3. Definicija
LJUBAV - duboko uvjerenje kako svatko (i sve) ima svoju
beskonačnu vrijednost. Duboka spoznaja vlastite
beskonačne vrijednosti – SLOBODA.
 ‘Drugi’ i ja smo JEDNAKO beskonačno vrijedni
 ‘Ja’ u odnosu na ‘ti’
 ‘Ja’ kao dio cjeline
POŠTOVANJE – sve ima jednako pravo na moje
uvažavanje zbog svoje beskonačne vrijednosti. Sve što
zahtijevam za sebe, moram dopustiti drugima. Zbog
beskonačne vrijednosti svakog pojedinog. – LJUBAV

6. LJUTNJA - je emocija uzbuđenja koja se često pojavljuje u
situacijama kada se osjećamo ne prihvaćeno (ignoriranje,
napad, nepravda, izostanak ljubavi…), odnosno, kada naše
mišljenje/stavovi/uvjerenja nisu prihvaćeni/uvaženi, zbog
čega se osjećamo manje vrijedni (ego).
Realnost/situaciju u kojoj se ljutimo percipiramo i
filtriramo kroz naša uvjerenja, koja su temeljena na našim
prethodnim iskustvima i spoznajama, a sve skupa leži na
preuveličavanju i zabludi za koju mislimo da je istina.
Emocija ljutnje pohranjuje se u jetri.
REALNOST JE ONO ŠTO MI SAMI DEFINIRAMO KAO
TAKVO!

7. Stanje ljutnje je stres za živčani sustav i direktno je vezano za akciju
(obrana, napad, odlazak), odnosno, mozak šalje tijelu naredbu za
reakciju kako bi spriječilo osjećaj manje vrijednosti. U stanju
ljutnje/stresa blokirani su svi ostali mehanizmi (probava, imunološki
sustav, ostale funkcije i regulacije…).
Na primjer, …………… mozak šalje tijelu naredbu za reakciju 
nadbubrežne žlijezde pojačano luče hormone:
• Adrenalin (povećava dotok krvi u srce, energiju…),
• Noradrenalin (sužava krvne žile, pojačava koncentraciju, povećanje
može značiti i bolest nadbubrežnih žlijezda)
• Kortizol (odgovoran za ravnotežu između količine tekućine u tijelu i
krvnog tlaka  povećanje razine šećera u krvi, smanjenje libida,
odgovoran za skladištenje masti u tijelu/debljanje, u stanju stresa
destruktivan je za mišiće, slabiji imunitet, nastanak malignih bolesti,
povećanje sprječava razinu serotonina…).

8. Zanimljivo je da je taj mehanizam razvijen evolucijom, da bi
čovjeka zaštitio od opasnosti (strah, obrana, bijeg). Ljutnja
dovodi tijelo na sličnu razinu, a problem nastaje kad ju osoba
potiskuje i tijelo ne odreagira, mada je na biokemijskoj razini
spremno. Pitanje je: gdje je sve to 'otišlo', gdje se pohranilo i
što se događa s njom?
• Potiskivanje ljutnje podiže kortizol, a često potiskivanje
ljutnje rezultira: pasivnošću (pasivna agresija), niskim
samopouzdanjem, autodestruktivnim samo-okrivljavanjem,
'isključivanjem', bijegom u neka nepovoljna psihološka
stanja ili bolesti (autoimune i sl.).
• Kao što smo ovisni o adrenalinu, tako smo ovisni i o ljutnji.
Pohranjena emocija (iskustvo) ima težnju izaći van i to
čini(mo) na razne druge načine (situacije).

9. Pitanje 'dobre' i 'loše' ljutnje pokazuje da generalno
postoje dvije kategorije ljutnje. Ona koja je 'dobra' za
naše psihofizičko zdravlje i 'loša' ljutnja, koju bi valjalo ili
'zaobići' ili transformirati u neku pozitivnu akciju.
Kako si pomoći?
Odmorno spavanje (najmanje 7 sati), vježbe disanja,
meditacija, redovno vježbanje, kreativno izražavanje,
muzika za relaksaciju, harmonija osobnog prostora,
opuštanje.
Mudrost, razboritost, istinoljubivost – rad na sebi.