Metodika hj skripta
Upcoming SlideShare
Loading in...5
×
 

Like this? Share it with your network

Share

Metodika hj skripta

el

  • 8,275 reproducciones

 

Estadísticas

reproducciones

reproducciones totales
8,275
reproducciones en SlideShare
8,223
reproducciones incrustadas
52

Actions

Me gusta
1
Descargas
49
Comentarios
0

2 insertados 52

http://raznestvariitd.blogspot.com 50
http://www.blogger.com 2

Accesibilidad

Categorias

Detalles de carga

Uploaded via as Microsoft Word

Derechos de uso

© Todos los derechos reservados

Report content

Marcada como inapropiada Marcar como inapropiada
Marcar como inapropiada

Seleccione la razón para marcar esta presentación como inapropiada.

Cancelar
  • Full Name Full Name Comment goes here.
    ¿Está seguro?
    Tu mensaje aparecerá aquí
    Processing...
Publicar comentario
Edite su comentario

Metodika hj skripta Document Transcript

  • 1. Metodika nastave HJ1. Godišnji i tjedni fond sati hrvatskog jezika.Hrvatski jezik tjedno 5 sati, a godišnje 5x35, znači 175 sati.2. Programska područja koja obuhvaća hrvatski jezik.-Početno čitanje i pisanje-hrvatski jezik (slovnica/gramatika)-izražavanje (pismeno, usmeno)-književnost-medijska kultura3. Raspodjela sati prema programskim područjima.Nastava književnosti-oko 110 satiNastava jezika i izražavanja- oko 45 satiPonavljanje, uvježbavanje, utvrđivanje, ispitivanje- oko 20 sati4. Što spada u radni materijal hrvatskog jezika.-početnica (samo u 1.r)-čitanke-radne bilježnice uz čitanku-jezični udžbenik-radne bilježnice uz jezični udžbenik-dodatni materijal-radne B, nastavni listići, ispiti znanja, razumijevanje čitanja5. Što je čitanka?Temeljna školska knjiga namijenjena književnom odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi.Sadrži- književno umjetničke tekstove odabrani prema pedagoško-psihološkim kriterijima. Posebnaje vrsta dječje knjige, Sadržaj određuje nastavni program.Tipovi čitanke – razgranata, otvoreni tip, integrirani tip, alternativni tip- prema zakonu postoje odobreni udžbenici (obavezni) i alternativni (eksperimentalni)Udžbenik je nastavno sredstvo (djelo) koje izlaže gradivo utvrđeno nastavnim planom iprogramom6. Što čini sadržaj čitanke?Sadržaj određuje nastavni program.Sadržaj čitanke • Sadrže različite tematske i žanrovske tekstoveTekstovi imaju središnje mjesto, čini glavni sadržaj, pojavljuju se u cjelovitom obliku ili uodlomcima, mogu se raščlaniti na manje cjeline, odlomke, moraju biti čitki i pregledni, popraćenisu objašnjenjima pojmova i nepoznatih riječi, citatima, crtežima/ilustracijama, pitanjima i morajubiti primjereni: tema, jezik, stil. Učitelj povezuje tekstove sa tematikom koja se obrađuje u prirodi idruštvu.
  • 2. Zvučna čitanka – posebno didaktičko sredstvo za nastavu koje učenicima prenosiknjiževnoumjetničku riječ u umjetničkoj govornoj interpretaciji scenskih umjetnikaZamjena za učiteljičino čitanje7. Što je metodika hrvatskog jezika?To je pedagoška disciplina koja se bavi proučavanjem hrvatskog jezika.8. Koji je cilj metodike nastave hrvatskog jezika?Cilj je osposobiti učenike za jezičnu komunikaciju koja im omogućuje ovladavanje sadržajima svihnastavnih predmeta i uključivanje u cjeloživotno učenje9. Mjesto metodike u pedagoškim disciplinama.Opća pedagogija –(znanost o odgoju) – Školska pedagogija – (najviše povezana s pedagogijom)-Didaktika- (znanost koja proučava zakonitosti nastave)- Metodika – (pojedinih predmeta, za nasHJ)10. Sa kojim je područjima povezana metodika nastave hrvatskog jezika? MetodikaSociologija Opća psihologija Opća pedagogijaFilozofija(logika,etika) Dječja psihologija Povijest pedagogije Pedagoška psihologija Didaktika Komparativna p.Metodika i pedagogija- na razini odgojno-obrazovnih ciljeva, programiranja (stvaranja kurikuluma), organizacijeodgojno-obrazovnoga procesa, na razini vrednovanja odgojno-obrazovnih postignuća i odgojno-obrazovnoga sustavaMetodika i psihologija -Na temelju spoznaja razvojne psihologije, posebno dječje psihologije ipsihologije odgoja i obrazovanja utvrđuje se literarni i čitateljski razvoj učenica/učenika.Metodika i filozofija - Osobito njene discipline logika (proučavanje zakonitosti mišljenja, važno zaprimjerenost nastave), etika (općeljudske vrijednosti- često tema u književnim djelima) i estetika(sadržaji umjetničke ljepote)11. Zadaće nastavnog područja hrvatskog jezika.-Obrazovni ili materijalni (materijalni- tehnički uvjeti rada, didaktički materijali)- Odgojni- FunkcionalniOstvarivanje ovih zadataka nije odvojeno već su u međusobnoj vezi. Nastava mora biti dobroplanirana jer svaki nastavni sat obrazuje, osposobljava i odgaja učenike.
  • 3. 12. Uloga (važnost) hrvatskog jezika.- Bitan je u svakodnevnom životu (komuniciranju), te je temelj za sve ostale nastavne predmete-Upoznavanje književno-jezičnog izražavanja i pjesničkog jezika- Upoznavanje odabranih dijela pisaca/pjesnika kako hrvatskih tako i svjetskih- Primjena znanja iz jezika i književnosti u vlastitom jezičnom i književnom stvaralaštvu- Razvijanje ljubavi prema hrvatskom jeziku, književnosti, hrvatskom narodu, domovini- Razvijanje svijesti o potrebi čuvanja i unapređenja hrvatske baštine- Povezivanje književnosti sa ostalim umjetnostima13. Čitalačke vještine (kad se javljaju, etape).Čitalačke vještine javljaju se između 7. i 8. godine djetetova života, nakon što su usvojenepredčitalačke vještine. Kod neke djece mogu se pojaviti i ranije, a temelje se na primjeni abecednognačela. Nakon što abecedno načelo postane automatizirano, usvajaju se nove čitalačke vještine kaošto su: prepoznavanje velikih i malih slova; semantičko i sintaktičko znanje te pravopisne norme.Etape razvoj vještine čitanja od predškolske dobi do nižih razreda osnovne škole:1) Djeca predškolske dobi su na pragu toga da postanu „pravi“ čitači. Najčešće „čitaju“ priče takoda promatraju slike i pritom se oslanjaju na svoje pamćenje. Pred polazak u školu, dosta djece znavećinu slova i kako ona zvuče, a neka djeca već znaju pročitati i napisati neke kratke, jednostavneriječi.2)Tijekom prvog razreda osnovne škole, većina djece nauči prepoznavati tiskane riječi. Također,prepoznaju riječi po zvuku, većinu riječi znaju prepoznati po izgledu, te poznaju njihovo značenje.Na kraju prvog razreda, veliki broj prvašića može samostalno čitati kratke, jednostavne knjige.3)Do kraja trećeg razreda, djeca bi trebala moći samostalno i izražajno čitati na glas te pri tomekoristiti knjige kako bi istraživali nove riječi.14. Što znači čitati?Čitanje kao složena djelatnost znači (povezanost):-Prelaziti očima pisani ili tiskani sustav znakova- FIZIOLOFIJA-Povezivati riječi, skupove riječi i rečenice- JEZIKOSLOVLJE, LOGIKA-Uspostavljati logične veze između riječi, skupova riječi i rečenica- JEZIKOSLOVLJE, LOGIKA-Razumijevati smisao rečenice i teksta- PSIHOLOGIJA, LOGIKA-Primati obavijesti i poruke z teksta- PSIHOLOGIJA-Aktivirati prije usvojene obavijesti i poruke- PSIHOLOGIJA-Prerađivati obavijesti i poruke- KREATOLOGIJA
