Prezentacija za predavanje i radionicu u Fotoklubu Oppidum autor: Željko Bunjevac

1. 1

2. Što je fotografija?
Riječ dolazi od grčih riječi PHOS – svjetlost i GRAPHIS –
olovka, kist.
Proces stvaranja slika pomoću svjetlosti reflektirane od
objekta kojeg fotografiramo
Početkom fotografije moţe se smatrati tzv. CAMERA
OBSCURA
2

3. CAMERA OBSCURA
tal. tamna prostorija, lat. – mračna komora
tamni svjetlonepropusni prostor u kojem nema
refleksija
obojen u crno ili obloţen crnim filcom
3

4. Princip rada
DUBINSKA OŠTRINA
– svi detalji motiva jednako su oštri. Što je rupica
manja slika je oštrija
4

5. ŢARIŠNA DULJINA
– udaljenost od otvora do stjenke na koju padaju
zrake.
28 mm objektiv 70 mm objektiv 200 mm objektiv
5

6. VRIJEME EKSPONIRANJA
– izloţenost fotoosjetljive površine svjetlosti
6

7. Camera obscura kroz povijest
Prvi spominje Aristotel
Koristili Arapi u 11. st. za promatranje zvijezda
Detaljno ju opisao Leonardo da Vinci
15. st. koristili umjetnici za projekciju motiva na zid
zamračene prostorije
16. st. – otkrivena mogućnost da se povećanjem otvora i
umetanjem teleskopske leće poboljša oštrina, svjetlost i
sam pikaz camere obscure.
7

8. 17. st. camera obscura postaje prijenosna
1826. francuz Joseph Nicephore Niepce snimio je prvu
trajnu fotografiju. Vrijeme ekspozicije je 8 sati
Jacques Daguerre našao način kako proizvesti trajni
pozitiv
William Fox Talbot otkrio postupak (kalotipija) dobivanja
negativa iz kojeg se kasnije moglo proizvesto mnogo
pozitiva
George Eastman izumio fotografski film – prozirnu traku s
fotoosjetljivim slojem
8

9. 1925. pojavila se 35 milimetarska Leica – foto aparat s
rolom filma široka 35 mm
1907. – prvi komercijalni film u boji tvrtke Autochrome
1935. prvi moderni kolor film tvrtke Kodachrome
1981. Sony napravio kameru koja je koristila CCD
(Charge-coupled device)
1990. Kodak predstavio DCS 100 – prvu komercijalno
dostupnu digitalnu kameru.
9

10. Prva trajna fotografija – Joseph Nicephore Niepce 1826.
godina
10

11. 11

12. Osnovni pojmovi fotografije
Fotoaparat je elektro-optičko-mehanički ureĎaj, koji biljeţi
reflektirano svijetlo sa trodimenzionalnog predmeta
snimanja i svodi ga na dvije dimenzije.
Dijelovi:
kućište
traţilo
objektiv
zaslon
zatvarač
12

13. Traţilo
dio kroz koji gledamo objekt snimanja
OPTIČKO – leća na straţnjem dijelu kućišta
SLR (Single lens reflexive) – jednooki refleksni
fotoaparat
TLR (Twin lens reflex) – dva fotoaparata, jedan
iznad drugog
ELEKTRONSKO LCD (Liquid crystal display)
13

14. Optičko
traţilo
SLR TLR
14

15. Paralaksa
15

16. Objektiv
osnovni dio svakog aparata
ima najveći utjecaj na konačnu kvalitetu slike
sastoji se od više leća kroz koje prolazi svjetlost
kada je objekt snimanja oštar, kaţemo da je u
fokusu
TTL (Through The Lens) – svjetlo koje ulazi u
objektiv se odbija od zrcala postavljenog ispred
filma ili senzora, prolazi kroz mutno staklo i
nastavlja svoj put do pentaprizme koja lomi
svjetlost pod 90°
16

17. Zaslon (blenda)
uloga – zaustaviti višak svjetlosti
Sastoji se od tankiih metalnih lamela koje
se šire i skupljaju formirajući tako otvor.
Veći otvor – ulazi više svjetla
Označava se brojem f (f16, f8, f4, f2)
17

18. Svaki slijedeći f- stop broj zaustavlja dvostruko više svjetlosti.
18

19. Podjela prema dva glavna
parametra
Objektive dijelimo po:
Svjetlosnoj jačini
Ţarišnoj duljini
Što je svjetlosna jačina objektiva veća, on moţe propustiti više
svjetla (fotografiranje pri slabom svjetlu)
Tako imamo:
F0.5 F0.7 F1 F1.4 F2 F2.8 F4 F5.6 F8 F11 F16 F22 F32
19

