor koji je
ovisan o tipu kontrolnog sustava
regulacije.
Vrijednosti faktora FOC se određuju
sukladno vrsti kontrolnog sustava
regulacije rasvjete .

Tablica 4: primjeri FA vrijednost




Tablica 5: Vrijednosti faktora korištenja rasvjete FO kao funkcije faktora FA i načina rada kontrolnog sustava regulacije rasvjete.

Faktor odsutnosti FA: ovisnost o vremenu kada nema ljudi u prostoriji

Vrijednost FO može biti u rasponu od 0-1. Faktor odsutnosti FA odgovara djeliću operativnog vremena (t D +
tN), kad zgrada ili soba nije u upotrebi.
Kada je zgrada ili promatrana soba trajno okupirana tijekom referentnog vremena, FA će biti 0,0. Kao
granična vrijednost, ako zgrada ili promatrana soba gotovo nikad neće biti u upotrebi (ili vrlo rijetko), FA faktor
teži vrijednosti 1,0.
Ova tablica daje neke vrijednosti FOC kao funkciju sustava upravljanja rasvjetom. Za ostale vrste upravljačkih
sustava, mogu se odrediti i druge vrijednosti; ovo je otvorena tablica. “Off-time” svjetiljke s obziroma na
operativno referentno vrijeme (t D + tN), nikada ne može biti više od FA . Stoga FO ne može nikada biti više od
1- FA. To podrazumijeva da FOC treba biti manji od 0,80.



Anex E: Faktor konstantne osvijetljenosti FC:
FC se definira kao omjer srednje ulazne snage rasvjete tijekom 1-og ciklusa održavanja prema početnoj
instaliranoj ulaznoj snazi rasvjete.

Starenje i smanjivanje rasvijetljenosti tijekom godina radnog vijeka
Maintenance Factor MF – omjer između proračunom dobivene potrebne rasvijetljenosti i početne
rasvijetljenosti

FC = (1 + MF) / 2,

Sve instalacije rasvjete, koje imaju kontrolni sustav regulacije snage rasvjete, mogu kontrolirati i smanjiti
početnu rasvijetljenost, a time smanjiti i utrošenu energiju i vršnu snagu, te povećati životni vijek.
Kako izlazna snaga rasvjete vremenom slabi kontrolni sustav povedava ulaznu snagu rasvjete.
Kada je potreba za energijom jednaka instaliranoj snazi rasvjete, potrebno je održavanje rasvjete (čišćenje,
zamjena izvora svjetlosti...).

Podaci pokazuju potencijalnu instaliranu gustodu snage za rasvjetu specifičnog tipa zgrade. Vrijednosti se temelje na
potrebnim i željenim kriterijima rasvjete primijenjenim u zgradama (tablica 6).
MF Faktor održavanja (engl.”Maintenance factor”):
U Tabl. 6 oznake su : LLMF = uzima u obzir vrijednost opadanja
svjetlosnog toka
Pn instalirana gustoća snage rasvjete u zgradi u W/m2 LSF = uzima u obzir starenje izvora svjetlosti
Bez kko nema kontrole konstantne rasvijetljenosti LMF = uzima u obzir smanjenje svjetlosnog toka
kkopostoji kontrola konstantne rasvijetljenosti zbog nakupljene prašine na svjetiljci
Ručno postoji ručna kontrola sustava rasvjete RMF = uzima u obzir reduciranu refleksiju zbog
Auto postoji automatska kontrola sustava rasvjete nakupljanja nečistoće u prostoriji.


Standardni podaci za godišnju potrebnu energiju rasvjete prema HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011
bez kko kko
PN tD tN FC F0 FD LENI LENI LENI LENI
Granične Granične
Nužna Nužna vrijednosti vrijednosti
Razred bez
rasvjeta rasvjeta W/m2 h h kko Ručno Auto Ručno Auto
kvalitete kko Ručno Auto Ručno Auto
kWh/m2/a kWh/m2/a
kWh/m2/a kWh/m2/a
Poslovne
zgrade * 1 5 15 2250 250 1 0,9 1 0,9 1 0,9 42,1 35,3 38,3 32,2

** 1 5 20 2250 250 1 0,9 1 0,9 1 0,9 54,6 45,5 49,6 41,4

*** 1 5 25 2250 250 1 0,9 1 0,9 1 0,9 67,1 55,8 60,8 50,6

Obrazovne
zone * 1 5 15 1800 200 1 0,9 1 0,9 1 0,8 34,9 27 31,9 24,8

** 1 5 20 1800 200 1 0,9 1 0,9 1 0,8 44,9 34,4 40,9 31,4

*** 1 5 25 1800 200 1 0,9 1 0,9 1 0,8 54,9 41,8 40,9 38,1
Bolnice * 1 5 15 3000 2000 1 0,9 0,9 0,9 1 0,8 70,6 55,9 63,9 50,7

