Prezentacija završnog rada "Kulturni turizam Slavonije i Baranje" pri poslijedipl. spec. studiju "Marketing posebnih područja" Ekonomskog fakulteta u Osijeku
Similar to Prezentacija završnog rada "Kulturni turizam Slavonije i Baranje" pri poslijedipl. spec. studiju "Marketing posebnih područja" Ekonomskog fakulteta u Osijeku
Similar to Prezentacija završnog rada "Kulturni turizam Slavonije i Baranje" pri poslijedipl. spec. studiju "Marketing posebnih područja" Ekonomskog fakulteta u Osijeku (20)
Prezentacija završnog rada "Kulturni turizam Slavonije i Baranje" pri poslijedipl. spec. studiju "Marketing posebnih područja" Ekonomskog fakulteta u Osijeku
1. EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU
SVEUČILIŠTE J.J. STROSSMAYERA
"KULTURNI TURIZAM SLAVONIJE I BARANJE“
ZAVRŠNI RAD NA POSLIJEDIPLOMSKOM
SPECIJALISTIČKOM STUDIJU
"MARKETING POSEBNIH PODRUČJA"
Studentica: Jesenka Ricl
Mentor: prof. dr.sc. Drago Ružid
Osijek, studeni 2012.
2. DEFINICIJA KULTURNO – TURISTIČKOG
PROIZVODA
ATRAKCIJA SMJEŠTAJ TRANSPORT
• Glavni kulturno-turistički proizvod
• Dodatni kulturno-turistički proizvodi
PODRUČJE POSEBNIH INTERESA
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
3. NACIONALNA STRATEGIJA RAZVOJA KULTURNOG
TURIZMA:
• podizanje kvalitete cjelokupnog turističkog
proizvoda njegovim bogadenjem i revitalizacijom;
• privlačenje turista bolje platežne modi;
• produženje sezone;
• geografsko proširenje potražnje te stimuliranje
potrošnje;
• unapređenje imidža destinacija.
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
4. HIPOTEZE
H1: Slavonija i Baranja posjeduju sve potencijale
za održivi razvoj kulturnog turizma
H2: Slavonija i Baranja mogu biti regija
kulturnog turizma kao podsustav ekonomskog,
gospodarskog i prostornog sustava
H3: Mogude je osigurati sustav unutar kojega bi
svi ponuđači turističkih ponuda bili povezani, po
sistemu javno - privatnog partnerstva
H4: Razvoj djelatnosti kulturnog turizma utjecao
bi na stupanj zaposlenosti u istočnoj Hrvatskoj
H5: Regija istočne Hrvatske može ponuditi
kvalitetan turistički proizvod i uslugu po sistemu
"Money for Value"
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
5. ULOGA TURIZMA U RAZVOJU POSTOJEDIH I NOVIH
OBLIKA KULTURE:
• razvija subjektivnu kulturu pojedinca - turista;
• aktivira nove elemente objektivne kulture;
• turizam postaje masovni kulturni pokret;
• turisti su značajni promotori kulture;
• turizam obogaduje životna iskustva, kompenzira
manjkavosti obrazovanja i odgoja;
• promiče integracije, ali i nacionalne afirmacije kultura;
• razvija kulturu putovanja i kulturu odmaranja;
• potiče i širi kulturu i turistički odgoj lokalnog pučanstva;
• utječe na otkrivanje, sanaciju, revitalizaciju i
popularizaciju kulturnog blaga i kulturnog identiteta
uopde;
• neposredno stvara nova kulturno - turistička dobra;
• promovira forme kulturnog i nacionalnog identiteta.
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
6. SLAVONIJA I BARANJA – KULTURNO TURISTIČKO
ODREDIŠTE
Pokretna
Materijalna
Kulturna
Nepokretna
baština
Nematerijalna
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
7. PONUDA KULTURNE BAŠTINE
SLAVONIJE I BARANJE:
• prapovijest
• antika
• srednji vijek;
• novi vijek;
• tradicijska kultura;
• glazba;
• kazalište;
• jezik i književnost;
• umjetnički obrt i industrijska baština;
• likovne umjetnosti 19. i 20. stoljeda.*
*Podjela kulturne baštine prema cjelinama izložbe pod nazivom "Slavonija, Baranja i Srijem - vrela europske
civilizacije", inicijator i voditelj ovog projekta je Ministarstvo kulture RH, a izložba je prvi puta održana u Galeriji
Klovidevi dvori 2009.
