Prezentacija za predavanje 3.7.2017.

1. Primjeri IKT-a alata u
poučavanju Sociologije i
Politike i gospodarstva

2. Važne uvodne napomene:
• Nakon predavanja slijedi
pauza! ;)
• Sve što pričam je dostupno
online – link na kraju
predavanja 

3. Osnovni biografski podaci
• prof. Povijesti i Sociologije
(FFZG)
• Srednja škola Čakovec
• Povijest
• Sociologija
• Politika i gospodarstvo
• Građanski odgoj i obrazovanje
• u obrazovanju radim od jeseni
2005. godine
• Udruga za edukaciju i
promicanje ljudskih prava

4. www.povijest.net
Od 2006. godine uređujem digitalni časopis u čijem je radu sudjelovalo više od 140
suradnika

5. #stanje_stvari

6. Digitalni urođenici
(digital natives)

7. #1
#2
#3

8. Izvještaj Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti za prvo tromjesječje 2016. godine

9. Gutenberg je uz
nekoliko pozajmica i
vjerojatno nakon
profitabilnog tiskanja
crkvenih indulgencija
do 1455. godine
otisnuo oko 180 kopija
Biblije.
Brzo slanje poruke preko Atlantika je bila prava komunikacijska
revolucija. Poruka je brodom putovala oko 10 dana, a polaganjem
transatlantičkog telegrafskog kabela poruka se prenosila znatno kraće.
Nakon više neuspjelih polaganja prva poruka preko bakrenih žica je
prošla na današnji dan 1858. godine. Američki predsjednik je razmijenio
pozdrave s britanskom kraljicom Viktorijom. Za slanje 98 riječi kraljice
Viktorije bilo je potrebno 16 sati. Zbog loše izolacije i teških podmorskih
uvjeta kabel nije izdržao niti mjesec dana uporabe.

10. Svijet = umrežen
Škola ≠ analogna
Alijenacija

11. Istraživanje EU
• Europska je komisija tijekom 2011. i 2012. godine provela
online istraživanje o stanju korištenja IKT-a u Europi
• Sudjelovalo je više od 190 000 učenika, učitelja i ravnatelja iz
31 države uključujući Hrvatsku
• U Hrvatskoj je u istraživanju sudjelovalo 54% škola
(sudjelovanje minimalno znači da je upitnik ispunio 1 učenik,
1 učitelj i 1 ravnatelj).
• Izdvojeni općeniti i prosječni podaci za Europsku uniju su
sljedeći:

12. 1. IKT INFRASTRUKTURA
• Prosjek EU je 3-7 učenika po računalu (dvostruko povećanje od
2006. godine). Broj učenika po računalu se smanjuje sa starošću
učenika. Hrvatski prosjek prema tom računu je bio 5-12. 2/3
računala su smještena u informatičkim učionicama
• 90% učenika ima pristup širokopojasnom internetu
• ravnatelji i učitelji smatraju da je nedovoljna IKT oprema najveća
prepreka premda na EU razini nema korelacije između dostupne
opreme i njenog korištenja od učenika
• U Hrvatskoj 15% učenika predmetne nastave gotovo nikada ne
koristi računalo dok je taj postotak u gimnazijama 27% i u
strukovnim školama 12%
• Na tjednoj razini u Hrvatskoj čak 45% učenika predmedne nastave
koristi vlastiti mobitel za učenje. U gimnazijama 60% i u stručnim
školama 56%.

