1.
KOMUNIKACIJA SA UČENICIMA
i rješavanje konfliktnihsituacija
mr Milica Jelić
Anka Mićović-prof. razr. nastave,
nast. savjetnik
1

2.
2
 Sve što radimo u našoj vezi sa
učenicima ima formu komuniciranja:
 Način našeg komuniciranja
učenicima šalje poruku:
 Aktivnim slušanjem, podsticanjem da govore...
DAJEMO IM DO ZNANJA DA NAM SE MOGU POVJERITI.
BOJA TONA
IZRAZ LICA
GOVOR TIJELA
POŠTOVANJE, EMPATIJU, BRIGU
ILI SUPROTNE PORUKE

3.
3
 U našem odnosu sa učenicima veoma je važno kako se
ophodimo prema njima, kako komuniciramo?
 Naš um ne poznaje negacije.
 Svaka naša rečenica u kojoj kažemo NE RADI TO, u
djetetovoj podsvijesti ostaje zabilježena kao RADI TO.
 Važno je da nađemo model komunikacije po kome
učeniku saopštavamo nešto.
 Ako dijete ne osjeća našu ljubav i prihvatanje, zašto bi
njega bilo briga šta mi mislimo?
 Ako sa vikom postavljamo pitanja, djeca se automatski
okreću odbrambenom položaju.

4.
4
 NAŠI MOZGOVI SU PROGRAMIRANI DA LAKO PREPOZNAJU ŠTA IH UGROŽAVA.
 AKO OSJEĆANJE UGROŽENOSTI PREPLAVI DJETETOVO PONAŠANJE,
STVARI SE NIKAD NE ZAVRŠAVAJU DOBRO.

5.
5
PROFESOR ALBERT MEHRABIAN JE NAUČNIM ISTRAŽIVANJEM FENOMENA
KOMUNIKACIJE, 1970 GODINE DOŠAO DO NEVJEROVATNIH SAZNANJA!
ONO ŠTO ČINI DOBRU KOMUNIKACIJU SASTOJI SE OD :
55% položaja tijela, izraza lica, gestova, pokreta,
38% od načina na koji saopštavamo (modulacija glasa)
a samo 7% čini sadržaj tj. Ono šta saopštavamo.
Samim ovim saznanjem, povećavamo sposobnost predviđanja kako
će učenik reagovati na ono što mu saopštavamo, i način na koji smo to
izveli. VAŽAN ASPEKT KOMUNIKACIJE JE SLUŠANJE.
 DJECA ĆE VEĆ SJUTRA BITI ODRASLI LJUDI.

6.
6
D R U G A R A D I O N I C A

7.
7
POZITIVNA I NEGATIVNA KOMUNIKACIJA SA
UČENICIMA

8.
Koliko je važna uloga nastavnika kao
uzora u učionici najbolje je opisao
američki psiholog Haim Ginott:
KLIMA U UČIONICI
„Došao sam do zastrašujućeg zaključka da sam ja
odlučujući element u učionici. Moj lični pristup stvara klimu.
Moje dnevno raspoloženje stvara vrijeme. Kao učitelj, ja
posjedujem ogromnu snagu da učinim dječiji život jadnim ili
radosnim. Mogu biti alat za torturu ili instrument inspiracije.
Mogu poniziti ili oraspoložiti, povrijediti ili izliječiti. U svim
situacijama, moj odgovor odlučuje da li će kriza eskalirati ili
ne i dijete humanizirati ili ne."
8

9.
9
 DOBAR NASTAVNIK JE SAMO ONAJ KOJI NEPREKIDNO UČI
 PODUČAVANJE - NAJLJEPŠE, ALI I NAJIZAZOVNIJE ZANIMANJE.
 Nastavnik je neko ko inspiriše, daje primjer učenicima svojim znanjem,
ponašanjem, sistemom vrijednosti – svojom pojavom u cjelini.
„Nevjerovatna je stvar da mi svaki dan možemo izabrati kako ćemo se
ponašati taj dan. Mi ne možemo promijeniti našu prošlost, niti možemo
promijeniti ono što je neizbježno. Jedino što možemo uraditi jeste da
kontrolišemo ono što imamo, a to je naš stav.
Ubijeđen sam da je život 10 posto onoga što mi se desi, a 90 posto
način na koji ja na to reagujem. Isto je i sa vama. Svi mi sami formiramo
svoj stav.“ - Charles Swindoll

10.
10
RIJEČI MOGU POVRIJEDITI!
RIJEČI MOGU UMANJITI
SAMOPOUZDANJE!
ETIKETE
POREĐENJA
ODBIJANJE
OMALOVAŽAVANJE
 glup
 lijen
 loš
„Zašto ne možeš biti
pametan kao tvoj brat?„
"Zašto se ne ponašaš
lijepo kao...?" „Ne sviđaš mi se!“
„Ne želim stobom
razgovarati!“
"S tobom nešto nije u redu.„
"Zar ništa ne možeš uraditi kako treba?"
"Od tebe neće ništa biti kad odrasteš."