** 1 5 20 3000 2000 1 0,9 0,9 0,9 1 0,8 115,6 91,1 104,4 82,3

*** 1 5 35 3000 2000 1 0,9 0,9 0,9 1 0,8 160,6 126,3 144,9 114

Restorani * 1 5 10 1250 1250 1 0,9 1 1 1 - 29,6 - 27,1 -

** 1 5 25 1250 1250 1 0,9 1 1 1 - 67,1 - 60,8 -

*** 1 5 35 1250 1250 1 0,9 1 1 1 - 92,1 - 83,3 -

Sportski objekti * 1 5 10 2000 2000 1 0,9 1 1 1 0,9 43,7 41,7 39,7 37,9

** 1 5 20 2000 2000 1 0,9 1 1 1 0,9 83,7 79,7 75,7 72,1

*** 1 5 30 2000 2000 1 0,9 1 1 1 0,9 123,7 117,7 111,7 106,3



•Energija
-Ukupna energija potrebna za napajanje rasvjete Wt: energija utrošena u periodu t za funkciju
rasvjetnih tijela i jalove snage dok rasvjetna tijela nisu u funkciji u prostoriji ili zoni, mjereno u kWh
-Energija utrošena u periodu t za funkciju rasvjetnih tijela WL,t
-Energija utrošena u periodu t za napajanje jalovih trošila rasvjete WP,t
(sigurnosna rasvjeta i kontrolni sustav za vrijeme dok rasvjeta nije u funkciji)

•Ukupna procijenjena energija u određenom periodu za rasvjetu prostorije ili zone:

Wt = WL,t + WP,t [kWh] (6)

•Procjena energije za napajanje rasvjete potrebne da zadovolji zadanu osvijetljenost zgrade
potrebnu za određenu namjenu WL,t:

(7)

•Procjena jalove energije Wp,tpotrebne da se osigura napajanje uređaja za punjenje baterija za
napajanje sigurnosne rasvjete i za napajanje kontrolnih krugova rasvjete u zgradi:

(8)



•Ukupna energija za napajanje rasvjete može se procijeniti za bilo koji zatraženi period (tijekom
sata, dnevno, tjedno, mjesečno ili godišnje) u ovisnosti o korištenim utjecajnim koeficijentima.

•Za postojede građevine Wpti WLt, može se procijeniti točnije neposrednim i odvojenim
mjerenjem energije koja napaja rasvjetu.

•Ova procjena ne uključuje snagu potrebnu za napajanje daljinskih kontrolnih sustava rasvjete.
Gdje su poznati ovi podaci, oni bi trebali biti uključeni.

•Ovdje također nije uključena električna snaga koja je potrebna za napajanje centralne baterije
sigurnosnog rasvjetnog sustava.
•Ukupna godišnja energija potrebna za rasvjetu:

W = WL + WP [kWh / godišnje] (9)

•Lighting energy numeric indicator (LENI)–Numerički indikator energije potrebne za napajanje
rasvjete
(10)

•Gdje je A ukupna korisna površina građevine izražena u m2.



MGIPU – Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada
PRILOG 7. METODOLOGIJA ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA NESTAMBENIH ZGRADA

Obavijest o obvezi energetskog certificiranja zgrada
članak 15. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12);
Pravilnikom o energetskom certificiranju zgrada (NN broj 36/10 i 135/11)

Godišnja potrebna energija za rasvjetu EL u [kWh/a], prema HRN EN 15193:2008

Godišnja isporučena energija zgradi Edel [kWh/a], računa se kao:

QH ... godišnja potrebna toplinska energija [kWh/a]
QC ... godišnja potrebna energija za hlađenje [kWh/a]
QVe ... godišnja potrebna energija za ventilaciju prema HRN EN ISO 13790:2008, HRN EN 15241:2007,
HRN EN 15243:2007 [kWh/a]
EL ... godišnja potrebna energija za rasvjetu prema HRN EN 15193:2008 [kWh/a]
Qaux ... godišnja potrebna energija za pogon pomoćnih sustava (pumpe, ventilatori, regulacija i sl.) prema
HRN EN 15316:2007, HRN EN 15241:2007, HRN EN 15243:2007 [kWh/a]
Eobn ….toplinska energija iz obnovljivih izvora dovedena odgovarajućim sustavom (npr. sunčanim
kolektorima)
Epov …toplinska energija vraćena sustavom za regeneraciju/rekuperaciju
COP – faktor hlađenja (orijentacijski COP≈3)


