Bazične sposobnosti za obradu emocija kao osnov za integraciju u O.L.I. Metodu
1. BAZIČNE SPOSOBNOSTI ZA
OBRADU EMOCIJA KAO
OSNOV ZA INTEGRACIJU
U
O.L.I. PSIHODINAMSKOJ
INTEGRATIVNOJ
PSIHOTERAPIJI
Nebojša Jovanović
www.olientar.rs
4. Osnov za integraciju u O.L.I.
Metodu su bazične sposobnosti za
obradu emocija.
Odbrambeni mehanizmi, pa ni oni
zreliji, nisu “maksimalni domet”
razvoja, već emocionalne
kompetencije koje ne iskrivljuju
stvarnost u svrhe odbrane.
One su sastavni elementi
sposobnosti za ljubav i rad
5. Koje su to sposobnosti?
1. „Neutralizacija i mentalizacija“ – “Regulator
psihe”
2. “Celovitost objekta”- “lepak psihe”
3. “Konstantnost objekta”-”Stabilizator “
4. “ Tolerancija na frustraciju “- “Imunitet psihe
5. “Tolerancija na ambivalenciju”- “Usmerivač”
6. Volja-”motor psihe”
7. Inicijativa-”pokretač psihe”
6.
7. Univerzalne
Bazični softveri za obradu emocija
U dinamskom odnosu
Uvek na probi
Prirodno dati kapaciteti, čijim se
razvojem postiže psihološka zrelost i
zdravlje
8. Šta je O.L.I.-Integrativna
Psihodinamska Psihoterapija
O.L.I. je skarćenica od Otkrivanje Lične Istine Otklanjanjem Lažnih
Informacija
psihoterapijski pravac sa bazično psihodinamskom orijentacijom.
Teorijski je zasnovan na integraciji saznanja četiri psihoanalitičke
psihologije: psihologije nagona („klasnična psihoanalitička teorija“),
Ego psihologije, psihologije objektnih odnosa i self psihologije.
Iz ovih teorija ekstrahovana su saznanja o bazičnim sposobnostima
za obradu emocija na kojima se bazira rad u O.L.I. metodu.
9. Metod rada-integracija
Metod rada sa klijentima je, takođe, integrtivni, jer se primenjuju
tehnike različitih psihoterapijskih pravaca
Osnovu za integraciju različitih teorijskih okvira , metoda i tehnika,
pruža model bazičnih emotivnih kompetencija.
Terapijske tehnike različitih pravaca se uključuju u rad sa klijentom
ako one mogu da doprinesu razvoju određene bazične sposobnosti
za obradu emocija, bilo da potiču iz psihodinamske, bihejvioralne ili
neke druge orijentacije.
10. Integracija tehnika
psihoanaliza
transakciona analiza
bioenergetika
biofidbeka i neurofidbek
geštalt
N.L.P.
R.E.B.T
Izvorne O.L.I. tehnike,
protokoli
Kognitivni pristup
Telesni pristup
Bihejvioralni prsitup
Emotivni pristup
Sistemski pristup
11. Razvoj sposobnosti-ključ promene
Bez bilo koje od navedenih emocionalnih kompetencija psiha je
defektna. (Osobi „nedostaje neka daska u glavi“-neka kockica)
Sposobnost osobe za ljubav i rad je oštedena.
Bez razvijene neutralizacije osoba je u vlasti svojih nagona („kao bez
glave“), impulsivna, iracionalna i neartikulisana. Bez mentalizacije
osoba dela “kao muva bez glave”, ne obrađuje mentalno svoje impulse.
Bez “celovitosti objekta”, „lepka psihe“-sposobnosti za celovito
doživljavanje druge osobe („objekta“) doživljaji osobe su
rascepljeni na crno-beli svet dobra i zla (kaže se da je „odlepila“,
sve vidi ili ružičasto ili crno, idealizuje ili mrzi...).
