SlideShare una empresa de Scribd logo
1 de 40
Descargar para leer sin conexión
PROJEKT
„JO SAN BROČANIN I
VOLIN BROČ”
PREZENTACIJAO ZNAMENITOSTIMAOTOKA, POZNATIM LIČNOSTIMA I STARIM JELIMA OTOKA
BRAČA
Projektni tjedan
OŠ Supetar
• Otok Brač je treći po veličini
otok u Hrvatskoj i najveći otok
Dalmacije dug 40km i širok
prosječno 12km
• Najviši otok u Hrvatskoj
• Brač je jedno od najatraktivnijih
i najpopularnijih odredišta
Jadranskog mora
• Poznat je brojnim turističkim
atrakcijama, Bračkom kamenu i
raznim znamenitostima
VLADIMIR
NAZOR
oRođen je u Postirima 30. svibnja
1876. –a preminuo u Zagrebu 19.
lipnja 1949
oBio je hrvatski pjesnik, prozaist i
prevoditelj te političar za vrijeme
Nove Jugoslavije
oRadio je kao srednjoškolski profesor
u Zadru, u istarskim mjestima, u
Zagrebu i kao upravitelj dječjega
doma u Crikvenici
oŽivio je u Zagrebu gdje je 1933.
godine umirovljen
o Najvažnijim se u Nazorovu bogatu
opusu smatra pjesništvo
o Kao pjesnik afirmirao se zbirkama
pripovjednih pjesama, knjigama lirike
i epovima
o Nazorovo pjesništvo nastajalo je u
velikom vremenskom rasponu, a
podlijegalo je značajnim
promjenama, zbog čega ga je teško
obuhvatiti pojmovima književne
periodizacije.
NEKE POZNATE PJESME VLADIMIRA
NAZORA
Ako se ikada vratim
Ako se ikada opet vratim
Bit će to sred zore rubinima posute rumene
Ko onda kad rosu po travi smo zelenoj brali
Kad zaljubljena bila si u mene.
Ako se ikada opet vratim
Bit će to sred jutra – a vjetrić od majstrala,
Sjećaš se kada si rekla da nema na svijetu
Što ne bi za ovu barku na laganom vjetriću
dala?
Ako se ikada opet vratim
Bit će to kad vjetrić klone sred podneva
žarka,
Kad nigdje nikog usred konala ne bude –
A ljubavi puna ljulja se naša barka.
Ako se ikada opet vratim
Bit će to u večeri vedre kad gasi se dan,
Tad će nas umorne od ljubavi na moru
Tiho ljuljati suton – navodeći na oči san.
I jesen je uvijek bila draga meni,
Jer slađine puna, raskoši i sjaja
Sliči sveznalici, razmetkinji ženi,
Što raj daje strašću toplog zagrljaja.
Bog u šumi
Šušti meko cv’jeće rašeljkinih gronja.
Kuca malo srce púpovâ i klicâ.
Taknuta vjetrićem punim slatkih vonja
Brecaju sva zvonca bijelih đurđica.
Modrim okom bl’ješti ljubica i viri
iz skromnoga grma.
C’jeli gaj se budi, šumori i miri
Kao smilj i trma.
Jasen, štono dugo suh i jalov dr’jemlje,
Bršljanom se vije, lišajima mlâdi.
Visoke se jele klanjaju do zemlje,
A bor zlatnim praškom dô i goru kadi.
Skladan pjev se diže iz hiljadu gn’jezda,
Vrutaka i voda.
Ruku punih rose, sjemenja i zv’jezda
Bog po šumi hoda.
Potraži me
Kad čuješ kako kriješte vrane
S one lude, sa sjeverne strane,
Kad vidiš kako ljubav potiho kaplje
Sa one suhe, slomljene borove grane,
Kad čuješ kako nešto u noći uzdiše i ječi
Kako ljubavi žica ko bolesno srce kuca,
Kad vidiš kako se je zatamnilo nebo
Dok ljubav naša počinje sve više da puca,
Kad čuješ kako – ko u dubòku puću
Tišinom tupo odjekuje tvoje ime,
Ne budi lijena, ne časi ni časa –
Potraži me, potraži me!
Zemniče, ti niknu iz zuba ljuta zmaja
Da budeš grm što gori, luk napet, plamen
mač,
Al raznježi ti dušu milinje cvjetnog maja,
Al omekša ti srce jesenjih voda plač.
GAJO FILOMEN
BULAT
Rođen je 4. siječnja 1836. u Supetru na otoku Braču.
Studirao pravo u Grazu i Padovi. God. 1859. zaposlio se kao
tajnik Trgovačke komore u Zadru. Od 1862. radio kao
odvjetnik, najprije u Supetru, a potom u Splitu.
U politički život uključio se kao pripadnik Narodne stranke,
vodstvo koje je preuzeo 1874., nakon odlaska K. Vojnovića
u Zagreb.
Svojim djelovanjem Bulat je uvelike pridonio porazu
autonomaša 1882. na općinskim izborima u Splitu. Od 1882.
do 1885. bio je prisjednik, a 1885–93. gradonačelnik Splita.
God. 1896. postao je predsjednik Dalmatinskoga sabora.
Istaknuo se u borbi za uvođenje hrvatskoga jezika u urede i
škole.
MATKO TREBOTIĆ
Osnovnu školu pohađao je u Milni i Splitu.
Maturirao je u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, a
diplomirao 1961. godine na beogradskom Arhitektonskom
fakultetu.
Od 1970. intenzivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu na više
od stotinu samostalnih i tri stotine skupnih izložba.
O njegovom je djelu tiskano više monografija, a radovi mu
se nalaze u mnogim domaćim i stranim zbirkama
i muzejima.
Za kazališta u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Šibeniku oslikao je
svečane zastore kao jedinstveni projekt nazvan “Jadranski
poliptih”.
POZNATE UMJETNINE MATKA
TERBOTIĆA
IVAN RENDIĆ
Rendić se kiparstvom počeo baviti još u djetinjstvu koje je
provodio u Supetru na Braču, ponajviše zbog tradicije
klesarstva i kiparstva koja je jako snažna na tom otoku
Rendićev boravak i školovanje u Italiji financirao je poznati
hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer kojemu nije bilo
strano činiti nešto takvo za brojne umjetnike.
1877. godine, tada već oženjeni Rendić, vraća se u Zagreb
gdje otvara svoj atelje u kojem je izveo velik broj narudžbi.