  • 4. -Doživljavati poruke, emocionalno reagirati- PSIHOLOGIJA-Aktualizirati poruke učiti iskoristiti obavijesti u životnoj praksi- PSIHOLOGIJA-Stvarati nove poruke- KREATOLOGIJA15. Vrste čitanja (znati objasniti )1)Čitanje na glas- ubraja se u posebnu vrstu jezične djelatnosti pri kojoj se znakovi pisanog jezikaprenose u znakovni sustav govorenog jezika. Veliku primjenu ima u nastavi književnosti. U prvomrazredu osnovne škole započinje nastava čitanja na glas, a pridaje se i velika važnost izgovoru svihglasova, glasovnih skupova i riječi.Vrste čitanja na glas: pojedinačno (učenik/učenica, učiteljica/učitelj), naizmjenično, čitanje skomentarom, izborno, čitanje s podcrtavanjem, anticipacijsko, okomito i vodoravno.2)Čitanje u sebi- pojavljuje se u nastavi i zvan nje. U nastavi početnog čitanja prevladava čitanjena glas i služi razvijanju artikulacije i govornog sluha.Prema načinu istraživanja i didaktičkoj usmjerenosti čitanje u sebi može biti:SPONTANO- učenici spontano, po vlastitom izboru odabiru tekst za čitanje. Samostalnoobjavljuju rezultate čitanja i pokazuju određeni stupanj čitateljske spremnosti.USMJERENO (čitanje sa zadatkom)- uz tekst se dodaju zadatci ili pitanja koja traže očekivaneodgovore. Oni se pojavljuju na rubnici u čitankama-udžbenicima i lektirnim djelima.IZBORNO- pojavljuje se kada učenici odabiru tekst kojima iskazuju svoje ne/sviđanje,potkrepljuju svoje tvrdnje i sudove.ČITANJE SA ZAPISIVANJEM (s olovkom u ruci)- obuhvaća dvije jezične djelatnosti: čitanje ipisanje. Povezivanjem tih dviju djelatnosti pospješuje bolje pamćenje.KRITIČKO- procjenjivanje pojedinih elemenata književnog teksta, ono se temelji na analizi,sintezi i generalizaciji.ČITANJE S „PRESKAKANJEM“ (reducirano)ČITANJE S RAZUMIJEVANJEM- usvajanje spoznaja o različitim elementima književnog djela.POMNO- čitanje koje karakterizira sabranost, zadržavanje na svim pojedinostima u tekstu.3)Interpretativno- iskazuje se doživljaj književno-umjetničkog teksta i taj se doživljaj prenosislušateljstvu. Ono se još naziva i estetskim čitanjem.4)Scensko- ovu vrstu čitanja u razrednom prostoru ostvaruju učitelj/učiteljica i učenici/učenice.Scensko čitanje osnovni je element kazališne umjetnosti; s pozornice se preselio u suvremenemedije(radio, televizija…). Scenskom čitanju pripada i recitiranje.
  • 5. 16. Kako roditelja/učitelj može pomoći djeci/učenicima pri čitanju.Djetetova uspješnost u početnom čitanju ovisi o kvaliteti čitalačkog okruženja, koje djetetu stvarajuroditelji i učitelji. Da bi se moglo razvijati, djetetu je ponajprije potrebna sredina za učenje u kojojne osjeća strah, a roditelji trebaju biti smireni i opušteni.Kako roditelji mogu pomoći djeci pri usvajanju vještina čitanja: 1. POTICANJEM djeteta na SVAKODNEVNO GLASNO ČITANJE nepoznatog teksta. U početku desetak minuta, a kasnije sve duže uz kontrolu točnosti izgovorenih riječi (pripaziti na mogućnost izmišljanja i čitanja napamet). 2. ISPRAVLJANJE GREŠAKA DJETETU TEK NAKON ZAVRŠENOG ČITANJA, jer se u protivnom stalnim prekidanjem dijete dekoncentrira i pruža mu se poruka da to što radi ne valja. 3. PAŽLJIVIM ODABIROM MATERIJALA za čitanje (ono što odraslima izgleda lako i jednostavno djeci to uopće nije tako) 4. ODABIRANJEM TEKSTOVA S VEĆIM TISKOM SLOVA i djeci zanimljivim sadržajem. 5. ISKORIŠTAVANJE INTERESA DJETETA ZA ODREĐENE TEME. Ako je tekst koji dajemo djetetu za čitanje, njemu privlačan i zanimljiv, ono će možda i uz napor kojeg neće biti svjestan, to uspješno savladati te će se u njegovoj svijesti stvoriti veza između čitanja i zadovoljstva. 6. UPUĆIVANJEM NA PRAĆENJE RETKA PRSTOM ILI KORIŠTENJE VIZUALNOG POKAZIVAČA koji se drži ispod teksta i ravnomjerno pomiče, ukoliko dijete ima poteškoća s praćenjem teksta. 7. OBJAŠNJAVANJEM djetetu NEPOZNATIH RIJEČI i upućivanjem da uvijek traži objašnjenje kako bi potpuno razumjelo ono što čita17. Metodički zahtjevi čitanja naglas.ČITANJE NA GLAS- ubraja se u posebnu vrstu jezične djelatnosti pri kojoj se znakovi pisanogjezika prenose u znakovni sustav govorenog jezika. Veliku primjenu ima u nastavi književnosti nasvim stupnjevima školskog sustava. Ono se primjenjuje u svim tipovima nastavnih sati u različitimfazama i nastavnim situacijama. U prvom razredu osnovne škole započinje nastava čitanja na glas, apridaje se i velika važnost izgovoru svih glasova, glasovnih skupova i riječi.Metodički zahtjevi čitanja naglas: • Čujnost • Pravilnost • Didaktička svrhovitost • Jasnoća • Izražajnost
  • 6. 18. Interpretativno čitanje. Priprema za interpretativno čitanje. Pravila za interpretativnočitanje.Interpretativno čitanje: • Posebna vrsta čitanja na glas kojom se iskazuje doživljaj teksta • Zahtjevi: - doživljaj teksta - temeljito poznavanje svih slojeva teksta - razumijevanje značenja svake riječi i svakoga znaka u pisanom tekstu i prijenos u govorni izraz - poznavanje sintaktičkoga, ritamskog i glasovnoga ustrojstva teksta - poznavanje vrijednosti govornog jezika - sposobnost zamišljanja, uživljavanja i uspostavljanja kontakta sa slušateljemPriprema za interpretativno čitanje.Pripreme za interpretativno čitanje • 1. faza- priprema učitelja/ice • 2.faza- interpretativno čitanje teksta pred učenicima : a) psihičke pripreme- buđenje zanimanja, stvaranje predispozicije,.. b) komunikacijske pripreme- zauzimanje položaja tijela, fizičko opuštanje, tišinu u razredu, zatvorene knjige na klupama,..Pravila za interpretativno čitanje.Pravila za interpretativno čitanje• Tekst se čita kontinuirano, cjelovito, bez prekidanja• Za vrijeme čitanja ne daju se daju nikakva pojašnjenja• Stojimo pred učenicima, “držimo ih na oku”, povremeno pogledom pratimo njihovo reagiranje• Izbjegava se šetnja razredom, gestikuliranje• Ne upućuju se nikakva upozorenja učenicima• Kad završimo čitanje ostajemo na mjestu kako ne bismo kretnjom poremetili trenutak proživljavanja teksta• Tekst prvi put čita učitelj19. Svrha i zadaća čitanja lektire.
  • 7. Svrha lektire je poticati zanimanje djece za čitanje i razvijati kulturu čitanja književno-umjetničkihtekstova. Budući da je riječ o najmlađim učenicima koji još nemaju izgrađenu naviku čitanja, dakleo budućim čitateljima, prvi kontakti s literarnim djelom imaju izuzetno važnu ulogu u smislunjegovog prihvaćanja ili neprihvaćanja.Zadaća je nastave lektire poticanje učenika na radosno i spontano čitanje književnog teksta, naneposrednu estetsku komunikaciju s poetskim i proznim tekstovima.20. Četiri najvažnija aspekta razrednog ozračja koji potiču/motiviraju na učenje.Djetetu treba za čitanje prvo dati kraće priče, a zatim postupno povećavati količinu teksta, kada muse pažnja povećava. Knjigu djetetu treba učiniti što zanimljivijom, treba dramatizirati,upotrebljavati različite glasove i zvukove. Čitati djetetu na glas i prstom prolaziti po riječima,njemu dajemo sliku, on uči da se čita sa lijeva na desno, čuti glas u riječi, prvi je korak učenjačitanja. Čitatelj treba biti što pozorniji i usmjeriti slušateljevu pažnju na sve važne detalje. Dobro jeda se uspoređuje i uočavaju razlike.21. Kad je dijete pripremljeno za čitanje? Kako motivirati učenika na čitanje?Kad je dijete pripremljeno za čitanje?Kada zna kako se drži knjiga i kako se okreću stranice i može pratiti smjer pisma, kada možepovezivati riječi koje čuje sa slikom i sa riječima koje vidi napisane u slikovnici, kada zna dapostoje slova i da povezana slova daju riječ, kada je govorno dobro razvijenKako motivirati učenika na čitanje?Djetetu treba za čitanje prvo dati kraće priče, a zatim postupno povećavati količinu teksta, kada muse pažnja povećava. Knjigu djetetu treba učiniti što zanimljivijom, treba dramatizirati,upotrebljavati različite glasove i zvukove. Čitati djetetu na glas i prstom prolaziti po riječima,njemu dajemo sliku, on uči da se čita sa lijeva na desno, čuti glas u riječi, prvi je korak učenjačitanja. Čitatelj treba biti što pozorniji i usmjeriti slušateljevu pažnju na sve važne detalje. Dobro jeda se uspoređuje i uočavaju razlike22. Važnost roditelja/učitelja za razvoj čitanja?Važnost roditelja za razvoj čitanja.Najbolje je čitanje priče koje se odvijaju uz osjećaj sigurnosti, stoga je dobro da djete sjediroditelju u krilu ili pokraj njega. Tako dijete samo gleda u slikovnicu, prati tijek priče te mu roditeljipovremeno pokazuju gdje se nalazi riječ koju upravo čitaju. Najprije se čitaju slikovnice,jednostavnog sadržaja, jasnih slika sa jednim ili dva lika. Ozračje treba biti opušteno, ugodno,toplo, a roditelj smiren i opušten. Zajedničko čitanje slikovnica razvija ljubav prema knjizi i čitanju,ali i djetetove govorne sposobnosti. Redovito čitanje poboljšava djetetov govorni razvoj.Važnost učitelja za razvoj čitanja
