Se ha denunciado esta presentación.
Utilizamos tu perfil de LinkedIn y tus datos de actividad para personalizar los anuncios y mostrarte publicidad más relevante. Puedes cambiar tus preferencias de publicidad en cualquier momento.

Živčani sustav

16.558 visualizaciones

Publicado el

Središnji živčani sustav, moždane ovojnice, kralješnična moždina, veliki i mali mozak, periferni živčani sustav, spinalni živci, autonomni živčani sustav, kranijalni (mozgovni) živci

Publicado en: Salud y medicina
  • Sé el primero en comentar

Živčani sustav

  1. 1. Živčani sustav (systema nervosum) ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. preuzeti na: www.slideshare.net/kobas
  2. 2. Uvod •živčani sustav nadzire i usklađuje djelovanje svih dijelova tijela •u svakom trenutku živčani sustav putem osjetila prima velik broj podražaja (impulsa), koje rasčlanjuje i integrira, te ovisno o njihovoj važnosti, prenosi odgovore izvršnim organima • velika većina tih informacija se odmah odbacuje jer su nevažne • manji dio informacija uporabi se odmah (refleksne radnje) •podjela živčanog sustava na 3 cjeline: 1. središnji živčani sustav – mozak i moždina 2. periferni živčani sustav – mozgovni i moždinski živci 3. autonomni živčani sustav – simpatikus i parasimpatikus
  3. 3. Živčane stanice i živci ŽIVČANE STANICE (neuroni) • osnovne funkcijske jedinice živčanog sustava • smješteni su u: a) središnjem živčanom sustavu b) živčanim čvorovima priključenim uz periferne živce – ganglijima • građa: • dendriti – kratki citoplazmatski izdanci • primaju impuls od drugih neurona • soma – tijelo • sadrži jezgru • aksoni (neuriti) – dugi citoplazmatski izdanci • prenose podražaj drugim neuronima • mogu biti vrlo dugački, do 1m
  4. 4. Sinapsa (synapsis) – veze između pojedinih neurona ili između neurona i ciljnog tkiva (npr. mišić)
  5. 5. Moždane ovojnice, mozgovnice (meninges) •sustav ovojnica koji omata središnji živčani sustav (CNS) •primarna uloga je zaštita CNS-a •razlikujemo 3 moždane ovojnice: 1. tvrda mozgovnica – dura mater • vanjska ovojnica građena od gustog veziva • čine ju 2 međusobno spojena lista, od kojeg je vanjski ujedno i periost lubanjskuh kosti • sadrži venske sinuse – ravni, poprečni i zatiljni, u kojima se skuplja lubanjska venska krv • podvostručenja dure čine pregrade koje odjeljuju lubanjsku šupljinu (falx cerebri, tentorium cerebelli) 2. paučinasta ovojnica – arachnoidea mater • srednja ovojnica koja nalikuje paučini • vezivnim nitima povezuje vanjsku i unutarnju ovojnicu 3. meka ovojnica – pia mater • unutarnja nježna ovojnica • prislanja se na površinu mozga i moždine, prati površinu mozga, uvlači se u brazde..