1879. godine je proglašen prvim hrvatskim kiparom nakon
što je postao član Društva umjetnosti.
Ostatak svog života proveo je na Supetru u siromaštvu, a
preminuo je u splitskoj bolnici.
POZNATA DJELA IVANA RENDIĆA
STJEPAN PULIŠEVIĆ
Rođen je u Škripu 17.11.1910 a preminuo u Zagrebu
10.11.1998
Bio je hrvatski pjesnik i sociolog
Diplomirao i doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu
1940 godine
Od 1956. predavao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu
sociologiju i teoriju države i prava, a od 1967. redoviti je
profesor na Pravnom fakultetu.
Objavio više zbirki čakavske poezije
MARIO
PURATIĆ
Rođen je u Sumartin na Braču, 23.
lipnja 1904. a preminuo u Santa
Barbari, Kalifornija, SAD, 6. siječnja
1993.
Iselio se u SAD 1929.
Bio je Hrvatski izumitelj
Izumio je spravu za brzo i lako
izvlačenje mreže iz mora, nazvanu
Puretićev mehanički koloturnik
(Puratićevo vitlo)
o U hrvatskom ribarstvu njegov se izum upotrebljava od
1963.
o Zbog zasluga u ribarstvu proglašen je 1975. izumiteljem
godine u SAD-u
o Od 1972. na kanadskoj novčanici od pet dolara nalazi
se slika ribarskoga broda s njegovim koloturnikom.
IVAN RENDIĆ
Rođen je u Imotskom 27. kolovoza 1849.
a preminuo u Splitu 29. lipnja 1932.
Bio je hrvatski kipar
Kiparstvom se bavio od rane mladosti u
Supetru na Braču.
Većinu svog života živio je u Trstu
Od 1921. živio u Supetru te je
bezuspješno nastojao osnovati školu za
umjetničku klesariju
o Od većih je Rendićevih
arhitektonskih projekata
ostvaren reprezentativni zvonik
crkve u Ložišćima na Braču u
neoromaničkome stilu
ZNAMENITOSTI
OTOKA BRAČA
Zlatni rat
• Vjerojatno najpoznatija plaža na
Jadranu, smještena u Bolu, na
južnoj obali otoka Brača
• Zbog svoje je neobičnosti i ljepote
jedan od najpoznatijih simbola
hrvatskog turizma
• Duga oko 1km
• Pod utjecajem vjetrova, valova i
morskih strujanja vršak „Zlatnog
rata“ mijenja svoj oblik
Vidova gora
• Najviši vrh jadranskog otočja
• 778m nadmorske visine
• Bliža okolica vrha staro je kultno
mjesto, a u ostacima dvostrukog
obrambenog zida naslućuje se stara
ilirska građevina
• Pruža predivan pogled na Bol, Hvar
i ostale obližnje otoke
• Vrh se naziva iVidovica, SvetiVid,
Sutvid
Pustinja Blaca
• Smjestila se na južnoj strani otoka
Brača, između mjesta Bol i Milna
• Pustinja je funkcionirala kao
samostan, ali pustinjaci službeno
nisu bili pripadnici nijednog reda
• Nekada slavna glagoljaška pustinja,
a kasnije i zvjezdarnica
• Ima veliku spomeničku vrijednost
• Zaštićena je kao kulturno dobro
Zmajeva špilja
• Špilja iz 16. stoljeća
• Nalazi se pokraj mjesta Murvica
• Osobito je zanimljiva zbog
neobičnih reljefa u svojoj
unutrašnjosti
• Ime je dobila prema ondje
isklesanom reljefu zmaja
• U njoj su od 15. stoljeća živjeli
redovnici
Špilja kopačina
• Špilja Kopačina je špilja u kojoj su
nađeni najstariji tragovi
pretpovijesnog čovjeka na Braču.
• Sastoji se od 2 dijela koja su
povezana uskim kanalom, a duga je
38 m.
• Tragovi se sastoje od tisuće kostiju
onodobnih divljih životinja i ptica, a
u stražnjem dijelu špilje pronađene
su čovjekove kosti iz kasnog
epipaleolitika i mezolitika.
Samostan sv.
Marije Milosne
• Dominikanski samostan u Bolu na
Braču osnovan je 1475. godine
• Sačuvana je izvorna darovnica bračkog
kneza (1475.)
• Crkva se gradila u etapama, a završena
je 1566.
• Unutar samostana nalazi se muzej
• Pun je umjetnina, knjiga, rukopisa i
vrijednih predmeta
Škrip
• Najstarije naselje na otoku Braču
• Nalazi se u središtu Brača
• U Škripu se nalaze brojne
znamenitosti i spomenici;
• Muzej otoka Brača
• Muzej uja
• Crkva Svete Jelene
• I mnoge druge znamenitosti i
zanimljivosti
Muzej otoka Brača
• Izgrađen 1979.g.
• Smješten u Radojkovića kuli
• Muzej je prepun rimskih nadgrobnih spomenika, predmeta iz bračke prošlosti, alata…
• Muzej možete posjetiti svaki dan
Projekt  jo san brocanin i volin broc
Muzej uja
• Uljara je utemeljena 1864.g. u tradicionalnoj bračkoj kući iz 17. st.
• Proširena je i opremljena početkom 20. st.
• U Muzeju uja možete se upoznati sa cjelokupnim procesom tradicionalne prerade
maslina na otoku Braču i kupiti domaće maslinovo ulje i autohtone bračke suvenire
Crkva Svete Jelene
• Izgrađena još u 18.st.
• Unutar crkve se može vidjeti par vrijednih slika Palme Mlađeg kao i nekoliko drvenih
oltara
• Prema legendi, vjeruje se da je Sv, Jelena rođena Bračanka
Prethodno navedene
znamenitosti nisu sve
koje postoje na Braču
Brač je kao otok prepun
predivnih krajolika,
pejzaža, kulturnih i
povijesnih znamenitosti i
sadržaja za sve naraštaje
Na Internetu možeš lako
pronaći sve ostalo što te
zanima
STARA JELA OTOKA BRAČA
Zemlja obrađivana na tradicionalni i ekološki način,
podarila plodove od kojih se priprema nadaleko
poznata zdrava hrana začinjena neizbježnim
maslinovim uljem.
Smutica ili
hmutica
• Smutica u drugim dijelovima Hrvatske poznata i
kao bikla, izvorni je brački koktel čiji naziv
sugerira da se radi o mješavini vina i mlijeka,