  • 8. Nekoliko je postupaka pomoću kojih učiteljica može potaknuti razvoj govornog izražavanja urazredu, a to su :1. Pohvala govora2 . Proširivanje djetetova izričaja4. Pitanja otvorenog tipa5. Stanka očekivanja.Iako su sve vještine u većine djece razvijena i prije škole, učiteljica ih mora provjeriti inadoknađivati ako nisu. Pozitivan odnos prema čitanju ne možemo očekivati od učenika sapoteškoćama u čitanja. Za te je učenike potrebno organizirati pomoć u savladavanju teškoća učitanju.23. Metodički pristup u nastavi filma.Nastava se filma odvija u okviru programskih sadržaja nastavnoga predmeta hrvatskoga jezika,područja medijske kulture. U nastavi je filma u prvome planu filmska kultura koja podrazumijevaostvarivanje odgojnih i filmskoobrazovnih ciljeva, a ostvaruje se na metodičkim načelima nastavefilma. U nižim se razredima osnovne škole filmu pristupa literarno-dramski, ali je također važnoposvetiti pozornost filmskim osobitostima. Kada govorimo o metodičkim pristupima nastavi filma,u tradicionalnoj su nastavi prevladavali reproduktivni i predavački, a u suvremenoj se prednost dajeonim pristupima koji u središte pozornosti stavljaju učenika. U tom smislu, možemo govoriti oškolskoj interpretaciji, problemskom i korelacijsko-integracijskom pristupu. Školska interpretacijadaje naglasak interpretativnoj razini filma, problemski pristup stvaranju problemske situacije,zapažanju, isticanju i istraživanju problema, a korelacijsko-integracijski pristup temelji se nauspoređivanju i raščlambi povezujućih sastavnica književnoga i filmskoga djela.24. Što je motivacija? Što sve može služiti (radni materijal) kao motivacija u nastavihrvatskog jezika?Motivacija je ono što potiče ljude na određena ponašanja. Kada promatramo ljudsko ponašanječesto se pitamo što ih motivira da se tako ponašaju. Koristi se na početku sata. Motivacija može bitiintrinzična ili unutarnja i ekstrinzična ili vanjska. Postoje razne motivacije- vizualne (križaljke,mreže, skrivalice, asocijacije, kvizovi i mentalne mape) slušne…(projekcija, pjesma, štivo…)25. Motivacijski postupci u nastavi hrvatskog jezika. (NE ZNAM KAKO ODGOVORITI NAOVO PITANJE )Motivacijski postupci se mogu odnositi na nastavno gradivo ili pak za održavanje pažnje učenikatijekom nastavnog procesa. Tokom sata se najčešće koriste križaljke, mreže, skrivalice, asocijacije,
  • 9. kvizovi i mentalne mape. Uz kvizove se često koriste zagonetke, rebusi, igre vješala, skice, mimika,pantomima, odjeća, predmeti, modeli, kolaž, različite igre, anegdote, citati i slično26. Motivacijske tehnike namjenjene opuštanju.Motivacijske tehnike koje su namijenjene opuštanju i odmoru učenika su opuštanje uz glazbu,kretanje te posebne tehnike opuštanja.Glazba- najčešće se koristi u pozadini. Glazba može biti posebno odabrana za učenje novog gradivaili glazba koja više usmjerava i potiče učenike na sjećanje prethodno naučenog odnosno zaponavljanje. Često se na satu mogu koristiti i razni plesovi za opuštanje učenika i dodatnumotivaciju.Motivacija kretnjama- Što se tiče motivacije kretnjom u nastavi hrvatskog jezika to su raznorazneigre kao što je npr. igra „Dan-noć“ ili pantomima.Posebne vrste tehnika opuštanja - Jedna od posebnih vrsta tehnika motivacije bila bi učiteljevapohvala za pojedinog učenika ili za cijeli razred koja djeluje pozitivno i poticajno.Pozitivnom ozračju doprinose što kreativnije i uzbudljivije motivacijske tehnike. Tako na primjertehnike poput učeničkog sastavljanja testa te i međusobno samoocjenjivanje. Tomu najvišepridonosi učiteljevo ponašanje i korištenje motivacijskih igrica.27. Lektira od 1. do 4. razreda. 1. RAZRED (učiteljica je obavezna odabrati 4 djela sa popisa)Popis lektire:1. Jacob i Wilhelm Grimm: Bajke (Crvenkapica, Ivica i Marica, Trnoružica, Snjeguljica .)- ovo jeobavezno2. Zvonimir Balog: Male priče o velikim slovima3. Grigor Vitez: A zašto ne bi4. Ljudevit Bauer: Tri medvjeda i gitara5. Sunčana Škrinjarić: Kako sanjaju stvari ili Plesna haljina žutog maslačka6. Jens Sigsgaard: Pale sam na svijetu7. Ewa Janikovszky: Baš se veselim ili Znaš li i ti ili Da sam odrastao ili Kako da odgovorim8. Željka Horvat-Vukelja: Hrabrica ili Zdenko Slovojed ili Slikopriče ili Leteći glasovir ili Petrauči plivati
  • 10. 9. Sonja Zubović: Kako se gleda abeceda10. Ivanka Borovac: Životinjska abeceda11. Stanislav Femenić: Idi pa vidi12. Svjetlan Junaković: Dome, slatki dome13. Jean-Baptiste Baronian: Figaro, mačak koji je hrkao14. Ana Đokič-Pongrašić: Nemaš pojma, Grizlijane 2. RAZRED (obavezno odabrati 5 djela sa popisa)Popis lektire:1. Hans Christian Andersen: Bajke (Ružno pače, Mala sirena i Djevojčica sa žigicama.)-obavezno odabrati2. Ratko Zvrko: Grga Čvarak3. Karel Čapek: Poštarska bajka4. Carlo Collodi: Pinokio5. Alan Aleksander Milne: Medo Winnie zvani Pooh6. Dubravko Horvatić: Stanari u slonu7. Nevenka Videk: Pismo iz Zelengrada8. Nada Iveljić: Nebeske barke ili Pronđeno blago ili Božićna bajka9. Želimir Hercigonja: Poštar zeko Brzonogi ili Prašnjavko ili Kjel crna labud ptica ili Vodenjak istara kruška10. Andrea Peterlik-HuseinoviE: Plavo nebo ili Ciconia ciconia11. Desa Muck: Anica i sportski dan ili Anica i čarobnica Lili12. Ela Peroci: Djeco, laku noć (izbor)13. Ivica Bednjanec: Male ljubavi14. Mila Željeznjak: Sretne priče15. Božidar Prosenjak: Miš16. Hrvoje Kovačević: General Kiro miš17. Larisa Mravunac: Dječak u zvjezdanim čizmama18. Charles Perrault: Bajke (izbor: Vile, Kraljević čuperak, Mačak u čizmama Pepeljuga, iliLjepotica i zvijer Mme Leprimce de Beaumont koja se redovito tiska pod Perraultovim imenom.)19. Nada Zidar-Bogadi: Sretni cvrčak 3. RAZRED ( obavezno odabrati 7 djela sa popisa)
  • 11. Popis lektire:1. Mato Lovrak: Vlak u snijegu- obavezno odabrati2. Ivana Brlić-Mažuranić: Čudnovate zgode šegrta Hlapića- obavezno odabrati3. Luko Paljetak: Miševi i mačke naglavačke4. Vladimir Nazor: Bijeli jelen5. Dubravko Horvatić: Grički top6. Sanja Polak: Dnevnik Pauline P. ili Drugi dnevnik Pauline P.7. Sanja Pilić: Nemam vremena ili E baš mi nije žao ili Hoću i ja8. Stanislav Femenić: Ludi kamen9. Hugh Lofting: Pripovijest o doktoru Dolittleu10. Nada Iveljić: Šestinski kišobran ili Čuvarice novih krovova11. Božidar Prosenjak: Sijač sreće12. Gianni Rodari: Putovanje Plave strijele ili Čipolino13. Hrvatske narodne bajke14. James M. Barrie: Petar Pan15. Slavko Kolar: Jurnjava na motoru16. Frank Lyman Baum: Čarobnjak iz Oza17. Otfried Preussler: Mali vodenjak ili Mala vještica18. Elwyn Brooks White: Paukova mreža19. Dragutin Horkić: Čađave zgode20. Basne (izbor) 4. RAZRED (obavezno odabrati 7 djela sa popisa)Popis lektire:1. Ivana Brlić-Mažuranić: Regoč i Šuma Striborova- obavezno odabrati2. Mato Lovrak: Družba Pere Kvržice- obavezno odabrati3. Anto Gardaš: Duh u močvari ili Ljubičasti planet ili Izum profesora Leopolda ili Bakreni Petarili Tajna zelene pećine ili Igračke gospođe Nadine4. Erich Kastner: Emil i detektivi ili Tonček i Točkica ili Leteći razred ili Blizanke5. Hrvoje Kovačević: Tajna Ribljeg Oka ili Tajna mačje šape ili Tajna Tužnog psa ili Tajnagraditelja straha ili Tajna zlatnog zuba6. Slavko Mihalić: Petrica Kerempuh7. Felix Salten: Bambi8. Rudyard Kipling: Knjiga o džungli9. Nikola Pulić: Ključić oko vrata
