3. općinski parlamentarni izbori u Tivtu
Vjerni Tivtu
Bliže se općinski parlamentarni izbori u Tivtu. Tim
povodom zamolili smo Iliju Janovića, dopredsjednika
općine i nositelja izborne liste Hrvatske građanske
inicijative, za kratak osvrt na ono što je do sada učinjeno,
te kako se pripremaju za predstojeće izbore i kakvi su im
budući planovi.
U
Tivtu će se 7. travnja Također bih, u svoje ime, nedavno sam preuzeo i uprav-
održati općinski par- želio naglasiti da ću svojim ljanje posrnulim NK Arsena-
lamentarni izbori, na radom, društvenim angažma- lom.
kojima će građani birati svoje nom i volontirajući u raznim Hrvatska građanska inicija-
predstavnike, imenom i prezi- sportskim i ostalim udrugama tiva radila je do sada, a radit
menom, koji će biti odgovorni nastojati raditi na njihovu bo- će i ubuduće, na zaštiti pra-
njima. ljitku i unapređenju, te stva- va i sloboda hrvatskog naroda
Hrvatska građanska inicija- ranju što više tivatskih bren- u Crnoj Gori kao autohtonog
tiva do sada je činila vladaju- dova. Već drugu godinu dajem naroda na ovom prostoru, ali i
ću koaliciju u općini Tivat, te aktivnu potporu KK Teodu svih ostalih građana, i unapre-
je time potaknula rješavanje koji se natječe u super ligi, a đenju suživota na ovim prosto-
mnogobrojnih pitanja i dala
potporu razvoju grada i kako
naš izborni slogan kaže osta-
li smo VJERNI TIVTU, a takvi
ćemo biti i nadalje.
HGI jednako nosi zasluge za
sve dobro što je u Tivtu uči-
njeno, ali isto tako ima i odgo-
vornost za sve što vlast u Tiv-
tu nije provela na primjeren
način ili nije realizirala uopće,
premda je svojim djelovanjem
sprečavala donošenje pogreš-
nih odluka. Zbog tog razloga
naša stranka krenula je u jav-
nu kampanju prvo anonimnim
sloganom „Nikad kontra Tivta“
koji predstavlja svojevrstan
osvrt na cjelokupan dosadaš-
nji rad, i obećanje našim su-
građanima da ćemo uvijek
donositi dobre odluke za njih
i Tivat.
3
4. Sa konferencije
za tisak
rima. I nadalje ćemo promovi- ljudi, odazvao našem pozivu, i zajedno radimo za dobro Tivta.
rati očuvanje kulturne baštine sudjeluje u izradi novog pro- Posljednjih mjesec dana HGI
i tradicije hrvatskog naroda, grama. Ne smijemo zaboraviti je intenzivno radio na osmiš-
kao i očuvanje tradicije i svih na naše članove i simpatizere ljavanju konkretnih primjera
ostalih kulturnih vrijednosti u „treće životne dobi“ koji daju koji bi potaknuli zapošljava-
Tivtu i okolici. nemjerljiv doprinos svojim nje u Tivtu, ponajprije mladih,
Okupili smo dobar tim en- svakodnevnim angažmanom i to ne samo u sklopu turistič-
tuzijasta koji intenzivno radi vezano uz pitanje pozitivnog ke uslužne djelatnost, već i u
na izbornoj kampanji, novim utjecaja na rad u predizbornoj ostalim gospodarstvenim sek-
idejama i novom programu kampanji. torima. Osim animiranja veli-
jer je naša osnovna poruka da U prostorijama stranke u kih „stranih investitora“ sma-
grad moraju voditi građani, Tivtu otvoren je „ured za gra- tramo da bi ponajprije mlade
koji najbolje znaju što ne valja đane“ koji radi svakoga rad- ljude trebalo animirati da
i što im treba, a općina mora nog dana od 17 do 20 sati, rade, pridonose i proizvode i
njihove potrebe čuti i odgovor- gdje građani mogu doći infor- time steknu uvjete za formira-
no provoditi u djelo. mirati se o našem programu, nje obitelji koja je temelj druš-
Uputili smo poziv zainteresi- dati prijedloge, sugestije, kri- tva i čuvar tradicije i kulturnih
ranima da aktivno sudjeluju tike i podijeliti s nama ideje o vrijednosti koje se u Tivtu ge-
u poboljšanju našeg progra- svemu što smatraju važnim za neracijski prenose.
ma. Svi prijedlozi i mišljenja bolji život u Tivtu. Ured će ra- Hrvatska građanska inici-
građana, koji mogu pridoni- diti i nakon izbora, i na taj na- jativa prepoznaje potencijal,
jeti poboljšanju života grada čin pridonijeti izravnom utje- snagu i znanje koje nose mladi
i ljudi, prihvaćeni su i uvr- caju građana na odbornike u naraštaji i spremni smo ulaga-
šteni u naš plan i program, općinskom parlamentu. ti u njihovu naobrazbu jer je
koji ćemo provoditi u djelo u Znatan broj građana već je to pravi način ulaganja u bu-
sljedećem mandatu. Važno je posjetio „ovaj ured“, a očeku- dućnost.
napomenuti da se znatan broj jemo da se ta uspješna surad- Hrvatskoj građanskoj inicija-
građana, ponajprije mladih nja nastavi i nakon izbora i da tivi ide u prilog i skori ulazak
4
5. Hrvatske u Europsku uniju, te županijom, i na tom području Do sada smo imali veliku
ćemo se truditi da sva pozitiv- imamo dosta ozbiljnih i ambi- potporu kako hrvatskog naro-
na iskustva te države prenese- cioznih planova. da tako i ostalih građana koji
mo kod nas, ali i da učimo na Svi u stranci predstojeće iz- su prepoznali prave vrijedno-
njihovim pogreškama koliko bore doživljavamo kao izazov sti i našu odlučnost da radi-
je to moguće i ne dopustimo i neku vrstu prekretnice jer mo za boljitak Tivta, i iskreno
da pregovori stoje, nego da taj do sada smo se afirmirali kao se nadamo da će tako biti i
proces u koji ulazimo prote- ozbiljna politička opcija iako ubuduće. Na osnovi naših po-
kne lakše i brže. smo okupljeni kao građanska stignuća i pozitivnih reakcija
Europa promovira očuvanje inicijativa te stoga smatramo građana do sada, i intenzivnog
tradicije uz napredak lokalnih da je došlo vrijeme za poduzi- i požrtvovnog rada na pripre-
zajednica i poboljšanje uvjeta manje konkretnih koraka. mi kampanje, mislimo kako
života u njima i zato će naša Imamo jasan plan za buduće imamo pravo očekivati dobar
stranka inzistirati na „decen- djelovanje koji će građani ima- izborni rezultat.
tralizaciji“ ne bi li lokalne sa- ti prilike vidjeti u kampanji i Hrvatska građanska inicija-
mouprave dobile što više ovla- za koji će moći glasovati na iz- tiva uvijek će biti otvorena za
sti i odlučivale o pitanjima borima. sve ljude dobre volje koji se
koja se odnose na njih. Posebno treba istaknuti ve- žele uključiti i aktivno sudje-
U sljedećem razdoblju na- liki entuzijazam koji nas sve lovati u svojoj budućnosti te
mjeravamo više nego ikada drži na okupu i želju da se jav- raditi za dobro Tivta, VJERNI
potaknuti regionalnu gospo- nim djelovanjem i društvenim svome gradu, tradiciji i kultu-
darstvenu suradnju Boke ko- angažmanom pridonese razvo- ri, a „Nikad kontra Tivta“.
torske s Hrvatskom, točnije ju Tivta i poboljšanju životnih
Dubrovačko-neretvanskom uvjeta u ovome gradu.
Lista "Vjerni Tivtu – HGI" (32 kandidata):
Ilija Janović (nosilac liste), Marija Vučinović, Srećko Tripović, Miomir Abović, Jakov
Kokeza, Vlasta Božinović, Zvonko Deković, Ružica Lazarević, Miroslav Marušić, Tripo
Matijević, Milan Franović, Anto Biskupović, Anto Perčin, Zvonko Perušina, Roko Nikolić,
Mato Krstović, Gajo Kovačević, Irena Belan, Mladen Božinović, Sandra Krstović, Vicko
Petković, Adrijan Vuksanović, Gracija Škanata, Neno Brkan, Aida Petković, Ana Lasić,
Antun Petković, Darija Žegura, Marijo Golub, Irena Serbus, Sonja Ivić, Josip Počanić.
Panorama Tivta
5
6. POZNATE OSOBE IZBLIZA
Miroslav-Miro Franović
Sa konvencije HGI
Razgovor vodio: pamćenju, u novonastaloj dr- koja određuje država za naci-
Mirko Vičević žavi u kojoj je demokracija tek onalna vijeća, zapravo ogra-
u fazi nastanka i, na žalost, ničavaju djelovanje i rad ovih
1. Kako se osjećate kao još uvijek je prisutna mržnja u institucija. Ako država ima do-
predsjednik Hrvatskog na- pojedinaca, izloženi ste raznim bru namjeru prema nacional-
cionalnog vijeća? neugodnostima i nerazumije- nim manjinama, onda treba
vanju. Koliko god se državne napraviti radikalan zaokret.
- Zadovoljstvo je i čast institucije trude da odrade po- Prvo - trebala bi izdvajati više
biti na čelu krovne udruge sao kvalitetno, uvijek ima onih sredstava za nacionalne ma-
jedne nacionalne manjine, ali koji žele komplicirati i odulji- njine, drugo - pravilnije raspo-
i velika obveza i odgovornost. ti rješavanje nekog pitanja. rediti ta sredstva te treće - na
Dobro sam snimio trenutnu Znači, problem je u samim drukčiji način provoditi izbor
situaciju i nisam se tako rado ljudima, a ne u zakonu i pro- vijeća. Država je demokratska
prihvatio ove vrlo delikatne pisima. Utjecaj politike i poli- onoliko koliko je dala prosto-
funkcije znajući da će biti teš- tičara na sva društvena pita- ra nacionalnim manjinama, a
ko. Nakon ratnih događaja, nja te njihova želja da sve drže one trebaju to cijeniti i vratiti
kada je još uvijek sve svježe u pod kontrolom, kao i sredstva državi na pravi način.
6
7. 2. Franovići su podrije-
tlom iz Špiljara kraj Koto- Sa unukom
ra. Kako ste dospjeli u Kr-
tolski zaljev?
- Prije otprilike 20 godina
saznao sam od jednog Špilja-
ra da smo i mi došli iz Koto-
ra i naselili se u malome selu
Bogišićima - Krtoli prije 320
godina. Čovjek je te podatke
saznao iz matičnih knjiga koje
se nalaze u crkvi sv. Matije u
Dobroti. Otad sam se počeo
zanimati za Špiljare i Franovi-
će iz Kotorskog zaljeva. Tako
sam s Miljenkom Franovićem
i još nekim Špiljarima nekoli-
ko puta posjetio crkvu, groblje
i selo koje je zapravo nestalo.