prepoznatljivoj po boji ciklame.
• Smutica je zauzimala važno mjesto u ishrani na
južnodalmatinskim otocima i Dalmatinskoj
zagori, naročito u teškim životnim uvjetima kad
je njezino krepko svojstvo bilo važno za
preživljavanje.
• Prema legendi, Bikla se prenijela u Zagoru s
otoka Hvara i Brača, koji su bili grčke kolonije,
a prema kulinarskim istraživanjima književnika i
gastronoma Veljka Barbierija, biklu su pili
drevni Grci koji su prije napada na Troju pili
piće od vina, mlijeka i krvi.
Hrapoćuša
• Izvorna torta s Brača nastala je u slikovitom Dolu, a izgledom podsjeća na suhozid ili
pećinu u mjestu s hrapavim svodovima. Na biskvitnu podlogu stavlja se smjesa od
šećera, bjelanjaka i oraha kako bi se zapekla i dobila karakterističan izgled.
Budin ili Rožata
• Rožata je dalmatinski tradicionalni puding s preljevom od karamela, varijanta
francuske crème brûlée. Posebno ga cijene Dubrovčani koji ga zovu rozata.
Arancini
• Izrađuju se od kore naranče, pa je jako bitno da naranče budu domaće, poznatog porijekla,
tj. nešpricane. Nakon guljenja naranče, kora se ostavlja potpuno pomočena u vodi 5-6 dana,
uz mijenjanje vode 2 puta dnevno.
• Nakon isteka 5 ili 6 dana, korice se ostavljaju, da se ocijede, a zatim se vagaju. Korice se
zatim režu na duguljaste štapiće od oko 5 mm širine, te se stavljaju u vodu i kuhinju. U vodu
se dodaje šećera i kuha, dok tekućina ne ispari.
• Nakon kuhanja, još vruće korice se ostavljaju na papiru za pečenje, koji je posut dodatnim
količinama šećera. Korice se zatim uvaljaju u šećer, te se ostavljaju da se suše 2-3 dana.
Procip
• Sir s karamelom ime duguje starom načinu pripreme na vatri, u posudi na procjepu
između drveta koji su je pridržavali i zagrijavali. Mladi ovčji sir nareže se na kriške, a u
međuvremenu se u posudi zagrije šećer s malo vode. Kad se šećer rastopi, dodaje se
sir, a čim omekša, spreman je za posluživanje.
Kroštule
• Kroštule, tradicionalno su slatko pecivo izrađeno od tijesta koje je oblikovano u tanke
uvijene vrpce, prženo i posuto šećerom u prahu."
• Kroštule su se originalno proširile iz Italije u hrvatske
regije Dalmaciju, Kvarner i Istru, Francusku, Poljsku, Grčku i ostatak svijeta. Kad su se
recepti prenosili, sastojci se nisu bitnije mijenjali, ali je u svakoj kuhinji dobila sastojke ili
dodatke specifične za tu nacionalnu ili regionalnu kuhinju.
• Za hrvatsku kuhinju poznate su vrste: bračke kroštule čiji je dodatak kvasina, istarske
kroštule čiji je dodatak bijelo vino, hvarske kroštule čiji je dodatak rakija.
• Može ih se oblikovati u mašnice, u leptiriće ili u kvadrate s jednim ili više proreza.
Pršurate ili Fritule
• Fritule su slastica koja nalikuje krafnama, a pripremaju se u Kvarnerskome
primorju, Istri, Dalmaciji, Sloveniji i Veneciji.
• U Primorju i Istri je običaj da se rade u danima posta, Badnjak i u vrijeme mesopusta.
Vrlo su slične talijanskim zeppolama, no obično im se dodaje liker, rakija i korica
limuna, mogu sadržavati grožđice, a posipaju se šećerom. Mogu se pripremati
od dizanog tijesta s kvascem ili gušćeg lijevanog tijesta s praškom za peciva.
Paradižet
• Paradižet ili šnenokle je naziv za slatki kolač, specijalitet austrijske kuhinje. Paradižet je
udomaćen u našim krajevima pa ga mnogi smatraju domaćim specijalitetom.
• Priprema se na način da se u mlijeko stavi kuhati štapić vanilije. Žumanjci i šećer se
pjenasto izmiješaju, zatim se dodaje jestivi škrob i umiješa u kipuće mlijeko. Smjesa
žumanjaka i mlijeka se miješa pjenjačom dok ne zavrija, a tada se miče s vatre.
• Bjelanjke se istuče u čvrsti snijeg i žlicom se stavljaju u vrelu vodu. Čim voda zakipi,
okreću se na drugu stranu, a nakon par sekundi se vade. Postupak se ponavlja dok se
ne skuhaju svi žličnjaci.
Vitalac
• Vitalac se tradicionalno priprema od janjeta ili kozlića koje nije došlo do trave. Iznutrice
stavljaju se na štap, odnosno ražanj pa omotaju trbušnom maramicom i zapeku te
dodatno omotaju crijevima.
• Jelo se nastavi peći dok ne postanu hrskava. Taj je brački specijalitet na listi zaštićenih
nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, baš kao i torta koja ime duguje
kamenu.
Izvori
• https://topdestinacije.hr/brac-sto-vidjeti-na-jednom-od-najatraktivnijih-hrvatskih-otoka/
• https://www.adriagate.com/Hrvatska-hr/Otok-Brac
• https://hr.wikipedia.org/wiki/Zlatni_rat
• https://www.otok-brac.hr/destinations/bol/zlatni-rat
• https://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/brac-vrh-vidova-gora/
• http://hotspots.net.hr/2014/11/muzej-otoka-braca-i-selo-skrip-svjedocanstva-raskosne-povijesti-i-bracke-
kulture/
• https://www.dominikanci.hr/index.php/samostani/bol
• https://gorja.net/putopisi/65/otok-brac-zmajeva-spilja/
• https://bestofbrac.com/hr/brac-kultura/zmajeva-spilja/
• https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/sto-je-pustinja-blaca---465250.html
Hvala na pažnji!
Autori: Anamarija Vladislavić Korlaet, Katarina Kuščević iVito Razmilić
8. razred