12. Razvoj sposobnosti-ključ promene
Bez konstantnosti objekta-stabilizatora psihe, osoba je
„nestabilna“, zavisna od drugih.
Bez tolerancije na frustraciju-osoba nema imunitet na
frustracije koje donosi život, ljubav i rad, „puca pod pritiskom“.
Bez tolerancije na ambivalenciju osoba je neodlučna,
nesposobna da se suoči sa oprečnim emocijama prema nekome ili
nečemu (ili prema sebi) i da odmeri i „preseče“, da se opredeli i
donese odluku.
Bez volje, osoba je kratkog daha, bez energije da podrži u
kontinuitetu sopstvene želje i ciljeve. Ili manipuliše i namede volju
drugima.
Bez inicijative osoba je reaktivna, nema „ključ“ za svoj „motor“,
potrebno je da je pokrene neko drugi.
13. Taksonomija terapijskih ciljeva
Terapijske tehnike su „sortirane“ po
tome koju sposobnost i u kojoj fazi
razvoja mogu da pokrenu ili
deblokiraju.
O.L.I. metod daje i taksonomiju
psihoterapijski ciljeva, ukazujudi na to
koje vrste učenja se odvijaju u procesu
psihoterapije i koje sposobnosti se
aktiviraju kroz određeni oblik učenja.
14. Taksonomija terapijskih ciljeva
Vrste učenjaznanja
Bazične emocionalne kompetencije-procesi
Neutralizacija
i
Celovitost
objekta
Konstantnost
objekta
Tolerancija na Tolerancija na Volja
frustraciju
ambivalenciju
Inicijativa
mentalizacija
Konceptualnodeklarativno
T
E
H
N
I
K
E
Proceduralno
T
E
H
N
I
K
E
Metakognitivno
T
E
H
N
I
K
E
15. Klasifikacija tehnika prema emocionalnim
kompetencijama koje razvijaju
•“Arsenal“ psihoterapijskih tehnika za razvoj
sposobnosti je prilično obiman, ali su one
„raštrkane“ po raznim psihoterapijskim
metodama i ne postoji spisak tehnika i uputstvo
za upotrebu – koja tehnika čemu služi i kada se
treba i može primenjivati.
16. Klasifikacija tehnika prema emocionalnim
kompetencijama koje razvijaju
U oviru O.L.I. metoda, radimo na tome da
napravimo spisak tehnika iz različitih
psihoterapijskih metoda (kao i tehnika koje smo
razvili), spisak bazičnih emocionalnih
kompetencija sa uzrasnim zadacima, i da
povežemo ta dva spiska sugestijama koje se
tehnike mogu koristiti za razvoj određenih
kompetencija.
17. Kontakt ispred tehnika
O.L.I. Metod nije tehnologija
Da bi te tehnike stvarno pomogle nekom klijentu da
razvije sposobnosti za obradu emocija neophodno je da
se one primenjuju kroz dobar, dubok emotivni kontakt
sa terapeutom.
O.L.I. metod nije tehnologija za promenu u kojoj je
kontakt sporedna stvar.
O.L.I. metod je „full cocntact“ pristup. Sposobnosti se
usvajaju kroz identifikaciju klijenta sa sposobnostima
psihoterapeuta, kroz prenos funkcija i takozvano
„proceduralno učenje“ (neposredno „preuzimanje“
funkcija obrade emocija).
18. Fokusiranje na procese obrade emocija
-O.L.I. Terapeut radi na dve ravni: sluša sadržaj i
prati proces obrade emocija koji oblikuje sadržaj.
- Kada nešto ne funkcioniše sa radom računara, korisnik to
vidi na ekranu. Ako je iole upuden u način funkcionisanja
kompjutera ne misli da se pokvario ekran, ved softver koji
obrađuje podatke i stvara ono što se vidi na ekranu, ili
hardver-neki mehanički deo računara.
-Psihoterapeuti “popravljaju mentalne softvere”
19. Fokusiranje na procese obrade emocija
- Stanja zbog kojih se klijent obrada su, zapravo, ekran ili
“klinička slika”.