20. Ţarišna duljina objektiva
Udaljenost od središta objektiva gdje se sjeku
sve zrake svjetlosti do oštro projicirane slike na
fotosenzoru ili filmu. Označava se slovom ”f”, a
izraţava se u milimetrima.
Postoje:
standarni objektivi (45 – 50 mm)
širokokutni objektivi (15 – 40 mm)
teleobjektivi (65 – 800 mm i više)
20

21. 21

22. Postoje i
ZOOM objektivi – objektivi promjenjive
ţarišne duljine
Zoom faktor – omjer maksimalne i minimalne
ţarišne duljine objektiva
MAKRO/MIKRO objektivi najčešće ţarišne
duljine 50 i 105 mm
22

23. Dubinska oštrina – udaljenost ispred i iza
objekta snimanja koja će na fotografiji biti
oštra. Ovisi o 3 faktora:
ţarišnoj duljini objektiva
otvoru blende
udaljenost objekta snimanja od objektiva.
23

24. Zatvarač (shutter speed)
Duţina vrememena osvjetljavanja, odnosno
koliko dugo je otvoren zatvarač kamere
Nalazi se ispred fotosjetljive površine
To vrijeme predstavlja vrijeme
ekspozicije, odnosno vrijeme izlaganja svjetlosti.
Podeksponirana i
Preeksponirana fotografija
24

25. Ekspozicija – kombinacija brzine zatvarača i
relativnog otvora blende uz prikladnu ISO
osjetljivost filma (CCD čipa)
Trajanje ekspozicije se označava u sekundama,
a označava se brojevima koji predstavljaju dijelove
sekunde
25

26. Vrijeme ekspozicije ovisi o osvjetljenosti kadra i o dinamičnosti situacije
(npr. dinamična scena - sport)
Orjentacijska vrijednost:
Za fotografije koje se snimaju pri sunčevoj svjetlosti – trajanje
ekspozicija 1/125, otvor blende f/16, a osjetljivost filma ISO 100
Automatska ekspozicija – fotoaparat sam odreĎuje otvor blende i brzinu
okidanja zatvarača
Svjetlomjer je ureĎaj ugraĎen u fotoaparat a sluţi za mjerenje svjetla i
pomaţe pri odreĎivanju ekspozicije
-integralno mjerenje – prosječna vrijednost svjetla dobiveno s više
područja unutar kadra
-spot mjerenje – informacije o jačini svjetla se uzimaju sa male površine
(oko 5 %)
26

27. Mjerenje svjetla
Mjerenje upadnog svjetla – svjetlomjer se
usmjerava od objekta snimanja prema izvoru
svjetla
Mjerenje reflektiranog svjetla – svjetlomjer se
usmjerava od fotoaparata prema objektu
27

28. Bljeskalica
sluţi za snimanje pri slabijim sjvetlosnim
uvjetima
bljeskalice ugraĎene u fotoaparate mogu
osvjetliti 2 – 4 m udaljene objekte
bounce – odbijeno svjetlo
28

29. ISO
International Organization For Standardization
Označava kako će film reagirati na svjetlo
Uobičajene ISO vrijednosti kod digitalnih fotoaparata su od 50 – 1600
Filmovima veće osjetljivosti moguće je slikati u slabijim svjetlosnim
uvjetima. Skala nijansi je siromašnija i imaju krupnija zrna. Dovodi do
pojave “šuma”
29

30. Povećanje ISO osjetljivosti sa 50 na 100 prepolovit će potrebno trajanje ekspozicije itd.
30

31. 31

32. 32

33. • Vezana uz vojne potrebe promatranja pomoću satelita
• Film zamijenjen CMOS – poluvodičkim sklopom
osjetljvim na svjetlo
• Kasnije je razvijen CCD čija je komercijalizacija krenula
1973.
• 1981. Sony lansira MAVICU (Magnetic Video Carmera)
• 1994. memorijska kartica za digitalne fotaparate tvrtke
SanDisc – CompactFlash memorijska kartica
33

34. • Fotografski film je kod digitalne fotografije zamijenjen
digitalnim senzorom.
Digitalne fotoaparate dijelimo u 3 skupine:
• Kompaktni digitalni fotoaparati
• Kompaktni SLR digitalni fotoaparati
• SLR – zrcalno refleksni aparati
34

35. 35

36. • Optičko traţilo – sastoji se od nekoliko leća
• Refleksno traţilo – sa kosim ogledalom i prizmom. TTL
• LCD (Lyquid Cristal Display) – zaslon na straţnjoj strani
kućišta
36