Más contenido relacionado

Similar a Projekt jo san brocanin i volin broc

Similar a Projekt jo san brocanin i volin broc (20)

V. Pisanica Prezentacija
V. Pisanica PrezentacijaV. Pisanica Prezentacija
V. Pisanica Prezentacija
 
Esej
EsejEsej
Esej
 
Tadijanović
TadijanovićTadijanović
Tadijanović
 
Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva
Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajevaPovijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva
Povijesne i kulturne znamenitosti primorskih krajeva
 
Crtice z Varaždina
Crtice z VaraždinaCrtice z Varaždina
Crtice z Varaždina
 
Dr. Velimir Deželić stariji – rodoslov predaka i potomaka
Dr. Velimir Deželić stariji – rodoslov predaka i potomakaDr. Velimir Deželić stariji – rodoslov predaka i potomaka
Dr. Velimir Deželić stariji – rodoslov predaka i potomaka
 
Hoteljerko-turistička škola
Hoteljerko-turistička školaHoteljerko-turistička škola
Hoteljerko-turistička škola
 
Projekt: Znameniti Dubrovčani
Projekt: Znameniti DubrovčaniProjekt: Znameniti Dubrovčani
Projekt: Znameniti Dubrovčani
 
Grgurević - doc
Grgurević - docGrgurević - doc
Grgurević - doc
 
Ssk dan škole
Ssk dan školeSsk dan škole
Ssk dan škole
 
Šibenik
ŠibenikŠibenik
Šibenik
 
Mitovi I Legende Otoka Visa
Mitovi I Legende Otoka VisaMitovi I Legende Otoka Visa
Mitovi I Legende Otoka Visa
 
Znacajni Varazdinci
Znacajni VarazdinciZnacajni Varazdinci
Znacajni Varazdinci
 
Brac Prezentacija
Brac PrezentacijaBrac Prezentacija
Brac Prezentacija
 
Glagoljica
GlagoljicaGlagoljica
Glagoljica
 
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
Glagoljica (Povijest Crkve u Hrvata)
 
Vatroslav Lisinski (by paula)
Vatroslav Lisinski   (by paula)Vatroslav Lisinski   (by paula)
Vatroslav Lisinski (by paula)
 