Selo Bogišići, na žalost, poslije
potresa 1979. bilo je skoro na- bilo razumijevanja, danas bi jem i preporučujem - vježbajte
pušteno, ali kako je to iznimno Tivat imao odličan prvoligaš- ako mislite ostati mladi.
lijepa ambijentalna cjelina, ki klub s igračkim kadrom iz 4. Imate mnogobrojnu obi-
počinje se polako obnavljati. svoje sredine. U školi u Tivtu telj, obveze, kako provodite
Starosjedilaca je sve manje jer u kojoj radim od 1986. godine slobodno vrijeme?
su se mnogi raselili po svijetu. uvodio sam malo više gimna-
Zapravo nas je više u inozem- stiku u rad i bio okarakterizi- - Imam dvije kćeri i dva sina,
stvu nego u Bogišićima. Me- ran kao strog i kao netko tko dvije unuke i četiri unuka, mi-
đutim, neki se vraćaju pa se previše traži. Shvaćam nera- slim kako i nismo toliko mno-
tako dvoje moje djece vratilo u zumijevanje, ali napominjem gobrojni kao što kažete. Lijep
Kotorski zaljev. da je od 1986. do danas iz ove je osjećaj imati toliko djece
škole izniknulo osam profeso- i unučadi. Za mene je to po-
3. Skoro cijeli život veza- ra tjelesnog odgoja. Osnove su sebna radost i zadovoljstvo.
ni ste uz sport, je li to pred- dobili u našoj školi, nastavili Najljepše se osjećam s njima.
nost? po klubovima, a na dobroj os-
novi uvijek je lakše nešto po-
- Živeći u Krtolima gdje stići. Iz ove škole poniknulo je
postoji samo FK „Sloga“, kao i nekoliko vrhunskih sportaša
dječak sam se uključio u rad u atletici, nogometu, vaterpolu,
kluba i ubrzo doživio neugod- borilačkim sportovima, tenisu,
nost te sam odustao. Inače jedrenju itd. S mladim ljudima
sam ljevak i žao mi je što se možda je teško raditi, međutim
nisam nastavio baviti sportom istodobno je to i veliko zado-
u nekom drugom klubu. Dobro voljstvo, pogotovo kada vidite
sam plivao, a imao sam talenta rezultate svoga rada. Zbog svo-
i za gimnastiku. Nakon završe- ga zanimanja ostao sam vita-
ne Pedagoške akademije tre- lan iako imam već 62 godine, a
nirao sam FK „Slogu“ godinu samim tim sačuvao sam mla-
i pol i to je bila vrlo uspješna denački duh pa mi svi kažu da
sezona. Zatim sam 90-ih godi- izgledam puno mlađe nego što
na s bivšim učenicima iz škole zapravo jesam po godinama. Ne
iz Radovića osnovao odbojkaš- mogu se pohvaliti svojim ski-
ki klub u Tivtu. Klub za dvi- jaškim sposobnostima, ali mi
je godine ulazi u prvu B-ligu, je još uvijek izazov Savin kuk.
a s učenicima škole radim od Na kraju, mislim kako je tjele-
četvrtog razreda pa sam stvo- sna kultura dio kulture svakog
rio odličan podmladak. Da je čovjeka pa stoga svim poruču-
7
8. Sa klapom „Maslina“
Moram priznati da se brinem Hrvata, onda mogu konsta- zaboravili svoje ime i prezime
za njihovu budućnost jer ova tirati da nas je upola manje nisu napravili nikakvu uslugu
vremena nisu sigurna i ne nego što nas je bilo i da nijed- Crnoj Gori. Čak naprotiv, neka
znam što ih čeka na ovim pro- na nacionalna manjina nije razmisle kakvu su pogrešku
storima. tako nešto doživjela. Ako ana- napravili prema svojim potom-
Slobodnog vremena imam, liziramo podatke od Drugoga cima i kakvu su uvredu nani-
na žalost, vrlo malo. No, kako svjetskog rata, vidjet ćemo da jeli svojim precima. Nadam se
radim u prosvjeti, više slobod- se u Crnoj Gori izjasnilo Hrva- da će sljedeći popis dati bolje
nog vremena imam tijekom tima 1948. godine 6.808 oso- rezultate.
ljetnih i zimskih praznika. Vo- ba, 1953. - 9.814 osoba, 1961.
lim provesti vrijeme na moru - 10.664, 1971. - 9.192, 1981. 6. Koje su Vaše neostvare-
u ribarenju, no to je naporno - 6.904, 1991. - 6.244, 2003. ne želje?
i teško, pogotovo u mojim go- - 7.062, 2011. - 6.021, i da je
dinama. Kad odem u mirovi- sada najmanje Hrvata na ovim - Kako sam već rekao,
nu želio bih se više posvetiti prostorima, čak manje nego u jako volim prirodu i kao dije-
proizvodnji dobrog vina i ma- 1948. i 1991. godini kada je te jedrio sam starom gajetom
slinarstvu. Jako volim prirodu izjašnjavanje bilo delikatno. i latinskim jedrom te mi je
pa bih rado uključio i planina- Ovo je najgore razdoblje za Hr- jedrenje velika ljubav i moja
renje u svoje slobodne aktiv- vate nakon Drugoga svjetskog neostvarena želja je oploviti
nosti. rata. Kao vijeće sve smo učinili svijet na jedra. Oluja na moru
u skladu sa zakonom da oslo- poseban mi je izazov i tada
5. Na ovim prostorima živi bodimo ljude od eventualnog sam neustrašiv. Druga moja
6.100 Hrvata. Što biste im straha pri izjašnjavanju naci- neostvarena želja je živjeti
poručili? onalnosti jer smatramo kako u većem gradu, a posebno u
- Na ovim prostorima živi je to u interesu demokracije ‘najlipšemu gradu na svitu’ -
6.021 Hrvat. Ako je točan taj Crne Gore da se pred svijetom Splitu.
podatak, iznenađen sam i pokaže kao država u kojoj de-
razočaran. Ako na području mokratske promjene idu uzla-
Crne Gore po nekim procjena- znom putanjom. Međutim, to
ma živi oko 12.000 - 13.000 se nije dogodilo. Svi oni koji su
8
9. DOM KULTURE „JOSIP MARKOVIĆ“ OTVOREN U DONJOJ LASTVI
Bolji uvjeti rada
Predsjednik Dux Croatorum Zvonko Deković
Piše: Obnova i revitalizacija Doma kulture
Adrijan Vuksanović
svjedoči o duhu jedinstva i jake kolektivne
D
om kulture „Josip Mar- svijesti i pokazuje da su Lastovljani i prije
ković“ u Donjoj Lastvi
svečano je otvoren 18.
i sada živjeli, njegovali i stvarali kulturu.
veljače 2012. Ovaj lijepi doga- nik Hrvatske krovne zajedni- čijem je čelu, okuplja entuzija-
đaj uveličali su pred velikim ce „Dux Croatorum“ Zvonimir ste koji neumorno rade na do-
brojem gostiju svojim nastu- Deković, pod čijim je okriljem brobit lokalne i šire zajednice.
pom: Klapa „Jadran“, Pjevačko Dom kulture renoviran nakon Tako je Hrvatska krovna zajed-
društvo „Vazda mladi“, Modni 83 godine i vraćen u funkciju. nica „Dux Croatorum“ do sada
klub „Modest“ i Etno skupina On je zahvalio i posebice ista- osnovala Radio „Dux“, prvi i
„Paun“. knuo institucije i pojedince jedini elektronički medij Hrva-
Na početku svečanosti posje- zaslužne za realizaciju ovoga ta u Crnoj Gori, zatim tiskala
titelje je pozdravio predsjed- vrijednog projekta. Udruga, na četiri knjige o povijesti Hrvata,
9
10. nakon nekoliko desetljeća ob- Na svečanosti su, uz veli- odbora HGI-ja Kotor Josip
novila je i tradicionalnu Feštu ki broj posjetitelja, nazočili: Gržetić, predstavnici Mladih
„Rogač“, osnovala Hrvatsku konzulica prvog razreda u Ge- HGI-ja, kao i mnogobrojni
knjižnicu „Ljudevit Gaj“, a u neralnom konzulatu Republi- drugi.
pripremi je i novo izdanje knji- ke Hrvatske u Kotoru Katja Obnova i revitalizacija Doma
ge povijesnog karaktera o po- Žarnić, predsjednik Fonda za kulture „Josip Marković“ u Do-
stojanju Hrvata i njihovu stva- manjine Crne Gore Safet Kur- njoj Lastvi svjedoči o duhu je-
ranju na ovim prostorima. tagić, predsjednik Hrvatskoga dinstva i jake kolektivne svije-
Obnovu Doma kulture po- nacionalnog vijeća Crne Gore sti, koja se trijumfalno iskazala
mogli su: Fond za manjine Miroslav Franović, zastupni- prigodom vraćanja ovoga zna-
Crne Gore, Općina Tivat, Hr- ca HGI-ja u Skupštini Crne čajnog zdanja njegovoj funk-
vatska građanska inicijativa. Gore Ljerka Dragičević, pred- ciji. Također pokazuje da su
U renoviranju Doma finan- sjednica Hrvatske građanske Lastovljani i prije i sada živjeli,
cijski su sudjelovali: Anuška inicijative Marija Vučinović, njegovali i stvarali kulturu.
i Đuro Vlahović, Dejan Mati- potpredsjednik Općine Tivat
jević, obitelj Tona Paskovića, Ilija Janović, tajnik Hrvatsko-
obitelj Nede Perušine, obitelj ga građanskog društva Crne
Marka Jakeljića, Andrija Kr- Gore Tripo Schubert, župnik
stović, Miro Nikolić, a svojim D. Lastve i povjerenik za Pa-
radom značajan doprinos dali storal mladih Kotorske bisku-
su: Miro Stjepčević, Boško pije don Dejan Turza, budvan-
Stjepčević, Rade Uskoković i ski župnik, prečasni don Filip
Drago Pajović. Janjić, predsjednik Općinskog
Sa otvaranja
10
11. OD 13. SIJEČNJA DO 13. VELJAČE U KOTORU SU ODRŽANE
TRIPUNDANSKE SVEČANOSTI
Višestoljetna tradicija
Piše: Sv. Tripun je svetac nepodijeljene
Ivan Blažević
Crkve, on ne pripada ni Istoku
S ni Zapadu, kao što raj nije ni
večanosti svetoga Tri-
puna i ove su se godine
proslavile u sklopu više- pravoslavni ni katolički, on pripada
stoljetne tradicije. Svečanosti
su započele 13. siječnja sv.
dobim kršćanima.
misom u katedrali sv. Tripuna
koju je predvodio mons. Sreć-
ko Majić, župnik i opat u Pera- Kađenje Sv. moći
stu. U najstarijoj knjizi Bisku-
pijskog arhiva, koja potječe iz
1431. godine, stoji zapisano
da 13. siječnja, na dan kada
su moći sv. Tripuna 809. go-
dine donesene u Kotor, litur-
gijsko slavlje predvodi peraški
opat jer su benediktinci koji
su boravili u Perastu svečano
dopratili brod s moćima sv.
Tripuna u Kotor. Na taj dan
Bokeljska mornarica bira nove
časnike i malog admirala.
Dana 27. siječnja uz grad-
sku limenu glazbu, točno u
dvanaest sati, uzdignut je na
lođi katedrale slavni Tripunov
bijeli stijeg. Pohvale u čast sv.
Tripunu, Lode – Laudes, izgo-
vorio je novoizabrani mali ad- ra) u katedrali služena je sv. kvija čuva počasnu stražu.
miral Josip Petković. Trg pred misa i obavljen blagoslov svi- Na sam blagdan sv. Tripuna,
katedralom odjekivao je rije- jeća i grličanje. Poslijepodne u 3. veljače, jutarnju sv. misu
čima: „Ej, dopusti veliki Bože 18 sati služena je svečana ve- slavio je mons. Anton Belan,
da za toliki niz stoljeća koliko černja misa u čast sv. Tripu- generalni vikar Kotorske bi-
je do sada minulo trenutaka na po obredu iz XVI. stoljeća. skupije. Pontifikalnu sv. misu
uvijek razvija slavodobitni ovaj Osobitost ove večernje mise u 18 sati predvodio je kotorski
stijeg, a vazda u sreći, slozi i predstavlja kađenje svetih biskup mons. Ilija Janjić.
ljubavi. Slava, slava, slava!“ moći koje se obavlja za vrije- Vanjska proslava sv. Tripu-
Uslijedila je trodnevna duhov- me pjevanja života sv. Tripuna na bila je u nedjelju, 5. ve-
na priprema u katedrali koju iz kotorskog Legendarija. Ka- ljače, a započela je dočekom
je predvodio katedralni župnik đenje obavljaju visećim kadi- Glazbenoga prosvjetnog druš-
mons. Anton Belan. onicama šest katoličkih i šest tva iz Tivta, odreda Bokeljske
Na blagdan prikazanja Gos- pravoslavnih vjernika, dok Bo- mornarice iz Tivta i Herceg
podinova u hramu (Kandelo- keljska mornarica pokraj reli- Novog na glavnim gradskim
11
12. vratima. Uslijedilo je postro- ništvu sa splitsko-makarskim mnogobrojnih vjernika i hodo-
javanje mornara na trgu pred nadbiskupom-metropolitom časnika i predstavnici politič-
katedralom, počasna smotra mons. Marinom Barišićem i ši- kog i kulturnog života grada i
admirala Miloša Miloševića, te benskim biskupom mons. An- države. Nakon svete mise usli-
raport i počasni plotun. Nakon tom Ivasom, kotorski biskup jedila je veličanstvena procesi-
toga plesalo se kolo sv. Tri- mons. Ilija Janjić. Ostali bi- ja ulicama grada. Tako je sv.
puna, koje predstavlja jedino skupi te uzoriti kardinal Vinko Tripun kao najstariji građa-
autentično srednjovjekovno Puljić, koji je trebao predvodi- nin Kotora 1203. put prošetao
sačuvano obredno kolo koje ti ovo svečano misno slavlje, svojim gradom i blagoslovio
plešu samo muškarci i veza- zbog loših vremenskih uvjeta ga.
no je u prvome redu samo uz nisu mogli doći.
blagdan sv. Tripuna. U 10.30 Homiliju je održao mons. An-
sati služena je pontifikalna sv. ton Belan, generalni vikar. Na
misa, koju je slavio u zajed- svetoj misi nazočili su osim
U nedjelju, 13. veljače, spuštanjem Tripunova stijega označen je
završetak ovogodišnjih svečanosti u čast sv. Tripuna.