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
8. ZAŠTIDENA NEMATERIJALNA KULTURNA DOBRA
• bedarac - tradicijsko- vokalno instrumentali napjev poznat na području
Slavonije, Baranje i Srijema;
• godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana;
• medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije;
• pjevanje starogradskih pjesama na području Slavonije, Baranje i Srijema;
• priprema tradicijskog slavonskog kulena/kulina;
• svatovac - tradicijski vokalno - instrumentalni napjev s područja Slavonije,
Baranje i Srijema;
• šetna kola s područja Slavonije;
• tradicijski obrt izrade slavonsko - srijemskih šokačkih šešira Stanka
Ištokovida iz Ivankova;
• tradicijski obrt izrade slavonsko - srijemskih suknarskih odjevnih predmeta
Stjepana Belida iz Antina (Vinkovci);
• umijede izgradnje i sviranja gajdi i duda u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj;
• umijede izrade slavonskog kožnog prsluka;
• umijede izrade tradicijskih ženskih frizura s područja Slavonije, Baranje i
Srijema;
• umijede izrade zlatoveza (istočna Slavonija); umijede sokolarenja; umijede
sviranja na tamburi samici, Slavonija te umijede šaranja tikvica na području
Slavonije.
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
9. SWOT ANALIZA/SNAGE:
Geografska raznolikost
Prometna infrastruktura
Religijska središta
Arhitektonsko – povijesni spomenici
Arheološki lokaliteti
Manifestacije
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
10. SWOT ANALIZA/SLABOSTI:
Znanje
Nepovezanost upravljačkih tijela
Zapuštenost objekata
Nepovezanost kompatibilnih kulturnih i turističkih
proizvoda visoke kvalitete
Nepovezanost kulturnog i turističkog javnog,
privatnog i civilnog sektora
Nedovoljna i loše organizirana promidžba kulturno
– turističkih programa
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
11. SWOT ANALIZA/PRILIKE:
Podizanje svijesti o značenju kulturne baštine
Osposobljavanje koordinatora za kulturno –
turistički menadžment
Sektorska suradnja
Organizacija promidžbe za ciljana tržišta
Pratedi sadržaji u osnovnoj ponudi kulturno –
turističkih programa
Kreiranje kulturno - turističkih programa za šire
tržište
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
12. SWOT ANALIZA/PRIJETNJE:
Loše rukovođenje ljudskim resursima
Nedostatak vještina timskog rada
Niska profesionalna razina u implementaciji
Improviziranje u implementaciji
Financijske poteškode
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
13. ANKETNO ISTRAŽIVANJE
SLUČAJNI UZORAK OD 100 ISPITANIKA/MAILING LISTA –
DRUŠTVENA MREŽA “FACEBOOK”
ISPITANICI SMATRAJU DA:
kulturna baština, kao temelj ponude kulturnog turizma, nije
dovoljno zastupljena unutar distribucije proizvoda i usluga na
tržištu;
razvojem kulturnog turizma se može podidi kvaliteta cjelokupnog
turističkog proizvoda (bogadenjem i revitalizacijom) a time i privudi
turiste bolje platežne modi, produljiti sezonu, geografski proširiti
potražnju te stimulirati potrošnju kao i unaprijediti imidž
destinacija;
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
14. ANKETNO ISTRAŽIVANJE
da u ponudu kulturnog turizma moraju biti uključene aktivnosti
muzeoloških, edukativnih i znanstvenih programa, ali i aktivnosti
vezane uz korištenje uslužnih razina ponude;
34% ispitanika specifične informacije dobiva preko Interneta, 17%
odlazi u urede Turističke zajednice, dok 21% informacije dobiva
usmenom predajom od poznanika, dok tiskovine, Tv postaje i radio
postaje ne pružaju dovoljno informacija o ponudi;
regija Slavonije i Baranje, nije prepoznata kao destinacija
kulturnog turizma jer ispitanici regiju prepoznaju kao destinaciju
gastro i eko turizma;
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
15. ANKETNO ISTRAŽIVANJE
infrastruktura za primanje posjetitelja je slabo opremljena;
muzejski postavi produkcijski nisu atraktivni; nedovoljna
međusobna povezanost kulturnih, turističkih i upravljačkih
institucija u kreiranju turističkih proizvoda; nedostatak organizacije
na lokalnoj razini koja bi davala smjernice razvoja proizvoda.;
podaci kazuju kako su posjeti u regiju Slavonije i Baranje vrlo
rijetki; iako smo osvjedočili da velik broj njih regiju prepoznaje kao
destinaciju poznatu po gastro i eko turizmu, za zaključiti je kako ni
ove vrste turizma nisu dovoljno razvijene i ne pružaju
zadovoljavajudu ponudu koja bi iznova osvajala turiste;
očita je neefikasna upravljačka struktura među nadležnim
tijelima; na tržištu nedostaje proizvoda i usluga visoke kvalitete, no
prema ispitanicima najvedi je problem nepostojanost mreže koja
regiju Slavonije i Baranje uvrštava u kulturnu i turističku ponudu
Županije, ali i Hrvatske.
