1. PROJEKT
„JO SAN BROČANIN I
VOLIN BROČ”
PREZENTACIJAO ZNAMENITOSTIMAOTOKA, POZNATIM LIČNOSTIMA I STARIM JELIMA OTOKA
BRAČA
Projektni tjedan
OŠ Supetar
2. • Otok Brač je treći po veličini
otok u Hrvatskoj i najveći otok
Dalmacije dug 40km i širok
prosječno 12km
• Najviši otok u Hrvatskoj
• Brač je jedno od najatraktivnijih
i najpopularnijih odredišta
Jadranskog mora
• Poznat je brojnim turističkim
atrakcijama, Bračkom kamenu i
raznim znamenitostima
3. VLADIMIR
NAZOR
oRođen je u Postirima 30. svibnja
1876. –a preminuo u Zagrebu 19.
lipnja 1949
oBio je hrvatski pjesnik, prozaist i
prevoditelj te političar za vrijeme
Nove Jugoslavije
oRadio je kao srednjoškolski profesor
u Zadru, u istarskim mjestima, u
Zagrebu i kao upravitelj dječjega
doma u Crikvenici
oŽivio je u Zagrebu gdje je 1933.
godine umirovljen
4. o Najvažnijim se u Nazorovu bogatu
opusu smatra pjesništvo
o Kao pjesnik afirmirao se zbirkama
pripovjednih pjesama, knjigama lirike
i epovima
o Nazorovo pjesništvo nastajalo je u
velikom vremenskom rasponu, a
podlijegalo je značajnim
promjenama, zbog čega ga je teško
obuhvatiti pojmovima književne
periodizacije.
5. NEKE POZNATE PJESME VLADIMIRA
NAZORA
Ako se ikada vratim
Ako se ikada opet vratim
Bit će to sred zore rubinima posute rumene
Ko onda kad rosu po travi smo zelenoj brali
Kad zaljubljena bila si u mene.
Ako se ikada opet vratim
Bit će to sred jutra – a vjetrić od majstrala,
Sjećaš se kada si rekla da nema na svijetu
Što ne bi za ovu barku na laganom vjetriću
dala?
Ako se ikada opet vratim
Bit će to kad vjetrić klone sred podneva
žarka,
Kad nigdje nikog usred konala ne bude –
A ljubavi puna ljulja se naša barka.
Ako se ikada opet vratim
Bit će to u večeri vedre kad gasi se dan,
Tad će nas umorne od ljubavi na moru
Tiho ljuljati suton – navodeći na oči san.
I jesen je uvijek bila draga meni,
Jer slađine puna, raskoši i sjaja
Sliči sveznalici, razmetkinji ženi,
Što raj daje strašću toplog zagrljaja.
Bog u šumi
Šušti meko cv’jeće rašeljkinih gronja.
Kuca malo srce púpovâ i klicâ.
Taknuta vjetrićem punim slatkih vonja
Brecaju sva zvonca bijelih đurđica.
Modrim okom bl’ješti ljubica i viri
iz skromnoga grma.
C’jeli gaj se budi, šumori i miri
Kao smilj i trma.
Jasen, štono dugo suh i jalov dr’jemlje,
Bršljanom se vije, lišajima mlâdi.
Visoke se jele klanjaju do zemlje,
A bor zlatnim praškom dô i goru kadi.
Skladan pjev se diže iz hiljadu gn’jezda,
Vrutaka i voda.
Ruku punih rose, sjemenja i zv’jezda
Bog po šumi hoda.
Potraži me
Kad čuješ kako kriješte vrane
S one lude, sa sjeverne strane,
Kad vidiš kako ljubav potiho kaplje
Sa one suhe, slomljene borove grane,
Kad čuješ kako nešto u noći uzdiše i ječi
Kako ljubavi žica ko bolesno srce kuca,
Kad vidiš kako se je zatamnilo nebo
Dok ljubav naša počinje sve više da puca,
Kad čuješ kako – ko u dubòku puću
Tišinom tupo odjekuje tvoje ime,
Ne budi lijena, ne časi ni časa –
Potraži me, potraži me!
Zemniče, ti niknu iz zuba ljuta zmaja
Da budeš grm što gori, luk napet, plamen
mač,
Al raznježi ti dušu milinje cvjetnog maja,
Al omekša ti srce jesenjih voda plač.
6. GAJO FILOMEN
BULAT
Rođen je 4. siječnja 1836. u Supetru na otoku Braču.
Studirao pravo u Grazu i Padovi. God. 1859. zaposlio se kao
tajnik Trgovačke komore u Zadru. Od 1862. radio kao
odvjetnik, najprije u Supetru, a potom u Splitu.