13. 2. POUČAVANJE UZ IKT
• Učitelji su upoznati s IKT-om, ali ga još uvijek u najvećoj mjeri koriste za pripremu nastave
(ograničeno korištenje u nastavi i komunikaciji s roditeljima). Najviše se na svim razinama
koriste računalne prezentacije.
• EU prosjek korištenja IKT-a u nastavi je nekoliko puta mjesečno. U OŠ i gimnazijama prosjek
je 32%, a u strukovnim školama je 50%. U Hrvatskim OŠ je 41%, u gimnazijama 39% i u
strukovnim školama 49%.
• Unutar EU prosjeka učenici rijetko i gotovo nikad nemaju prilike izvoditi vježbe, online
testove ili kvizove, simulacije i dr. Korištenje IKT-a je svedeno na njegovo korištenje kod
kuće što dovodi do toga da se neformalno učenje događa izvan škole i da je upravljano
samostalno učeničkim interesima. Hrvatska je na samom dnu dostupnosti IKT-a učenicima
i nastavnicima tijekom nastave.
• Učitelji imaju pouzdanje u korisnost korištenja IKT-a i koriste ga češće. Samo 25-30%
učitelja je prošlo kroz neki oblik obaveznog usavršavanja u korištenju IKT-a. Većina učitelja
se samostalno educira. Što učitelji imaju više pouzdanja u korištenje IKT-a to više sudjeluju
u profesionalnom razvoju i troše vrijeme na usavršavanje. To posljedično dovodi do
povećanja korištenja IKT-a na svim razinama.
• 30% učenika koristi digitalne udžbenike i multimediju jednom ili više puta tjedno.

14. 3. ŠKOLSKE POLITIKE, STRATEGIJE,
PODRŠKA I STAVOVI
• U 50% škola postoje propisi oko korištenja IKT-a općenito ili za
pojedine nastavne predmete. Holistički formalizirane školske politike
korištenja IKT-a su prisutne u oko 20% škola. Tu prednjače Danska,
Turska i Slovenija dok su u ispod prosjeka u Austriji, Hrvatskoj, Italiji i
Grčkoj.
• U velikoj većini ravnatelji i učitelji se slažu oko potrebe uključivanja
IKT-a u obrazovni sustav te oko važnosti IKT-a za kvalitetno
obrazvanje, rad i život u 21. stoljeću.
• U Hrvatskoj više od polovice ravnatelja osnovnih i srednjih škola drži
da je razlog slabog korištenja IKT-a pedagoški (nedovoljna
obrazovanost učitelja, nedostatak podrške i pedagoških modela).
Sličnog su mišljenja i učitelji. Tu se ne razlikujemo od prosjeka EU.
• Većina učenika se slaže oko pozitivnog utjecaja IKT-a na atmosferu u
učionici te na različite procese učenja.

15. Preporuke EU komisije
1. Jačanje infrastrukture (broja računala i širokopojasnog
pristupa),
2. Jačanje pedagoške ekspertize o korištenju IKT-a u školama,
3. Pojačajni profesionalni razvoj učitelja o efikasnom korištenju
IKT-a.
* Vrijedi napomenuti da je Komisija uočila i istaknula činjenicu
da se potencijalno može iskoristiti podatak da učenici sve češće
svoje mobilne uređaje nose u školu i koriste ih u razne svrhe
uključujući i obrazovne.

16. Strategija znanosti, obrazovanja i
tehnologije
„Dinamičan razvoj i primjena informacijske tehnologije i
komunikacijskih mogućnosti korjenito mijenjaju paradigme učenja
i obrazovanja, s teško predvidivim utjecajima i posljedicama na
buduće načine stjecanja, prijenosa i primjene znanja, vještina,
vrijednosti i stavova. Strategija predviđa mjere za razvoj i širenje
primjene e-učenja, uvođenje ekspertnih sustava za poučavanje te
drugih suvremenih metoda poučavanja utemeljenih na
informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji, i to na svim razinama i
u svim vrstama obrazovanja. Razvijat će se i organizirati otvoreni
obrazovni sadržaji i pomagala sa slobodnim pristupom.“

17. Teorija i praksa
• stare teorije poučavanja poput biheviorizma, kognitivizma i
konstruktivizma nisu mogle predvidjeti koliko će nove
tehnologije i umrežavanje utjecati na procese poučavanja
• Novije teorije:
• Teorija konektivizma
• Heutagogija
• Rizomatsko učenje

18. Teorija konektivizma
• Siemens, George. Tittenberger, Peter. Handbook of Emerging
Technologies for Learning. University of Manitoba, 2009.
• Stalni dotok novih informacija  nužno donošenje odluka o
važnosti bitnih i nebitnih informacija (vrednovanje
informacija je samo po sebi već proces učenja)
• U velikoj količini informacija koje se ne mogu usvojiti
vrijedna vještina je uočavanje poveznica među područjima,
idejama i konceptima
• Umrežena tehnologija izmješta učenje u osobne zajednice za
učenje posredstvom računalnih veza i društvenih mreža.
• Konektivizam smatra da je danas važnije da učenici znaju
gdje pronaći znanje umjesto da ga internaliziraju (usvoje).
Znanje danas nije samo u ljudima već i u uređajima i mreži.