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
16. PODUZETNIŠTVO UTEMELJENO NA KULTURNOJ
BAŠTINI
skupina djelatnosti čijim proizvodima i uslugama komercijalnu
vrijednost daje kreativni rad utemeljen na poznavanju povijesti,
umjetnosti i kulture
SKRIVENI POTENCIJALI KULTURNE BAŠTINE:
• lokalni i nacionalni društveno – gospodarski razvoj
• bogatstvo i rasprostranjenost resursa kulturne
baštine RH, veličina tržišta
PREPREKE:
• koncept; javna politika/nedovoljna međuresorska
suradnja državnih tijela
• poduzetnička infrastruktura
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
17. MENADŽMENT U KULTURNOM TURIZMU
potrošački orijentirano razmišljanje menadžmenta kulturnih atrakcija
usklađivanje obujma potražnje s marketingom turističkog proizvoda
IMPLEMENTACIJA KULTURE U RAZVOJU MENADŽMENTA KULTURNIH
RESURSA:
podupiranje razvoja kulturnog i umjetničkog stvaranja;
korištenje umjetnosti i kulture kao sredstvo postizanja izvan kulturnih
ciljeva i oblikovanja politika na način da se kultura i kulturni razvoj shvada
kao široki i prilagodljivi resurs koji se odnosi na bitne odrednice kao što je
identitet i imidž zemlje i lokaliteta;
stvaranje i jačanje dobrobiti zajednice i
zaštita kulturnih resursa određivanjem kapaciteta održivosti ili
prihvata.
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
18. MISIJA, VIZIJA, CILJ
UVJETI ZA MARKETINŠKI UPRAVLJANJE PRAVNI PLAN
TVRTKE MODELI DESTINACIJAMA OKVIRI POTICAJA
Strateški marketinški plan hrvatskog turizma za razdoblje 2012.-2014. prema Hrvatskoj
turističkoj zajednici
ACT PLAN
CHECK DO
“Core Business”
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
19. MARKETING KULTURNOG TURIZMA
proučavanje tržišta turističkog sektora ODRŽIVI
na kojemu se nude usluge i proizvodi RAZVOJ
kulture;
segmentacija/hipersegmentacija,
targetiranje;
stvaranje kulturnog proizvoda – KONTROLIRANI
kulturne atrakcije RAZVOJ
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
20. PROMOCIJA I MARKETINŠKA KOMUNIKACIJA
U KULTURI
Izjavila Anne Pollock, turistički strateg i osnivatelj ConsciousTravel
INFORMIRANJE
ZADAĆA
MARKETINŠKE
KOMUNIKACIJE
NAGOVARANJE/
PODSJEĆIVANJE
UVJERAVANJE
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
21. ELEMENTI MARKETINŠKE KOMUNIKACIJE
OGLAŠAVANJE - masovni i pladeni oblik komunikacije specifičnih
sadržaja s ciljem informiranja, podsjedanja i poticanja potencijalnog
kupca na akciju u odnosu na određenu ponudu
OSOBNA PRODAJA - aktivnosti koje se odnose na izravnu osobnu
interakciju i komunikaciju potencijalnih partnera
ODNOSI S JAVNOŠDU - formalni način na koji organizacije
komuniciraju s njihovim javnostima upravljanje komunikacijom
između organizacije i njezinih javnosti
UNAPREĐENJE PLASMANA - usmjerenosti ka kratkoročnim
poticajima plasmana/prodaje kroz poticanje krajnjih korisnika,
posrednika u kanalima marketinga i izlaganje tj. predočavanje
ponude
IZRAVNI MARKETING - neposredna komunikacija s onima koje se
smatra poželjnim i perspektivnim korisnicima/kupcima
NOVI MEDIJI - internet, CD katalozi, CD časopisi, mobilna
komunikacija, mobilne aplikacije
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
22. YouTube-ičan video “Inspired by Iceland” primjer dobre
prakse unutar marketinške komunikacije
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
23. ZAKLJUČAK
Kontinuiranim razvojnim planom podizati svijest o
područjima posebnih interesa – kulturnoj baštini – te
uvrštavati kulturne proizvode i usluge u kulturno – turističku
ponudu kroz razvijen i koordiniran sustav menadžmenta i
marketinga koji de dati optimalne rezultate u predstavljanju
regije Slavonije i Baranje kao poželjne destinacije kulturnog
turizma.
“Kulturni turizam Slavonije i Baranje” – Marketing posebnih područja, 2012.
Editor's Notes
Osnovna definicija kulturno-turističkog proizvoda je spoj atrakcije, smještaja i transporta, a njegove sastavnice su glavni proizvod (engl. coreproduct) i dodatni proizvod kojega čine elementi općeg turističkog proizvoda. Dakle, glavni kulturno-turistički proizvod je kulturna atrakcija poput spomenika arhitekture ili urbanizma, raznih manifestacija ili festivala, ili pak posebnih kulturno turističkih usluga kao što su muzejska ili spomenička vodstva. Dodatni kulturno-turistički proizvodi mogu biti odvojeni ili inkorporirani u kulturnu atrakciju, a sastoje se od općih turističkih usluga i ponude koju provode turističke organizacije (turistički uredi, nacionalne turističke organizacije, turistički klubovi, turističke agencije i tur-operatori) i prometne infrastrukture.