Grad Sveti Ivan Zelina by Nikolina Kolarić
Grad Sveti Ivan Zelina by Nikolina KolarićGrad Sveti Ivan Zelina by Nikolina Kolarić
Grad Sveti Ivan Zelina by Nikolina Kolarić
 
Učilica na daljinu 17. 4. 2020
Učilica na daljinu 17. 4. 2020Učilica na daljinu 17. 4. 2020
Učilica na daljinu 17. 4. 2020
 
MARIN_DRŽIĆ_ppt.ppt
MARIN_DRŽIĆ_ppt.pptMARIN_DRŽIĆ_ppt.ppt
MARIN_DRŽIĆ_ppt.ppt
 

Más de InforMaticari1

Sigurniji internet 2015
Sigurniji internet 2015Sigurniji internet 2015
Sigurniji internet 2015InforMaticari1
 
Letak o sigurnijem internetu
Letak o sigurnijem internetuLetak o sigurnijem internetu
Letak o sigurnijem internetuInforMaticari1
 
Letak sigurniji internet
Letak sigurniji internetLetak sigurniji internet
Letak sigurniji internetInforMaticari1
 
Letak sigurniji internet
Letak sigurniji internetLetak sigurniji internet
Letak sigurniji internetInforMaticari1
 
Kalendar sigurniji internet
Kalendar sigurniji internetKalendar sigurniji internet
Kalendar sigurniji internetInforMaticari1
 
Kalendar sigurniji internet
Kalendar sigurniji internetKalendar sigurniji internet
Kalendar sigurniji internetInforMaticari1
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeInforMaticari1
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeInforMaticari1
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeInforMaticari1
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeInforMaticari1
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeInforMaticari1
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeInforMaticari1
 

Más de InforMaticari1 (17)

Suhozid
SuhozidSuhozid
Suhozid
 
Ignjat job
Ignjat jobIgnjat job
Ignjat job
 
Prezentacije na engl
Prezentacije na englPrezentacije na engl
Prezentacije na engl
 
Sigurniji internet
Sigurniji internetSigurniji internet
Sigurniji internet
 
Sigurniji internet 2015
Sigurniji internet 2015Sigurniji internet 2015
Sigurniji internet 2015
 
Sigurniji internet
Sigurniji internetSigurniji internet
Sigurniji internet
 
Letak o sigurnijem internetu
Letak o sigurnijem internetuLetak o sigurnijem internetu
Letak o sigurnijem internetu
 
Letak sigurniji internet
Letak sigurniji internetLetak sigurniji internet
Letak sigurniji internet
 
Letak sigurniji internet
Letak sigurniji internetLetak sigurniji internet
Letak sigurniji internet
 
Kalendar sigurniji internet
Kalendar sigurniji internetKalendar sigurniji internet
Kalendar sigurniji internet
 
Kalendar sigurniji internet
Kalendar sigurniji internetKalendar sigurniji internet
Kalendar sigurniji internet
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mlade
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mlade
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mlade
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mlade
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mlade
 
Sigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mladeSigurniji internet za djecu i mlade
Sigurniji internet za djecu i mlade
 