19. Heutagogija
• Australci Hase i Kenyon su 2001. godine oblikovali termin
heutagogija (grč. ευρετικός – otkriti, izumiti, pronaći) za samo-
regulirano (ili samostalno) učenje u kojem onaj koji uči sam bira
što i kako uči  učenje za 21. stoljeće
• Danas su informacije široko dostupne i nestaje potreba za
posredovanjem pri njihovom transferu
• Učitelj je taj koji priprema materijale, a učenik preuzima proces
oblikovanja učenja. Učenik raspravlja o daljnjem tijeku aktivnosti
s učiteljem i na taj način ne mogu jednostavno zaobići kritična
pitanja ili nešto što im nije previše zanimljivo. Učenik traži
povratne informacije od kolega i učitelja.

20. Rizomatsko učenje
• Rizom je tip podzemnog stabla kod višegodišnjih zeljastih
biljaka, nije čvrsto ukorijenjen već se proteže i grana u raznim
smjerovima. Nema centar niti stvarni kraj.
• Postmodernisti Deluze i Guattari se koriste rizomom kao
metaforom za današnje nomadsko i nasumično traženje
informacija na Mreži
• Mreža hiperlinkova nam omogućuje višeslojno i višesmjerno
pretraživanje digitalnih sadržaja u skladu s našim interesima i
potrebama. Članovi zajednice za učenje sami svojim prilozima
konstruiraju svoj kurikulum u realnom vremenu i bez nužnog
sudjelovanja predmetnih stručnjaka. Rizomatsko učenje je
demokratsko jer članovi dolaze iz različitih okruženja, sami biraju
prioritete i načine komunikacije u kojima stvaraju osnovni
kontekst.

21. John Moravec – Obrazovanje 3.0

22. UNESCO okvir IKT kompetencija (2008.)
UNESCO okvir IKT kompetencija za učitelje
Tehnološka pismenost Produbljivanje znanja Stvaranje znanja
Razumijevanje IKT-a u
obrazovanju
Poznavanje politika Razumijevanje politika Inovacija politika
Kurikulum i vrednovanje Osnovno znanje Primjena znanja Vještine društva znanja
Pedagogija Integracija tehnologije
Rješavanje složenih
problema
Samo-upravljanje
IKT Osnovni alati Složeni alati Alati koji se prožimaju
Organizacija i
administracija
Standardna učionica Suradničke grupe Organizacije učenja
Profesionalno
usavršavanje učitelja
Digitalna pismenost Upravlja i vodi
Učitelj kao model
poučavanja

23. Izazovi za nastavnike

24. 1. Kako se prilagoditi situaciji?
• Samostalno i kontinuirano
usavršavanje
• Veliki broj dostupnih i
besplatnih online edukacija
• Potvrde o usavršavanju
• Digitalne značke

25. Potvrde o usavršavanju
Microsoft je na
temelju UNESCO
Okvira oblikovao
online tečaj i ispit
Microsoft Certified
Educator (MCE)
kojeg učitelji u
Hrvatskoj mogu
polagati u ispitnom
centru Sveučilišnog
računalnog centra i
Visokom učilištu
Algebra.
Ispit uključuje svih
šest glavnih
aspekata UNESCO
Okvira.