Nacionalna strategija razvoja kulturnog turizma podcrtava da će turistički sektor Hrvatske razvojem kulturnog turizma podići kvalitetu cjelokupnog turističkog proizvoda njegovim bogaćenjem i revitalizacijom, a time privući turiste bolje platežne moći, produljiti sezonu, geografski proširiti potražnju te stimulirati potrošnju kao i unaprijediti imidž destinacija. U posljednjih nekoliko godina nekoliko je organizacijskih struktura osnovano na nacionalnoj razini s ciljem poticanja i koordiniranog razvoja kulturno-turističkih proizvoda: Zajednica kulturnog turizma Hrvatske pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Ured za kulturni turizam Hrvatske turističke zajednice. Prethodno izložena problematika upućuje na predmet istraživanja: otkriti koje je uvjete potrebno zadovoljiti kako bi slavonsko - baranjska regija postala top turistička destinacija za domaće i strane turiste, odnosno na koji se način mogu osigurati uvjeti za održiv razvoj i revitalizaciju kroz pametno korištenje prirodnih resursa te razvoj kulturnog turizma. Turistička je djelatnost jedan od osnovnih potencijala koji kroz sustavno razvijanje može doprinijeti gospodarskoj stabilnosti ovoga, ali i ostalih krajeva Republike Hrvatske.
Cilj istraživanja je - istražiti aktualno stanje u turizmu koji je povezan uz slavonsko - baranjsko područje, definirati ključne probleme, odrediti koji su potencijali za razvoj kulturnog turizma u ovome kraju, te na koji se način dionici kulturnog turizma Slavonije i Baranje mogu predstaviti na domaćem i stranom tržištu ciljanim skupinama turista.Znanstvene hipoteze kojima će se baviti istraživački rad.Istraživanje može doprinijeti razumijevanju temeljnih problema s kojima se susreće regija Slavonije i Baranje. Također, spoznati potrebe i želje potencijalnih i trenutnih korisnika proizvoda i usluga kulturnog turizma. Kroz istraživanje će se pokušati odrediti na koji je način potrebno djelovati kako bi se kroz rješavanje prepreka omogućilo postupno razvijanje različitih oblika turizma unutar regije, a kroz kojeg bi se smanjila stopa nezaposlenih i doprinijelo kvalitetnijem socijalnom stanju stanovništva. Definiranjem ciljnih skupina klijenata pomoglo bi definiranju marketing strategije za domaće i strano tržište. Doprinos ovog rada bit će nove spoznaje u domeni kulturnog turizma.
Obilježja kulturnog turizma jesu: međufunkcionalnost kulture i turizma, kultura pospješuje razvoj turizma i njegove efekte, turizam valorizira sve elemente kulture, pojava kolizije i konflikata turizma i kulture u neposrednoj praksi. U posljednje vrijeme pojavom novih sofisticiranih potreba na strani turističke potražnje kulturni sadržaj u turizmu dolaze do sve većeg izražaja. Kultura uvjetuje nastanak te pospješuje razvitak turizma. Turizam igra vrlo značajnu ulogu u revitalizaciji i valorizaciji elemenata objektivne kulture te razvijanju i poticanju novih spoznaja u okviru subjektivne (motivi, poticaj) kulture. Elementi objektivne kulture jesu jedan od temelja turističke privlačnosti turističke destinacije. Ti elementi određuju ciljeve, pravce, prostornu koncentraciju, vremensku frekvenciju turističkih tijekova. Raznolikost sadržaja objektivne kulture povećava vrijednost i konkurentnost ponude.
Kulturni turizam je oblik turizma u kojem prevladava interes potražnje za objektima i sadržajima kulturnog karaktera tj. opipljivim (materijalnom kulturom - kulturno povijesni spomenici, muzeji, galerije) i neopipljivom (nematerijalnom) kulturnom baštinom. Prema Zakonu o očuvanju i zaštiti kulturnih dobara Republike Hrvatske, kulturna su dobra pokretne i nepokretne stvari od umjetničkoga, povijesnoga, paleontološkoga, arheološkoga, antropološkog i znanstvenog značenja, arheološka nalazišta i arheološke zone, krajolici i njihovi dijelovi koji svjedoče o čovjekovoj prisutnosti u prostoru, a imaju umjetničku, povijesnu i antropološku vrijednost. To su i nematerijalni oblici i pojave čovjekova duhovnog stvaralaštva u prošlosti kao i dokumentacija i bibliografska baština te zgrade, odnosno prostori u kojima se trajno čuvaju ili izlažu kulturna dobra i dokumentacija o njima. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara NN 69/99, čl.2
Kulturna baština Slavonije i Baranje sazdana je od povijesnih slojeva kulturnim nasljeđima plodnih prostora međuriječja Drave, Dunava i Save. Slojevitost zastupljenih kultura, gustoća i tipološka raznovrsnost baštine Slavoniju, Baranju i Srijema može svrstati ovo područje u bogatu makroregiju ne samo hrvatske, već i europske kulture.prapovijest (paleontologija, neolitik, eneolitik, brončano doba, željezno doba);antika (rana antika, kasna antika i rano kršćanstvo);srednji vijek;novi vijek (doba osmanske vladavine, katolička obnova, vojna krajina, civilna Slavonija (Provincijal, 19. stoljeće u Slavoniji);tradicijska kultura (gospodarstvo i rukotvorstvo, kultura stanovanja, tradicijska kultura odijevanja);glazba (tradicijska glazba i ples, umjetnička i crkvena glazba);kazalište;jezik i književnost;umjetnički obrt i industrijska baština;likovne umjetnosti i 19. i 20. stoljeća (arhitektura i urbanistički razvoj, perivoji Slavonije, slikarstvo i skulptura 19. stoljeća, pejzažno slikarstvo 19.stoljeća).Podjela kulturne baštine prema cjelinama izložbe pod nazivom "Slavonija, Baranja i Srijem - vrela europske civilizacije", inicijator i voditelj ovog projekta je Ministarstvo kulture RH, a izložba je prvi puta održana u Galeriji Klovićevi dvori 2009.