Projekt jo san brocanin i volin broc

  • 1. PROJEKT „JO SAN BROČANIN I VOLIN BROČ” PREZENTACIJAO ZNAMENITOSTIMAOTOKA, POZNATIM LIČNOSTIMA I STARIM JELIMA OTOKA BRAČA Projektni tjedan OŠ Supetar
  • 2. • Otok Brač je treći po veličini otok u Hrvatskoj i najveći otok Dalmacije dug 40km i širok prosječno 12km • Najviši otok u Hrvatskoj • Brač je jedno od najatraktivnijih i najpopularnijih odredišta Jadranskog mora • Poznat je brojnim turističkim atrakcijama, Bračkom kamenu i raznim znamenitostima
  • 3. VLADIMIR NAZOR oRođen je u Postirima 30. svibnja 1876. –a preminuo u Zagrebu 19. lipnja 1949 oBio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije oRadio je kao srednjoškolski profesor u Zadru, u istarskim mjestima, u Zagrebu i kao upravitelj dječjega doma u Crikvenici oŽivio je u Zagrebu gdje je 1933. godine umirovljen
  • 4. o Najvažnijim se u Nazorovu bogatu opusu smatra pjesništvo o Kao pjesnik afirmirao se zbirkama pripovjednih pjesama, knjigama lirike i epovima o Nazorovo pjesništvo nastajalo je u velikom vremenskom rasponu, a podlijegalo je značajnim promjenama, zbog čega ga je teško obuhvatiti pojmovima književne periodizacije.
  • 5. NEKE POZNATE PJESME VLADIMIRA NAZORA Ako se ikada vratim Ako se ikada opet vratim Bit će to sred zore rubinima posute rumene Ko onda kad rosu po travi smo zelenoj brali Kad zaljubljena bila si u mene. Ako se ikada opet vratim Bit će to sred jutra – a vjetrić od majstrala, Sjećaš se kada si rekla da nema na svijetu Što ne bi za ovu barku na laganom vjetriću dala? Ako se ikada opet vratim Bit će to kad vjetrić klone sred podneva žarka, Kad nigdje nikog usred konala ne bude – A ljubavi puna ljulja se naša barka. Ako se ikada opet vratim Bit će to u večeri vedre kad gasi se dan, Tad će nas umorne od ljubavi na moru Tiho ljuljati suton – navodeći na oči san. I jesen je uvijek bila draga meni, Jer slađine puna, raskoši i sjaja Sliči sveznalici, razmetkinji ženi, Što raj daje strašću toplog zagrljaja. Bog u šumi Šušti meko cv’jeće rašeljkinih gronja. Kuca malo srce púpovâ i klicâ. Taknuta vjetrićem punim slatkih vonja Brecaju sva zvonca bijelih đurđica. Modrim okom bl’ješti ljubica i viri iz skromnoga grma. C’jeli gaj se budi, šumori i miri Kao smilj i trma. Jasen, štono dugo suh i jalov dr’jemlje, Bršljanom se vije, lišajima mlâdi. Visoke se jele klanjaju do zemlje, A bor zlatnim praškom dô i goru kadi. Skladan pjev se diže iz hiljadu gn’jezda, Vrutaka i voda. Ruku punih rose, sjemenja i zv’jezda Bog po šumi hoda. Potraži me Kad čuješ kako kriješte vrane S one lude, sa sjeverne strane, Kad vidiš kako ljubav potiho kaplje Sa one suhe, slomljene borove grane, Kad čuješ kako nešto u noći uzdiše i ječi Kako ljubavi žica ko bolesno srce kuca, Kad vidiš kako se je zatamnilo nebo Dok ljubav naša počinje sve više da puca, Kad čuješ kako – ko u dubòku puću Tišinom tupo odjekuje tvoje ime, Ne budi lijena, ne časi ni časa – Potraži me, potraži me! Zemniče, ti niknu iz zuba ljuta zmaja Da budeš grm što gori, luk napet, plamen mač, Al raznježi ti dušu milinje cvjetnog maja, Al omekša ti srce jesenjih voda plač.
  • 6. GAJO FILOMEN BULAT Rođen je 4. siječnja 1836. u Supetru na otoku Braču. Studirao pravo u Grazu i Padovi. God. 1859. zaposlio se kao tajnik Trgovačke komore u Zadru. Od 1862. radio kao odvjetnik, najprije u Supetru, a potom u Splitu. U politički život uključio se kao pripadnik Narodne stranke, vodstvo koje je preuzeo 1874., nakon odlaska K. Vojnovića u Zagreb. Svojim djelovanjem Bulat je uvelike pridonio porazu autonomaša 1882. na općinskim izborima u Splitu. Od 1882. do 1885. bio je prisjednik, a 1885–93. gradonačelnik Splita. God. 1896. postao je predsjednik Dalmatinskoga sabora. Istaknuo se u borbi za uvođenje hrvatskoga jezika u urede i škole.
  • 7. MATKO TREBOTIĆ Osnovnu školu pohađao je u Milni i Splitu. Maturirao je u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, a diplomirao 1961. godine na beogradskom Arhitektonskom fakultetu. Od 1970. intenzivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu na više od stotinu samostalnih i tri stotine skupnih izložba. O njegovom je djelu tiskano više monografija, a radovi mu se nalaze u mnogim domaćim i stranim zbirkama i muzejima. Za kazališta u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Šibeniku oslikao je svečane zastore kao jedinstveni projekt nazvan “Jadranski poliptih”.
  • 9. IVAN RENDIĆ Rendić se kiparstvom počeo baviti još u djetinjstvu koje je provodio u Supetru na Braču, ponajviše zbog tradicije klesarstva i kiparstva koja je jako snažna na tom otoku Rendićev boravak i školovanje u Italiji financirao je poznati hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer kojemu nije bilo strano činiti nešto takvo za brojne umjetnike. 1877. godine, tada već oženjeni Rendić, vraća se u Zagreb gdje otvara svoj atelje u kojem je izveo velik broj narudžbi. 1879. godine je proglašen prvim hrvatskim kiparom nakon što je postao član Društva umjetnosti. Ostatak svog života proveo je na Supetru u siromaštvu, a preminuo je u splitskoj bolnici.
