9. -Trgovačkom flotom pokrivaju cijelo sredozemlje, osvajaju i trajno naseljavaju gradove, kolonije: Issa, Pharos, Korkyra…
10.
11.
12. -Visoki zahtjevi skladnog razvoja duha i tijela (temelji sporta i filozofije) -Razvoj astronomije; filozofije i znanosti, književnosti i kazališta Podjednak razvoj svih grana likovne umjetnosti; arhitekture, kiparstva i slikarstva, te primijenjene umjetnosti -Politička jednakost atenskih građana, vladavina demosa -Pismo alfabet -U helenizmu, Aleksandar Veliki širi grčku kulturu na istok
19. Urbanizam -polis (grad-država) pravilnoga i slobodnog plana; ima dva središta: agoru (trg, društveno-političko središte, skupština,trgovine) i akropolu (gornji grad, religijski centar, hramovi) -centri za duhovni razvoj:teatar (kazalište) i odeon (“koncerntna dvorana” na otvorenom) -centri za tjelesni razvoj:stadion (prostor za sportska natjecanja s gledalištem) i hipodrom (konjske utrke) -svojim misaonim vrijednostima i likovnim uzorima umjetnost i kultura, nadahnuće su Europi i svijetu
20. Stadion (borilište, trkalište)u Delfima -mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m -mjesto okupljanja i sportskih natjecanja, dobilo naziv po grčkoj riječi stadij = 100 m
22. Kazalište u Delfima -kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši -kazališta (npr.u Epidauru ili Delfima) imala su skenu, (danas scena) povišenu pozornicu ispred koje je bila orchestra (orkestar), popločeni kružni prostor;oko orchestre je bilo polukružno stepenasto gledalište s koncentričnim redovima klupa, a svaki je red bio za jednu stubu viši
23. Kazalište u Delfima Kazalište u Epidauru -Umjetnost i kultura dobivaju univerzalni karakter
24. Arhitektura -Grčki hram -oblikovan je kao skulptura (sjedište je božanstava, u njemu je kip boga;ljudi se okupljaju uokolo hrama) -u hramu je važniji arhitektonski plašt nego arhitektonski prostor građen prema filozofskom principu “čovjek je mjerilo stvari” -uzdignut je na podnožje (stilobat) a okružen je nizom stupova -većinu oblika grčkoga graditeljstva preuzeli su Rimljani šireći ih cijelom Europom, a obnavljat će se i u kasnijim razdobljima; Europljani će ih proširiti u svoje kolonije -pojava načela harmonije (sklada) prisutnog u likovnim umjetnostima, glazbi, filozofiji, matematici itd.
25. Preteča hrama - obiteljska kuća s dvije prostorije - prednja (megaron) s ognjištem za pripremu jela bila je središte obiteljskog života i prostor za primanje gostiju, u stražnjoj se spavalo, a u nju stranci nisu ulazili
26.
27. -stilovi hrama (prema obliku kapitela): - dorski - kapitel u obliku zaobljenog kamenog “jastuka”- (Partenon), - jonski - volute - (Erehtejon) - korintski - akantusovo lišće - Tholos u Delfima, Lizikratov spomeik u Ateni)
28. -projektiranje slijedi zakone prirode i matematike i zakone čovjekova gledanja -optičke varke (entazis-zadebljanje stupa kako bi se ispravilo pogrešno viđenje;oko mora vidjeti stup ravnim i pravilnim; inače, ako je pravilno izveden, oko ga zapaža nepravilnim)
29. -Rekonstrukcija hrama Atene Afaje u Aegini -skladan odnos skulpture i arhitekture (likovi, njihovi odnosi i značenja prikazani su u vješto usklađenim položajima tijela unutar trokutnog zabata hrama (prirodan položaj tijela;nema probijanja arhitektonskog okvira; uspravan lik u sredini, klečeći do njega, a ležeći likovi u kutovima trokutnog zabata; nema nadređenosti i podređenosti)
42. -Rekonstrukcija kompleksa, s centralnim Zeusovim hramom u Olimpiji -prisutnost boje na arhitekturi (podloga u jednoj boji, ukrasi u drugoj) i skulpturi (kamene i mramorne kipove i reljefe bojili su cjelovito ili djelomično)
44. -skladnost prema mjeri čovjeka;visina i širina stupa s kapitelom odnose se kao visina i širina prosječnog ljudskog tijela; razmak među stupovima razmjeran je rasponu čovjekova koraka; broj stupova sveden je na ljudsku mjeru u odnosu prema “šumi stupova” kod egipatskoga hrama
51. -Arhajski stil 680. - 480. g. p. K. -Strogi stil 480. – 450. g.p. K. -Klasični stil 450. – 330. g.p. K. -Helenizam 330. – 030.g.p. K.
52. -Arhajski stil 680.-480.g. p. K. kuros kora -frontalni stav -ruke uz tijelo (kompaktnost) -ukočenost i stilizirana muskulatura -mali iskorak -stilizitrana kosa -bademaste oči i arhajski osmijeh
53. -Strogi stil - -pokret tijela prema “ S” krivulji -odmak od stilizacije -odvajanje ruku od tijela -pojava muskulature Kritijin Plavi dječak
54.
55. -Miron: Diskobolos Klasični stil -tijelo u pokretu -naglašena i izražena muskulatura -idealizacija lica i anatomije
59. Poliklet:Dorifor (Kopljonoša) -idealizacija lika -savršene proporcije (kanon) -kontrapost -umjerena “S” krivulja tijela -individualizam -prvi put čovjek dolazi u središte života i stvaranja; ” čovjek je mjerilo svih stvari” (sve što se oblikuje zasniva se na omjeru i proporcijama ljudskog tjela)
66. Geometrijski stil IX. – VIII. st.p.K. -vrlo mali dio posude pokriven figuralnim prikazom
67. Arhajski stil 680. – 480. g. p. K. *figuralni prikaz do polovine posude *crvene figure na crnoj podlozi
68. Strogi stil 480. – 450. g. p. K. -figuralni prikazi s miješanim elementima arhajskog i klasičnog stila *crne figure na crvenoj podlozi, figuralni prikaz na polovini posude