-Slika se ne može poraviti, ved samo defekti na hardveru
ili softveru koji je stvaraju.
- Mi ne možemo popraviti nečije samopoštovanje ili
depresivnost ili nestrpljenje ili bilo koje drugo nepoželjno
stanje, niti možemo stvoriti bilo koje poželjno stanje, ako
ne “popravimo” bazične sposobnosti za obradu emotivnokognitivnih podataka, što de dovesti do promene stanja.
20. Fokusiranje na procese obrade emocija
- Čovek stvara svoja stanja načinom obrade onoga što
mu se dešava. Posao psihoterapeuta je da pomogne
klijentu da razvije ili oslobodi od “virusa” te osnovne,
izvršne softvere za obradu emocija, jer njihov nepravilan
rad stvara one vidljive problem i poremedaje koje
nazivamo “klinička slika”.
-Zato O.L.I. Metod nazivamo “ Psihološkim
antivirus programom” za Otklanjanje Lažnih
Informacija-”bagova” na “izvršnim fajlovima” za
obradu emotivnih podataka.
21. Emocionalne kompetencije se mogu
operacionalno definisati
-Baziče sposobnosti za obradu emocija su kao
kompjuterski programi-određeni algoritmi koji se
mogu operacionalno definisati.
-One nešto konkretno rade sa našim emotivnim
reakcijama. Ako poznajemo ispravan algoritam,
možemo prepoznati i “bag”.
-Terapijske tehnike služe prepoznavanju tog “baga”
i uvođenju “ispravne sekvence”. Poznavanje
algoritma omogućava izbor prave tehnike.
22. Poznavanje algoritma sposobnosti omogućava
izbor ili kreiranje tehnike za njen razvoj
Poznato je da određani psihoterapijski
pravci odgovaraju nekim klijentima,
dok drugima ne odgovaraju. Ali, nije
nam dovoljno poznato zašto nekima
odgovaraju, a nekima ne.
23. Poznavanje algoritma sposobnosti omogućava
izbor ili kreiranje tehnike za njen razvoj
Odgovor na to pitanje vidimo
upravo u poznavanju bazičnih
emocionalnih kompetencija i faza
njihovog razvoja.
Svaka psihoterapijska tehnika je
usmerena na razvoj neke od
navedenih sposobnosti. Ako nije, ne
služi ničemu.
24. Tehnike “širokog spektra” i “usmerene”
tehnike
Najčešde nije jasno definisano
čemu neka tehnika služi, šta,
zapravo, razvija.
Obično su to uopštene pretpostavke kao što su
„proširenje
svesnosti“,
„suočavanje
sa
neprihvadenim aspektima sebe“, „preuzimanje
odgovornosti“… „tehnike opšte prakse“, nešto kao
antibiotik širokog spektra, kao mreža koju bacimo u
vodu, pa šta uhvatimo.
25. Tehnike “širokog spektra” i “usmerene”
tehnike
Ako se određena psihoterapijska
tehnika poklopi sa razvojnom potrebom,
sa stepenom razvoja određene bazične
sposobnosti, zonom narednog razvoja
klijenta, onda u „mrežu uleti nešto“,
dolazi do izvesne promene kod klijenta.
U tome, u velikoj meri, pomaže
sposobnost terapeuta za empatiju, njegova
intuicija i sposobnost da uspostavi dobar
kontakt sa klijentom.
26. Jasni kriterijumi za izbor tehnike
Intuicija se, međutim, ne može prenositi drugima.
U O.L.I. metodu imamo kriterijume na osnovu kojih
biramo terapijsku tehniku, a koji se zasnivaju na
prepoznavanju statusa razvijenosti bazičnih emocionalnih
kompetencija, faze u kojoj se nalazi razvoj tih sposobnosti,
i jasnijeg razumevanja čemu određena tehnika služi-šta i
zašto ona može da razvije ili razvoj koje sposobnosti i u
kojoj fazi može da podstakne.