  • 12. 10. Matko Marušić: Snijeg u Splitu11. Johanna Spyri: Heidi12. Jagoda Truhelka: Zlatni danci13. Zlata Kolarić-Kišur: Moja zlatna dolina14. Maja Gluščević: Bijeg u košari ili Klopka za medvjedića15. Nada Mihoković-Kumrić: Tko vjeruje u rode još16. Silvija Šesto: Bum Tomica ili Bum Tomica 217. Zoran Pongrašić: Mama je kriva za sve18. Hrvoje Hitrec: Eko Eko19. Istvan Bekeffi: Pas zvan gospodin Bozzi20. Sanja LovrenEiE: Esperel, grad malih Euda21. Astrid Lindgren: Pipi Duga čarapa ili Ronja razbojnička kći ili Razmo u skitnji22. Zvonimir Balog: Ja magarac ili Pusa od Krampusa ili Nevidljiva Iva ili Zmajevi i vukodlaci23. Ludwik Jerzy Kern: Ferdinand Veličanstveni24. Anton van de Velde: Neobični dž.ivljaji ptića Sovića25. Čečuk, Čunčić-Bandov, Horvat-Vukelja, Kolarić-Kišur: Igrokazi28. Dječji pisciVišnja Stahuljak- dobitnica nagrade Grigor Vitez za književni tekst u 2006. Knjiga Bijeli zecdonosi 6 igrokaza od kojih se tri temelje na narodnim pričama. Također se radila scenska igra.Igrokaz Crveni kišobran, mudri pijetao, Frkljevački muzikanti. U njezinim djelima likovi ožive.Također je napisala Kućiva sa crvenim šeširom.Sunčana Škrinjarić- Umrla je u Zagrebu 2004. Kćer Sunčane Škrinjarić je književnica Sanja Pilić.Napisala je Kaktus bajke-priča o bodljikavom svijetu. Priču priča otac jež. Prihvatila bajku kaooblik vizije iznošenja svog djetinjstva. Slikar u šumi, pisac i princeza, ulica predaka i kazališnakavana. Pisala je i igokaze.Mato Lovrak- Završio je učiteljsku školu, umro u Zagrebu, hrvatski dječji pisac. Djela : DružbaPere Kvržice, Vlak u snijegu, neprijatelj broj 1, zeleni otok, Anka Brazilijanka, Divlji dječak,Prijtelji, Devetorica hrabrih. Osobitu popularnost stekao je romanima tematski vezanih zadjetinjstvo. U djelima Mate Lovraka nalazimo ljubav za djecu, osjećaj za ljepotu prirode i težnju zasocijalnom pravdom.Ivana Brlić-Mauranić- Hrvatski Andersen rođena je u Ogulinu, umrla 1938, djed ban IvanMažuranić joj je „pomogao“ u pisanju (napisao je Smrt Smail Age Čengića). Hrvatska je
  • 13. književnica koja je priznata u hrvatskoj i svijetu kao jedna od najznačajnijih spisateljica za djecu.Kao majka sedmero djece imala je priliku upoznati se s dječjom psihom i tako razumjeti čistoću inaivnost dječjeg svijeta. Djela : škola i praznici-zbirka pjesama i pripovjedaka za djecu, Čudnezgode i ne zgode Šegrta Hlapića, priče iz davnine, knjiga o omladini, Jaša Dalmatin, Srce odlicitara, Basne i bajkeGustav Krklec-hrvatski pisac, eseist i kritičar,umro 1977 stekao je ugled kao pjesnik zaodrasle,posebice zbirkama Srebrna Cesta i Darovi za bezimene, u kojima dojmljivo pjeva orazličitim motivima, okrenut prirodi životu i ljubavi.Poslje u starijoj dobi sve više piše knjige zastariju djecu,n objavljujući ih u časopisu Radost, a on je bio jedan od od snivača.Djela:Put u život,Telegrafske basne, Majmun i naočale.Zlatko Krilić- Pisac suvremene realističke priče, rođen u osijeku,napisao je Privi sudar, Početakplovidbe, Veliki zavodnik, Zagonetno pismo, kazalište lutaka i drugi igrokazi. Te knjigu za odrasleŽivi pjesak. On piše za kazalište, radio i televiziju, kao i scenarije za crtane i igrane filmove. Suspjehom se okušao kao kazališni redatelj.Zvonimir Balog: u životu je radio mnoge poslove,kao administrator, pipničar, dekorator, nastavnik,predavač na pedagoškoj akademiji,urednik časopisa,televizijski urednik i drugo.Osim što je biopisac bio je kiper, slikar i ilustrator. Napisao je šezdesetak knjiga za djecu i odrasle, a autor jenekih za odrasle. Utemeljitelj je suvremene dječje poezije. Zvonimir Balog je najnagrađivanijihrvatski dječji pisac. Književna djela su mu prevedena 12 stranih jezika. Djela: Klekovačkevještice, Tri ja magarca, Jednođeki ok, Zlatolist čarobnog štiva, Pjesma sa šlagom ili Šumar imašumu na dlanu.Nada Iveljić: Suurednica za časopis Radost, objavila je zbike za djecu; Zbirka novela:Vrna rda, iroman Bijela kopriva, o životu slikarice Slave Raškaj, njena najpoznatija zbirka je Konjić sazlatnim sedlom, i Šestinski kišobran. Za djelo Šestinski kišobran dobila je nagradu Grigora Viteza.Djela: Sat očeva, Srce na pragu, Školsko dvorište, zvijezda na Krovu. Objavila je 23 knjige.Luko Paljetak: Hrvatski književni akademik. Autor je brojnih zbirki pjesama, knjiga za djecu,znanastvenih studija, članaka,eseja i antologija. Bio je redatelj i dramaturg, Zadarskog kazalištalutak, te jedan od urednika zadarske revije. Stalni je član HAZU-a, prevoditelj. Djela:Miševi imačke naglavačke, slastičar orangutan, roda u drugom stanju,Priče iz male sobe, lavica na kavici,Duhovi sa strahurna, Izabrane pjesme za djecu.Vladimir Nazor:Umro je 1949, svestran, rodom s Brača,pisao je pjesme, priče, romane, romane ustihu. 1904u zadru je objavljeno njegovo djelo, knjiga o Hrvatskim kraljevima, A u to vrijemepočinje pisati i istarske priče. Koji godinu kasnije Objevljuje Velog jožu- djelo po kojem će seprepoznati Nazorova proza, a koje on smatra neuspjelim. Objavio je nekoliko knjiga 1916:Utvazlatokrila, Medvjed Brundo, Sto imena.29. Što je igrokaz?
  • 14. Naj zastupljeniji vid dramskog odgoja. Zbog dijaloškog karaktera,prikladan je poticanje učeničkoggovornog izražavanja i stvaralaštva. Čitanjem po ulogama razvija se osjetljivost za logično, iemocionalno izražajnost dramske riječi. (Karakteristike, po čemu ga prepoznajemo, koliko jezastupljen u čitankama, što se može „s njim „ na satu HJ. )30. Što je strip?- ne mogu naći taj seminar na mailu a i toga nema kod nje u skripti :/strip?Strip je niz naracijom povezanih prizora. Ima sliku , dijaloge, napomene, i bliži je filmu. Stripdolazi od američkog naziva Comic Strip što doslovno znači komična traka. Njegovo postojanjepovezano je sa pojavom masovnih medija. Iako u početku egzistira kao dodatna zabava za čitateljenovina, ubrzo postaje neovisni medij ili kako se voli reći „9 umjetnost.“ Sama forma stripazahtjeva sažeto izražavanje,jer u nekoliko kadrova i s malo teksta, treba ispričati priču. No toupravo potencira majstorstvo scenarista i crtača stripova, jer oni nemaju na raspolaganju dodatnivid izražavanja koje ima film-zvuk. Tako zapravo čitajući stripove, možemo uživati ne samo ulikovno grafički lijepom izražavanju nego i u savršeno odabranim rečenicama i kadrovima kojizapravo pretvaraju“ običan“ strip u remek djela.31. Što je dječji roman, primjeri?Dječji roman je slojevita pripovjedna vrsta dječje književnosti u kojem su glavni likovi djeca sasvim svojim doživljajima,strepnjama i nadama. Odlikuje se pustolovnošću i akcijom. Djecuobilježava neprestan nemir, dinamika, stalno kretanje, radoznalost duha,neprestano traženje ilutanje. Vezana je i igra avanturistička crta, jasnoća i razumijevanje. Prvi roman dječje književnostije Čudnovate zgode Šegrta Hlapića-I.B.M.,1913. Poznati: Vlak u snijega, Emil i detektivi, DružbaPere Kvržice, Ključić oko vrata- Naulić Nikola, Duh u Močvari- anto Gardaš, alisa u zemljičudesa- Levis Caroll.
  • 15. 32. Braća Grimm (osnovno o njima, bajke, jesu li su njihova djela u obveznoj lektiri i koja).Skupljači narodnog blaga bili su Jacob i Wilhelm Grimm. Oni su bajkama prišli etnografski. Odnjih počinje znanstveno proučavanje pučkog blaga. „Bajke za djecu i dom“ (86 bajki i priča) je prvisvezak tiskan 1812. god. Prijelazni oblik iz narodne bajke u umjetničku, a koji još uvijek višepripada narodnoj nego umjetničkoj bajci, obično se naziva književnom narodnom bajkom(Perraultove i Grimmove priče). Tu se narodna bajka ne mijenja, nego dotjeruje. U prvome razreduučenici trebaju pročitati četiri djela. Samo je prvo djelo s popisa lektire obvezno, dok ostala četiribira učitelj. Obavezna je lektira Braće Grimm: Bajke (izbor). Učenici najčešće odabiruCrvenkapicu, Ivicu i Maricu ili Snjeguljicu i sedam patuljaka.33. Andersen (osnovno o njemu, bajke, jesu li su njegova djela u obveznoj lektiri i koja)Hans Christian Andersen je svjetski slavan danski pisac bajki, među kojima su najpoznatije"Snježna kraljica", "Ružno pače", "Mala sirena", "Djevojčica sa žigicama" i druge. Smatra setvorcem danske realistične proze. Umjetnička bajka postavlja u drugi odnos autora, pripovjedača ilikove, a do izražaja dolazi umijeće pripovijedanja i razmjena iskustava.U drugom razredu trebaju pročitati pet djela. Samo je prvo s popisa obvezno, a ostale bira učitelj.Obavezna je lektira Hansa Christiana Andersena: Bajke (izbor). Učenici najčešće odabiruDjevojčicu sa žigicama, Ružno pače i Malu