Prema UNESCO-ovoj Konvenciji o nematerijalnoj kulturnoj baštini uspostavljene su dvije liste; Reprezentativna lista nematerijalne kulturne baštine čovječanstva te Lista nematerijalne kulturne baštine potrebite hitne zaštite. Hrvatska je uspostavila i vlastitu Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara. Na listi zaštićenih nematerijalnih kulturnih dobara nalaze se i dobra s područja Slavonije, Baranje:bećarac- tradicijsko- vokalno instrumentali napjev poznat na području Slavonije, Baranje i Srijema;crkveno pučko pjevanje na području Slavonije i Srijema;crkveno pučko pjevanje na području Baranje;godišnji proljetni ophod kraljice ili ljelje iz Gorjana;govor Starih Perkovaca;medičarski obrt s područja sjeverozapadne Hrvatske i Slavonije;pjevanje starogradskih pjesama na području Slavonije, Baranje i Srijema;požeški vinogradarski običaj - Grgurevo;priprema tradicijskog slavonskog kulena/kulina;svatovac - tradicijski vokalno - instrumentalni napjev s područja Slavonije, Baranje i Srijema;šetna kola s područja Slavonije;tradicijski obrt izrade slavonsko - srijemskih šokačkih šešira Stanka Ištokovića iz Ivankova;tradicijski obrt izrade slavonsko - srijemskih suknarskih odjevnih predmeta Stjepana Belića iz Antina (Vinkovci);umijeće izgradnje i sviranja gajdi i duda u istočnoj i središnjoj Hrvatskoj;umijeće izrade slavonskog kožnog prsluka;umijeće izrade tradicijskih ženskih frizura s područja Slavonije, Baranje i Srijema;umijeće izrade zlatoveza (istočna Slavonija);umijeće sokolarenja;umijeće sviranja na tamburi samici, Slavonija teumijeće šaranja tikvica na području Slavonije.http://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=3650 preuzeto 24.12.2012.
geografska raznolikost; bogatstvo prirodnim resursima;zračna luka Klisa; prostorom prolazi koridor 5C koji je dio paneuropskog koridora 5, relacija Budimpešta - Sarajevo - Ploče;gradovi na rijekama Osijek na Dravi, Vukovar na Dunavu, Slavonski Brod na Savi - riječni turizma;poznata religijska središta i spomenici sakralne kulture - Aljmaš, Đakovo ;iznimno vrijedni arhitektonsko -povijesni spomenici - Tvrđa u Osijeku, Tvrđava u Slavonskom Brodu; bogatstvo arheoloških lokaliteta - Vučedol kraj Vukovara, Vinkovci, itd.; mnogobrojni parkovi i perivoji te dvorci - Ilok (dvorac Odescalchi), Našice (veliki i mali dvorac Pejačević), Donji Miholjac (dvorac Hilleprand/Mailath), Valpovo (dvorac Hilleprand-Prandau/Norman - Ehrenfels), Vukovar (dvorac Eltz, mali dvorac Eltz), itd.;regija već poznata po raznolikim kulturno - umjetničkim manifestacijama.
nedovoljno znanje koordinatora kulturno-turističkih projekata o kulturno-turističkom menadžmentu, o povezivanju turizma i baštine;nepovezanost upravljačkih tijela; nepostojanost koordinacijskog tijela;zapuštenost objekata i njihovih sadržaja;nepovezanost kompatibilnih kulturnih i turističkih proizvoda visoke kvalitete (gastro turizam povezan sa kulturnim turizmom npr. izleti u arheološke parkove unutar kojih posjetitelji mogu biti dio manifestacija, radionica, istraživačkih skupina, itd. ili pak avanturističkim turizmom - sahari Kopački rit);nepovezanost kulturnog i turističkog javnog, privatnog i civilnog sektora kroz zajednički usmjereno djelovanje na razvoju mikrodestinacija unutar regija;nedovoljno znanje lokalnog stanovništva o važnosti kulturne baštine uzrokom je njezinog slabog korištenja u turističke svrhe;slaba uključenost kulturnih resursa u turističke aranžmane što umanjuje važnostkulture kao potencijala u turističkom poslovanju;nedovoljna ili loše organizirana promidžba kulturno-turističkih programa onemogućava dopiranje do ciljanog tržišta;loša infrastrukturna opremljenost lokaliteta što onemogućuje prihodovanje od dodatne ponude (npr. suvenirnica, restoran, trgovina i sl.)