  6. 6. • vanjsku ovojnicu – duru mater, nazivamo još i pachymeninx • meke ovojnice – pia mater i arachnoidea, nazivaju se još i leptomeninx • između ovojnica se nalaze prostori: a) subarahnoidalni prostor (lat. spatium subarachnoideum) • prostor između arahnoideje i pije mater • u normalnim uvjetima njime protječe cerebrospinalna tekućina (mozgovnomoždinska tekućina - lat. liquor cerebrospinalis) • krvarnje u taj prostor naziva se SAH (subarahnoidalna hemoragija) • u normalnim uvjetima dura mater je pričvršćena uz kosti lubanje i kralješke sa jedne strane, a sa druge povezna je sa paučinastom ovojnicom - ako usljed nekih uzroka (trauma) slojevi se odvoje može nastati: b) subduralni prostor • između dure i paučinaste ovojnice • nakupljanje krvi – subduralni hematom c) epiduralni prostor • između kosti i dure mater • nakupljanje krvi – epiduralni hematom
  7. 7. Cerebrospinalni likvor (CSL) •mozgovno-moždinska tekućina (liquor cerebrospinalis) je bezbojna bistra tekućina koja se stvara u koroidnim spletovima (plexus choroideus) mozgovnih klijetki •protječe kroz subarahnoidalni prostor mozga i moždane komore •tvori tekući zaštitni omotač oko mozga i kralješnične moždine • štiti od ozljeda pri naglim kretnjama • ublažava udarce (amortizira lubanju) • usklađuje tlak u lubanji i kralješničnom kanalu  kod edema mozga se smanji količina CSL, a nakon izliječenja se ponovno poveća • prenosi tvari iz mozga i moždine u krvni optjecaj i obratno •likvor se pretežno apsorbira u arahnoidalnim resicama (villima)
  8. 8. 4 mozgovne klijetke / komore (ventriculi cerebri) • prostori u mozgu ispunjeni likvorom • 2 postrane klijetke (ventriculus lateralis) • treća klijetka – s 4. klijetkom povezana je uskom cjevčicom – vodovodom (aqueductus mesencephali) • četvrta klijetka
  9. 9. Slika: Lumbalna punkcija
  10. 10. Središnji živčani sustav (CNS) •obuhvaća mozak i kralješničnu moždinu smještene u lubanjskoj šupljini i u kralješničnom kanalu •zaštićen je koštanom oblogom, ovojnicama i CSL-om •sastoji se od 2 vrste stanica: 1) živčane stanice (neuroni) 2) potporne stanice (glija-stanice) • živčane se stanice uvijek nalaze u skupinama • osjetni neuroni nalaze se uz motoričke neurone, te pružaju izdanke do ciljnih organa • u mozgu i moždini nalazimo područja: a) sive tvari – ispunjena neuronima (tijelima neurona) b) bijele tvari – ispunjena mijeliniziranim živčanim vlaknima
  11. 11. Kralješnična moždina (medulla spinalis) •smještena u kralješničnom kanalu gdje je pričvršćena zupčastim svezama •valjkasta tvorba duga oko 40-50 cm, a debela oko 1 cm •naglo završava u razini L-2, u obliku čunja (conus medullaris) •ima 2 odebljanja (intumescencije): • vratno (intumescentia cervicalis) – nastaje ručni splet (plexus brachialis) • slabinsko–križno (intumescentia lumbosacralis) – polaze živci za noge i zdjelične organe •na obje strane moždine iz pojedinih segmenata izlaze po 2 snopa živčanih vlakana koji oblikuju korjene moždinskih živaca: a) prednji korijen (radix anterior) b) stražnji korijen (radix posterior)
  12. 12. • korjeni moždinskih živaca su vlakna neurona koji se nalaze u sivoj kralješničnoj moždini, te oblikuju osjetne, motorne ili mješovite živce • postoji 31 par živčanih korjenova • izlaze kroz međukralješnične otvore (formanina intervertebralia) • u svakom stražnjem korjenu uklopljen je čvor – ganglion spinale, koji oblikuju osjetne živč. stanice • ispod razine L-2, u donjem slabinskom i križnom dijelu kralješničnog kanala nalaze se samo završni dijelovi živčanih korjenova, koji nalikuju na konjski rep – cauda equina • prednji i stražnji korjenovi se ubrzo nakon izlaska spajaju u spinalne živce, koji u cervikalnom i lumbalnom dijelu čine živčane spletove