  • 11. STJEPAN PULIŠEVIĆ Rođen je u Škripu 17.11.1910 a preminuo u Zagrebu 10.11.1998 Bio je hrvatski pjesnik i sociolog Diplomirao i doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1940 godine Od 1956. predavao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu sociologiju i teoriju države i prava, a od 1967. redoviti je profesor na Pravnom fakultetu. Objavio više zbirki čakavske poezije
  • 12. MARIO PURATIĆ Rođen je u Sumartin na Braču, 23. lipnja 1904. a preminuo u Santa Barbari, Kalifornija, SAD, 6. siječnja 1993. Iselio se u SAD 1929. Bio je Hrvatski izumitelj Izumio je spravu za brzo i lako izvlačenje mreže iz mora, nazvanu Puretićev mehanički koloturnik (Puratićevo vitlo)
  • 13. o U hrvatskom ribarstvu njegov se izum upotrebljava od 1963. o Zbog zasluga u ribarstvu proglašen je 1975. izumiteljem godine u SAD-u o Od 1972. na kanadskoj novčanici od pet dolara nalazi se slika ribarskoga broda s njegovim koloturnikom.
  • 14. IVAN RENDIĆ Rođen je u Imotskom 27. kolovoza 1849. a preminuo u Splitu 29. lipnja 1932. Bio je hrvatski kipar Kiparstvom se bavio od rane mladosti u Supetru na Braču. Većinu svog života živio je u Trstu Od 1921. živio u Supetru te je bezuspješno nastojao osnovati školu za umjetničku klesariju
  • 15. o Od većih je Rendićevih arhitektonskih projekata ostvaren reprezentativni zvonik crkve u Ložišćima na Braču u neoromaničkome stilu
  • 17. Zlatni rat • Vjerojatno najpoznatija plaža na Jadranu, smještena u Bolu, na južnoj obali otoka Brača • Zbog svoje je neobičnosti i ljepote jedan od najpoznatijih simbola hrvatskog turizma • Duga oko 1km • Pod utjecajem vjetrova, valova i morskih strujanja vršak „Zlatnog rata“ mijenja svoj oblik
  • 18. Vidova gora • Najviši vrh jadranskog otočja • 778m nadmorske visine • Bliža okolica vrha staro je kultno mjesto, a u ostacima dvostrukog obrambenog zida naslućuje se stara ilirska građevina • Pruža predivan pogled na Bol, Hvar i ostale obližnje otoke • Vrh se naziva iVidovica, SvetiVid, Sutvid
  • 19. Pustinja Blaca • Smjestila se na južnoj strani otoka Brača, između mjesta Bol i Milna • Pustinja je funkcionirala kao samostan, ali pustinjaci službeno nisu bili pripadnici nijednog reda • Nekada slavna glagoljaška pustinja, a kasnije i zvjezdarnica • Ima veliku spomeničku vrijednost • Zaštićena je kao kulturno dobro
  • 20. Zmajeva špilja • Špilja iz 16. stoljeća • Nalazi se pokraj mjesta Murvica • Osobito je zanimljiva zbog neobičnih reljefa u svojoj unutrašnjosti • Ime je dobila prema ondje isklesanom reljefu zmaja • U njoj su od 15. stoljeća živjeli redovnici
  • 21. Špilja kopačina • Špilja Kopačina je špilja u kojoj su nađeni najstariji tragovi pretpovijesnog čovjeka na Braču. • Sastoji se od 2 dijela koja su povezana uskim kanalom, a duga je 38 m. • Tragovi se sastoje od tisuće kostiju onodobnih divljih životinja i ptica, a u stražnjem dijelu špilje pronađene su čovjekove kosti iz kasnog epipaleolitika i mezolitika.
  • 22. Samostan sv. Marije Milosne • Dominikanski samostan u Bolu na Braču osnovan je 1475. godine • Sačuvana je izvorna darovnica bračkog kneza (1475.) • Crkva se gradila u etapama, a završena je 1566. • Unutar samostana nalazi se muzej • Pun je umjetnina, knjiga, rukopisa i vrijednih predmeta
  • 23. Škrip • Najstarije naselje na otoku Braču • Nalazi se u središtu Brača • U Škripu se nalaze brojne znamenitosti i spomenici; • Muzej otoka Brača • Muzej uja • Crkva Svete Jelene • I mnoge druge znamenitosti i zanimljivosti
  • 24. Muzej otoka Brača • Izgrađen 1979.g. • Smješten u Radojkovića kuli • Muzej je prepun rimskih nadgrobnih spomenika, predmeta iz bračke prošlosti, alata… • Muzej možete posjetiti svaki dan
  • 26. Muzej uja • Uljara je utemeljena 1864.g. u tradicionalnoj bračkoj kući iz 17. st. • Proširena je i opremljena početkom 20. st. • U Muzeju uja možete se upoznati sa cjelokupnim procesom tradicionalne prerade maslina na otoku Braču i kupiti domaće maslinovo ulje i autohtone bračke suvenire
  • 27. Crkva Svete Jelene • Izgrađena još u 18.st. • Unutar crkve se može vidjeti par vrijednih slika Palme Mlađeg kao i nekoliko drvenih oltara • Prema legendi, vjeruje se da je Sv, Jelena rođena Bračanka
  • 28. Prethodno navedene znamenitosti nisu sve koje postoje na Braču Brač je kao otok prepun predivnih krajolika, pejzaža, kulturnih i povijesnih znamenitosti i sadržaja za sve naraštaje Na Internetu možeš lako pronaći sve ostalo što te zanima
  • 29. STARA JELA OTOKA BRAČA Zemlja obrađivana na tradicionalni i ekološki način, podarila plodove od kojih se priprema nadaleko poznata zdrava hrana začinjena neizbježnim maslinovim uljem.