Sveti Tripun - svetac nepodijeljene Crkve
Propovijed mons.
Antona Belana
U
prvoj polovici VIII. sto-
ljeća kršćanska Mala
Azija i u njoj današnja
Turska susreću se s arapskim
svijetom. Saraceni opsjedaju
Carigrad, sjedište istočnoga
Rimskog Carstva kojim tada
vlada Leon Izaurijski III., a
koji sebe naziva carem i sve-
ćenikom, imperator sum et
sacerdos. Leon se upliće u te-
ološke dispute i smatra sebe
vrhovnim arbitrom u crkvenim
stvarima i teološkim discipli-
nama. Pod utjecajem Židova,
Mons. Anton Belan
manihejaca i Arapa, car Leon
u travnju 726. godine nare-
đuje uklanjanje svetih slika bacio u more. Godine 754. ekumenskih koncila održano
iz crkava svoga carstva jer je sazvao je u Carigradu sabor na istoku Rimskog Carstva.
smatrao to idolopoklonstvom. na kojemu je sudjelovalo 338 Zabrana štovanja svetih slika
Naredio je da se unište sve sli- biskupa, koji su jednoglasno bio je razlog za bijeg na tisuće
ke Isusa, Blažene Djevice Ma- čašćenje ikona i svetih prilika monaha iz Carigrada i s istoka
rije i svetaca. Htio je da se i nazvali vražjim izumom. Ova- na zapad. Noseći svete slike
naziv Θεοτόκος - Bogorodica, kvo ponašanje istočnorimskih i relikvije stižu sve do Rima i
definiran na saboru u Efezu, careva palo je na plodno tlo tu uživaju naklonost rimskih
preinači u Χριστoτόκος - Kri- jer se upravo na istoku javio papa. Papa Paskal I. gradi uz
storodica. Njegov nasljednik, najveći broj hereza u Crkvi. crkvu sv. Praxede u Rimu sa-
sin Konstantin V. Kopronim Sv. Epifanije (+ 401.) nabro- mostan za izbjegle kaluđere iz
iz Kalcedona uzeo je moći sv. jio ih je 80 do njegova vreme- Carigrada. Ti progoni i ikono-
Eufemije i zajedno s kovčegom na. Zbog toga je i prvih osam klastičke borbe trajale su više
12
13. od 100 godina. U tom i takvom
povijesnom kontekstu treba Vanjska proslava
promatrati i prijenos moći sv.
Tripuna iz Carigrada u Kotor
13. siječnja 809. godine, kako
nam o tome svjedoče do danas
sačuvani epigrafski spomenici.
Kotor se tada zajedno s grado-
vima Krkom, Osorom, Rabom,
Trogirom, Splitom i Dubrov-
nikom nalazio u sklopu fra-
načke države, to znači izvan
političke i crkvene jurisdikcije
Carigrada. Od tada pa do da-
nas sv. Tripun je prvi i naj-
stariji građanin grada Kotora.
Svake godine prolazi njegovim
ulicama blagoslivljajući svoj
grad. Postao je najeminentniji
dio kulture i identiteta grada,
čudesni svetac s gradom u li-
jevoj ruci na strani srca.
Ovi podaci pripada-
ju povijesti, a dobro je da ih
znamo jer ako nekoga volimo,
onda u sebi nosimo i želju da
ga što bolje upoznamo. Iz do-
stupne kritičke hagiografije
znamo da je sv. Tripun podnio
mučeničku smrt za vrijeme
cara Decija, oko 250. godine.
Znamo da je još za života činio
čudesa, iako je bio vrlo mlad,
a kršćanski odgoj primio je od
majke Eukarije. Dakle, bio je
kršćanin, kako je sam rekao.
Na upit Akvilina, rimskog pre-
fekta cijele Male Azije, odgo-
vorio je: „Tripun mi je ime, po
vjeri sam kršćanin – Christia-
nus sum, Triphon mihi nomen
est.“ U ovoj rečenici sadržan je
njegov cijeli život te iz te izja-
ve zaključujemo kako zapravo
puno znamo o njemu unatoč poznaju i ideologije, prisjeti- želja za oproštenjem. U tu se
nedostatku podataka iz svih mo se samo japanskih pilota svrhu u Starom zavjetu žr-
martirologija. kamikaza ili ploča koje kome- tvuju životinje, ali Bogu su ti
U temeljima svake kul- moriraju žrtve narodnih hero- darovi mili samo ako ih čovjek
ture nalazimo žrtvu, kao i u ja. Bez obzira na to što o tome prinosi i u vjeri žrtvuje što mu
temeljima svakog kulta, bilo mislili, jedno je nepobitno - te je najmilije – poput Abrahama.
da je ona individualna ili ko- ploče komemoriraju jednu žr- Bez raspoloženja srca žrtva se
lektivna. Ona nije kršćanski tvu. svodi na ispraznu i mrska je
ekskluzivitet, nju poznaju i Stari zavjet govori o Bogu. Ovo je bit starozavjetne
druge religije počevši od onih važnosti i univerzalnosti žrtve. žrtve.
najprimitivnijih. Poznate su Tu vidimo kako žrtva određuje Novi zavjet otkriva nam
nam i antičke žrtve, sjetimo ritam života, ne samo pojedin- u križu smisao i narav žrtve,
se grčkih hekatomba – žrtve ca već i zajednice. U biti svake od one kalvarijske do one eu-
od 100 volova! Štoviše, žrtvu žrtve jest priznavanje grijeha i haristijske. Krist u sebi subli-
13
14. mira sve starozavjetne žrtve.
On postaje nevino janje i bez
mane. Žrtveno janje novoga
saveza. Kristovo mučeništvo
utemeljilo je Crkvu, a Savlov
– Pavlov bačeni kamen na
Stjepana potaknuo je Pavlovo
obraćenje i širenje prve Crkve.
U jeruzalemskom hra-
mu bio je predviđen stol za
izlaganje kruhova, a u kršćan-
skoj zajednici također postoji
Gospodinov stol. O tome nam
govori sv. Pavao kada uspo-
ređuje euharistiju sa svetim
Izraelovim gozbama. U novom
savezu Krist je ujedno i sveće-
nik i žrtvenik i žrtva jer prino-
si iz ljubavi samoga sebe. Iz te Procesija gradskim ulicama
ljubavi nitko nije isključen, pa
ni neprijatelj. Ovo je jedna od
bitnih razlika između Kristove
žrtve i žrtava Starog zavjeta,
antičkih žrtava, drugih religija
i pojedinih ideologija. Nijedna
od njih ne poznaje zakon lju-
bavi prema neprijatelju. He-
roji ideologija jurišaju hrabro
na neprijatelja i spremni su
za svoju ideju dati i život, ali
to čine iz mržnje prema ne-
prijatelju. Kršćanski heroji,
mučenici, daju svoj život iz
ljubavi prema Bogu, a ta lju-
bav uključuje i ljubav prema
neprijatelju. I sada vidite kako
puno znamo o sv. Tripunu i
to samo iz one njegove jedine
rečenice izgovorene Akvilinu: Za vrijeme izgovaranja loda
„Christianus sum – Kršćanin
sam.“ Taj ga je odgovor učinio
velikim već ovdje na zemlji, to puštao svoj dom, pogled mu savršeni - sveti kao što je svet
nam svjedoči i današnja pro- je neizostavno padao na onih Otac vaš nebeski.“ (Mt 5,48)
slava, ali nadasve ga je učinio deset zapovijedi. Svatko od Sveti Tripun je svetac
velikim na nebu, gdje on gleda nas ako želi u životu dosljed- nepodijeljene Crkve, on pripa-
Boga licem u lice. To je zapravo no poštovati ove zapovijedi da Istoku i Zapadu. Raj nije ni
i konačna eshatološka sudbi- mora svaku od njih oplemeniti katolički ni pravoslavni. Uvje-
na svakoga od nas jer smo po osobnom žrtvom. Pokušajte i ren sam da raj pripada dobrim
sakramentu krštenja pozvani vidjet ćete da to nije lako, to kršćanima jer svetost nema ni
da gledamo Boga licem u lice. je vid mučeništva i kršćanskog rasne ni klasne ni nacionalne
Da bismo to postigli moramo svjedočanstva. Na grčkom i la- granice. Sveti Tripun bio je Grk
žrtvom ovdje na zemlji opleme- tinskom martyr znači svjedok, iz Male Azije, a postao je prvi
niti našu vjeru. A kako? Evo a svjedočanstvo je univerzal- građanin Kotora. Nije izabrao ni
ovako! Svaka židovska kuća na kršćanska kategorija. Svi Niceju, gdje je mučen, ni Kamp-
s unutarnje strane kućnog smo pozvani biti svjedoci Kri- sadu gdje je rođen, ni Carigrad
praga imala je urezanih deset sta, raspetoga i uskrsloga. U gdje su mu imperatori gradili
Božjih zapovijedi. Kad je sta- Svetom pismu to je izrečeno veličanstvene bazilike, ni Vene-
rozavjetni vjernik - Židov na- u imperativnoj formi: „Budite ciju kamo su mu svete moći bile
14
15. U siječnju 809. godine venecijanski
brod, koji je isplovio iz Carigrada za-
Veneciju, plovio je uz istočnu obalu
Jadrana. Njegov najdragocjeniji te-
retbile su relikvije sv. Tripuna.
Takav teret nije bio neuobičajen za
venecijanske brodove toga vremena
jersu mletački trgovci često prenosili
relikvije svetaca s Istoka na Zapad.
Relikvije sveca nikada nisu stigle na
odredište. Jaka oluja prisilila je brod
dapotraži zaklon u Boki kotorskoj, pri-
stavši u luci Kotor, gradu koji suosno-
vali Rimljani.
Sveti Tripun rođen je 232. godine
u gradu Kampsadi (sadašnja Turska).
Roditelji su mu bili kršćani. Podnio
je mučeništvo za vrijeme progona od
Učesnici kađenja
cara Decija kada je, odbivši se odreći
kršćanske vjere, bio mučen i ubijen
Svete moći 2.veljače 251. godine. Još u srednjem
vijeku dan sv. Tripuna obilježavao se
3.veljače, zbog proslave prikazanja
Isusa u hramu ili Svijećnice. Prve cr-
kveposvećene sv. Tripunu datiraju iz
VI. stoljeća i sagrađene su u Carigra-
du.