  13. 13. • sredinom kralješnične moždine prolazi kanal – canalis centralis • siva tvar (substantia grisea) nalazi se u sredini moždine • nalik je na slovo H ili leptira • sadrži odebljanja koja se nazivaju rogovi, a čine ih nakupine tijela neurona • prednji rog (cornu anterius) – iz njega izlaze prednji korjenovi  sadrže motoričke stanice (motoneurone) • stražnji rog (cornu posterius) – iz njega izlaze stražnji korjenovi  sadrže osjetne stanice (senzorni neuroni) • bijela tvar (substantia alba) okružuje sivu tvar • tvore ju živčana vlakna (aksoni) bogati mijelinom • postoje uzlazna dovodna (aferentna) i silazna odvodna (eferentna) vlakna
  14. 14. Refleksni luk •refleks je urođena, nesvjesna (automatska) reakcija na izvanjski podražaj •refleksni luk ima 5 osnovnih sastavnica: 1. receptore 2. dovodna (aferentna) osjetna živčana vlakna 3. integracijsko središte 4. odvodna (eferentna) motorička vlakna 5. izvršitelj (efektor) – skeletni/glatki mišići, žlijezde…
  15. 15. • refleksi mogu biti: a) monosinaptički – uključena je samo 1 sinapsa, tj. sudjeluju samo 1 aferentni i eferentni neuron • vrlo brzi, događaju se u djeliću sekunde • refleksi rastezanja – npr. patelarni refleks b) multisinaptički – veći broj neurona i sinapsi • sporiji od monosinaptičkih • npr. naglo odmicanje ruke od užarene peći
  16. 16. Mozak (encephalon) •obuhvaća: a) mozgovno deblo • povezuje mozak s kralješničnom moždinom • čine ga: 1) srednji mozak 2) most 3) produžena moždina b) mali mozak • prekriva dorzalnu stranu mozgovnog debla c) veliki mozak • čine ga dvije polutke odijeljene uzdužnom pukotinom, fissura longitudinalis • prosječno teži oko 1400g
  17. 17. Mozgovno deblo (truncus encephali) •sačinjava ga: a) srednji mozak (mesencephalon) • povezuje most s međumozgom • sadrži jezgre živaca pokretača oka (III. i IV. mozgovni živac) b) most (pons) • sadrži važna autonomna središta, mozgovne putove, jezgre V. – VIII. mozgovnog živca c) produžena moždina (medula oblongata) • sadrži dno rombičnu jamu koja čini dno 4. mozgovne klijetke • s prednje (ventralne) strane nalazi se fissura mediana anterior, koja ju dijeli na dvije polovice • siva tvar u produženoj moždini sadržava motoričke i osjetne jezgre IX., X., XI., XII. mozg. živca • sadrži vitalna središta – dišni (respiracijski) centar + središta za kašalj i kihanje, središte za regulaciju srčanog rada i arterijskog tlaka, središta za žvakanje, gutanje, sisanje, povraćanje… • bijelu tvar čine uzlazni i silazni putovi • mrežasta tvorba (formatio reticularis) – usklađuje djelovanje vitalnih centara
  18. 18. Mali mozak (cerebellum) •smješten u stražnjoj lubanjskoj jami, izsredišnji crvoliki dio što ih spaja (vermis) •nad mozgovnog debla (dorzalno) •ima 2 polutke (hemispheria) i sadrži: • koru (cortex cerebelli) – siva tvar • bijelu tvar (subastantia alba) • supkortikalne jezgre •na presjeku kroz vermis raspored sive i bijele tvari oblikuje crtež nazvan životno stablo ili drvo života (arbor vitae)