37. o razlikuju se od klasičnih
o Zoom objektivi u usporedbi s fiksnima imaju
manju oštrinu, manju svjetlosnu moć, veća
kromatska i geometrijska izobličenja, veći su i
teţi
37

38. 38

39. o OPTIČKI ZOOM – slika se projicira na senzor pomoću
leće, a zoom se postiţe pomacima unutar sustava
leća, što mijenja ţarišnu duljinu objektiva
o 10 X zoom? – Raspon ţarišnih duljina 35 – 350 mm
o Digitalni zoom – nastaje intervencijom programske vrste
39

40. MAKRO SNIMANJE
o Većina digitalnih fotoaparata ima poseban
program za makro-snimke
o Mali razmak izmeĎu objekta snimanja i
objektiva pa je mala i dubinska oštrina
40

41. AUTO FOKUS
Fotoaparat automatski odreĎuje udaljenost od
objekta i pomoću servomotora u objektivu
izoštrava, tj. fokusira objekt snimanja.
Multi zone focusing
Detektiranje rubova objekta
41

42. o Single AF – najjednostavniji način rada gdje
polovičnim pritiskom okidača aparat fokusira
objekt u polju fokusa i signalizira nam kad je
objekt oštar
o AF servo – koristimo ga kod pomičnih objekata
snimanja, prateći objekt i drţeći napola pritisnut
okidač
o Manual Focus – studijska fotograjija. Vrlo spor
način ali maksimalno fleksibilan za sloţenije
zadatke 42

43.  Dio fotoaparata na koji se biljeţe informacije o
reflektiranom svjetlu sa objekta snimanja.
 Dva osnovna tipa fotoosjetljivog senzora:
› CCD (Charged Coupled Device)
› CMOS (Complementary Metal Oxide Semiconductor)
43

44. REZOLUCIJA, RAZLUČIVOST
 Koliki je broj najmanjih dijelova koji čine sliku, količina
informacija koju fotoaparat moţe pohraniti
PIXEL (picture element) – što ima više megapixela imamo
to ćemo dobiti više detalja na fotografiji
PIXELIZACIJA – nepravilnost na fotografiji kod niţe
razlučivosti
44

45. 45

46.  EV (Ekspozicijska vrijednost) – za korektnu ekspoziciju
potrebna je neka količina svjetlosti
 HDR (High Dinamic Range) – skup tehnika kojima se
kombiniraju pojedinačne različito eksponirane fotografije
istog motiva, kako bi se stvorila jedna HDR fotografija
proširenog dinamičkog raspona
46

47. 47

48. DUBINA BOJA – fotografija nam prenosi informacije o
bojama. Najveći broj boja koji digitalni fotoaparat moţe
zabiljeţiti
8-bitna slika – sastoji se najviše od 256 nijansi sive ili 256
boja
24-bitna slika – sadrţi po 8 bita za svaku boju (C,Z,P) što
znači da je reprodukcija 256x256x256 različitih
kombinacija boja ili 16,7 milijuna kombinacija
48

49. KOMPRESIJA
Postupak čiji je razultat brţe zapisivanje podataka na
karticu i zauzimanje manje memorije
Najčešće JPEG (Join Photographic Experts Group)
RAW format – daje maksimalnu kvalitetu fotografije –
neobraĎeni senzorski zapis
49

50.  ŠUM BOJE (noise)
 RUBNE NEPRAVILNOSTI
 KROMATSKA ABERACIJA
50

51. BLOOMING (cvjetanje) – suprotno od šuma
Problem sa CCD senzorom
51

52. Sistem za automatsko postavljanje ispravne
ekspozicije prema postojećim svjetlosnim
uvjetima.
Tri sistema automatske ekspozicije:
› prioritet blende ili otvora
› prioritet zatvarača
› programirana automatska ekspozicija
52

53. AUTOMATSKO MJERENJE
EKSPOZICIJE
› Matrično mjerenje ekspozicije –
koristi se veliki broj dijelova
kadra
› Mjerenje ekspozicije u središtu
slike – sustav se orjentira na
područje u središtu traţila kako
bi se odredila korektna vrijednost
› Spot metering – mjeri samo mali
dio scene u sredini
53

54. WHITE BALANCE (WB) – izjednačavanje bijele boje –
podešavanje crvene, zelene i plave komponente slike
kako bi se kod slikanja bijelog objekta dobila čisto bijela
boja – odreĎivanje temperature boja da bismo dobili što
realniju fotografiju
54

55.  Konvertoreske predleće
 Predleće za makro
 Elektronička bljeskalica
 Daljinski okidač
 Stativ
55

56.  Sjenila
 Filteri
 Memorijske kartice
 itd.
56