sirenu.34. Što je pustolovni roman, primjeri?Roman za djecu, posebna je vrsta romana i često obiluje pustolovinama. Takve romane nazivamopustolovno-avanturistički roman. Ima tri značajke : romantika prostora, izvanredna situacija iposebna vitalnost lika i odlikuje se jednostavnošću. Primjeri : Hlapić, Zlatko- Jagoda Tuheljka,Vlak u Snijegu, Emil i Detektivi, Koko u Parizu (Kušan), Devetorica Hrabrih (Lovrak).35. Upute koje učitelj daje učenicima vezano uz ponašanje u kazalištu?Da se ne smije donositi hrana i piće, da ne smiju donositi i uz sebe imati mobitele, da ne smijurazgovarati kako ne bi ometali glumce te da nagrade glumce na kraju predstave jednim pljeskom, uvrijeme predstave se ne smije izlaziti van, šuškati, smijati se, pričati…36. Disleksija i čitanje. Kako prepoznati disleksiju. Savjeti učitelju i roditeljima.Disleksija je poremećaj u učenju koji započinje teškoćama pri učenju i čitanju, a kasnije lošimpravopisom. Kognitivne je naravi, genetski je uvjetovana te nije uzrokovana intelektualnimnedostacima. Kada učenik čita, mora slova i riječi prevesti u glasove sa značenjem. Učenje čitanjazahtjeva poznavanje slova. Slova moramo povezati s određenim glasovima. To je povezivanje glasa
  • 16. i slova. Glas i slovo idu zajedno. Nakon što se glasovi povežu zajedno, imamo riječ koja mora imatiznačenje.Specifične teškoće povezane s čitanjem : teškoće u povezivanja grafema s fonemom (slovo -glas), teškoće u povezivanju glasova i slogova u riječi, strukturalne pogreške - premještanje iliumetanje (vrata-trava, novi-vino), zamjene grafički sličnih slova (b-d, b-p, m-n, n-u, a-e, s-z, š-ž,dobar-bodar, bebica-dedica, bili-pili, nema-mene), zamjene fonetski sličnih slova (d-t, g-k, b-p, z-s,drži-trž, brati-prati, grije-krije), zamjene slogova (on-no, ej-je, mi-im, do-od), zamjene riječi -pogađanje (mračni-mačka, dobar-obad), dodavanje slova i slogova (brada-barada, mrkva-markva,brod-borod), ponavljanje dijelova riječi (nasmijanini, ramemena), teškoće u praćenju slovnog ilibrojčanog niza (slon-soln, 12-21), teškoće u slijedu smjera čitanja (gore-dolje, lijevo-desno),vraćanje na već pročitani red, izostavljanje riječi i cijelih redaka, čitanje jedne riječi na nekolikopogrešnih načina.KAKO POMOĆI - SAVJETI RODITELJIMA • shvatiti, razumjeti problem disleksije, treba se dodatno educirati, • ne opterećivati se traženjem uzroka i mogućih "krivaca", • objasniti djetetu problem, uzimajući u obzir njegove mogućnosti shvaćanja s obzirom na dob i sposobnosti, • dati djetetu do znanja da mu želimo pomoći i da smo na njegovoj strani, • pružiti mu osjećaj da vjerujemo u njegove sposobnosti, • okolinu (obitelj, školu, prijatelje) upoznati s djetetovim problemom i potrebama, • ne očekivati previše pomoći od drugih, ali je stalno tražiti, biti spreman na osobni angažman, • dati djetetu psihološku podršku u svladavanju teškoća u vezi sa školom i okolinom, • potražiti pomoć stručnjaka, surađivati s njim i aktivno se uključiti u terapijski proces, • skrbiti se da dijete savjesno izvršava obaveze koje može, • stalno iskazivati razumijevanje, pažnju i ohrabrivanje - ne samo povezano sa školskim obvezama, • biti strpljiv, ne "kažnjavati" ga za nešto što ne može (barem ne onako kako bismo mi željeli), • u odnosima i radu biti kreativan i pozitivan, uporan i dosljedan, • pokušati mu organizirati "režim dana", podjednake uvjete, • povremeno pročitati umjesto njega glasno, da bi razumio, ali i čuo vrednote jezika pri glasnom čitanju, • ne opterećivati ga dodatnim zadaćama i vježbama (dostatne su već školske i logopedske), • truditi se da mu tekstovi i štiva budu privlačni kako bi ga to dodatno motiviralo, • redovito surađivati s učiteljem, napraviti plan djelovanja, • poticati ga na bavljenje različitim aktivnostima kako bi se osjećao uspješnim, • ne očekivati čudo - problem je vrlo složen i zahtijeva puno vremena, strpljenja, pažnje i ljubavi.SAVJETI UČITELJIMA • što ranije uočiti teškoće i biti spreman za pomoć, • pokušati ostvariti što bolju suradnju s roditeljima, • uputiti roditelje da potraže pomoć stručnjaka,
  • 17. • pokazivati razumijevanje za djetetove teškoće, • u radu biti kritičan, ali oprezan i taktičan, • hrabriti ga, poticati i hvaliti i za male uspjehe, • isticati njegova dobra postignuća u drugim područjima, • u radu biti dosljedan, uporan i strpljiv, • utvrditi njegovu razinu znanja i usvojenosti vještina, • pokušati mu prilagoditi vremenski raspored rada, • povremeno mu davati lakše zadatke koje može uspješno riješiti, • koristiti seindividualizacijom u radu, češće mu prilaziti, • u radu koristiti različita sredstva i pomagala, • ne očekivati od djeteta da se uvijek pridržava "naučenog", • dati mu mogućnost temeljite pripreme prije ocjenjivanja, • češće se koristiti načinom provjere znanja koji njemu više odgovara, • raditi s njim dopunski sadržaje u kojima su teškoće najizraženije, • češće provjeravati razinu usvojenosti znanja i vještina - kao motivirajući faktor, • graditi u razredu pozitivno ozračje - pravo na različitost.37. Što je bajka, primjeri?Bajka je osobita književna vrsta kod koje se čudesno i nadnaravno isprepliću sa zbiljskim na takavnačin da između prirodnog i natprirodnog, stvarnog i izmišljenog nema pravih suprotnosti. Usvijetu su najslavnije bajke braće Grimm, Andersena i Oscara Wildea. U hrvatskoj su najslavnijebajke I.B.M. Likovi su od početka do kraja ili dobri ili zli, ili junaci ili kukavice. Fabula ide uvijekka poznatom cilju. Bajke donose sukob dobra i zla, ali dobro uvijek pobjeđuje. Stilske osobinebajke su tipizirane i u pravim formama. Imaju stilizirani početak (bio jednom…). Nema uvoda,pretpostavlja se da se zna. Likovi odmah stupaju u akciju te radnja odmah počinje u stvarnosti. Krajje uvijek …i živjeli su dugo i sretno do kraja života.Primjeri: Snjeguljica i sedam patuljaka, Mala sirena, Ivica i Marica..38. Što je basna, primjeri?Basna, latinski fabula je kratka priča u prozi ili stihovima u kojoj glavnu ulogu životinje, biljke inežive stvari. Prikazuje ih se sa ljudskim osobinama: govornima, karakternim osobinama,sklonostima, težnjama… Najčešće se javljaju likovi poput lisice koja je mudra i lukava, lav jetiranin i vladar, zec je naivan, mrav je marljiv itd.. Autori basna su Ezop,La Fontaine.. Pisane uprozi, jednostavnim i jasnim stilom, humorom. La Fontaine- Mažuranić i Krklec su najpoznatijihrvatski basnopisci. Djeca mlađe dobi bolje prihvaćaju književne tvorevine kao što je basna. Jezikbasne je jednostavan i razumljiv. Svaka basna nosi neku pouku na kraju te su zbog toga veomazastupljene u čitankama.Prvi razred (Basna o hrabrom mišu ,Vuk i konj, Dva jarca, Mače i mišić..)Drugi razred (Vjeverica i vuk, Cvrčak i mrav, Gavran i lisica, Dva miša..)
  • 18. Treći razred (Vuk i psi, Dječak i lažljivac, Pijetao i biser..)Četvrti razred(Telegrafske basne, Labud, rak i štuka, Vuk i pas čuvar...)Primjeri: Zec i kornjača, Vjeverica i vuk, Hrčak i mrav, Telegrafske basne...39. Nastavni plan i program (jezično izražavanje HJ) 1. RAZREDJEZIČNO IZRAŽAVNJETEME1. Slušanje i govorenjeKljučni pojmovi: slušanje i govorenje.Obrazovna postignuča: slušati sugovornika; govoriti, primiti kraću slušnu poruku; saslušati iprimiti dulju slušnu poruku (priče, interpretativno čitanje književnih tekstova).2. Postavljanje pitanja i davanje odgovora (razgovor)KljuČni pojmovi: razgovor, pitanje, odgovor.Obrazovna postignuČa: poštivati pravila pristojnoga razgovaranja (komuniciranja); znatioblikovati pitanje i oblikovati odgovor.3. Stvaranje nizova riječiKljuČni pojmovi: niz riječi.Obrazovna postignuČa: pridružiti nekoj riječi druge riječi na temelju zadanoga poticaja (riječikojima imenujemo odjeću, kojima naglašavamo kakva je odjeća, riječi kojima možemo reći dasunce jako grije itd.).4. Sastavljanje rečenica od zadanih nizova riječiKljuČni pojmovi: niz riječi, rečenica.Obrazovna postignuČa: sastavljati rečenicu od zadanoga niza riječi.5. Dopunjavanje rečenicaKljuČni pojmovi: dopunjavanje rečenica.Obrazovna postignuČa: dopuniti rečenicu riječju koja nedostaje na različitim sintaktičkimmjestima.6. PripovijedanjeKljuČni pojmovi: pripovijedanje.Obrazovna postignuČa: samostalno pripovijedati prema poticaju slike ili niza slika, vlastitaiskustva ili zamišljanja.7. ČitanjeKljuČni pojmovi: tekst, čitanje.Obrazovna postignuČa: čitati i otkriti poruku u pročitanome tekstu; čitati glasno s točnomintonacijom izgovornih cjelina i rečenice; usavršavati vještinu čitanja.