  19. 19. • osnovne zadaće malog mozga su: 1) prigušivanje i usklađivanje pokreta • prima informacije iz motoričke mozgovne kore te iz izvršnih organa sa periferije • raščlanjuje i procjenjuje željenu kretnju, te po potrebi šalje ispravljačke (inhibicijske) impulse u motoričku mozgovnu koru • brze i fine (istančane) kretnje prilikom oštećenja malog mozga naročito izostaju • također je poremećen i govor – usklađen rad velikog broja mišića 2) održavanje ravnoteže • obavlja zajedno s vestibularnim aparatom u srednjem uhu • oštećenja malog mozga uzrokuju poremećaje ravnoteže pri obavljanju brzih i naglih pokreta
  20. 20. Veliki mozak (cerebrum) •smješten u lubanjskoj šupljini •površina velikog mozga je neravna  sastoji se od mozgovnih vijuga (gyri), između kojih se nalaze brojne brazde (sulci) •s gornje strane mozak je razdijeljen vrlo dubokom uzdužnom pukotinom (fissura longitudinalis) na dvije polutke (hemispheria)  polutke međusobno povezuje žuljevito tijelo (corpus callosum) •na svakoj od hemisfera mozga razlikujemo 4 režnja: 1) čeoni (lobus frontalis) 2) slijepoočni (lobus temporalis) 3) tjemeni (lobus parietalis) 4) zatiljni (lobus occipitalis)
  21. 21. • središnja brazda (sulcus centralis) odjeljuje čeoni od tjemenog režnja • postrana brazda (sulcus lateralis) razdvaja čeoni od sljepoočnog režnja • dijelovi kore mozga ispred ovih brazda (frontalni režanj) upravljaju pokretima (motorikom), a dijelovi iza sadrže osjetna središta • veliki mozak na presjeku sadrži: a) sivu tvar (izvana) – tijela neurona • 2-5 mm debljine b) bijelu tvar (iznutra) – mijelinizirana živčana vlakna
  22. 22. MOZGOVNA KORA (cortex cerebri) = siva tvar • sloj stanica koje su razmještene u šest redova • površina sive kore je brazdanjem znatno povećana – sadrži velik broj neurona • područje kore ispred središnje brazde – precentralne vijuge (gyrus precentralis), jest pokretačko (motoričko) područje • sadrži primarna i sekundarna motorička središta • primarno motoričko središte upravlja pojedinom skupinom mišića suprotne strane tijela – npr. stiskanje šake, fleksija potkoljenice, ekstenzija podlaktice… • sekundarna motorička središta omogućuju združene kretnje i smišljenu uporabu mišića (npr. za govor, pisanje…) • područje kore iza središnje brazde – postcentralna vijuga (gyrus postcentralis), jest osjetno (senzibilno) područje • sadrži primarna osjetna središta • prihvaćaju osjetne informacije od receptora s periferije, npr. iz kože • slušna središta smještena su u gornjem dijelu temporalnog režnja • vidno središte smješteno je na medijalnoj strani okcipitalnog režnja
  23. 23. Homunculus (čovječuljak)
  24. 24. • BAZALNE JEZGRE (nuceli basales) – nakupine sive tvari u dubini bijele tvari • važne za motoriku • npr. nucleus caudatus, nucleus lentiformis… • OBRUBNI (LIMBIČNI) SUSTAV • usklađuje pamćenje i ponašanje, autonomne i endokrine funkcije, spolni život, emocije… • MEĐUMOZAK (diencephalon) • između srednjeg mozga (mesencephalon) i polutki velikog mozga • dijelovi: a) brežuljak (thalamus) • sadrži važna središta za osjet i pokrete • kroz njega prolazi i prekapča se velik broj živčanih puteva b) podbrežje (hypothalamus) • nadzire za život vitalna zbivanja – spavanje, tjelesnu temperaturu, izmjenu tvari… • putem hipofize upravlja djelatnošću endokrinih žlijezda
