SAŽETAK MONITORINGA U SKLADU SA OKVIRNOM DIREKTIVOM O VODAMA ( poglavlje 4 i 5)

1. SAŽETAK MONITORINGA U SKLADU
SA OKVIRNOM DIREKTIVOM O
VODAMA
(poglavlje 4 i 5)
Danijela Mavrić

2. 4. RAZVOJ PROGRAMA MONITORINGA PODZEMNIH
VODA
Principi za izradu i funkcioniranje programa monitoringa
podzemnih voda:
 Monitoring treba biti izrađen na bazi poznavanja sistema
podzemnih voda
Sl. 1 – Definicija konceptualnog modela

3. Sl. 2 - Program monitoringa na bazi konceptualnog modela
Obujam monitoringa koji se traži biti će proporcionalan
težini i kompleksnosti određivanja (a) statusa tijela ili grupe
tijela podzemne vode (b) prisutnosti nepovoljnih trendova i
(c) posljedicama eventualnih pogrešaka pri ovom
određivanju.

4.  Osiguranje isplativog razvoja mreže monitoringa
podzemnih voda
Zemlje članice mogu imati mreže koje se sastoje od mnoštva
tipova lokacija npr. od povremeno korištenih privatnih bunara pa
do intenzivno eksploatiranih vodozahvata za javnu opskrbu vodom
 Osiguranje kvalitete provođenja monitoringa i analize
podataka
Karakterizacija tijela podzemnih voda
Monitoring kvantitativnog statusa:
 Cilj monitoringa
1. Raspoloživa količina vode
2. Ukloniti negativne utjecaje
3. Ukloniti negativne posljedice
 Izrade mreže monitoringa nivoa vode

5. Monitoring kemijskog statusa i trendova zagađivača:
 Cilj monitoringa
Glavni ciljevi monitoringa kvalitete podzemnih voda su:
A – davanje informacija koje se mogu koristiti za klasifikaciju
kemijskog statusa tijela
B – ustanovljavanje prisutstva bilo kakvih značajnih rastućih trendova
koncentracije zagađivača u tijelima podzemnih voda kao i
promjenu smjera trenda tj. snižavanje.
Sva tri kriterija moraju biti ispunjena kako bi podzemno vodno tijelo
imalo dobar kemijski status.
Klasifikacija kemijskog statusa podzemno vodnog tijela se odnosi
samo na koncentracije supstanci koje se unose u podzemne vode
uslijed djelovanja ljudskih aktivnosti.
 Nadzorni monitoring
 Operativni monitoring

6. Sl.3 – Nadzorni i operativni monitoring
 Gdje, kada i što promatrati?
Selekcija lokacija monitoringa će zavisiti od razvoja KM.
Za potrebe nadzotnog monitoringa Direktiva zahtijeva da se
upotrebljava ključni set parametara, a to su: sadržaj kisika, pH
vrijednost, vodljivost, nitrat i amonijak.
Svaka zemlja članica ima određenu učestalost koju smatra
odgovarajućom za neke hidrogeološke okolnosti kao i frekvencije
određene na bazi ponašanja različitih zagađivača.

7. Monitoring zaštićenih
područja
Zahtjevi za
izvještavanjem:
 Procjena kemijskog
i kvantitativnog
statusa
Sl. 4 – Testovi za utvrđivanje kemijskog statusa
podzemnog vodnog tijela

8. 5. NAJBOLJA PRAKSA I SET POMOĆNIH
SREDSTAVA
Opći vodič za optimizaciju programa monitoringa:
 Stavke za razmatranje
 Izrada konceptualnog modela
 Osiguranje/kontrola kvalitete rezultata
Najbolja praksa i set pomoćnih sredstava za monitoring
površinskih voda:
 Ciljevi monitoringa
 Cjelokupna procjena ekološke kvalitete
 Lokacije vodnih tijela koje treba promatrati
 Rizik, točnost i pouzdanost procjene statusa površinske i
podzemne vode

9. Rizik od neispunjenja okolišnih ciljeva kvalitete
Rizik od pogrešne klasifikacije statusa vodnog tijela
Sl. 5 – Klasifikacija monitoring stanica
Nadzorni monitoring površinskih voda:
◊ Broj i lokacija monitoring stanica
◊ Učestalost monitoringa
◊ Operativni monitoring površinskih voda

10. Najbolja praksa i set pomoćnih sredstava za monitoring
podzemnih voda:
 Opis pristupa konceptualnog modela
Testiranje modela treba biti zasnovano na kalkulacijama balansa
voda. Ako model točno oslikava stvarni hidrološki sistem, očekuje se
da je pražnjenje sistema izbalansirano dugoročnim prihranjivanjem
podzemnih voda.
Sl. 6 – Jednostavni konceptualni model podzemne vode

11. ◊ Monitoring kemijskog statusa
Sl. 7 – Primjeri parametara
Procjena prirodnog stanja kemijskog sastava podzemnih voda
Izrada mreže monitoringa za određivanje kemijskog sastava
podzemnih voda
Razvoj monitoringa uključuje izbor i određivanje lokacija
monitoringa, učestalost trajanja monitoringa, procedura,
obrada uzoraka i analitičkih zahtjeva.

12. Izbor stanica monitoringa i njihova gustoća u odnosu na rizik
Pristupi za utvrđivanje učestalosti monitoringa u relaciji sa
karakteristikama tijela podzemnih voda i ponašanjem
zagađivača
Sl. 8 – Učestalost uzimanja uzoraka podzemnih voda
Intruzija/procjeđivanje

13. LITERATURA
 Zajednička strategija implementacije
okvirne direktive o vodama
(2000/60/EC)
Vodič Br. 7
Monitoring u skladu sa Okvirnom
Direktivom o Vodama
European Communities 2003