  • 19. 8. PisanjeKljuČni pojmovi: pisanje.Obrazovna postignuČa: samostalno oblikovati kraću pisanu poruku.9. Pisanje - poštivanje pravopisne normeKljuČni pojmovi: veliko slovo na početku rečenice, točka, upitnik, uskličnik.Obrazovna postignuČa: slušanjem određivati rečenične granice i pisati ih u skladu s pravopisnomnormom; uvježbati pisanje i izgovor najčešćih riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije/jeprema popisu riječi. 2. RAZREDJEZIČNO IZRAŽAVANJETEME1. Slušanje sugovornika i govorenje - telefonski razgovorKljuČni pojmovi: govornik, sugovornik.Obrazovna postignuČa: uljudno razgovarati i slušati sugovornika u telefonskome razgovoru;razlikovati razgovor i telefonski razgovor; postavljati pitanja i odgovarati na pitanja.2. Pripovijedanje prema poticajuKljuČni pojmovi: pripovijedanje.Obrazovna postignuČa: oblikovati i ispričati kratku priču prema poticaju; uočavati nejezičnesastavnice u komunikaciji.3. OpisivanjeKljuČni pojmovi: opisivanje, opis.Obrazovna postignuČa: zapažati pojedinosti u promatranju (primjerice predmeta, lika cvijeta...),opisati lik prema planu opisa; opisati predmet prema planu opisa.4. ObavijestKljuČni pojmovi: obavijest.Obrazovna postignuČa: ovladati pojmom obavijesti; oblikovati usmenu i pisanu obavijest.5. Izvješčivanje o prošlome događajuKljuČni pojmovi: usmeno izvješćivanje, prošli događaj.Obrazovna postignuČa: usmeno izvještavati o prošlome događaju bez suvišnih pojedinosti.Nastavni plan i program za osnovnu školu Hrvatski jezik6. Izvješčivanje o obavljenome zadatkuKljuČni pojmovi: izvješćivanje.Obrazovna postignuČa: izvještavati o zadatku, obavljenome ili onome koji će se tek obaviti, držećise kronološkoga slijeda događaja.7. Izražajno čitanje (interpretativno)KljuČni pojmovi: izražajno čitanje.Obrazovna postignuČa: glasno čitati ulomke svakoga obrađenoga književnoumjetničkoga teksta;obratiti potrebnu pozornost na govorne vrjednote jezika.
  • 20. 8. Pisanje čestitke i razgledniceKljuČni pojmovi: čestitka, razglednica.Obrazovna postignuČa: oblikovati pisanu poruku koja se uobičajeno upućuje primatelju kaorazglednica i čestitka; poštivati pravopisnu normu.9. Stvaralačko pisanje - sastavakKljučni pojmovi: sastavak.Obrazovna postignuča: samostalno pisati kraće vezane tekstove - sastavke prema zadanomepoticaju.10. Pisanje - poštivanje pravopisne normeKljučni pojmovi: veliko slovo - višečlana vlastita imena, niječnice, točka, upitnik, uskličnik.Obrazovna postignuČa: osvješćivati i primjenjivati prethodna znanja i vještine; pisati višečlanavlastita imena, niječnicu u skladu s pravopisnom normom; uvježbati pisanje i izgovor najčešćihriječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije/je prema popisu riječi. 3. RAZREDJEZIČNO IZRAŽAVANJETEME1. Slušanje i govorenjeKljuČni pojmovi: samostalni govorni nastup i razgovor.Obrazovna postignuČa: razlikovati samostalni govorni nastup (monolog) od razgovora (dijaloga);uljudno i prikladno sudjelovati u svakodnevnim različitim dijaloškim komunikacijskim situacijama;ostvariti kraći samostalni govorni nastup; zamijetiti ulogu neverbalne komunikacije.2. Sporazumijevanje hrvatskim književnim jezikomKljuČni pojmovi: sporazumijevanje, razgovor, samostalni govor poruka.Obrazovna postignuČa: ovladati pojmovima govornik, sugovornik, slušatelj, poruka.3. PripovijedanjeKljuČni pojmovi: stvarni događaj, nestvarni događaj.Obrazovna postignuČa: razlikovati zamišljeni događaj od stvarnoga; pripovijedati o stvarnome izamišljenome događaju.4. Stvaranje zajedničke priče prema poticajuKljuČni pojmovi i nazivi: zajednička priča prema poticaju.Obrazovna postignuČa: sudjelovati u stvaranju zajedničke priče prema zadanome poticajuoblikujući Nastavni plan i program za osnovnu školu Hrvatski jezik jedan ili nekoliko događaja,poštujući uzročnoposljedične veze.5. ObavijestKljuČni pojmovi: obavijest.Obrazovna postignuČa: razlikovati obavijest kao vrstu teksta čije su sastavnice provjerljive iistoznačne za sve primatelje - ovladati pojmom; oblikovati kraću obavijest.
  • 21. 6. Izvješčivanje o obavljenome zadatkuKljuČni pojmovi: izvješčivanje.Obrazovna postignuČa: izvještavati o obavljenome zadatku držeći se kronološkoga slijedadogađaja.7. Stvaralačko pisanje - oblikovanje kraEega sastavkaKljuČni pojmovi: uvod, glavni dio, zaključak u sastavku.Obrazovna postignuČa: oblikovati i pisati sastavak uz poticaj i bez njega.8. Čitanje po ulogamaKljuČni pojmovi: čitanje po ulogama.Obrazovna postignuČa: izražajno glasno čitati dramski tekst (igrokaz) poštujuči vrjednotegovorenoga jezika; sudjelovati u dramskim improvizacijama.9. RaspravaKljuČni pojmovi: rasprava, raspravljanje.Obrazovna postignuČa: sudjelovati u raspravi poštujući uljudbena pravila; pridržavati se teme,poštujući tuđe i iznoseći vlastito mišljenje.10. Pisanje - poštivanje pravopisne normeKljuČni pojmovi: veliko slovo (višečlana vlastita imena voda, gora, naseljenih mjesta u zavičajupoznatih učeniku), skupovi ije/je u poznatim umanjenicama i uvečanicama, č i ć u umanjenicama iuvečanicama, kratice.Obrazovna postignuČa: osvješčivati i primjenjivati prethodna znanja i vještine; pisati veliko slovovišečlanih vlastitih imena voda i gora, naseljenih mjesta u zavičaju poznatih učeniku u skladu spravopisnom normom; uvje.bati pisanje i izgovor najčešćih riječi u kojima se pojavljuju glasovi č,ć, đ, dž, ije/je prema popisu riječi. 4. RAZREDJEZIČNO IZRAŽAVANJETEME1. PripovijedanjeKljuČni pojmovi i nazivi: pripovijedanje.Obrazovna postignuČa: tečno i samostalno pripovijedati o stvarnome i zamišljenome budućemdogađaju.2. Sažimanje pripovjednih tekstovaKljuČni pojmovi: događaj, sažimanje, sažetak.Obrazovna postignuČa: zamječivati i izdvajati događaj u pripovjednome tekstu i važne pojedinostiu događaju; sažeto prepričavati događaj uključujući bitne pojedinosti za razumijevanje teksta;samostalno oblikovati sa.etak.3. Samostalno stvaranje pričeKljuČni pojmovi: sastavak, događaj, likovi.Obrazovna postignuČa: samostalno stvarati priču prema ponuđenomu sažetku; samostalno pisatisastavak (stvaralačko pisanje).
  • 22. 