26. Digitalne
značke

28. openbadgepassport.com

29. Primjer 1: #microsoft
• education.microsoft.com
• Prednosti:
• Samostalno
napredovanje kroz
materijale
• Svi nastavnici RH
sukladno ugovoru MZO i
Microsofta imaju
besplatni softver
• Uvjetni nedostatak:
• Nema sadržaja na
hrvatskom jeziku

30. • Zajednica korisnika koji komuniciraju i razmjenjuju iskustva
• Ideje i primjeri korištenja IKTa u nastavi
• Edukacija
• Skpye u školi – predavanja stručnjaka, virtualno gostovanje
u učionicama

31. Primjer 2: #google

32. edutrainingcenter.withgoogle.com

33. Primjer 3: #youtube
creatoracademy.youtube.com

34. • Zašto?
• Izuzetno veliki postotak konzumacije multimedijskih
(video) sadržaja
• Youtuber subkultura

36. 2. Kako koristiti tehnologiju?
IKT koristite kao dopunu i
pojačanje onih dijelova
nastave gdje tehnika čini
iskorak

37. 3. Koliko koristiti tehnologiju?
• Proces poučavanje ne smije
robovati IKT-u
• Tijekom nastave kombiniramo
mnogobrojne metode obzirom
na ciljeve/ishode koje želimo
postići
• Tehnologija može i ne mora
pomoći
• Poticati istraživanje, kritičko
mišljenje i suradničko/vršnjačko
učenje

39. Što danas (često) koristim?
• Moodle
• Kahoot
• Sutori
• Padlet
• Pinterest
• Flipgrid
• Plickers…
https://goo.gl/xxbrLZ
Kako sam dobio ovakav „skraćeni link”?

40. Primjer 4: #urlshortner
• Primjer original adrese: www.skolskiportal.hr/clanak/2904-
na-nastavu-povijesti-ponesite-vlastite-uredaje-primjer-filma/
• Skraćeno: goo.gl/ov8cVo
• Svaki link možete jednostavno skratiti korištenjem Google
usluge goo.gl

41. Primjer 5: #youtube
• Aktivno korištenje
mobitela za istraživanje
i snimanje
• Informacijska,
informatička i medijska
pismenost
• Istražuju određenu
temu
• Pripremaju „scenarij”
(grafika, voice-over...)
• Snimaju
• Objavljuju

42. https://youtu.be/jzGMr2wVpp8

43. Primjer 6: #padlet
• Virtualna ploča
• Suradnička
• Multimedijska
• Web stranica i aplikacija

48. Dodavanje sadržaja

49. Primjer 7: #googledrive
• Pohrana u „oblaku”
• Oblak je virtualni disk
nekog od pružatelja
usluga (Dropbox,
OneDrive, Google
Drive)
• Dostupno svugdje na
svim uređajima
povezanima na internet
drive.google.com
15Gb besplatna pohrana podataka

52. Primjer 8: #obrasci

60. Primjer 9: #plickers
• Alat za prikupljanje
podataka u realnom
vremenu
• Potrebno:
• 1 mobitel s aplikacijom
• pripremljena pitanja u
aplikaciji
• Računalo s projektorom
• Sve povezanom internetom
• „flekeci” (QR kodovi za
učenike) plickers.com

62. Testiranje alata uživo
• https://plickers.com/library

63. Primjer 10: #kahoot
• Interaktivni kviz
• Potrebno:
• Računalo i projektor
• Mobiteli za učenike
• Veza na internet
• Individualno i grupno
• NOVO u pripremi:
igranje direktno na
mobitelima bez
projektora
create.kahoot.it

67. https://play.kahoot.it/#/k/88048744-3f49-4c9f-a4dc-a7fe1d3331de

68. Primjer 11: #moodle
• Moodle je LMS
• CARNetov Loomen
• Relativno kompleksan alat
za nastavu na daljinu, za
kombiniranu nastavu i
obrnutu učionicu

72. Primjer 12: #flipgrid
• Alat za video rasprave
• Nastavnik zadaje temu i
učenici šalju svoje video
odgovore određene
dužine
• Nastavnik ima opcije
vrednovanja objavljenih
video komentara
• info.flipgrid.com

77. Primjer 13: #slideshare
• Online dijeljenje
prezentacija i drugih
multimedijskih
materijala
• slideshare.net

79. FB grupa

80. Kontakt
• @hajdarovicm
• celikup@gmail.com
• hajdarovic.com