podizanje svijest o značenju kulturne baštine među lokalnim stanovništvom;osposobljavanje koordinatora kulturno-turističkih projekata za kulturno-turistički menadžment kako bi projekti bili atraktivniji i ujedno isplativiji;poticati međusektorsku i unutar sektorsku suradnju radi sinergije različitih kulturno turističkih proizvoda;ojačati odnosno organizirati promidžbu za ciljana tržišta i za širu publiku;poticanje bolje infrastrukturne opremljenosti lokaliteta, označivanje kulturnih objekata, prilagođavanje radnog vrijeme kulturnih ustanova;poticanje iskoristivosti i primjerenija prezentacija nematerijalnih kulturnih dobara;uključivanje pratećih sadržaja u osnovnu ponudu kulturno-turističkih programa s ciljem povećanja prihoda;kreiranje kulturno-turističkih programa koji su atraktivni širem regionalnom odnosno međunarodnom tržištu kako bi Hrvatska postala vidljivija kao kulturno-turistička destinacija odnosno kako bi se povećao prihod od kulturno-turističkih programa.
loše rukovođenje ljudskim resursima na lokalnoj razini;nedostatak vještina timskog rada;niska profesionalna razina u implementaciji;improviziranje u implementaciji – ne angažiranje struke i nedostatak ustrajnosti na razvoju visoko kvalitetnih kulturno-turističkih proizvoda;financijske poteškoće u implementaciji.
Kulturna baština svojom raznolikošću, brojnošću, vrijednostima, značenjem i rasprostranjenošću predstavlja velik potencijal za razvoj poduzetništva, koje ima važnu ulogu za lokalni i nacionalni društveno-gospodarski razvoj (zapošljavanje, nova poduzeća, inovacije, prihodi zajednici, poticanje razvoja drugih gospodarskih i društvenih djelatnosti i dr.). Procjenjuje se da za to poduzetništvo postoji velik razvojni potencijal s obzirom na bogatstvo i rasprostranjenost resursa (tj. kulturne baštine u Republici Hrvatskoj) te na veličinu tržišta, osobito s obzirom na broj inozemnih turista i razvijenost malog i srednjeg gospodarstva.Poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini još uvijek ne prepoznaju dovoljno ni nadležna državna tijela i organizacije, ni poduzetnici, kao ni potporna poduzetnička infrastruktura kao razvojno zanimljivo i perspektivno područje, kako za malo i srednje gospodarstvo tako i za ukupni razvoj zemlje.Ne postoji koncept koji bi mogao poslužiti za interakciju tih dviju, ali i drugih komplementarnih sektorskih politika (npr. politika prostornog razvoja, regionalnog razvoja, ruralnog razvoja i dr.). Među razlozima za to su sektorski pristup u javnim politikama i nedovoljna međuresorska suradnja državnih tijela i drugih organizacija.Dakle, poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini može se odrediti kao skupina onih djelatnosti čijim proizvodima i uslugama komercijalnu vrijednost daje kreativni rad utemeljen na poznavanju povijesti, umjetnosti i kulture. U pravilu se ne financiraju iz javnih izvora, na tržištu imaju svoje specifične potrošače, a pridonose stvaranju simboličkih vrijednosti i njegovanju identiteta. Poduzetnička strategija u sektoru kulturne baštine jest odlučnost i ustrajnost u provedbi dugogodišnjih ciljeva uz osiguravanje svih potrebnih resursa potrebnih za ostvarenje tih ciljeva. Podržavajuća poduzetnička infrastruktura imaposebnosti koje zahtijevaju svestranu potporu, npr. savjetovanje, obrazovanje i osposobljavanje, upravljanje znanjem, tehnološku podršku, menadžment i drugo, koja će omogućiti da se informacije i znanje o kulturnoj baštini na najbolji način upotrijebe pri osmišljavanju, kreiranju i proizvodnji visoko kvalitetnih proizvoda i usluga
Menadžment kulturnih resursa znatno je složeniji od menadžmenta u drugim oblicima turizma jer se kulturni resursi ostvaruju u otvorenim sustavima u kojima mnogi elementi pripadaju "načinu života" (arheološka nalazišta, muzeji, etno sela). Sve veća konkurencija na turističkom tržištu uvjetovala je potrebu potrošački orijentiranog razmišljanja koje zahtjeva od menadžmenta kulturnih atrakcija da definira potrebe sa stajališta samih turista, da odgovori na njihove zahtjeve, da razumije što oni očekuju od kulturnih atrakcija i da ta očekivanja ispune. U menadžmentu kulturnog resursa potrebno je usklađivati obim potražnje s marketingom turističkog proizvoda, odnosno broj posjetitelja i trajanje njihova posjeta u odnosu na izdržljivost resursa. Politika održivog razvoja kulturnog turizma stvara se u menadžmentu grada u kojem se određuje politika i strategija razvoja turizma kao dio cjelokupne razvojne politike i razvojem resursnog menadžmenta.Razvoj menadžmenta kulturnih resursa i politika razvoja kulturnog turizma obuhvaćaju potrebu razumijevanja i korištenja kulture na četiri načina:podupiranje razvoja kulturnog i umjetničkog stvaranja;korištenje umjetnosti i kulture kao sredstvo postizanja izvan kulturnih ciljeva i oblikovanja politika na način da se kultura i kulturni razvoj shvaća kao široki i prilagodljivi resurs koji se odnosi na bitne odrednice kao što je identitet i imidž zemlje i lokaliteta;stvaranje i jačanje dobrobiti zajednice i zaštita kulturnih resursa određivanjem kapaciteta održivosti ili prihvata.Od presudne je važnosti osmisliti strategiju na osnovi konzultativnog procesa među kulturnim i turističkim sektorom. Strategije potiču nositelje kulturnog i turističkog razvitka na lokalnoj i regionalnoj razini na određivanje vlastitih razvojnih inicijativa. Tim se pristupom minimaliziraju poteškoće, a maksimaliziraju poslovni rezultati.
