Se ha denunciado esta presentación.
Se está descargando tu SlideShare. ×

Predavanja kreativna industrija,-digitalizacija_i_nasledje

Anuncio
Anuncio
Anuncio
Anuncio
Anuncio
Anuncio
Anuncio
Anuncio
Anuncio
Anuncio
Anuncio
Anuncio

Eche un vistazo a continuación

1 de 9 Anuncio

Más Contenido Relacionado

Similares a Predavanja kreativna industrija,-digitalizacija_i_nasledje (15)

Más reciente (20)

Anuncio

Predavanja kreativna industrija,-digitalizacija_i_nasledje

  1. 1. TAMARA OGNJEVIĆ ARTIS CENTAR oktobar 2011
  2. 2.  Pod razum eva spoj stvaralaštva i ekonom ije, um etnosti i trži šta.  Sam pojam je nov, m eđutim od nos kreativnog i kom ercijalnog je d revan.  K reativna ind ustrija pod razum eva tim ski rad , “um re žavanje” i d ostupnost najširoj publici, jer teži d a sam ood rživosti, od nosno ne spad a u d otirane vid ove kulture i stvaralaštva.
  3. 3.  Proces utem eljen na savrem enim d igitalnim trend ovim a, objed injuje kulturu, m ed ije i inform isanje sa ciljem d a kreira novi vid kom unikacije d ostupan najširoj publici.  Zahvaljuju ći uticaju d igitalnih tehnologija i d igitalnog um re žavanja (networking) načini na koje kreiram o i “konzum iram o” kulturne sad ržaje zauvek su prom enjeni.  K onzervativno shvatanje pod d igitalizacijom pod razum eva čuvanje pod ataka iz oblasti nauke, kulture, um etnosti, knji ževnosti kao novo sred stvo arhiviranja baštine.
  4. 4.  D igitalizacija u okviru koje projekt Europeana zauzim a m esto od izuzetnog značaja pred stavlja alat u procesu form iranja novog vid a kom unikacije.  Coulture at the touch of button (Pritiskom na d ugm e d o kulture) novi kred o kulture i kerativne ind ustrije.  D igitalizacija je put ka kulturi m lad e generacije i nezaustavljiva je.
  5. 5.  M o že li stari, d obri m uzej u novi kom unikacijiski kontekst?  I “fizi čka” publika kom unicira d igitalno prem a posled njim istraživanjim a u L uvru – Svaki d rugi posetilac vi še fotograši še u m uzeju nego što neposred no vizuelno kom unicira um etni čki sad ržaj.  Praksa pokazuje d a veliki prom et posetilaca u m uzejim a om eta usred sred jeno razgled anje, d ok d igitalna form a i 3D galerije olak šavaju pristup m uzejskim sad ržajim a.
  6. 6.  Istraživanja u L uvru i Rijksm useum u pokazuju d a virtuelnu publiku u najve ćem % čine stud enti, um etnici i visokoobrazovane žene. Večina njih koristi virtuelni servis internet prezentacije kao priprem u za fizi čku posetu m uzeju.  D igitalni sad ržaj om ogu ćava publici d a i sam a bud e kreativna i d a u čestvuje u procesu kom unikacije nasle đa. N ačini d a se ovakvi kom unikacijski obrazac uspostave su bezbrojni i kreativno neiscrpni.
  7. 7. M uzeji i d rugi čuvari baštine im aju velike potencijale za realnu zarad u kroz m ehanizm e koje nud i d igitalizacija – DOWNLOAD THE MONEY!  Povezivanje sa privred om i velikim sistem im a, ind ustrijom i javnim pred uze ćim a u okviru razm ene “d obara” m o že om ogu ćiti m uzeju d a sam stvara svoje finansije –  Rijksmuseum+Hamma+amsterdamski aerodorm
  8. 8.  Proces d igitalizacije pred stavlja optim alni okvir za sarad nju m uzeja sa d izajnerim a, anim atorim a, stru čnjacim a za PR i m arketing, savrem enim um etnicim a, privred nim subjektim a, institucijam a u oblasti turizm a i m nogim d rugim faktorim a tzv. poslovnog sveta.  K akav rezultat m o že d a d a na d ugoro čnom planu ozbiljna i d obro osm i šljena kam panja izm e đu starog i novog, stvaralaštva i ekonom ije, kulture i m ed ija efektno su pokazali D ejm ijan H rst i Rem brant van Rijen www.fortheloveofgod.nl
  9. 9. HVALA NA PAŽNJI!

×