Kotorska biskupija osnovana je u V.
stoljeću. Prvi biskup o kome imamo-
podatke je bio Paulus, a sudjelovao je
na Koncilu u Kalcedoniji 451.godine i
tijekom bizantske vladavine biskupija
je ostala pod crkvenomjurisdikcijom
Rima.
Prema legendi, svetac je izazvao olu-
ju jer je izabrao ovaj grad kao mjesto
gdje će počivati njegove relikvije. Kada
je 13. siječnja brod stigao uKotor, po-
božni plemić Andrea Saracenis kupio
je relikvije i sagradio crkvu posvećenu
upućene. Božjom providnošću Tripuna u tome pomogne. sv. Tripunu, koju spominje car Kon-
ostao je u Kotoru i postao spo- I završavam riječima loda - stantin VII. Porfirogenet u De admi-
nom Istoka i Zapada. Krasne pohvala koje mali admiral izgo- nistrando imperio. Andrei Saracenisu
li hagiografije pisane vlastitom vara s lođe kotorske katedrale dugujemo i prvo književno djelou Cr-
krvlju i Božjim naumom. I svat- prigodom uzdizanja Tripunova noj Gori u kojem je, između ostalog,
ko od nas ovdje na zemlji trebao slavnog stijega. Današnji tekst opisan i prijenos Tripunova tijela.
bi pisati svoju osobnu hagiogra- potječe iz 1800. godine, do Prema tradiciji, te 809. godine
fiju koja mora biti, kao što smo 1871. godine izgovaran je na ta- osnovana je i bratovština pomoraca,
već rekli, oplemenjena žrtvom. lijanskom, a otad do danas na najstarijana svijetu, koja još postoji –
Krist nas uči što je žrtva, on je hrvatskom jeziku. Bokeljska mornarica. Ova bratovština
za sebe rekao: „Ja sam put, isti- „Ej, dopusti veliki Bože, neka imala je, uz religiozni i socijalni zna-
na je život.“ (Iv. 14, 6a) se za toliki niz stoljeća koliko je čaj, i obvezu opreme galije i obrane
Sveti Tripun, mučenici i sve- do sada minulo trenutaka, sva- zaljeva. I danas njezini članovi nose
ci, sljedbenici Kristove žrtve uče ke godine razvija slavodobitni tradicionalne kostime i oružje, a prili-
nas da je ona jedini pravi i mo- ovaj stijeg, a sveđer u slozi, sre- kom svečane proslave Dana sv. Tripu-
gući put, putokaz k vječnosti ći i ljubavi. Slava, slava, slava!“ na plešu srednjovjekovno kolo bogato
u kojoj će Bog biti sve svemu. Tako neka i bude! Amen! religioznim simbolima.
Neka nam Bog po zagovoru sv.
15
16. Mali admiral
pozdravlja prisutne
JOSIP PETKOVIĆ - MALI ADMIRAL
Josip Petković odabran je za malog admirala na prijedlog Upravnog odbora podružnice
Tivat, a taj prijedlog prihvatio je Admiralitet, pa je ove godine izgovorio Lode - riječi pohvale
sv. Tripunu.
Josip je rođen 7. ožujka 2001. godine u Kotoru. Odličan je učenik osnovne škole u Tivtu,
a pohađa i glazbenu školu i svira trubu. Od 2007. godine pohađa i dopunsku nastavu na
hrvatskom jeziku. Bavi se sportom, borilačkom disciplinom aikidom. Član je Bokeljske
mornarice od 2009. godine i naučio je plesati kolo.
Mali admiral u svim javnim nastupima prati admirala, a predstavlja simbol generacijskog
kontinuiteta u organizaciji i ima dužnost da osam dana prije svečanosti sv. Tripuna, 27.
siječnja, izgovori 'Lode'. Riječ je o pohvalama zaštitniku grada čiji srednjovjekovni tekst nije
sačuvan. Biskup Marin Drago ponovno ih sastavlja oko 1700. godine te ih u arhaičnom
prijevodu svake godine mali admiral izgovara s trijema katedrale sv. Tripuna.
„Nemam tremu, sretan sam što mi je pripala čast da budem mali admiral i izgovorim Lode
- riječi pohvale sv. Tripunu. Idem redovito na sv. misu. Kršten sam u crkvi sv. Antuna, na
njegov blagdan. Prvu pričest primio sam 4. srpnja 2010. u crkvi sv. Antuna. Najdraži svetac
mi je sv. Josip, zaštitnik djece, a nosim s ponosom njegovo ime. Slobodno vrijeme provodim
u igri s vršnjacima ili vježbam svirati trubu“, rekao nam je Josip.
16
17. PRIJE DESET GODINA OBNOVLJENA PUČKA PRIREDBA
TRIPUNDANSKO VEČE POSTALO TRADICIONALNO
TRIPUNDANSKO VEČE
Izvanredna situacija na Hrvatskom primorju i sjeveru Crne Gore
zbog loših vremenskih uvjeta onemogućila je dolazak gostiju
iz Zadra, Vodica, Šibenika, Omiša, Metkovića i Podgorice.
Gosti iz HGI
Piše: sv. Tripuna. Zbog nedostatka koji su trebali održati koncer-
Tripo Schubert primjerene dvorane u Kotoru te u katedrali sv. Tripuna i
veče je organizirano u elitnom sv. Roka u D. Lastvi, članova
D
ana 4. veljače održana hotelu Splendid u Bečićima šibenske gradske glazbe, glaz-
je tradicionalna pučka kraj Budve. benog sastava „Slatka Tajna“
svečanost pod nazivom Izvanredna situacija na Hr- iz Metkovića, koji je trebao za-
Tripundansko veče. Hrvatsko vatskom primorju i sjeveru bavljati prisutne, gradonačel-
građansko društvo Crne Gore Crne Gore zbog loših vremen- nika Omiša, župana Dubro-
pokrenulo je prije 10 godina skih uvjeta onemogućila je vačko-neretvanske županije,
ovu priredbu uz pomoć HRT- dolazak više od 90 sudionika a iz Crne Gore predsjednika
a i Hrvatske gospodarske ko- i gostiju. Bio je najavljen do- Vujanovića, koji je trebao uru-
more. Priredba se organizira- lazak rektora Zadarskog sve- čiti Orden crnogorske zastave
la prije rata u kavani Dojmi u učilišta sa suradnicima, mje- III. reda Društvu i njegovu pr-
Kotoru u povodu svetkovine šovitog zbora Lira iz Šibenika, vome predsjedniku, ministar
17
18. Trio Ad Libidum Turčinović
i Jabučanin
unutarnjih poslova, ministar „Iznimna mi je čast u ime svetac zaštitnik Kotora, koji je
pomorstva, direktor Fonda HGD CG i svoje osobno po- vazda svojom snagom i moći-
manjina i mnoge druge lično- zdraviti sve vas na ovoj već ma štitio Kotor i njegove sta-
sti iz političkog i kulturnog ži- tradicionalnoj Tripundanskoj novnike tijekom burne i slavne
vota Crne Gore. večeri. S posebnim zadovolj- prošlosti našega grada. Bilo je
I uz te nepredviđene okolno- stvom pozdravljam - Nj. E. Pe- blistavih trenutaka na kojima
sti na ovoj proslavi bilo je više tra Turčinovića, veleposlani- nam mogu zavidjeti mnogi veći
od 200 gostiju, a među njima: ka R. Hrvatske u Crnoj Gori, europski gradovi, ali i onih
Nj. E. Petar Turčinović, vele- konzulicu Katju Žarnić, dje- teških, opasnih vremena, koja
poslanik R. Hrvatske u Crnoj latnicu Generalnog konzulata su se događala na žalost i u
Gori, konzulica Katja Žarnić, u Kotoru, mons. Iliju Janjića, bliskoj prošlosti. Baš tada ve-
djelatnica Generalnog konzu- kotorskog biskupa, ministra liko srce naših prijatelja i nas,
lata u Kotoru, mons. Ilija Ja- kulture Crne Gore Branislava uz pomoć sv. Tripuna, pronaš-
njić, kotorski biskup, ministar Mićunovića, Mariju Vučinović, lo je snage i želje da se učvrsti
kulture Crne Gore Branislav predsjednicu HGI-ja, Mirosla- ta iskonska želja za suživotom
Mićunović, Marija Vučinović, va Franovića, predsjednika hrvatskog i crnogorskog naro-
predsjednica HGI-ja, Miroslav HNV-a, Iliju Janovića, dopred- da na našim prostorima.
Franović, predsjednik HNV- sjednika Općine Tivat, Andriju
a, Ilija Janović, dopredsjed- Popovića, dopredsjednika Op-
nik Općine Tivat, Andrija Po- ćine Kotor, dr. Radomira Pa-
pović, dopredsjednik Općine vičevića, predsjednika NZCG
Kotor, dr. Radomir Pavičević, Hrvatske, Zvonka Dekovića,
predsjednik NZCG Hrvatske, predsjednik NVO Dux, Ljer-
Zvonko Deković, predsjednik ku Dragičević, poslanicu u
NVO Dux, Ljerka Dragičević, Parlamentu CG, Renatu Arar,
poslanica u Parlamentu CG, izaslanicu gradonačelnika Za-
Renata Arar, izaslanica grado- greba, Maju Mozaru, voditelji-
načelnika Zagreba, Maja Mo- cu odjela HMI-ja Dubrovnik,
zara, voditeljica odjela HMI-ja Roku Tolića, direktora Aero-
Dubrovnik, Roko Tolić, direk- droma Dubrovnik, Igora Žuve-
tor Aerodroma Dubrovnik i lu, predsjednika Udruge dra-
mnogi drugi. govoljaca Domovinskog rata
Goste je zabavljao trio „Ad grada Dubrovnika, naše prija-
Libidum“ iz Dubrovnika. telje iz Dubrovnika, Kotorane
Voditelj programa bio je Sa- i sve prijatelje HGD CG, kao i
brija Vulić s RTV-a CG. sve nazočne. Cijenjeni uzvani-
Otvarajući ovu svečanost, ci, lijepo se osjećajte u vrijeme
predsjednik Vičević je rekao: Tripundanskog slavlja. To je Predsjednik Vičević
18
19. Visoke uzvanice
Upravo vođeni tim neraskidi- dima i državama. Živjeli!“ i crnogorskog naroda. Velepo-
vim vezama HGD CG dodjelju- Prije početka programa obav- slanik Turčinović dodijelio je
je večeras priznanja. ljena je ceremonija dodje- plaketu Vladislavu Jabučani-
Imam čast priopćiti vam le plaketa HGD CG za 2011. nu iz Cetinja za doprinos u ra-
imena ovogodišnjih dobitnika. godinu zaslužnim pojedinci- zvoju prijateljskih odnosa iz-
To su gospodin Vladislav Ja- ma iz Hrvatske i Crne Gore. među crnogorskog i hrvatskog
bučanin s Cetinja i gospodin Predsjednik Vičević dodijelio naroda.
Igor Žuvela iz Dubrovnika. je plaketu Igoru Žuveli, pred- U sklopu programa organi-
Kao predsjednik HGD CG sjedniku Udruge dragovoljaca ziran je i nagradni ples. Po-
čestitam im i zahvaljujem na Domovinskog rata grada Du- bjedničkom paru Aleksandru i
velikom doprinosu u razvi- brovnika, za potporu Društvu Sonji hotel Splendid uručio je
janju dobrih i prijateljskih i doprinos u razvoju prijatelj- nagradu „Romantični vikend u
odnosa među našim naro- skih odnosa između hrvatskog Splendidu“.
19
20. Vičević i Žuvela VLADISLAV JABUČANIN
Jabučani su stara cetinjska
obitelj. Jedna ulica nosi ta-
kav naziv po uglednom članu
te obitelji. Od davnina su to
bili hrabri i pošteni ljudi, ču-
vari slobode Crne Gore, prije-
stolnice, časti i ugleda svojih
predaka, veliki borci za prav-
du, za sreću, bolje sutra.