METODOLOGIJA ENERGETSKOG CERTIFICIRANJA NESTAMBENIH ZGRADA

05.11.2012. Ministarstvo je objavilo metodologiju za provođenja energetskog pregleda građevina.
Ova metodologija zamjenjuje postojeću Metodologiju provođenja energetskog pregleda zgrada iz
2009. godine, a u dijelu za provođenje energetskog pregleda građevina i pratećeg izračuna
energetskog svojstva građevine do razine potrebne toplinske energije za grijanje primjenjuje se
danom objave.
Metodologija uključuje sljedeće dijelove:
 Metodologija provođenja energetskog pregleda građevina (pdf)
 Predložak izvješća o energetskom pregledu građevine (pdf)
 Upitnik za prikupljanje podataka (xlsx)

Europska direktiva 2010/31/EU Europskog Parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2012. nalaže od
država članica donošenje metodologije za izračunavanje energetskih svojstava zgrade.

Pravilnikom o energetskim pregledima građevina i energetskom certificiranju zgrada (NN 81/12)
propisano je da se potrebni proračuni energetskih potreba zgrade provode u skladu s
Metodologijom za provođenje energetskih pregleda građevina.

„Metodologija“ je definirana je kao skup radnji i postupaka za provođenje energetskog pregleda
građevina koja sadrža i algoritam za izračun energetskog svojstva zgrada.



ANALIZA SUSTAVA ELEKTRIČNE RASVJETE (UNUTARNJE I VANJSKE)
U sklopu analize energetskih svojstava sustava električne rasvjete (unutarnje i vanjske) potrebno je analizirati
sve elemente sustava uključujući svjetiljke (armature), predspojne naprave, izvore svjetlosti te stanje sustava,
energetsku učinkovitost, održavanje i vođenje/regulaciju sustava prema prikupljenim ulaznim podacima:
 opis sustava:
- izvori svijetlosti (podaci o izvorima svjetlosti/žaruljama) – navesti tip i nazivnu snagu,
- svjetiljke/armature u kojima se nalaze izvori svijetlosti – navesti vrste svjetiljki prema tipu i učinkovitosti koje
se koriste uz naznaku stanja istih (svjetiljke s mliječno bijelim pokrovom, otvorene svjetiljke bez odsijača i
pokrova, zatvorene stropne svjetiljke, svjetiljke s paraboličnim odsijaćem i rasterom i slično),
- način regulacije – opisati regulaciju sustava sa svim karakteristikama,
 namjena sustava (u kojim tipičnim uvjetima i namjeni se koriste koji tipovi električne rasvjete),
 popis električne rasvjete (popis izvora svjetlosti po vrstama svjetiljki, broj izvora svjetlosti po specifičnom tipu
svjetiljke i slično),
 radno vrijeme pojedinih podskupina električne rasvjete
 opće stanje i učinkovitost sustava – vizualnim pregledom ocijeniti opće stanje sustava,
 stanje osvijetljenosti radnih prostora prema namjeni tipičnih prostorija (u sklopu kontrolnih mjerenja
osvijetljenosti radnih prostora, ne kao provjera minimalnih tehničkih uvjeta i zadovoljavanje važećih propisa,
nego kao smjernica poradi pravilnog izbora mjera energetske efikasnosti,
 izračun bilance godišnje potrebne električne energije za rasvjetu u stvarnom tzv.referentnom...“


MINGORP – Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada

Kompletan pregled sustava rasvjete, koji garantira ozbiljnost ponude i ostvarenih realnih ušteda, u
skladu je sa važečim hrvatskim noramam i porpisima (HRN EN 12464-1:2012, HRN EN
15193:2008/Ispri.1:2011...). Jedan ili više ESCO predstavnika mogu obavljati reviziju, ovisno o
veličini i kompleksnosti objekta. Potrebno je pregledati sve prostore i sva područja u objektu,
uključujući sanitarije, skladišne prostorije, i pomoćne prostorije. Bilježe se sljedeće informacije za
svaku vrstu svjetiljke koje nalazimo u svim područjima:
o Broj pozicije na situaciji/podlogama ukoliko postoje. Ukoliko podloge i nacrti ne postoje, potrebno
je skicirati postojeće i predloženo stanje
o Opis lokacije (namjena i funkcija prostora), građevinske mjere prostorije i građevinskih otvora
(vrata, prozori, svjetlarnici...), te geografska orijentacija
o God.broj radnih sati rasvjete za svaki promatrani prostor (t D + tN), te bilježenje zateknutih i
anketiranih navika korisnika promatranog prostora
o Broj svjetiljaka po promatranom prostoru i dispozicija istih; ukupni broj svjetliljaka
o ESCO prijedlog poboljšanja, u slučaju da su moguće manji zahvati
o Očitanje/mjerenje rasvjetljenosti (Luxmetar) za svaku prostoriju (osim prostorija istih
građevinskih dimenzija i funkcija)
o Tip izvora svjetla i predspojne naprave za sve svjetiljke, definirano po svakoj pojedinačnoj
prostoriji
o Napomene (način montaže, navike korisnika i sl.)