  25. 25. MOZGOVNA SRŽ – bijela mozgovna tvar • oblikuju je mijelinizirani snopovi: • projekcijskih vlakana  dovodni putovi s periferije u mozak  odvodni putovi iz mozga u periferiju • združujućih (asocijacijskih) vlakana  između pojedinih dijelova kore u istoj polutki • spojnih (komisuralnih) vlakana  povezuju lijevu i desnu moždanu polutku  najvažnija spojnica je žuljevito tijelo (corpus calosum)
  26. 26. Nastanak i prijenos osjetnih informacija RECEPTOR (na periferiji)  osjetna dovodna (aferentna) živčana vlakna kroz spinalne živce  stražnji rog sive tvari kralješnične moždine  osjetna kora velikog mozga (gyrus postcentralis) • iz glave se osjet prenosi kranijalnim živcima do produžene moždine • na putu prema kori velikog mozga se uzlazna živč. vlakna prekapčaju i tvore brojne sinapse • većina osjetnih vlakana prolazi kroz talamus te se ukrižuje i prelazi na suprotnu stranu (spinotalamički putevi) •nesvjesni podražaji dubokog osjeta iz mišića i zglobova važni za održavanje ravnoteže idu spinocerebelarnim putovima do malog mozga
  27. 27. Nastanak i prijenos motoričkih podražaja 1. primarno motoričko područje smješteno je u precentralnoj vijugi frontalnog režnja • najzastupljenija su područja za mišićje šake i za govorno mišićje 2. kortikospinalni (piramidni) put • ukrižuje stranu i poput vrpce se spušta kralješničnom moždinom • na putu dolazi do prekapčanja u različitim razinama prednjih rogova kralj. moždine • kortikonuklearni put – kratki put koji spaja motornu koru s jezgrama kranijalnih živaca 3. prednji korjenovi spinalnih živaca 4. mišićno-živčane sinapse na periferiji u usklađivanju motorike sudjeluju i bazalne jezgre, mozgovno deblo i mali mozak
  28. 28. Umne (intelektualne) funkcije •najviše mozgovne djelatnosti – svijest i mišljenje, pamćenje i učenje, osjećaji i ponašanje… SVIJEST - spoznaja o vlastitom opstojanju i doživljaju sebe i okoline •uključuje sposobnost mišljenja, tj. oblikovanja pojmova, rasuđivanja i zaključivanja •sudjeluju različita područja kore velikog mozga, npr.: • Wernickeovo interpretacijsko područje – pri oštećenju osoba vidi slike ili riječi ali ih ne može povezati u suvisli smisao • sekundarna (asocijacijska) vidna područja – kod oštećenja osoba vidi napisanu riječ ali ne prepoznaje njezino značenje • prefrontalno područje – oštećenja uzrokuju promjene raspoloženja i nemogućnost koncentracije na određenu misao
  29. 29. PAMĆENJE – sposobnost vraćanja u svijest neke spoznaje • kratkotrajno • dugotrajno – višekratnim ponavljanjem informacija, kratkotrajno pamćenje može prijeći u dugotrajno – temelj učenja OSJEĆAJI (emocije) – doživljaj su našeg vrednovanja i vlastitih odnosa prema ljudima i predmetima, događanjima te osobnim postupcima PONAŠANJE – ovisi o stečenim prijašnjim iskustvima • osim kore mozga, odgovorni su i limbički sustav te hipotalamus GOVOR – iznimno važan u komunikaciji među ljudima • u ostvarenju govora sudjeluju brojna mozgovna središta, te različiti organi • Wernickeovo govorno područje (area) – u stražnjem dijelu slijepoočnog režnja, odgovorna za promišljanje i odabir riječi • Brocino motoričko govorno područje (area) – u donjoj frontalnoj vijuzi, odgovorno za aktivaciju i usklađivanje mišića važnih za govor (nakon što smo odlučili nešto izreći)
  30. 30. Periferni živčani sustav •povezuje središnji živčani sustav sa svim tkivima u tijelu •periferne živce, prema području vezivanja sa CNS-om, dijelimo na: • lubanjske (kranijalne, mozgovne) • moždinske (spinalne)