Upravo je takav i Vladislav
Pajo Jabučanin, koji uz to
iznimno drži do svoje obitelji,
svog Cetinja, Crne Gore. Ne-
sebičan u pomoći drugima,
bio je jedan od onih divnih
primjera ljudske časti, istin-
ske Crne Gore, revolta i pro-
testa protiv rata, protiv agre-
IGOR ŽUVELA, Ta izjava upućena je mno- sije na Hrvatsku. Mnogima je
u teškim vremenima bio oslo-
gobrojnim hrvatskim i crno-
predsjednik UHDDR gorskim medijima uz nastup nac, nada i pomoć. Pomagao
grada Dubrovnika Bokeljske mornarice s crno- je i branio Hrvate u Crnoj
gorskim barjakom na Stra- Gori, nudeći im ono što je
Igor Žuvela poznat je u Du- mogao - svoje srce i svoj dom.
dunu u sklopu prezentacije Opasna vremena koja su se
brovniku i Dubrovačko-nere- „Bokeljske priče“, koju su
tvanskoj županiji dugi niz go- dogodila ne tako davno, sada
upriličili predstavnici HGD CG su iza nas. Tada se s velikim
dina kao jedan od cijenjenih u svibnju 2007. Njegova izjava strahom u Crnoj Gori govori-
dragovoljaca i branitelja koji danima se mogla čuti na mno- lo o napadima na Dubrovnik,
se u Domovinskom ratu ista- gim stranim postajama. o odlasku mnogih Hrvata iz
knuo junaštvom, ali prije sve- Dolazak hrvatske djece i nji- Boke. Tada je možda otišla i
ga plemenitošću prema subor- hovih crnogorskih prijatelja ona lijepa djevojčica koje se
cima i pozitivnim uticanjem iz Crne Gore u Dubrovnik je još rado sjeti, a koju je kao
na njih, što su osobine vođe. događaj koji će se pamtiti. Tu dječak upoznao na ljetova-
Nakon rata nesebično se nju, kod tete u Kotoru, ranih
hvalevrijednu akciju osmislili sedamdesetih… Na sreću, rat
stavio na raspolaganje svima su i ostvarili zajednički HGD
kojima je bila potrebna po- je iza nas i ljudi se ponovno
CG, Dubrovačko-neretvanska susreću, upoznaju i povezu-
moć. županija, uz potporu drago- ju.
Prije nekoliko godina, točnije voljca, koje je predvodio Igor Njegove menadžerske spo-
2003., upoznao je čelnike Hr- Žuvela. sobnosti dolaze do izraža-
vatskoga građanskog društva Primajući priznanje, Žuve- ja u vođenju ugostiteljskog
Crne Gore (HGD CG). U razgo- la je rekao: „Počašćen sam objekta odnosno restorana
voru s njima osjetio je u kojoj što sam dobio priznanje Hr- „Konak“ koji posjećuju mno-
je mjeri ta zajednica prepušte- vatskoga građanskog druš- gi Crnogorci i Hrvati. Veliki
na sama sebi, unatoč ustavnoj broj manifestacija kojima je
tva. Vidim i osjećam da svi cilj povezivanje Crne Gore i
proklamaciji za brigu o Hrvati- oni bremeniti problemi koje
ma diljem svijeta. Odlučuje im Hrvatske podupire upravo
smo imali otprije, a nećemo njegova tvrtka i to kao spon-
na svaki način pomoći u bor- ih ovom prigodom spominjati, zor-prijatelj.
bi za identitet, prepoznavanje odlaze tamo gdje trebaju biti – Puno toga može se reći o
i prihvaćanje, kako u Crnoj pod prašinu, u prošlost. Treba Vladislavu Jabučaninu, čija
Gori tako i u matičnoj im do- se truditi zbog naše djece da hrabrost i dobro srce svaka-
movini Republici Hrvatskoj. pobijedi dobro i da stvaramo ko zaslužuju ovu skromnu
Ostala je zapamćena njego- svjetliju budućnost.” Također zahvalnicu našeg Društva.
va izjava koja je daleko odje- je dodao da Hrvati trebaju po- Trebala mu je biti dodijeljena
knula: „Zalažem svoje rane i ranije, ali za djela učinjena
štovati državu u kojoj žive. sa srcem i ljubavlju nikad
da naša djeca više nikad ne
ratuju.“ nije kasno.
20
21. BOKA U ZNAKU KARNEVALSKIH FEŠTA
Veljača - stađon karnevala
Boka kotorska ima bogatu karnevalsku tradiciji, a Kotor
je po tome najpoznatiji.
Piše: su 10. veljače predstavom pod godina, kada je karnevalske
Danijela Vulović nazivom „Ja sam od mota“, svečanosti organizirala NVO
koju je u prepoznatljivome ko- Fešta, ove godine organizato-
V
eljača je već stoljećima torskom stilu režirala Dolores ri su Općina Kotor, Turistička
mjesec maškara i kar- Fabijan, a u predstavi su uz organizacija Kotor i Centar za
nevala. Običaji vezani autoricu igrali Iva Mirošević, kulturu.
uz karneval rasprostranjeni Sandra Pasković, Ilko Maro-
su po čitavom svijetu. Jedan vić, Mitar Jovanović, Daria Uslijedili su programi za naj-
od najstarijih je karneval u Ve- Homen, Antonija Dončić i ko- mlađe: 12. veljače u diskote-
neciji, koji se prvi put održao torska mularija. Prošlogodiš- ci Maximus održan je dječji
1268. godine. Karneval u Rio nja kraljica kotorskog karne- maskenbal. Sljedećeg dana
de Janeiru prvi put je održan vala Danijela Kampe predala u dvorani Centra za kulturu
1723. godine, a danas pred-
stavlja svojevrstan spektakl. Sa maskenbala u Maximusu
Na tisuće plesačica i plesača u
jedinstvenim šarenim kostimi-
ma danonoćno plešu u ritmu
sambe, a grad se pretvara u
najluđi na svijetu.
Riječ karneval prema jedno-
me tumačenju potječe od ta-
lijanskog uzvika „carne vale“,
što u prijevodu znači „zbogom
meso“. Karnevalom se naziva
razdoblje neposredno prije ko-
rizme, a sam kraj karnevala
pada na dan prije ‘čiste srijede’
ili Pepelnice. U vrijeme karne-
vala svatko ima priliku postati
neko drugi. Tada je dopušteno
gotovo sve, to je prilika da se
ljudi potpuno opuste i preda-
ju uživanju. Raskoš, strast,
misterij, igra – sve to opisuje
razdoblje karnevala. je lentu novoizabranoj Ljilja- održan je koncert „Art gru-
ni Gojković, a kapo karneva- pe Montenegro“, a u utorak
Boka kotorska ima bogatu la Luka Knezović dao je senj 14. veljače u istom prostoru
karnevalsku tradiciji, a Kotor za početak fešte. Iste večeri u održan je Dječji hepening. U
je po tome najpoznatiji. Ovo- Domu kulture u Dobroti odr- sklopu karnevalskog progra-
godišnje tradicionalne kotor- žan je bal pod maskama. ma mažoretkinje „Fešta“ odr-
ske karnevalske fešte otvorene Za razliku od prethodnih žale su svoj deseti samostalni
21
22. Koncert Colonie
koncert. Škaljarska večera, rednog stanja u Crnoj Gori,
koja se trebala održati u petak a sljedeće nedjelje zbog lošeg 2. to u Menadžment planu
Š
17. veljače, otkazana je zbog vremena. Ono što moramo RCG skoro da nema pred-
izvanrednog stanja u zemlji. primijetiti je prilično nesnala- stavnika.
ženje organizatora koji su do-
U kotorskoj diskoteci Maxi pustili da se i uz loše vremen- 3. to izgradnja sportske hale
Š
mus, u subotu 18. veljače, ske prilike maškarane grupe napreduje kao ‘Skadar na
održan je veliki kotorski ma- okupe na mjestu polaska, da Bojani’.
skenbal. Veliki broj prekrasnih bi nakon 14.30 sati, kada je
maski defilirao je diskotekom, bio zakazan defile, odlučili sve 4. to lokalna uprava ima in-
Š
a najljepšima su dodijeljene prebaciti u sljedeću nedjelju. gerencije Mjesne zajednice.
„novčane nagrade“. Jednogla- Najavljeni koncert hrvatske
snom odlukom žirija prva na- grupe Colonia ipak je održan 5. to je općinska kasa pra-
Š
grada pripala je grupnoj ma- ispred katedrale sv. Tripuna, zna.
ski „Za dešpek, pituraju, šiju, ali ne u 17.30 sati, kako je bilo
kroje”, koju je i publika pro- planirano, već nakon 19 sati. 6. to šoldi i pinezi od lučkih
Š
glasila najboljom. Drugu na- taksi idu za Podgoricu, a
gradu osvojila je maska „Fan- U povodu karnevalskih fešti zato nama od furešta osta-
tazija”, a treću maska „Svi i ove godine iz tiska su izašla ne gužva, buka i smet.
na tucanje”. U pojedinačnoj dva humoristična lista Ćaku-
konkurenciji prvonagrađena lona i Karampana, koji donose 7. to Primorac nije zadržao
Š
je maska „Abraka dabra, zeko ‘novitade’ iz kotorske ‘komuni- njanci jednog igrača iz šam-
hop”, drugu nagradu osvojile tade’. Karampana nam prenosi pionske ekipe, pa ga sad
su „Golden lady”, a treću „Cr- optužnicu kotorskom karneva- zovu Dječji vrtić.
venkape”. lu Ministrae lex Montanji, koji
je između ostalog optužen: 8. to Bokelj umjesto da se
Š
Tradicionalni kotorski kar- bori za vrh, ne može da se
1. Što se Drevni Kotor po no-
„
neval koji je zakazan za ne- pomjeri s predzadnjeg mje-
vome lijepome zakonu briše
djelju 19. veljače otkazivan je sta na tabeli.
sa spiska gradova, a upisuje
dva puta. Prvi put zbog izvan-
u spisak naseljenih mjesta.
22
23. 9. to je tako vodio kadrovsku
Š
politiku da u Komunitadi Karneval u D. Lastvi
rabota 95% fureštih, a do-
maći kadrovi obilaze berze
rada, dok ovi udobno sje-
de u njihovim karijegama i
lade se po njihovim stano-
vima...“
Nakon što je dva puta odgo-
đeno, suđenje kotorskom kar-
nevalu održat će se 4. ožujka.