4. OpisivanjeKljuČni pojmovi: stvaran opis, slikovit opis.Obrazovna postignuČa: razlikovati stvaran i slikovit opis; opisivati prema planu (usmeno i pisano).5. SporazumijevanjeKljuČni pojmovi: govorno i negovorno sporazumijevanje.Obrazovna postignuČa: razumjeti govorenu I negovorenu poruku; samostalno oblikovati govornu inegovorenu poruku; uočiti i prepoznati vrjednote govorenoga jezika; uočiti i prepoznati nejezičneelemente u sporazumijevanju (pokreti).6. Pisanje - pismoKljuČni pojmovi: pismo.Obrazovna posignuČa: pisati pismo poštujući uljudbena pravila i formu.7. Izražajno čitanjeKljuČni pojmovi: rečenična intonacija, rečenični naglasak.Obrazovna postignuČa: izražajno čitati i razumjeti pročitano; glasno čitati poštujući rečeničninaglasak i intonaciju te ostale vrjednote govorenoga jezika.8. RaspravaKljuČni pojmovi: raspravljanje, rasprava.Obrazovna posignuČa: sudjelovati u raspravi poštujući uljudbena pravila; pridržavati se temeizražavajući svoje osjećaje i raspoloženje.9. Pisanje - poštivanje pravopisne normeKljuČni pojmovi: veliko slovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena na -ov, -ev, -in); kraticepoznatijih višečlanih naziva.Obrazovna posignuČa: pisati osvješćivati i primjenjivati prethodna znanja i vještine; pisati velikoslovo (posvojni pridjevi od vlastitih imena -ov, -ev, -in) u skladu s pravopisnom normom; uvježbatipisanje i izgovor najčešćih riječi u kojima se pojavljuju glasovi č, ć, đ, dž, ije/je prema popisu riječi;pisati kratice poznatijih višečlanih naziva.Imenice, glagoli, pridjevi, upravni govor,…. u kojem se razredu uče. Znati definicije.Imenice su riječi kojima imenujemo bića, stvari i pojave. Dijele se na vlastite i opće. Općeoznačavaju skup predmeta koji imaju neke zajedničke osobine. Osobne ili vlastite služe kao imesvakom pojedinom čovjeku, životinji, zemljopisnim pojmovima. Uče se u drugom razredu, akasnije se proširuje znanje o njima.Glagoli su promjenjiva vrsta riječi kojima izričemo radnju i zbivanje. Uče se u trećem razredu.razlikovati glagole kao riječi kojima izričemo što tko radi ili što se događa; prepoznati glagol urečenici prema pitanjima što netko radi, što se događa.Pridjevi su riječi koje dodajemo imenicama, a odgovaraju na pitanja kakvo je što (opisni), čije ješto(posvojni). Uče se u trećem razredu. razlikovati pridjeve kao riječi koje opisuju imenicu iodgovaraju na pitanje – kakvo je što, čije je što.Upravni govor je točno navođenje (zapisivanje) nečijih riječi. Uči se u četvrtom razredu, učerazlikovati upravni od neupravnog govora; služiti se upravnim i neupravnim govorom u govorenju ipisanju.
  • 23. 40. Domaća zadaća• Polaskom u prvi razred djeca se prvi put susreću s pojmom domaće zadaće. Domaća zadaća je važna komponenta u procesu poučavanja i usvajanja znanja.• Pisanje domaće zadaće je za većinu djece posljednja na popisu stvari koju bi željeli raditi, a spada negdje u kategoriju čišćenja sobe. Zato će takav mučenički čin pokušati izbjeći pod svaku cijenu, pa i cijenu sukoba koji obično završava suzama, kaznama ili zabranama.Od domaće zadaće se može očekivati:• da je u skladu s uzrastom pojedinog djeteta i njegovim sposobnostima• da vodi računa o učenikovim obvezama poslije nastave kao što su sport, posao sa skraćenim radnim vremenom i kućne obveze• da vodi računa o tehnologiji kao što su računala, E-mail i Internet, pazeći da učenici koji nemaju pristup ovoj tehnologiji nisu time oštećeni• da je pregledana na vrijeme i detaljno, kako bi učenici redovno dobivali povratnu informaciju.Vrste domaćih zadaćaPostoje tri osnovne vrste domaćih zadaća:- praktične vježbe- pripremni uradak- prošireni radoviPraktične vježbe omogućavaju učenicima primjenu novih znanja ili preispitivanje, obnavljanje iutvrđivanje novostečenih vještina. Primjeri takvih vježbi su zapamćivanje vježbanje pisanja zadanihriječi, pisanje sastavaka i čitanje za razonodu.Pripremni uradak omogućava učenicima prikupljanje dodatnih informacija iz obrađene nastavnejedinice kako bi se bolje pripremili za buduće lekcije, kao na primjer prepoznavanje vrsta riječi,pisanje velikog slova.Prošireni radovi ohrabruju učenike da sami tragaju za znanjima koristeći maštu i snalažljivost. Oviradovi mogu uključiti pisanje kritike na knjigu, analiziranje lokalnih vijesti ili prikupljanjeinformacija s Interneta (karakteristično za četvrti razred).Zadaća djetetu omogućava:-da ponovi i uvježba ono što je učilo u školi,- da se pripremi za sljedeći radni dan,- da detaljnije prouči sadržaj koji se obrađivao u školi,- da znanja iz različitih područja objedini u jednoj zadaći (npr. nekom sastavu ili projektu),- da se nauči koristiti literaturom,- da se nauči samostalnosti u radu,- da stekne samodisciplinu i osjećaj odgovornosti. Pisanje domaćih zadaća je obaveza djeteta i onoju mora samostalno izvršavati bez obzira radi li se ona njima ili ne.- Učitelj ima veliku ulogu u kreiranju domaćih zadaća.- Zadaća mora biti dobro osmišljena , svrsishodna i dozirana prema uzrasnim mogućnostimaučenika.
  • 24. - Često puta zadaća se mora prilagoditi i individualnim sposobnostima pojedinih učenika.- Dijete treba samostalno pisati domaću zadaću. Ukoliko vaš učenik pokaže da mu je pomoćpotrebna, pomognite mu i to na način da ga ostavite na dopunskoj.- Ukoliko više učenika nije razumjelo ili nije znalo napisati zadaću preispitajte mogućnost da stepogriješili i dali pretešku ili nerazumljivu zadaću.Organizacija domaće zadaće obuhvaća:- zadavanje zadaće - precizno, jasno- samostalni uradak zadaće kod kuće- provjeravanja u školi41. Nastavni plan i program (posebno str. 25 – Zadaće svih sastavnica nastavnoga predmeta)ZADAĆEZadaće svih sastavnica nastavnoga predmeta određene su s obzirom na to kako pojedina sastavnicapridonosi ostvarivanju temeljnoga nastavnoga cilja.Zadaće nastavnoga područja hrvatski jezik:• osposobljivanje učenika za uspješno snalaženje u svakodnevnim priopćajnim situacijama;• ovladavanje jezičnim sredstvima potrebnim za uspješnu komunikaciju;• osvješćivanje potrebe za jezičnim znanjem;• suzbijanje straha od jezika;• osvješćivanje razlika između standardnoga jezika i zavičajnih idioma;• postupno usvajanje hrvatskoga jezičnog standarda.Radi usklađivanja programskih zahtjeva sa zakonitostima jezično-intelektualnoga razvoja, znatno jesvrhovitije učenika od prvoga do četvrtoga razreda osposobljivati za praktično služenje hrvatskimjezikom, posebno jezičnim normama, nego ga učiti jezikoslovnim pojmovima te normama ipravilima na teorijskoj razini.Zadaće nastavnoga područja jezično izražavanje:• razvoj sposobnosti izražavanja doživljaja, osjećaja, misli i stavova;• stvaranje navika uporabe pravogovornih (ortoepskih) i pravopisnih (ortografskih) norma;• ostvarivanje uspješne usmene i pisane komunikacije.Zadaće nastavnoga područja književnost:• spoznavanje i doživljavanje, tj. primanje (recepcija) književnih djela;• razvijanje osjetljivosti za književnu riječ;• razvijanje čitateljskih potreba;• stvaranje čitateljskih navika;• osposobljivanje za samostalno čitanje i primanje (recepciju) književnih djela.
  • 25. Zadaće nastavnoga područja medijska kultura:• osposobljivanje za komunikaciju s medijima: kazalištem, filmom, radijem, tiskom, stripom, računalom;• primanje (recepcija) kazališne predstave, filma, radijske i televizijske emisije;• osposobljivanje za vrjednovanje radijskih i televizijskih emisija te filmskih ostvarenja.42. PPT u nastavi hrvatskog jezika.Power Point prezentacija nudi različite mogućnosti, ali postoje određena pravila kojih bi se trebalopridržavati ukoliko želimo izraditi kvalitetnu prezentaciju.a) Kratak sadržajBilo bi dobro na početku prezentacije napravite kratki pregled samog sadržaja prezentacije,možemo reći da bi na taj način izradili prethodni slajd na kojem ćemo istaknuti sve podnasloveodabrane teme. Bitno je da se upravo taj poredak nastavnih tema prati sve do kraja prezentacije.b) Struktura slajdovaKad govorimo o strukturi slajdova važno je istaknuti onu dobru, ali isto tako potrebno je ukazatikakva je to loša struktura slajdova.Dakle, dobra struktura slajdova podrazumijeva: - korištenje 1-2 slajda po minuti prezentacije - pisanje u formi natuknica, ne u čitavim rečenicama - 4-5 točke po slajdu - izbjegavanje “rječitosti”, odnosno korištenje samo ključnih riječi i fraza - ne prikazivanje previše informacija istovremenoc) FontoviPotrebno je koristiti najmanje font veličine 18, kako bi tekst bio lako čitljiv. Bilo bi dobro koristitirazličite veličine fontova za glavni i sporedni dio teksta, odnosno za dio koji želimo naglasitikoristiti ćemo veća slova, dok neke manje bitne činjenice ćemo prikazati manjom veličinom slova.Također je važno spomenuti da je preporučljivo koristiti standardne vrste fontova koji su lakočitljivi, kao što su Times New Roman ili Arial.d) BojaKod biranja boje fonta najvažnije je odabrati boju koja je kontrastna s pozadinom, kao naprimjer,plava slova na bijeloj pozadini. Također, je potrebno koristiti boju koja prati logiku strukture( svjetlo plavi naslov i tamno plavi tekst ). Koristiti boju možemo kako bi naglasili neki bitan dio,