U politički život uključio se kao pripadnik Narodne stranke,
vodstvo koje je preuzeo 1874., nakon odlaska K. Vojnovića
u Zagreb.
Svojim djelovanjem Bulat je uvelike pridonio porazu
autonomaša 1882. na općinskim izborima u Splitu. Od 1882.
do 1885. bio je prisjednik, a 1885–93. gradonačelnik Splita.
God. 1896. postao je predsjednik Dalmatinskoga sabora.
Istaknuo se u borbi za uvođenje hrvatskoga jezika u urede i
škole.
7. MATKO TREBOTIĆ
Osnovnu školu pohađao je u Milni i Splitu.
Maturirao je u splitskoj Klasičnoj gimnaziji, a
diplomirao 1961. godine na beogradskom Arhitektonskom
fakultetu.
Od 1970. intenzivno izlaže u Hrvatskoj i inozemstvu na više
od stotinu samostalnih i tri stotine skupnih izložba.
O njegovom je djelu tiskano više monografija, a radovi mu
se nalaze u mnogim domaćim i stranim zbirkama
i muzejima.
Za kazališta u Splitu, Dubrovniku, Rijeci i Šibeniku oslikao je
svečane zastore kao jedinstveni projekt nazvan “Jadranski
poliptih”.
9. IVAN RENDIĆ
Rendić se kiparstvom počeo baviti još u djetinjstvu koje je
provodio u Supetru na Braču, ponajviše zbog tradicije
klesarstva i kiparstva koja je jako snažna na tom otoku
Rendićev boravak i školovanje u Italiji financirao je poznati
hrvatski biskup Josip Juraj Strossmayer kojemu nije bilo
strano činiti nešto takvo za brojne umjetnike.
1877. godine, tada već oženjeni Rendić, vraća se u Zagreb
gdje otvara svoj atelje u kojem je izveo velik broj narudžbi.
1879. godine je proglašen prvim hrvatskim kiparom nakon
što je postao član Društva umjetnosti.
Ostatak svog života proveo je na Supetru u siromaštvu, a
preminuo je u splitskoj bolnici.
11. STJEPAN PULIŠEVIĆ
Rođen je u Škripu 17.11.1910 a preminuo u Zagrebu
10.11.1998
Bio je hrvatski pjesnik i sociolog
Diplomirao i doktorirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu
1940 godine
Od 1956. predavao je na Visokoj upravnoj školi u Zagrebu
sociologiju i teoriju države i prava, a od 1967. redoviti je
profesor na Pravnom fakultetu.
Objavio više zbirki čakavske poezije
12. MARIO
PURATIĆ
Rođen je u Sumartin na Braču, 23.
lipnja 1904. a preminuo u Santa
Barbari, Kalifornija, SAD, 6. siječnja
1993.
Iselio se u SAD 1929.
Bio je Hrvatski izumitelj
Izumio je spravu za brzo i lako
izvlačenje mreže iz mora, nazvanu
Puretićev mehanički koloturnik
(Puratićevo vitlo)
13. o U hrvatskom ribarstvu njegov se izum upotrebljava od
1963.
o Zbog zasluga u ribarstvu proglašen je 1975. izumiteljem
godine u SAD-u
o Od 1972. na kanadskoj novčanici od pet dolara nalazi
se slika ribarskoga broda s njegovim koloturnikom.
14. IVAN RENDIĆ
Rođen je u Imotskom 27. kolovoza 1849.
a preminuo u Splitu 29. lipnja 1932.
Bio je hrvatski kipar
Kiparstvom se bavio od rane mladosti u
Supetru na Braču.