Počasni građanin za
sve kriv
Karneval u Donjoj Lastvi
održan je 18. veljače, u orga-
nizaciji NVO „Harlekin“. Šare-
na povorka maškaranog puka, Alise i Fešte, te mnogobrojne ska u Igalu i osnovna škola
praćena zvucima gradskih maske. Povorku su uveliča- se ne grade. Zato što se ploča
glazbi Tivta i Đenovića, krenu- li i kapo i kraljica kotorskoga ovoga Ukakanca stalno vrti,
la je po tradiciji ispod smokve karnevala Luka Knezović i Lji- svi je slušaju, sve je uvatila
u VII. kvartu kroz cijelo mjesto ljana Gojković. Nakon čitanja apatija i niko neće ništa da
do mola ispred crkve sv. Roka. presude, Oktopus je spaljen radi, svi čekaju. Evo uzmite
Glavni krivac Lastovljanima na prčanjskoj rivi. Najljepšim na primjer Institut. Malo radi,
za sve muke i nedaće u prošloj maskama uručene su prigod- malo ne radi. Libijci dolaze, Li-
godini je „Ćittadino Onorario“ ne nagrade, a organizator je bijci ne dolaze. Gradska kafa-
ili Počasni građanin kojeg je svu djecu počastio sokovima, na, zatvoriće se, neće se zatvo-
„Slavni sud krize i nemaštine krafnama i čokoladama. riti. Da li je grad prenaseljen,
Komunitadi lastovske“ okrivio a infrastruktura preslaba. Za-
jer je „dosta lagao, čuda činio, što imamo otvoreno prvenstvo
ponio je što je mogao. Malo je
Novljani spalili u klizanju – klize Podi, klizi
vedrio, a dosta oblačio pa nas Kamenka Mojdež”. Nakon spaljivanja
je doveo da više nemamo s Tupoglupana iz karnevala fešta je nastavljena
čime u butigu oditi“. Kako to uz vino, specijalitete i pjesmu
tradicija nalaže, karneval je
plemena ProMaja klape Stari kapetan.
spaljen uza zvuke posmrtnog U sklopu 48. praznika mi-
marša, a nakon spaljivanja Božo Usanović, kapo
moze u Herceg Novom je u prčanjskog karnevala
fešta je nastavljena u hotelu subotu 25. veljače održan tra-
„Kamelija“. dicionalni karneval. Karne-
valsku povorku predvodili su
Oktopus jedini krivac mažoretkinje i trombonijeri,
uza zvuke Mjesne muzike Đe-
U organizaciji NVO „Bope“, novića, te sudjelovanje mno-
25. veljače na Prčanju je odr- gobrojnih maski. Na Škveru je
žan tradicionalni prčanjski suđeno karnevalu Kamenku
karneval. Krivac za sve muke Tupoglupanu iz plemena Pro-
Prčanjana u protekloj godini Maja s Ukakana koji je optu-
je Korupko Pokvarenjaković žen jer „hoteli Tamaris i Igalo
zvani Oktopus. Maškaranu stoje prazni i tu ne treba ništa
povorku predvodio je kapo mijenjat kažu svi odgovorni,
prčanjskoga karnevala Božo kada je ionako kraj. Zgodno
Usanović. U karnevalskoj po- je samo ponekad počet priču
vorci sudjelovala je Gradska o njima kada su izbori blizu.
muzika Kotor, mažoretkinje Novi sportski centar nema za-
kupca i prokišnjava, autobu-
23
24. IMENA KOTORSKIH KARNEVALA 1961 – 2012. GODINE
• 1961: Krneval nije održan već samo Ljetni maskenbal u Pozorištu; izašao prvi
broj poslijeratne »Karampane«, zajedno sa predratnim brojevima ukupno dvana-
est, zatim duža pauza;
• 1967: BIROKRAT ADMINISTRATOVIĆ (»Kapampana« izašla dva puta, br. 13 i 14);
• 1968: SVOJEVOLJKO SILIĆ (»Kapampana«, br. 15);
• 1969: RAKETA »OPOLO 69« (»Karampana«, br. 16);
• 1970: BEZIMENI KRNEVAL, suđenje 1. marta (»Karampana«, br. 17);
• 1971: ZAMRZNUTI KRNEVAL (»Karampana«, br. 18);
• 1972: /Održan Krneval u Perastu, izašao list »Kokotijada«, broj 1/
• 1973: VLASTKO SVEDRŽIĆ (»Karampana«, br. 19);
• 1974: KOTORKO TEHNOKRATOVIĆ (»Karampana«, br. 20);
• 1975: VELJI I MALI KRNEVAL (»Karampana«, br. 21);
• 1976: Krneval nije održan, niti je izašla »Karampana«;
• 1977: Krneval nije održan, ali je izašla »Karampana«, br. 22;
• 1978: PRAVO MU SE IME NE ZNA (»Karampana«, br. 23);
• 1979: Krneval nije održan, niti je izašla »Karampana«;
• 1980: Krneval nije održan, niti je izašla »Karampana«, zbog zemljotresa;
• 1981: TRESKO BESPARIĆ (»Karampana« nije izašla)
• 1982: ŠIZIKA SIZOVIĆ (»Karampana«, br. 24);
• 1983: KLAUZILIJE KATARENZIS («Karampana«, br. 25);
• 1984: INFLACIO PROLONGOVIĆ (»Karampana«, br. 26);
• 1985: OBNOVKA ZAVODIĆ (»Karampana«, br. 27);
• 1986: FOTELJKO KRUGOVIĆ (»Karampana«, br. 28);
• 1987: NEKO NIKOGOVIĆ (»Karampana« izašla dva puta, br. 29 i 30)
• 1988: SER ARČI MAKOBIO (?) (izašle dvije »Karampane«, br. 31 i 32);
• 1989: LAVANDERA PULITIKA (»Karampana«, br. 33);
• 1990: KRIVKO LJUBIVLASTIĆ (»Karampana«, br. 34);
• 1991: SVESTRANKO ĐIRAŠOL (»Karampana«, br. 35);
• 1992: Krneval nije održan zbog rata, niti je izdata »Karampana«;
• 1993: Krneval nije održan, ali postoji započeto i nedovršeno suđenje;
• 1994: Krneval nije održan zbog rata, niti je izašla »Karampana«;
• 1995: VERĐINA BEREKIN (»Karampana« nije izašla)
• 1996: EMBARGO SANKCIO DE KLIN(TON) (»Karampana«, br. 36);
• 1997: JULIJANA PROMENADA (»Karampana«, br. 37);
• 1998: ŠETE BANDIJERE (»Karampana«, br. 38);
• 1999: LIBERTINO DE ANGELIS (»Karampana«, br. 39)
• 2000: GALO ŠKURIBANDA (Zimska, br. 40, i dvije ljetne »Karampane«, br. 41 i 42);
• 2001: KIPROS PAPAŠOLDI MALTEZ (»Karampana«, br. 43);
• 2002:PARLAMENTARKO ĆIKARICA ŠUPLJOGLAVIĆ (»Karampana«, br. 44);
• 2003: ZAFRKANT SEKSILIJE TRAFIKANT (»Karampana«, br. 45)
• 2004: DUPLIKAT KLONOVIĆ (»Karampana«, br. 46)
• 2005: REKETINA TAMONJINA (»Karampana«, br. 47)
• 2006: VODOLIJA AKVA-MIA (»Karampana« br. 48)
• 2007: TAJKUN KORUPCIJA (»Karampana« br. 49)
• 2008: EKSTAZIS MARI-HUANA (»Karampana« br. 50)
• 2009: CVJETKO KRIZIĆ (»Karampana« br. 51)
• 2010: MITO PRŽUNOVIĆ (»Karampana« br. 52)
• 2011: LORENCO FEŠTA ABSURDIĆ (»Karampana« br. 53)
• 2012: MINISTERO LEX zv. MONTANJAR (»Karampana« br. 54)
24
25. KOTORSKE BOTUNADE
VANREDNO STANJE
Piše: Kotor, karnevala u veljači, godine 2012
Vlasta Mandić
rođene pare. Svaki račun je put držiš nožice u ruku. Sve
Mare: Luce, ke nova? Od induplan i pun škifeca kao: ja moram.
koje si to preše? Stani, jadna aktivna, reaktivna energija, Đove: Nemoj nas inpanpa-
ne bila, da malo proćakulamo. gubici, naknade, transforma- navat. Vazda te ufati trka pred
Luce: Nemam ti kad. Ne tori, korekcija, subvencija, kraj. Sve ćemo završiti kako
znam što ću prije. Mato mi je kamate, koje niko, pa ni oni merita.
došao s broda poslije godinu sami, ne peškaju. To ti je isto Luce: Evo i mene. Velika no-
dana. Ma, kao kada sipa pusti crnilo, pa vitat- odlaže se karneval. Reko
baš je potrefio uru. se ništa ne vidi, a ona utekne. mi je kapo od karnevala da se
Mare: A što,što? Može im bit, kada je ovi naš sve odlaže. Proglašeno je van-
Luce: Kako što? Znaš li da narod suludan. Kada bi samo redno stanje.
je prekosutra karneval, a još mjesec dana učinjeli kontru, Mira: Sigurno je došlo do
nismo sve đustale. Svaki dan pa da svako utuli letriku, a velike svađe između karneval-
poslije objeda idemo kod Trifo- upali šporet, a?! Ufatili bi se za skih grupa i to ti je ratno sta-
ne na rabotu. Pale smo s noga, glavu i za kulo, pa bi nam od nje tj. vanredno stanje.
a Mato mi je arivao. kuće do kuće letriku donosili Spase: Da je to, onda bi
Mare: Što je to za vašu gru- na gvantijeru. Ali ko bi složio svake godine bilo vanredno
pu „Mustre“? Vazda ste najbo- ovi narod? Niko, ja ti kažem, stanje, perke je velika ljubav
lje, vazda dobijate prve nagra- suludan narod. i razumijevanje u našem kar-
de na karneavalu. Luce: Zaboljela me glava od nevalskom životu. Mora da je
Luce: Nego što, kada ih i me- tvoje parlatine. Laša me stat, to nešto mnogo, mnogo ozbilj-
ritamo. Jutros nema ni jedne sada je ura od karnevala, tre- nije.
gavice na peškariju. Perfin ba se zafrkavat, pa ćemo o Zvat ćemo šjor Bepa da nam
nema ni zelja. Mato mi se uže- tome potla fešte. Ao, još ništa da informacijon. Šjor Bepo,
lio naše spize. nisam kupila za objed. Adio otvorite finjestru.
Mare: Oklen će bit ribe kada Mare! Bepo: Jesu li to moje radili-
je na more veliki fortunao, a Mare: Adio, adio, baš si laka ce-mučenice, koje i noću da-
na brda veliki snijeg. Vidiš li pod kapicu. A, možda je to i njuju, a sve za guštat karne-
jadna što se čini od ove zime? bolje, pa te ništa i ne žulja. val. Lako vam je kada imate
Luce: Znam, znam, nema Luce: Lijepo li sam se dilibe- bokeške muževe, fine, po malo
kod nas ribe i kada puva ma- rala ove Mare. Vazda brontu- debule, pa vas puštaju činjet
estral. Bogati, kako se grijete laje i ne možes se largat od nje. ludece.
doma? Idem ja kod Trifone, a Matu ću Trifona: Ajde mučite Bepo,
Mare: Kako? Svakojako. dva jaja na oko za objed. vazda nas podbadate, kao pra-
Vratila sam šporet u kužinu i Trifona: Đe ste do sada mu- vi šotokuco. Mi smo vam skoro
sada ti kuvam na drva. Usput stre moje? Sutra je karneval, a sve udovice, oli raspuštenice,
se i grijemo, ke milina. Na prvi nije sve još gotovo. Ivka, uzmi pa nam sve basta. Priberite se
od mjeseca, kada stigne račun plavi til pa ga naberi i ingvaz- malo. Vengo, zašto je progla-
za struju, ne fata me kolpon. daj. Tonka, ti skroji škufije, šeno vanredno stanje u Koto-
Ma, da znaš kako mi je lijepo. a neka Mira prišije merlo. ru, moliću lijepo?
Primo, cijela kuća zagrijana, Đove, ti đontaj jednu fašu oko Bepo: Nije vanredno stanje u
a kao sekondo, neće mene lu- pasa, malo je usko. Što činiš Kotoru, vengo, u čitavi Monte-
peži krast na moje oči, moje Milena? Bogami, kao da prvi negro, poradi velikoga galijota
25
26. od snijega, koji se usudio, pre- ka kupile poklon, ali ih nisu muž... ma ko mi to zbori... ajde
ko noći, bez aviza, panut na od preše imale kada avizat, jer dođavola… s tobom zajedno...
našu zemlju i sve nas zatrpat. je i njih snijeg omeo. Kandali- la,la,la kroz ulice našeg starog
Perfin, do iznad nosa, i sada jer je vraćen na isto mjesto. grada kreće maškarada, svi
ne možemo ni disat,a kamo- Trifona: Bravo Grace! Do volimo, svi volimo karnevalske
li ošervat jedan drugoga, ba- sada se nismo pozabavile „Bi- dane, la,la...
lat i činjet šemence i monade sernicama Boke“. Eto nam Đove: A đe ćeš utakat kase-
od karnevala. Sada usporite, ideje. Druga grupa će biti tofon?
imate vremena cijelu setema- „Kandalijer BB“. Ja ću inđe- File: Naći ću mu mjesto,
nu, za pacifiko finit vaše kre- njat štanap. Ruke na rabotu. moja Đove. Tebi u prk..! Jesi
ature. Bepo: Eto meni fešte za ci- li kontentna sad? Uvjek me
Trifona: Baš sam sada izgu- jelu setemanu. Morat ću se snervaš i imaš nešto kontra
bila volju za rabotu. Neću ni- audio konektirat sa menco- moje ideje. Idem ća, dosta mi
šta taknut. Propao mi je gušt. vanim mustricama, ili rečeno je više i vas i ove rabote. Kao
Cijelu godinu za ovo živim. po naškim, prislonit uvo pri da me plaćate.