MINGORP – Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada

Nakon audita, radi se izvješće o snimljenom stanju, te predloženim mjerama za poboljšanje
energetske učinkovitosti i kvalitete rasvjete.

Analiza izvješća i priprema projekta

 Rezultate audita ubacujemo u računalnu obradu pomoću profesionalnih programskih alata
(Relux, ECO CALC, VIVALDI...) ili interni software (kreiran i razvijen unutar ureda), te tako
rezultate analiziramo i pristupamo izradi projekta.
 Umjesto površnom pristupu projektiranja rasvjete, kao što je to uobičajeno na tržištu, svaki
ESCO projekt rasvjete je pažljivo osmišljen, kako bi izbjegli sve neželjene neravnoteže između
ušteda energije, nivoa rasvjetljenosti i kvalitete rasvjete svakog pojedinog prostora (neželjena
blještanja, ujednačenu rasvjetljenost, sjajnost prostora, itd.).
 Mnogi faktori moraju se uzeti u obzir, kao što su postojeći uvjeti, radna funkcionalnost, vrijeme
povrata i isplativost investicije, te specifični zahtjevi korisnika, odn.kupca.
 Naši projekti razrađeni su za svaku prostoriju, odn.zonu zasebno, kako bi postigli najbolje
moguće rezultate za naručitelja/kupca.
 Razrada projekta je timski rad, te su svi prijedlozi pažljivo razmotreni od strane komercijlanog
odjela, financija i tehničke podrške, odn.projektantskog tima.



- HRN EN 15193:2008/Ispr.1:2011 – Izračun energije potrebne za rasvjetu zgrade
Potencijali uštede na rekonstrukciji rasvjete opće bolnice – primjer:

Utrošak električne energije za rasvjetu za tipični ured



Stare instalacije
100%
Energetska učinkovitost i
odgovornost prema okolišu
Suvremena optika
80%
Visoka učinkovitost rasvjetnih rješenja
Elektron.predsp.
naprave
Rasvjetni sustavi sa inteligetnim
60% sustavima upravljanja,
Velike potencijalne uštede
Upravljački – sve do 80%
sustavi
40%

T5-izvori
svjetlosti
30%
“Najčišći kWh je onaj za koji
e-Sense nema potrebe da se proizvede”
20%


RASVJETA OBRAZOVNIH INSTITUCIJA
Rasvjeta učionica Škole: ušteda 30 - 70 %



Škole: ušteda 30 - 70 %
Rasvjeta sportske dvorane



Rasvjeta komunikacijskih zona Hodnici: ušteda 15-65 %




Ured: ušteda 50-80 %




Ured otvorenog tipa: ušteda 20-50 %




Primjer rekonstrukcije srednje škole

Prije preuređenja 13.7 kWh/m 2a

Poslije preuređenja 6,5 kWh/m2a

 Pri rekonstrukciji LENI manji za 6,53 kWh/m2a - inteligentno korištenje dnevnog svjetla.
 Sama rasvjeta čini 53% uštede el.energije.
 Korištenjem naprednih LMS sustava reduciramo zagrijanost prostorije ⇒ reduciramo KVG
sustav




Primjer rekonstrukcije srednje škole – ušteda tijekom dana

• Dnevno svjetlo dovoljno za • Sunce zalazi za zgradu i • Sunce više ne daje
gotovo potpuno osvjetljenje manje dnevnog svjetla ulazi dovoljno svjetla u prostoriji,
u prostoriji. u prostoriju. te je potrebna kvalitetna
• Redovi svjetiljaka bliže • Redovi svjetiljaka bliže umjetna rasvjeta.
prozoru rade na 40%, odn. prozoru rade na 55%, odn. • U ovom slučaju ne
60% intenziteta, te time 88% intenziteta, te time ostvarujemo dodatnu
štede 60%, odn. 40% štede 45%, odn. 12% regulaciju .
el.energije utrošene na el.energije utrošene na
rasvjetu. rasvjetu.


Vladimir Kocet -P&P 2012 - PROJEKTIRANJE RASVJETE PREMA NORMI HRN EN 15193

Vladimir Kocet -P&P 2012 - PROJEKTIRANJE RASVJETE PREMA NORMI HRN EN 15193

Recomendados

Recomendados

Más contenido relacionado

Destacado

Destacado (20)

Vladimir Kocet -P&P 2012 - PROJEKTIRANJE RASVJETE PREMA NORMI HRN EN 15193

Notas del editor