Većinu svog života živio je u Trstu
Od 1921. živio u Supetru te je
bezuspješno nastojao osnovati školu za
umjetničku klesariju
15. o Od većih je Rendićevih
arhitektonskih projekata
ostvaren reprezentativni zvonik
crkve u Ložišćima na Braču u
neoromaničkome stilu
17. Zlatni rat
• Vjerojatno najpoznatija plaža na
Jadranu, smještena u Bolu, na
južnoj obali otoka Brača
• Zbog svoje je neobičnosti i ljepote
jedan od najpoznatijih simbola
hrvatskog turizma
• Duga oko 1km
• Pod utjecajem vjetrova, valova i
morskih strujanja vršak „Zlatnog
rata“ mijenja svoj oblik
18. Vidova gora
• Najviši vrh jadranskog otočja
• 778m nadmorske visine
• Bliža okolica vrha staro je kultno
mjesto, a u ostacima dvostrukog
obrambenog zida naslućuje se stara
ilirska građevina
• Pruža predivan pogled na Bol, Hvar
i ostale obližnje otoke
• Vrh se naziva iVidovica, SvetiVid,
Sutvid
19. Pustinja Blaca
• Smjestila se na južnoj strani otoka
Brača, između mjesta Bol i Milna
• Pustinja je funkcionirala kao
samostan, ali pustinjaci službeno
nisu bili pripadnici nijednog reda
• Nekada slavna glagoljaška pustinja,
a kasnije i zvjezdarnica
• Ima veliku spomeničku vrijednost
• Zaštićena je kao kulturno dobro
20. Zmajeva špilja
• Špilja iz 16. stoljeća
• Nalazi se pokraj mjesta Murvica
• Osobito je zanimljiva zbog
neobičnih reljefa u svojoj
unutrašnjosti
• Ime je dobila prema ondje
isklesanom reljefu zmaja
• U njoj su od 15. stoljeća živjeli
redovnici
21. Špilja kopačina
• Špilja Kopačina je špilja u kojoj su
nađeni najstariji tragovi
pretpovijesnog čovjeka na Braču.
• Sastoji se od 2 dijela koja su
povezana uskim kanalom, a duga je
38 m.
• Tragovi se sastoje od tisuće kostiju
onodobnih divljih životinja i ptica, a
u stražnjem dijelu špilje pronađene
su čovjekove kosti iz kasnog
epipaleolitika i mezolitika.
22. Samostan sv.
Marije Milosne
• Dominikanski samostan u Bolu na
Braču osnovan je 1475. godine
• Sačuvana je izvorna darovnica bračkog
kneza (1475.)
• Crkva se gradila u etapama, a završena
je 1566.
• Unutar samostana nalazi se muzej
• Pun je umjetnina, knjiga, rukopisa i
vrijednih predmeta
23. Škrip
• Najstarije naselje na otoku Braču
• Nalazi se u središtu Brača
• U Škripu se nalaze brojne
znamenitosti i spomenici;
• Muzej otoka Brača
• Muzej uja
• Crkva Svete Jelene
• I mnoge druge znamenitosti i
zanimljivosti
24. Muzej otoka Brača
• Izgrađen 1979.g.
• Smješten u Radojkovića kuli
• Muzej je prepun rimskih nadgrobnih spomenika, predmeta iz bračke prošlosti, alata…
• Muzej možete posjetiti svaki dan
26. Muzej uja
• Uljara je utemeljena 1864.g. u tradicionalnoj bračkoj kući iz 17. st.
• Proširena je i opremljena početkom 20. st.
• U Muzeju uja možete se upoznati sa cjelokupnim procesom tradicionalne prerade
maslina na otoku Braču i kupiti domaće maslinovo ulje i autohtone bračke suvenire
27. Crkva Svete Jelene
• Izgrađena još u 18.st.
• Unutar crkve se može vidjeti par vrijednih slika Palme Mlađeg kao i nekoliko drvenih
oltara
• Prema legendi, vjeruje se da je Sv, Jelena rođena Bračanka
28. Prethodno navedene
znamenitosti nisu sve
koje postoje na Braču
Brač je kao otok prepun
predivnih krajolika,
pejzaža, kulturnih i
povijesnih znamenitosti i
sadržaja za sve naraštaje
Na Internetu možeš lako
pronaći sve ostalo što te
zanima
29. STARA JELA OTOKA BRAČA
Zemlja obrađivana na tradicionalni i ekološki način,
podarila plodove od kojih se priprema nadaleko
poznata zdrava hrana začinjena neizbježnim
maslinovim uljem.
30. Smutica ili
hmutica
• Smutica u drugim dijelovima Hrvatske poznata i
kao bikla, izvorni je brački koktel čiji naziv
sugerira da se radi o mješavini vina i mlijeka,
prepoznatljivoj po boji ciklame.
• Smutica je zauzimala važno mjesto u ishrani na
južnodalmatinskim otocima i Dalmatinskoj
zagori, naročito u teškim životnim uvjetima kad
je njezino krepko svojstvo bilo važno za
preživljavanje.
• Prema legendi, Bikla se prenijela u Zagoru s
otoka Hvara i Brača, koji su bili grčke kolonije,
a prema kulinarskim istraživanjima književnika i
gastronoma Veljka Barbierija, biklu su pili
drevni Grci koji su prije napada na Troju pili
piće od vina, mlijeka i krvi.