Mnogo je, pa da je i od snijega. škureti i po malo prisluškivat. Trifona: Nećemo bulikan,
Đove: Dobro zboriš. Karne- Olajat će ih uzduž i poprijeko. ruke na rabotu. Čekaj File.
val se ne otkazuje pa da će i Neka, tako će i dobit inspiraci- Đove: Pušti je stat. Svratit će
sjekire padat s neba, a ne ne- ju za fatigat dobru masku. Što ona u Dom penzionera, popit
kakvo govno od snijega. gore, to sve bolje. To ti je malo će jednu s nogu, učinjet đir
Milena: O,o,o nećemo sada misto, a u duši ipak čisto. do Luže da se oladi i eto ti je
ružne riječi. Što je tu je. Ima- Trifona: Kako vrijeme brzo nama opet.
mo vremena za napravit još leti. Već je nedjelja, a opet ni- Trifona: Ma znate, sve nešto
jednu grupu do iduće setema- smo došle kraju. Mnogo sam pensam.Niđe ne vidim Bajra
ne. vam pustila po volji. Svako glavnog šefa od kotorskog kar-
Grace: Moram vam špije- malo marendin, pa bićerin, pa nevala, baš mi se zagubio .
gat jednu čakulu koja se tiče kafa, pa španjulet, ruke na ra- Mira: Pina mi je rekla da je
klape„Bisernica Boke“. To vam botu. ove godine sve pod palicom
je pravi kažin. Prošle setema- Kate: Kalmaj Trifona, nije ti Centra za kulturu. I red je,
ne Nada, alt bisernica, je po- ovo sjednica vlade, olitiga par- perke, tamo ima 5-6 novih i
zvala svoje bisernice na sve- lamenta, pa da se oderemo. rashodovanih diretura, pa su
čani objed u Dobrotske dvore, Pjano, pjano! Meni ti je najveći se uželjeli rabote. Sve su tradi-
perke je oženila sina.To je uči- gušt doklen se vrše pripreme. cionalne fešte od kulture preš-
njela u ultimi momenat. U kla- Kroji, ingvazdaj, sašij, pripe- le kod njih jer oni imaju jaku
pu je došlo do nesporazuma. glaj, obuci, skini, krati, širi, logistiku.
Jedne su kupile poklon, a da pa dobro marendaj uz litricu Milena: A što ti je to logisti-
nisu avizale meštricu. Ova se crnoga. Ma, ko ti ovo može ka?
našla u konfužion kako će se platit? Maksimalna zafrkanci- Mira: Moderan izraz, kara
poć na objed bez poklona. Zva- ja na svaki, pa i na naš račun mia. Sva šijenca i tehni-
la je u subotu popodne, kada iz dana u dan. Kada se desi ka, marketing, organizacija,
su radnje zatvorene, Božulicu, karneval, sve se završi u tren i propaganda,etc, su ti tunake.
inaće Nadinu sestru blizanki- poslje se osjećam škicano.Tri- Trifona: Oćete li vi rabotat?
nju, da vide što će činjet. Bo- fona, ne kvari mi gušt. Kate, pošalji maloga od kum-
žulica se nije dala smest pa je Đove: I ja isto tako mislim. para Gracije, da odma pođe u
predložila plan. Ona je prije Nego, što ćemo im stavit na vatrogasnicu i neka kaže da je
dva mjeseca oženila sina i kla- glavu? Oćemo li kapuc, pa da rekla teta Trifona neka nam
pa joj je poklonila divan sre- paraju kao duhovi ili bječvu posude onaj alat za Bisernice.
breni kandalijer. Nevjesta joj pa da paraju kao pravi lupeži? Evo već je podne, a karneval
je u Podgoricu ali je kandalijer Trifona: Bolje bječvu. počinje u dva i po popodne.
ostao u sobu, u Kotor. Ušu- Mira: Ben fato, a u ruke Luce: Evo i mene. Nisam
njat će se u sobu od mladih i svakoj po nešto - toljagu, če- mogla prije. Morala sam ma-
ukrast će kandalijer za učinjet kić, pajser, vreću i po koji kan- rendat sa Matom. Jadan uže-
poklon. Ionako će u ponedje- dalijer. lio se kuće, samo bi pričao, a
ljak kupiti drugi kandalijer i File: Ja ću ispod vešte nosit meni igraju noge od nervoze.
vratiti ga na mjesto. Tako re- kasetofon i puštat ćemo onu Jedva sam se izvukla. Znate li
čeno, tako i urađeno. Obraz je njihovu karnevalsku pjesmu... da vanka lije kiša? Podiglo se
spasila Marija, perke joj je Vio- “evo ih od Gurdića,.... eno ga more, ma čini mi se da će cijela
leta avizala da su ona i Radoj- krnevao… grdan li je, isti tvoj riva poplavit.
26
27. Kate: Molaj kišu! Lumbrelu Trifona: Sad ćemo još i na to ovoga naroda. Nisu ovdje čista
u ruke i karoca gre. Ne može gledat. Nema biranja. Neće te posla, nešto drugo se iza brda
nam sada i kiša smetat. Počni- ni rođeni muž prepoznat. Oćeš valja.
mo se oblačit. li kapelin od madam Pom- Đove: Čula sam da je šoto
Trifona: Neka svaka uzme pidur? Muči Milena i oblači se. prežident od Municipala rekao
svoj abit i rasporedite se po so- Đove: Evo i mene, stigla da je to „duga, dugačka priča“.
bama da se na komod obučete. sam. Možda ih ne gušta Karnevao?
Đove: Ima li išta ljepše od Trifona: Je li te prošla furi- Trifona: Ma, nemoj mi reć.
ovoga momenta. U tren me ja? Ajde oblači se. Sve su velike glave od vazda
vrati u mladost-ludost. Za- Đove: Ja se neću obuć, a vi pasavale od Rive do Macela.
tvorim oči i vidim staru Dojmi ćete se sve skinut. Neke su se ljutile, a neke mu-
kafanu đe su fetivi kotorani Trifona: Ti si još fotana. Je dro prećutale, a nekima je bilo
činjeli maskenbal. Vidim svu li se ti to sa nama zafrkavaš? milo. Da nisu velike glave niko
kotorsku gospodu, oriđinale, Đove: Odgođen je karneval ih se nebi ni sjetio, a kamoli
mužikante, balunjere, galijote. po drugi put i to zbog kiše. ih parićavao za učinjet jedan
Koji pitomi svijet! Koje botuna- Luce: Štooooooooooooo, si karnevao. Treba puštit narod
de, a niko se ne ofendi. Perfin rekla? da se za jedan dan izlaje, su-
mu je milo perke je mencovan. Đove: O d g o đ e n, jeste li tra kao da ništa nije bilo. Prije
Zaboravim na lumbago, išijas, dobro čule? Odgođen za slje- ti je bilo-svako čudo traje za
pritisak i... deću setemanu za 4-ti mart. tri dana, a danas ni za pola
Luce: Stani Đove, dobro si Trifona: Ovo neće proći lišo. dana. Velika je produkcija,
spomenula pritisak.Trifona, Žalit ćemo se u Strazbur! Što čudo,čudo stiže.
daj aparat da ga izmjerim. Ju- oni misle? Držim iglu u ruke Mare: Posred toga!?
tros mi je bio 170/90, ali ni- već 15 dana, boli me škina, Kate: Trifona, Đove, brzo
sam ništa rekla Matu. vene su mi natekle od makine, ovamo.Luce je pala u nesvjest.
Trifona: Sada ti je 140/80. a oni - pada kiša. Prvo snijeg, Bit će joj skočio pritisak. Zovi-
Panuo ti je. Da znaš, to ti je od pa kiša. te hitnu. Pospi je vodom.
smijeha i ove naše zafrkanci- Nekima smetaju i dlake na Trifona: Ne,ne, malo osti-
je. Ne treba ti medicina. Živio glavu. Pa što ako je kiša. Lum- ke pod nos, masiraj joj vrat...
karneval! Živio veseli i ,deboto, brelu u ruke i fijaj. Koliko puta uf,uf, sve je pošlo inpiko! Sve
pošteni, kotorski narod! smo u Rijeku, po kiši, špartale se posulo, reko bi pokonji Ta-
Milena: Ja neću stavit bje- i po šest kilometara. A kod nas sija. Naravno, za one koji ga se
čvu na glavu. Neću moći disat, - od Šuranja do Pazara, nema sječaju
a i ružno mi stoji. ni poštena 2 km. Mirakuo od
27
28. U BOKOKOTORSKOM AKVATORIJUMU ODRŽAVALE SU SE I
DANAS SE ODRŽAVAJU MNOGOBROJNE MANIFESTACIJE
Bokeške fešte
Stječe se dojam da nadležni i odgovorni još uvijek
nisu shvatili značaj ovih fešta za turizam, da nisu
prepoznali i prihvatili ovaj golemi potencijal svih tih
amatera i volontera koji nose zaista golemi teret čitave
organizacije tradicionalnih pučkih fešta.
Piše: hladovini stoljetnih borova na ma legendi su sredinom 15.
Jovan J. Martinović platou Vrmca, ali je ta fešta st. dva ribara našla na niskoj
zamijenjena organiziranjem hridi ispred Perasta na čudo-
B
okeljski gradovi i naselja „papalada ala maka“ ili bo- tvornu ikonu Gospe i želeći joj
diče se stoljetnom tradi- keških kužina koje imaju na- sagraditi malu kapelu, počeli
cijom organiziranja ma- tjecateljski karakter, a kojima su donositi u barci kamenje
sovnih narodnih svečanosti, kotorske domaćice nude svo- koje su slagali oko hridi kako
onih specifičnih pučkih fešta je specijalitete mnogobrojnim bi povećali površinu i ojačali
u kojima sudjeluju svi bez ob- posjetiteljima. temelje hridi. Kada su ostali
zira na godine starosti, spolnu Jedan stari običaj također stanovnici vidjeli njihove na-
ravnopravnost ili vjersku pri- ima stoljetnu tradiciju. Pre- pore, pohitali su im pomoći pa
padnost. Čak je teško sjetiti
se svih oblika takvih zabava Bokeljska noć
u prošlosti jer su neki nestali
iz sjećanja, a neki su se ipak
održali do danas i čak se pre-
tvorili u ozbiljne manifestacije
međunarodnog karaktera.
Jedan od nestalih običaja
su prvosvibanjski uranci tije-
kom kojih su radnici i činov-
nici, opskrbljeni delicijama i
pićem, odlazili drvenim tra-
bakulama nekadašnjega Bro-
darskog društva „Lovćen“ u
Stoliv, u tamošnju šumu pito-
mih kestenova pa se uz svirku
Gradske glazbe i plesnih orke-
stara zabavljali do popodnev-
nih sati. Više se ne priređuju
velike parade za Dan mlado-
sti u kojima sudjeluju pioniri
s crvenim maramama, mladi,
sportaši i radnici. Isto tako je
zaboravljen i običaj priprema-
nja slasnog vojničkog graha u
28
29. je to preraslo u ritual koji se
ponavlja i danas te u predve-
čerje svakog 22. srpnja kon-
voj okićenih barki nakrcanih
kamenjem kreće veslima od
jednog do drugog kraja Pera-
sta uz pjevanje starinskih me-
lodija te prema otočiću Gospe
od Škrpjela i tamo uz veselje i
pjesmu bacaju kamenje kojim
pojačavaju temelje ovog zda-
nja. Inače, u Perastu je saču-
vano nekoliko starih običaja,
a jedan od njih je Mađ, kiće-
nje mladog drveta vrpcama i
drugim ukrasima uz pjesmu i
ples. Zatim se održao i običaj
„Gađanje kokota“ kao uspome- Fašinada
na na junačku pobjedu malo-
brojnih Peraštana nad velikom
turskom vojskom 15. svibnja
1654. godine. U taj spomen se
svake godine na moru ispred
Perasta usidri daska na kojoj
je vezan pijevac, crvene boje,
koji simbolizira turskog pašu
Rizvanagića koji je poginuo u
tom boju. S obale ga redom
gađaju strijelci, a onaj koji ga
pogodi postaje slavodobitnik i
dobiva vezeni ručnik – lentu s
posvetom, ali je obvezan platiti
vino mnogobrojnim gledatelji-
ma.