11.
11
 Možda to nijesmo mislili.
 Možda ćemo to ubrzo
zaboraviti.
 Dijete neće zaboraviti
ono što smo rekli.
 MISLIMO PRIJE NEGO
ŠTO KAŽEMO!

12.
Preprekeukomunikaciji!
Naređivanje, komandovanje:
Prijetnja:
Pripovijedanje, moralisanje:
Predavanje:
Pretpostavke:
Nalaženje odgovora:
Osuđivanje, okrivljavanje:
Radoznalost, ispitivanje:
Dijagnosticiranje:
Ti stvarno moraš...
Ako to ne uradiš onda ću... Bolje bi ti bilo, ili
inače...
Trebao si...
Evo zašto nijesi u pravu...Uradio si to zato...
To što si mislio bilo je...
Ono što bih ja uradio je... Bilo bi najbolje da
si...
Ti si loš. Nijesi u pravu/djetinjast.
Zašto? Sta? Kako?
Ti samo pokušavaš privući pažnju.
12

13.
 DAJMO IM POZITIVNE INSTRUKCIJE.
 JASNO KAŽIMO ŠTA HOĆEMO.
 KORISTIMO KONSTRUKTIVNU KRITIKU.
 OHRABRIMO IH NA POZITIVAN NAČIN.
 POHVALIMO KONKRETAN RAD /I POSTUPAK.
13
Pozitivna komunikacija!

14.
14
NEGATIVNU KOMUNIKACIJU
Posramljivanje, okrivljivanje i davanje pogrdnih imena se ponekad koristi
tokom rada kao način motivisanja učenika da se poprave:
Ovakvim načinom komunikacije razvijamo kod učenika
Obeshrabrenje
Bijes i želja za osvetom
Strah i zabrinutost
 opada
samopouzdanje
 opada uspjeh.
 učenik odustaje
 ne trudi se praveći se
da ga "nije briga.“
 Zabrinutost proizvodi
slab uspjeh.
 Učenici se mogu povući
u sebe i ustručavati se
da postavljaju pitanja
koja bi im pomogla da
razumiju predmet.
 loše ponašanje
 ometanje drugih
učenika u radu
 nastojanje da
osramoti i uvrijedi
nastavnika.

15.
15
 NASTAVNICI KAO UZOR!
Da bi pomogli djeci da se
nose sa svojim emocijama,
trebali bi prihvatiti i poštovati
dječije osjećaje.
 Mirno slušati, poklanjajući punu pažnju.
 Okarakterisati emocije riječima.
 Osjećaju dati ime.
 Neka dječija želja bude iskazana kroz maštu
 Svi osjećaji su prihvatljivi.
 Određena ponašanja moraju biti korigovana.

16.
16
 KADA NASTAVNIK/CA IMA PROBLEM?
Strategije
Komunikacija:
 Ja — izjave;
 Jasne i glasne izjave o potrebama nastavnika;
 Usmjeravati, ne biti destruktivni;
 Izbjegavati "ne";
 Izložiti zahtjev na pozitivan način;
 izbjegavati kritiku;
 Pokloniti pažnju dobrom ponašanju
 Izbori i posljedice
 Prirodne posljedice
 Logične posljedice
 Time Out
 Rješavanje problema
Kada želi da dijete promijeni svoje ponašanje:
radne navike, domaći zadaci, ponašanje u školi...

17.
17
Pažljivo slušamo;
Podstaknimo dalji razgovor — otvaranje vrata;
Pokažimo da shvatamo njegov/njen problem;
Potvrdimo osjećanja;
Budimo radoznali;
A k t i v n o s l u š a nj e !

18.
18
T R E Ć A R A D I O N I C A

19.
19
R J E Š A V A NJ E S U K O B A U
Š K O L I!

20.
Nenasilna komunikacija
Animirani film
20

21.
21
EDUKACIJA O RJEŠAVANJU SUKOBA:
 Štedi vrijeme i smanjuje stres
 Uči djecu da mare za druge i da se prema njima ophode
s poštovanjem.
 Uči djecu dragocjenim vještinama
 Može pomoći u sprječavanju zloupotrebe alkohola i droge
 Pomaže u doprinošenju toleranciji i miru u budućnosti
ZAŠTO U ŠKOLAMA TREBA UČITI O RJEŠAVANJU SUKOBA?
Rješavaju probleme u sadašnjosti. U budućnosti će moći rješavati
nesuglasice na miroljubiv način.

22.
22
Č E T V R T A R A D I O N I C A

23.
23
PRIMJERI IZ PRAKSE
RAZRADA AKTIVNOSTI

24.
P O Z D R A V N A R I J E Č
24

25.
A ŠTA VI KAŽETE?
(EVALUCIONI LISTIĆ)
25

26.
HVALA NA SARADNJI!
26
mr Milica Jelić
Anka Mićović-prof. razr. nastave,
nast. savjetnik