  31. 31. LUBANJSKI (KRANIJALNI) ŽIVCI – nn. craniales • ima 12 parova kranijalnih živaca • oživčuju područje glave i vrata • označavamo ih rimskim brojevima od I. – XII. I. Njušni živac (n. olfactorius) • osjetni živac - vodi osjet njuha • počinje u gornjem dijelu nosne šupljine, brojnim snopićima (fila olfactoria) koji ulaze u lubanju kroz laminu cribrosu etmoidne kosti II. Vidni živac (n. opticus) • osjetni živac – prenosi osjet vida • počinje u očnoj jabučici od discusa vidnog živca, prolazi kroz očnu šupljinu i ulazi u lubanju u području baze • ispred hipofize se živci obiju strana djelomično ukrižuju i tvore vidno raskrižje (chiasma opticum)
  32. 32. III. Živac pokretač oka (n. oculomotorius) • motorički živac • inervira sve poprečno-prugaste mišiće koje pokreću oko, osim gornjeg kosog mišića i lateralnog ravnog mišića IV. Koloturni živac (n. trochlearis) • motorički živac • inervira gornji kosi mišić oka (m. obliquus superiori) VI. Živac odmicač (n. abducens) • motorički živac • inervira lateralni ravni mišić oka (m. rectus lateralis) • sva tri živca ubrajamo u motoričke živce, čije se jezgre nalaze u ponsu moždanog debla • odgovorni su za bulbomotoriku – pokretanje očne jabučice
  33. 33. V. Trodjelni živac (n. trigeminus) • počinje iz ponsa moždanog debla • pri vrhu piramide sljepoočne kosti oblikuje trigeminalni ganglij (ggl. trigeminale / ggl. Gasseri), gdje se dijeli na 3 grane: 1. ramus ophtalmicus 2. ramus maxillaris 3. ramus mandibularis • ti živci sadrže osjetna vlakna za gotovo sve dijelove glave • ramus mandibularis sadrži motorička vlakna za žvačne mišiće VII. Lični živac (n. facialis) • izlazi iz ponsa  prolazi kroz unutarnji sluhovod  kroz kanal u temporalnoj kosti izlazi u područje lica • sadrži: a. motorička vlakna – za potkožne mišiće lica b. senzorna vlakna – za prednji dio jezika c. autonomna (parasimpatička) vlakna – za suznu žlijezdu i slinovnica
  34. 34. Pareza n. facialisa (Bellova klijenut)
  35. 35. VIII. Predvornopužnički živac (n. vestibulocohlearis) • osjetni živac kojeg tvore: a) n. vestibularis • iz predvorja i polukružnih kanalića uha vodi statički osjet, te obavijesti o položaju i kretanju glave b) n. cohlearis • vodi osjet sluha iz pužnice unutarnjeg uha IX. Jezičnoždrijelni živac (n. glossopharyngeus) • mješoviti živac koji sadrži: • osjetna vlakna – srednje uho, stražnji dio jezika, ždrijelo • motorička – inervira mišiće ždrijela • autonomna vlakna
  36. 36. X. Lutajući živac (n. vagus) • najduži i vrlo razgranati kranijalni živac • najveći je parasimpatički živac AŽS-a • iz lubanje izlazi kroz jugularni otvor, spušta se kroz vrat i prsni koš sve do trbušne šupljine • mješoviti je živac koji sadrži: • motorička vlakna za mišiće grkljana (larynx) • osjetna vlakna za sluznicu jezika • parasimpatička vlakna za srce, glatko mišićje i žlijezde u jednjaku, dušniku, bronhima, plućima, želucu, crijevima i zdjeličnim organima
  37. 37. XI. Pridodani živac (n. accessorius) • nosi motorička vlakna za mišiće vrata, ramena i ždrijela XII. Podjezični živac (n. hypoglossus) • motorički živac za mišićje jezika
  38. 38. MOŽDINSKI (SPINALNI) ŽIVCI – nn. spinales •povezuju kralješničnu moždinu s ostalim dijelovima tijela •postoji 31 par spinalnih živaca segmentalno raspoređenih u: − 8 vratnih − 12 prsnih − 5 slabinskih − 5 križnih − 1 trtični