Kako bi dosegao višu razvojnu stepenicu, istovremeno nasljeđujući prirodne i kulturne vrijednosti regije, turizam Slavonije i Baranje treba novu viziju: biti globalno priznat kao destinacija životnog stila visoke vrijednosti, uspjeti u aktiviranju prirodnih i kulturnih vrijednosti te postati visoko konkurentna i održiva regija sa snažnim doprinosom nacionalnoj ekonomiji. Prema Strateškom marketinškom planu hrvatskog turizma za razdoblje 2011.-2014. kojega je za Hrvatsku turističku zajednicu izradio THR & HorwathConsulting pred hrvatskim turizmom je izazov unapređenja uvjeta poslovanja, kako bi se tvrtkama omogućilo poslovanje u konkurentnijem okruženju. U slučaju gospodarstva koje počiva na turizmu čiji je glavni instrument poslovanja kulturna baština to znači omogućiti uvjete poduzetnicima koji utječu na produktivnost sektora, poput edukacije, uvjeta tržišta rada, suradnje unutar sektora i izgradnju adekvatnih sustava financijskih poticaja.
Dugo vremena javni i privatni sektor u kulturi svoje je aktivnosti uglavnom usmjeravao prema očuvanju nasljeđa, označavanju kulturnih znamenitosti, pružaju usluga turistima pri posjeti znamenitostima i sl., te je promovirao nasljeđe više iz kulturnih nego ekonomskih razloga.Prikupiti informacije o zahtjevima i očekivanjima turista kojima je upoznavanje s kulturnim atrakcijama glavni motiv putovanja i onih kojima je upoznavanje s kulturnim atrakcijama samo dio aktivnosti na putovanju motiviranom odmorom i relaksacijom, zatim o zahtjevima onih kojima je to prvi boravak u destinaciji i onih koji su već prije boravili, te turista koji dolaze iz različitih zemalja.Pojedinci ili organizacije koje se bave marketingom u turističkom sektoru za zadatak imaju proučiti tržište na kojem nude svoj proizvod.Postupkom segmentacije utvrđuju se kriteriji pomoću kojih se grupiraju oni koji imaju slične potrebe, želje te na kraju potražnje. Marketing zahtijeva pomak u načinu razmišljanja, jer suprotno od svega čime se ponuđači bave, nije riječ o njihovom poslovanju već o korisniku njihovih usluga i proizvoda.Nakon provedene segmentacije, slijedi "targetiranje", odnosno procjena atraktivnosti svakog pojedinog segmenta i odabir onih koji se smatraju interesantnim. Nakon "targetiranja" postupkom pozicioniranja potrebno je stvoriti povoljnu poziciju/percepciju vlastite organizacije, ponude, usluga u svijesti onih kojima se obraćamo. Naime, povijesnih lokaliteta i ugodnih smještajnih kapaciteta te pripadajuće usluge ima u izobilju. No, kada se vodi briga da razmišljamo o ponudi iz perspektive potencijalnog korisnika naših usluga stvara se ozračje unutar kojega se korisniku približavamo osobno. Da bi se potaknuo interes turista za kulturne atrakcije, kulturne se atrakcije moraju održavati, oblikovati i isticati u kontekstu ponude destinacije zajedno s ostalim uslugama. Važno je osigurati djelotvoran marketinški menadžment kulturnih atrakcija i kombinirati različita područja interesa u svakom aranžmanu, te u isto vrijeme turistima osigurati različite pogodnosti, privlačnosti i usluge-Kulturni „proizvod“ nisu same građevine ili predmeti iz prošlosti već je proizvod način njihove interpretacije. Kulturni resursi moraju biti za turiste izvor emocija, pružiti im određeni doživljaj. Nije dovoljno ponuditi samo razgledavanje kulturno-povijesnih znamenitosti, muzeja, galerija i sl. resursa, potrebno je formirati kulturni „proizvod“, - od resursa stvoriti atrakciju. Marketing mora i u ovom slučaju odigrati značajnu ulogu kako bi se turizam u gradovima koji svojim povijesnim kulturnim nasljeđem privlače veliki broj posjetitelja razvijao na principu održivog razvojaVrtiprah V., Kulturni resursi kao činitelji turističke ponude u 21. stoljeću", Sveučilište u Dubrovniku, (2006.), EKON. MISAO PRAKSA DBK. GOD XV. (2006) BR. 2. (279-296), str. 288