  • 30. Smutica ili hmutica • Smutica u drugim dijelovima Hrvatske poznata i kao bikla, izvorni je brački koktel čiji naziv sugerira da se radi o mješavini vina i mlijeka, prepoznatljivoj po boji ciklame. • Smutica je zauzimala važno mjesto u ishrani na južnodalmatinskim otocima i Dalmatinskoj zagori, naročito u teškim životnim uvjetima kad je njezino krepko svojstvo bilo važno za preživljavanje. • Prema legendi, Bikla se prenijela u Zagoru s otoka Hvara i Brača, koji su bili grčke kolonije, a prema kulinarskim istraživanjima književnika i gastronoma Veljka Barbierija, biklu su pili drevni Grci koji su prije napada na Troju pili piće od vina, mlijeka i krvi.
  • 31. Hrapoćuša • Izvorna torta s Brača nastala je u slikovitom Dolu, a izgledom podsjeća na suhozid ili pećinu u mjestu s hrapavim svodovima. Na biskvitnu podlogu stavlja se smjesa od šećera, bjelanjaka i oraha kako bi se zapekla i dobila karakterističan izgled.
  • 32. Budin ili Rožata • Rožata je dalmatinski tradicionalni puding s preljevom od karamela, varijanta francuske crème brûlée. Posebno ga cijene Dubrovčani koji ga zovu rozata.
  • 33. Arancini • Izrađuju se od kore naranče, pa je jako bitno da naranče budu domaće, poznatog porijekla, tj. nešpricane. Nakon guljenja naranče, kora se ostavlja potpuno pomočena u vodi 5-6 dana, uz mijenjanje vode 2 puta dnevno. • Nakon isteka 5 ili 6 dana, korice se ostavljaju, da se ocijede, a zatim se vagaju. Korice se zatim režu na duguljaste štapiće od oko 5 mm širine, te se stavljaju u vodu i kuhinju. U vodu se dodaje šećera i kuha, dok tekućina ne ispari. • Nakon kuhanja, još vruće korice se ostavljaju na papiru za pečenje, koji je posut dodatnim količinama šećera. Korice se zatim uvaljaju u šećer, te se ostavljaju da se suše 2-3 dana.
  • 34. Procip • Sir s karamelom ime duguje starom načinu pripreme na vatri, u posudi na procjepu između drveta koji su je pridržavali i zagrijavali. Mladi ovčji sir nareže se na kriške, a u međuvremenu se u posudi zagrije šećer s malo vode. Kad se šećer rastopi, dodaje se sir, a čim omekša, spreman je za posluživanje.
  • 35. Kroštule • Kroštule, tradicionalno su slatko pecivo izrađeno od tijesta koje je oblikovano u tanke uvijene vrpce, prženo i posuto šećerom u prahu." • Kroštule su se originalno proširile iz Italije u hrvatske regije Dalmaciju, Kvarner i Istru, Francusku, Poljsku, Grčku i ostatak svijeta. Kad su se recepti prenosili, sastojci se nisu bitnije mijenjali, ali je u svakoj kuhinji dobila sastojke ili dodatke specifične za tu nacionalnu ili regionalnu kuhinju. • Za hrvatsku kuhinju poznate su vrste: bračke kroštule čiji je dodatak kvasina, istarske kroštule čiji je dodatak bijelo vino, hvarske kroštule čiji je dodatak rakija. • Može ih se oblikovati u mašnice, u leptiriće ili u kvadrate s jednim ili više proreza.
  • 36. Pršurate ili Fritule • Fritule su slastica koja nalikuje krafnama, a pripremaju se u Kvarnerskome primorju, Istri, Dalmaciji, Sloveniji i Veneciji. • U Primorju i Istri je običaj da se rade u danima posta, Badnjak i u vrijeme mesopusta. Vrlo su slične talijanskim zeppolama, no obično im se dodaje liker, rakija i korica limuna, mogu sadržavati grožđice, a posipaju se šećerom. Mogu se pripremati od dizanog tijesta s kvascem ili gušćeg lijevanog tijesta s praškom za peciva.
  • 37. Paradižet • Paradižet ili šnenokle je naziv za slatki kolač, specijalitet austrijske kuhinje. Paradižet je udomaćen u našim krajevima pa ga mnogi smatraju domaćim specijalitetom. • Priprema se na način da se u mlijeko stavi kuhati štapić vanilije. Žumanjci i šećer se pjenasto izmiješaju, zatim se dodaje jestivi škrob i umiješa u kipuće mlijeko. Smjesa žumanjaka i mlijeka se miješa pjenjačom dok ne zavrija, a tada se miče s vatre. • Bjelanjke se istuče u čvrsti snijeg i žlicom se stavljaju u vrelu vodu. Čim voda zakipi, okreću se na drugu stranu, a nakon par sekundi se vade. Postupak se ponavlja dok se ne skuhaju svi žličnjaci.
  • 38. Vitalac • Vitalac se tradicionalno priprema od janjeta ili kozlića koje nije došlo do trave. Iznutrice stavljaju se na štap, odnosno ražanj pa omotaju trbušnom maramicom i zapeku te dodatno omotaju crijevima. • Jelo se nastavi peći dok ne postanu hrskava. Taj je brački specijalitet na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, baš kao i torta koja ime duguje kamenu.
  • 39. Izvori • https://topdestinacije.hr/brac-sto-vidjeti-na-jednom-od-najatraktivnijih-hrvatskih-otoka/ • https://www.adriagate.com/Hrvatska-hr/Otok-Brac • https://hr.wikipedia.org/wiki/Zlatni_rat • https://www.otok-brac.hr/destinations/bol/zlatni-rat • https://www.hps.hr/info/hrvatski-vrhovi/brac-vrh-vidova-gora/ • http://hotspots.net.hr/2014/11/muzej-otoka-braca-i-selo-skrip-svjedocanstva-raskosne-povijesti-i-bracke- kulture/ • https://www.dominikanci.hr/index.php/samostani/bol • https://gorja.net/putopisi/65/otok-brac-zmajeva-spilja/ • https://bestofbrac.com/hr/brac-kultura/zmajeva-spilja/ • https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/sto-je-pustinja-blaca---465250.html
  • 40. Hvala na pažnji! Autori: Anamarija Vladislavić Korlaet, Katarina Kuščević iVito Razmilić 8. razred