U malom naselju Stolivu već
se niz godina priređuje „Fešta
kamelija“ u čast ovome njež-
nom cvijetu koji su stolivski
pomorci donijeli prije nekoli-
ko stoljeća iz dalekog Japana
i koji najbolje uspijeva u dvo- Gađanje kokota
rištima skromnih kamenih
kuća. U sklopu te fešte prire-
đuje se bal kamelija na kojem jim likom predstavlja određe- ređuje se i poznati maskenbal,
se bira dama s kamelijama, nu društvenu manu kojoj će crno-bijele redute, kostimirani
a također i izložba cvjetnih se javno suditi pred vijećem balovi i dječji maskenbal, a na
aranžmana. Slamnog suda, a presuda je kojima dolazi do izražaja neis-
U Kotoru postoji stara tradi- spaljivanje na lomači, u ognju crpna mašta, vještina i krea-
cija održavanja karnevalskih u kome bi trebale izgorjeti sve tivnost pojedinaca i skupina.
svečanosti, koja vuče svoje ko- nepravde, zla i opačine koje U cilju obogaćivanja ponu-
rijene još iz poganskog doba, su protekle godine mučili ko- de tijekom turističke sezone
a u sadašnjem obliku iz sred- torski puk. Ovaj prizor proma- Kotorani su u ranim 60-im
njeg vijeka. Svake godine pri- tra desetak tisuća posjetila- godinama prošlog stoljeća
je početka proljeća gradom i ca, a sve se nastavlja pučkim počeli priređivati i ljetni ma-
rivom prolazi povorka maski i veseljem na trgovima staroga skenbal, obično na glavnome
krabulja, a na posebnim koli- grada uz bogatu ponudu na gradskom Trgu od oružja koji
ma vozi se figura Krnje, lutka terasama kafića i restorana. U bi bio pretvoren u neku vrstu
natprirodne veličine koja svo- sklopu karnevalskih fešta pri- velike balske dvorane pod ve-
29
30. ciljem produljenja sezone obič-
no održava posljednje subote
u kolovozu. Pripreme počinju
puno prije tog datuma, a vri-
jedni ljudi za taj događaj grade
maštovite tvorevine – labudove
i dupine, školjke s biserima,
makete peraških otočića, stu-
ba srama, česme Karampane,
stare kapele na Lovćenu, „kolo
na kolo“ i druge kreacije. Sve
se te okićene barke okupljaju
ispred Mula i tamo povezuju
konopcima kako bi u određe-
no vrijeme krenule u konvoju
uz obalu pokraj bolnice, hote-
la Fjord i zgrade bivšeg giganta
Jugooceanije prema Gurdiću,
a onda uz gradsku rivu koja
samo što ne potone od težine
mnogobrojnih gledalaca, ko-
Gornja Lastva jih bude po dvadeset ili čak
trideset tisuća. Prema pravi-
drim nebom, gotovo uvijek uz ga gradskog kroničara iz dru- lu barke moraju napraviti tri
sudjelovanje 200 ili čak 300 ge polovine 19. stoljeća da je u kruga kako bi ih promatrači
maškara i uz nekoliko tisuća čast dolaska engleske flote pri- mogli bolje vidjeti. Posebni žiri
posjetilaca. Kako je interes za
ovu ljetnu priredbu stalno ra-
stao, ljetni maskenbal je pri-
je desetak godina prerastao u
međunarodni Ljetni karneval
s nizom propratnih manifesta-
cija kao što su: abrum odno-
sno pozivanje na svečanost uz
sudjelovanje Gradske glazbe,
parada mažoretkinja i skupina
maškara, zatim ribarske veče-
ri na rivi u naselju Muo, pa
mušuljade na Prčanju i vožnja
brodom po zaljevu do Perasta.
U Ljetnom karnevalu sudjelo-
vale su karnevalske skupine
ne samo iz Kotora i Crne Gore,
nego i iz Hrvatske, Slovenije,
Srbije, Bugarske, Makedonije Ljetnji karneval
i Italije, a uspješnom organiza-
cijom ljetnih karnevala Kotor
je postao član FECC-a, Eu- ređena svečanost s barkama
ropske federacije karnevalskih okićenim vijencima i lampioni- ocjenjuje maštovitost, kreativ-
gradova. ma koje su kružile oko ratnih nost i ideju svake barke po-
Međutim, krunu svih mani- brodova uza zvuke Gradske jedinačno, a onda proglašava
festacija u Kotoru predstavlja glazbe. Tijekom prošlog sto- osvajače prve, druge i treće
Bokeljska noć, fešta kakva se ljeća Bokeljska noć se obično nagrade. Poslije proglašenja
može prirediti samo u akvato- priređivala prilikom posjeta počinje veličanstveni vatromet
riju ovoga prekrasnog zaljeva. kraljeva ili šefova država, a koji pretvara akvatorij zalje-
Postoje indicije da se ova fešta posljednjih dvadesetak godina va u prizor iz bajke. Kada se
priređivala već krajem 18. sto- pretvorena je u manifestaciju ugase i posljednje iskre raketa
ljeća, a postoji zapis skromno- turističkog karaktera koja se s i utihne jeka njihove grmlja-
30
31. Papalada a la maka
Prčanjska fešta
još uvijek nisu shvatili značaj
ovih fešta za turizam, da nisu
prepoznali i prihvatili ovaj go-
lemi potencijal svih tih amate-
ra i volontera koji nose zaista
golemi teret čitave organizacije
tradicionalnih pučkih fešta.
Ovdje nije bilo riječi o cere-
monijalnim nastupima stare
bratovštine pomoraca Bokelj-
ske mornarice, koji nekoliko
puta godišnje privuku u Kotor
vine, razdragani i oduševljeni održavaju mnogobrojne ma- veliki broj gledalaca. Bokeljska
narod seli se i nastavlja feštu nifestacije, iznimno bogate i mornarica je istodobno svojim
na trgovima grada uz bogatu raznovrsne, iako je njihova posjetima mnogobrojnim gra-
ugostiteljsku ponudu sve do organizacija zbog nedostatka dovima u zemlji i inozemstvu
zore. sredstava često osuđena na postala najbolji pronositelj bo-
Možemo zaključiti kako se improvizacije. Stječe se do- gate pomorske tradicije i kul-
u Kotoru i njegovoj okolici jam da nadležni i odgovorni ture čitavoga ovog kraja.
31
32. 4. 2. 2012. Goste je zabavljao trio „Ad Libidum“ iz Du-
brovnika.
Tripundansko veče
Prije početka programa obavljena je ceremo-
Dana 4. veljače održana je tradicionalna puč- nija dodjele plaketa HGD CG za 2011. godi-
ka svečanost pod nazivom Tripundansko veče. nu zaslužnim pojedincima iz Hrvatske i Crne
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore pokre- Gore. Predsjednik Vičević dodijelio je plaketu
nulo je prije 10 godina ovu priredbu uz pomoć Igoru Žuveli, predsjedniku Udruge dragovolja-
HRT-a i Hrvatske gospodarske komore. Prired- ca Domovinskog rata Dubrovnik, za potporu
ba se organizirala prije rata u kavani Dojmi u Društvu i doprinos u razvoju prijateljskih od-
Kotoru u povodu svetkovine sv. Tripuna. Zbog nosa između hrvatskog i crnogorskog naroda.
nedostatka primjerene dvorane u Kotoru veče Veleposlanik Turčinović dodijelio je plaketu
je organizirano u elitnom hotelu Splendid u Vladislavu Jabučaninu iz Cetinja za doprinos
Bečićima kraj Budve. u razvoju prijateljskih odnosa između crnogor-
Izvanredna situacija na Hrvatskom primor- skog i hrvatskog naroda.
ju i sjeveru Crne Gore zbog loših vremenskih
uvjeta onemogućila je dolazak više od 90 sudi-
onika i gostiju. Bio je najavljen dolazak rektora
Zadarskog sveučilišta sa suradnicima, mješo-
vitog zbora Lira iz Šibenika, koji su trebali odr-
žati koncerte u katedrali sv. Tripuna i sv. Roka
u D. Lastvi, članova šibenske gradske glazbe,
glazbenog sastava „Slatka Tajna“ iz Metkovića,
koji je trebao zabavljati prisutne, gradonačel-
nika Omiša, župana Dubrovačko-neretvanske
županije, a iz Crne Gore predsjednika Vuja-
novića, koji je trebao uručiti Orden crnogor-
ske zastave III. reda Društvu i njegovu prvome
predsjedniku, ministar unutarnjih poslova,
ministar pomorstva, direktor Fonda manjina i U sklopu programa organiziran je i nagrad-
mnoge druge ličnosti iz političkog i kulturnog ni ples. Pobjedničkom paru Aleksandru i Sonji
života Crne Gore. hotel Splendid uručio je nagradu „Romantični
I uz te nepredviđene okolnosti na ovoj prosla- vikend u Splendidu“.
vi bilo je više od 200 gostiju.
5. 2. 2012. Vanjska
proslava sv. Tripuna
Prije više godina kotorski Ordinarijat odlučio
je slaviti blagdan sv. Tripuna prve nedjelje na-
kon dana tog sveca omogućivši time velikom
broju vjernika iz Boke kotorske, koji na dan
sv. Tripuna rade, kao i Dubrovčanima koji tada
slave sv. Vlahu, nazočnost na ovoj velikoj sve-
čanosti. Svake godine gost biskupa Janjića je i
predsjednik HGD CG. U svečanoj povorci nosi
se i barjak našeg Društva koji nosi naš bar-
jaktar Božo Usanović, povjerenik HGD CG iz
Prčanja.
32
33. KRONIKA DRUŠTVA
sebice mons. Iliji Janjiću i domaćem župniku
don Dejanu Turzi.
Biskup Ilija Janjić zaželio je u svom kratkom
govoru da Dom kulture bude na korist poje-
dincima i cjelokupnoj
zajednici. Također je
pozvao na čuvanje
nacionalnog i vjer-
skog identiteta, po-
štujući pri tome sve
druge.
Na ovom događaju
bio je i Mirko Viče-
vić, predsjednik Hr-
vatskoga građanskog
društva Crne Gore.
18. 2. 2012.
Otvoren Dom kulture
Svečano je otvoren Dom kulture „Josip Mar-
ković“ u Donjoj Lastvi. Manifestaciju su pred
velikim brojem posjetitelja svojim nastupom
uveličali: Klapa „Jadran“, Pjevačko društvo
„Vazda mladi“, Modni klub „Modest“ i Etno
skupina „Paun“.
Na početku programa goste je pozdravio pred-
sjednik Hrvatske krovne zajednice „Dux Cro-
atorum“ Zvonimir Deković, pod čijim je okri-
ljem Dom kulture nakon 83 godine renoviran
i vraćen u funkciju. On je zahvalio i posebice
istaknuo institucije i pojedince zaslužne za re-
alizaciju ovoga vrijednog projekta. Udruga, na
čijem je čelu, okuplja entuzijaste koji neumor-
no rade na dobrobit lokalne i šire zajednice.
13. 2. 2012.
Blagoslov Doma kulture
Kotorski biskup mons. Ilija Janjić blagoslovio
je Dom kulture „Josip Marković“ u Donjoj La-
stvi, pokraj Tivta. Mnogobrojne goste pozdra-
vio je Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatske
krovne zajednice „Dux Croatorum“, čijom za-
slugom je obnovljeno ovo značajno zdanje na-
kon 83 godine. On je zahvalio nazočnima, a po-
33