31. Hrapoćuša
• Izvorna torta s Brača nastala je u slikovitom Dolu, a izgledom podsjeća na suhozid ili
pećinu u mjestu s hrapavim svodovima. Na biskvitnu podlogu stavlja se smjesa od
šećera, bjelanjaka i oraha kako bi se zapekla i dobila karakterističan izgled.
32. Budin ili Rožata
• Rožata je dalmatinski tradicionalni puding s preljevom od karamela, varijanta
francuske crème brûlée. Posebno ga cijene Dubrovčani koji ga zovu rozata.
33. Arancini
• Izrađuju se od kore naranče, pa je jako bitno da naranče budu domaće, poznatog porijekla,
tj. nešpricane. Nakon guljenja naranče, kora se ostavlja potpuno pomočena u vodi 5-6 dana,
uz mijenjanje vode 2 puta dnevno.
• Nakon isteka 5 ili 6 dana, korice se ostavljaju, da se ocijede, a zatim se vagaju. Korice se
zatim režu na duguljaste štapiće od oko 5 mm širine, te se stavljaju u vodu i kuhinju. U vodu
se dodaje šećera i kuha, dok tekućina ne ispari.
• Nakon kuhanja, još vruće korice se ostavljaju na papiru za pečenje, koji je posut dodatnim
količinama šećera. Korice se zatim uvaljaju u šećer, te se ostavljaju da se suše 2-3 dana.
34. Procip
• Sir s karamelom ime duguje starom načinu pripreme na vatri, u posudi na procjepu
između drveta koji su je pridržavali i zagrijavali. Mladi ovčji sir nareže se na kriške, a u
međuvremenu se u posudi zagrije šećer s malo vode. Kad se šećer rastopi, dodaje se
sir, a čim omekša, spreman je za posluživanje.
35. Kroštule
• Kroštule, tradicionalno su slatko pecivo izrađeno od tijesta koje je oblikovano u tanke
uvijene vrpce, prženo i posuto šećerom u prahu."
• Kroštule su se originalno proširile iz Italije u hrvatske
regije Dalmaciju, Kvarner i Istru, Francusku, Poljsku, Grčku i ostatak svijeta. Kad su se
recepti prenosili, sastojci se nisu bitnije mijenjali, ali je u svakoj kuhinji dobila sastojke ili
dodatke specifične za tu nacionalnu ili regionalnu kuhinju.
• Za hrvatsku kuhinju poznate su vrste: bračke kroštule čiji je dodatak kvasina, istarske
kroštule čiji je dodatak bijelo vino, hvarske kroštule čiji je dodatak rakija.
• Može ih se oblikovati u mašnice, u leptiriće ili u kvadrate s jednim ili više proreza.
36. Pršurate ili Fritule
• Fritule su slastica koja nalikuje krafnama, a pripremaju se u Kvarnerskome
primorju, Istri, Dalmaciji, Sloveniji i Veneciji.
• U Primorju i Istri je običaj da se rade u danima posta, Badnjak i u vrijeme mesopusta.
Vrlo su slične talijanskim zeppolama, no obično im se dodaje liker, rakija i korica
limuna, mogu sadržavati grožđice, a posipaju se šećerom. Mogu se pripremati
od dizanog tijesta s kvascem ili gušćeg lijevanog tijesta s praškom za peciva.
37. Paradižet
• Paradižet ili šnenokle je naziv za slatki kolač, specijalitet austrijske kuhinje. Paradižet je
udomaćen u našim krajevima pa ga mnogi smatraju domaćim specijalitetom.
• Priprema se na način da se u mlijeko stavi kuhati štapić vanilije. Žumanjci i šećer se
pjenasto izmiješaju, zatim se dodaje jestivi škrob i umiješa u kipuće mlijeko. Smjesa
žumanjaka i mlijeka se miješa pjenjačom dok ne zavrija, a tada se miče s vatre.
• Bjelanjke se istuče u čvrsti snijeg i žlicom se stavljaju u vrelu vodu. Čim voda zakipi,
okreću se na drugu stranu, a nakon par sekundi se vade. Postupak se ponavlja dok se
ne skuhaju svi žličnjaci.
38. Vitalac
• Vitalac se tradicionalno priprema od janjeta ili kozlića koje nije došlo do trave. Iznutrice
stavljaju se na štap, odnosno ražanj pa omotaju trbušnom maramicom i zapeku te
dodatno omotaju crijevima.
• Jelo se nastavi peći dok ne postanu hrskava. Taj je brački specijalitet na listi zaštićenih
nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske, baš kao i torta koja ime duguje
kamenu.