  • 26. činjenicu, definiciju ili slično, ali važno je napomenuti da to treba biti povremeno, odnosno neprečesto.e) PozadinaKod odabira pozadine bitna je njezina jednostavnost i boja, koja bi trebala biti svjetlijih nijansi.Osim toga, istu pozadinu treba koristiti kroz cijelu prezentaciju i na taj način zaokružili odabranunastavnu temu.f) PravopisKad učitelj priprema radne listove, ispite, zadatke, plakate, pa tako i prezentaciju, važno je voditiračuna o pravopisu. Prije samog izlaganja prezentacije potrebno je pregledati prezentaciju i ispraviligreške, ukoliko ih ima.g) ZaključakZaključak je, u svakom slučaju, nezaobilazna točka. To je trenutak kada se cjelina zaokružuje. Zatoje potrebno ga naglasiti, jer učenici će zasigurno zapamtiti vaše zadnje riječi o obrađenoj nastavnojtemi.Prezentaciju možemo završiti nekim pitanjem ili slajdom za pitanja, te na taj način potaknuti naraspravu.43. Pano u nastavi hrvatskog jezika.Kod izrade panoa potrebno je zadovoljiti neke preduvjete kao npr. stalna učionica u kojoj seodržava nastava, kvalitetna podloga načinjena od pluta ili debele tkanine i na kraju spremnost ikrativnost učitelja pri samoj izradi panoa. Slike na panou ne stoje pred učenicima samo nekolikominuta kao slike na ploči koje se moraju brisati zbog nedostatka prostora, već ostaju prisutne jošdugo na zidu, tijekom trajanja cijele nastavne teme koja se obraduje. Tijekom tog vremenskogperioda kada određena informacija stoji izložena na panou, učenici imaju vremena svoj rast uznanju pratiti na panou: od trenutka kada im je sve novo pa sve do završetka nastavne teme kada sestečeno znanje ponavlja i povezuje s drugim područjima. Pano u učionici bit će to bogatiji što je unjegovu nastajanju učenik više sudjelovao. Nije ni svako gradivo primjereno za izlaganje na panou,pa treba odvagnuti koji će sadržaji zaista obogatiti nastavu.Obrazovna uloga panoa
  • 27. Sadržaje na panou možemo podijeliti na one vezane uz aktualno nastavno gradivo, vezane uzaktualni dogadaj i vezane uz opće teme iz predmeta. Uz obrazovne sadržaje koje pano pružaparalelno se ostvaruju i funkcionalni i odgojni zadaci nastave.a) Sadržaji vezani uz aktualno gradivoObrazovni karakter panoa posebno se ističe ako je sadržaj na panou vezan uz gradivo koje setrenutno obraduje u nastavi. Pano je, u biti, pomoćna ploča koja je u ovom trenutku nedovoljnoiskorištena, dok se ona klasična i previše koristi. Sadržaje koji su važniji i koji se protežu i koristekroz cijelu nastavnu temu poželjno je staviti na pano da budu dostupni u svakom času. A budući dasadržaji na panou stoje duže izloženi od onih na školskoj ploči, dogada se redovito da s vremenomučenici podsvjesno prihvaćaju odredene sadržaje, iako ih možda ne razumiju do kraja. Zato je napanou uvijek poželjno dati koju informaciju više nego što je to planom i programom predviđeno ipustiti je da stoji na panou.b) Sadržaji vezani uz aktualni događajUčenicima treba približiti predmete, na način da ih upoznamo sa značajnim osobama iz povijestikoji su važni za određeno područje, zatim s nekim važnim datumima i obljetnicama, s dodjelomsvjetskih nagrada i slično. I najmanji osvrt na aktualne događaje može motivirati učenike iosuvremeniti nastavu. Ovakvom radu s panoima posebno pogoduje podjela referata pojedincima ilimanjim grupama učenika.c) Sadržaji vezani uz opće temeU ovu cjelinu spadaju ostali brojni sadržaji koji nisu direktno vezani uz aktualno gradivo ili nekidogadaj. Tu se misli općenito na informacije o novostima u svijetu odabranog predmeta,zanimljivosti, nagrade, zabavne igre, vezu s ostalim predmetima i/ili znanostima i slično.44. Plakat u nastavi hrvatskog jezika.Plakat je komad papira koji se lijepi na zid, stup ili pano, a može služiti u različite svrhe i bitirazličitih veličina.Plakat služi za ponavljanje određenog gradiva, izrazivanje kreativnosti učenika ili kao rezultatistraživačkog rada.Kako bi plakat bio valjan potrebno je slijediti neka određena pravila:
  • 28. a) Bitne osobine plakata su: čitljivost, preglednost i dopadljivost .Čitljivost uključuje veličinu i vrstu slova: · naslov plakata mora biti čitljiv s udaljenosti od najmanje 2 metra, · podnaslov i tekst moraju biti čitljivi s udaljenosti od najmanje 1,5 metar, · za tekst su čitljivija mala tiskana slova, · treba izbjegavati različite tipove slova, podvlačenje slova i sjenčanje.Preglednost znači da tema mora biti obrađena sustavno i u logičnom slijedu: uvod, opis, razrada izaključak.Dopadljivost predstavlja kompoziciju plakata koja zahtijeva pravilan raspored elemenata plakata iobuhvaća: naslov, tekst, slike, podatke o autoru i sl.b) Osnovni elementi plakata su: · naslov (mora biti uočljiv i zauzimati središnji položaj), · tekst (obrađena građa), · fotografije, crteži, tablice i grafički prikazi (ispod svakog prikaza objašnjenje štopredstavlja), · podaci o autoru (lijeva strana plakata u donjem dijelu), · estetski elementi (boja, međuprostor, okvir, rubovi, stil), · poželjan je kontrast boja podloge i boje teksta, tople boje privlače, hladne odbijaju, bojamože biti u funkciji teme (pr. obrada jeseni – žutosmeđa), · međuprostor mora biti usklađen s dijelovima plakata i može se ispuniti bojom ili tekstom, · okvir i rubovi trebaju biti usklađeni – treba paziti na udaljenost elemenata plakata odsamoga ruba, · stil – treba se truditi biti originalan i koristiti zanimljiva rješenja,
  • 29. · količina slova (teksta) – pojedinačni tekst može imati najviše 15 redova, a sveukupni tekstoko 500 riječi (najviše do 1500).c) Cilj izrade plakataPrema dogovoru što se plakatom želi postići, ciljevi su različiti:· samostalnim istraživanjem doznati više o zadanoj temi i proširiti svoje znanje uz usvajanje novihčinjenica o temi koja se obrađuje,· razviti znatiželju i sposobnost uočavanja bitnih činjenica vezanih za temu te pravilan odabir zaplakat, · potaknuti učenje na zabavan način, uz puno volje i mašte, · razviti osjećaj za kreativnost u odabiru materijala i izradi plakata, · plakatom izraziti osjećaje, odnosno iskazati svoj doživljaj zadane teme, · temu obraditi sadržajno, sustavno i pregledno.45. Slušanje u nastvi hrvatskog jezikaPod slušanje u nastavi hrvatskog jezika spadaju učenikovo slušanje različitih zadataka u nastavihrvatskog jezika, učiteljevo slušanje učenikovih odgovora na pitanja ili postavljene zadatke,učiteljevo slušanje učenikovih pitanja,prijedloga,dvojbi,promišljanja,radosti,nesigurnosti,teškoća isvih ostalih njihovih unutarnjih previranja u svezi s nastavnim procesom.Na uopćenoj,didaktičkoj razini možemo govoriti o slušanju u procesu odgoja i obrazovanja kao onesvjesnom slušanju, o djelomičnom slušanju (tipično kod nemotiviranih učenika),te o aktivnomslušanju.Govoreći o uvođenju djeteta u svijet glazbe,Antun Čelar navodi dvije temeljne faze,koje se moguprimijeniti i prilikom slušanja književne umjetnosti. To su: a) Predsvjesna faza tokom koje se u svijesti djeteta skupljaju različiti utisci o glazbi i traje od rođenja do 9.ili 10. godine života. b) Faza osvještavanja pojmova NE ZNAM DAL JE OVO BITNO ( vise mi se cini da nije)
  • 30. Potrebna su višekratna slušanja i višekratna čitanja istog teksta kako bi se prodrlo u njegovuslojevitost,ljepotu i snagu. Zadaci slušanja u književnosti usmjereni su na doživljavanje ispoznavanje umjetničkog bića teksta. Ipak,samim se čitanjem ne prenosi potpuno primanjeprenesenih značenja i drugih odnosa uspostavljenih u književnom tekstu. Zato je potrebnokombinirati slušanje i čitanje (naglas i u sebi). Slušanjem se razvijaju jezične djelatnosti i u ostalimnastavnim područjima (govorenje i pisanje). Slušanje je također i bitna sastavnica u nastavigramatike i pravopisa (npr. kod diktata),i u nastavi medijske kulture.46. Igre u nastavi hrvatskog jezika