Destinacijska marketinška organizacija treba utvrditi primjerene načine segmentiranja tržišta i sagledati turističke proizvode kao portfolio koji periodično treba kritički istražiti i procijeniti. Komunikacija željenog image-a predstavlja zahtjevan zadatak. Komunikacijsku strategiju treba oblikovati primjenom većeg broja medija istodobno i koordinirano, u cilju postizanja boljeg učinka. Komuniciranje željenih sadržaja mora biti konzistentno, podržano aktivnim sudjelovanjem svih zainteresiranih aktera (javnog, civilnog i privatnog sektora, kulturnih institucija i organizacija te poduzeća i drugih gospodarskih subjekata) u izgradnji i komunikaciji image-a zemlje, regije, lokaliteta, kulturnih institucija ili kulturnih manifestacija. Internet je u sektoru turističke industrije, kao uostalom i svim drugim vrstama poslovanja, promijenio klasične metode i koncepte poslovanja te se koristi kao komunikacijski, transakcijski i distribucijski kanal.Mikulić D., Marketinška valorizacija Splita kao destinacije kulturnog turizma, Ad acta, (2009.), Vol.21, No.1OzretićDošen Đ., Previšić J., Škare V. Komunikacija imagea zemlje putem web stranice, Izvorni znanstveni rad, Zbornik ekonomskog fakulteta u Zagrebu, (2003.) Vol. 1, No. 1adaće marketinške komunikacije su: informirati, podsjetiti i nagovoriti/uvjeriti. Proces marketinške komunikacije obuhvaća proces interaktivne razmjene i kodiranja/dekodiranja poruka između izvora i primatelja u komunikacijskom kanalu. Integrirana marketinška komunikacija je povezivanje različitih komunikacijskih funkcija/alata kako bi se ostvario jedinstveni pristup marketingu, a odnosi se i na planiranje i izvršavanje različitih oblika marketinške komunikacije kako bi se ostvarili zajednički prodajni i komunikacijski ciljevi kao podrška jedinstvenom pozicioniranju marke, usluge ili tvrtke. Planiranje marketinške komunikacije obuhvaća:određivanje ciljeva;definiranje budžeta;definiranje poruke;odluke o medijima ievaluaciju. Pavičić J., Alfirević N., AleksićLj. Marketing i menadžment u kulturi i umjetnosti, Masmedia, (2006.), str. 207
Poduzetništvo utemeljeno na kulturnoj baštini može dati rezultate kao skupina djelatnosti čiji se rad temelji na poznavanju povijesti, umjetnosti i kulture, a pridonose stvaranju simboličkih vrijednosti i njegovanju identiteta. Nepotrebno je nabrajati znamenitosti istočne regije Hrvatske, koje su materijalizirane i vidljivo opipljive konzumentima kulturne baštine. Slično je i sa nematerijalnim kulturnim dobrima, koja se prenašaju s generacije na generaciju, u sustavu su zaštite kulturne baštine kao dio kulturnog identiteta kraja i obogaćuju suvremeni način života na nenametljiv i decentan način. No, kontinuiranim razvojnim planom potrebno je podizati svijest o značenju kulturne baštine među lokalnim stanovništvom, osposobljavati koordinatore kulturno-turističkih projekata za kulturno-turistički menadžment kako bi projekti bili atraktivniji i ujedno isplativiji. Također poticati međusektorsku i unutar sektorsku suradnju radi sinergije različitih kulturno turističkih proizvoda, ojačati odnosno organizirati promidžbu za ciljana tržišta i za širu publiku, poticati bolje infrastrukturne opremljenosti lokaliteta.Potrošači odlučuju koje događaje žele doživjeti, koje turističke destinacije žele posjetiti, u kojima će hotelima odsjesti te u kojim se restoranima hraniti. Jedan od najzanimljivijih područja marketinga je planiranje i razvoj proizvoda. Budući da sudionici kulturnog turizma ne čine jedinstven tržišni segment, već imaju širok spektar potreba, treba prikupiti informacije o zahtjevima i očekivanjima turista kojima je upoznavanje s kulturnim atrakcijama glavni motiv putovanja i onih kojima je upoznavanje s kulturnim atrakcijama samo dio aktivnosti na putovanju motiviranom odmorom i relaksacijom, zatim o zahtjevima onih kojima je to prvi boravak u destinaciji i onih koji su već prije boravili, te turista koji dolaze iz različitih zemalja. Do takvih podataka moguće je doći istraživanjem tržišta.