  39. 39. • VRATNI ŽIVČANI SPLET (plexus cervicalis) • čine ga prva 4 vratna živca (C1-C4) • osjetno oživčuju kožu vrata • motorički ogranci inerviraju vratno mišičje • važan motorički ogranak vratnog spleta je n. phrenicus • RUČNI ŽIVČANI SPLET (plexus brachialis) • čine ga donja 4 vratna živca i prvi prsni živac (C5-Th1) • daje osjetne ogranke za kožu u području ramena i ruke • motorni ogranci inerviraju pokretačko mišićje ramena i ruke  Pazušni živac (n. axillaris) • kratak mješoviti živac koji oživčuje kožu i mišiće ramena  Palčani živac (n. radialis) • motorno inervira m. triceps brachii, te lateralnu i stražnju skupinu podlaktičnih mišića • osjetno inervira kožu stražnje strane nadlaktice i podlaktice, hrbat šake, kožu prstiju  Središnji živac (n. medianus) – inervira kožu i mišiće podlaktice, šake i prstiju  Lakatni živac (n. ulnaris) – djelomično inervira kožu i mišićje podlaktice, šake i prstiju
  40. 40. PRSNI ŽIVCI (nn. thoracici) - 12 pari • putem međurebrenih živaca (nn. intercostales) inerviraju međurebrene mišiće • daju i osjetna živčana vlakna za pleuru i peritoneum, te kožu lateralne i prednje stjenke prsnog koša i trbuha SLABINSKI ŽIVČANI SPLET (plexus lumbalis) • čine ga mješoviti živci koji inerviraju kožu i mišićje donjeg dijela trbuha i spolnih organa, te bedra i golijeni  Bedreni živac (n. femoralis) • motorički inervira mišiće zdjelice i prednju skupinu bedrenih mišića • osjetno inervira kožu prednje i medijalne strane bedara i golijeni KRIŽNI ŽIVČANI SPLET (plexus sacralis)  Živac kuka (n. ischiadicus) • najveći je živac ljudskog tijela i dopire u stražnji dio bedara, gdje daje osjetne i motoričke grane za kožu i mišiće stražnje bedrene skupine • u poplitealnoj jami dijeli se na n. tibialis i n. peroneus  inerviraju kožu i mišićje potkoljenice i stopala
  41. 41. Autonomni (vegetativni) živčani sustav •dio živčanog sustava koji nije pod utjecajem naše volje •uloge: • nadzire djelatnosti unutarnjih organa – samostalno upravlja vitalnim organima • upravlja radom mišićja koje nisu pod utjecajem naše volje – srčani mišić, glatko mišićje krvnih žila i crijeva i dr. • upravlja radom žlijezda •nadređeno središte cijelog AŽS nalazi se u hipotalamusu •AŽS se sastoji od 2 dijela: • simpatikus • parasimpatikus djelovanje u većini organa im je suprotno, ali je usklađeno i uravnoteženo
  42. 42. SIMPATIČKI DIO (pars sympathica) • započinje na lateralnoj strani prednjeg roga kralješnične moždine, od C8-L3 • sa motoneuronima izlaze kroz prednje korijene, te se potom odjeljuju i priključuju simpatičkom lancu • simpatički lanac (truncus sympathicus) – tvori ga niz nakupina neurona što oblikuju prevertebralne simpatičke ganglije • u čvorovima lijevog i desnog simpatičkog lanca dio se simpatičkih vlakana prespaja i priključuje mješovitim živcima – odlaze do srca, glatkog mišićja krvnih žila, crijeva, dišnih, mokraćnih i spolnih organa, žlijezda…
  43. 43. PARASIMPATIČKI DIO (pars parasymphatica) • oživčuje sve organe kao i simpatički dio, ali suprotno djeluju • polazi iz mozgovnog debla i iz križnog dijela kralješnične moždine • mozgovni dio − parasimpatička vlakna se priključuju III., VII, IX. i X. kranijalnom živcu − n. vagus (X.) – najvažniji parasimpatički živac, inervira srce, dišni i probavni sustav • križni dio − parasimpatički opskrbljuje organe male zdjelice i donje udove
  44. 44. • vlakna AŽS-a iz njihovih centara ne sežu neprekinuta do ciljnih organa i tkiva, već se prekopčavaju u ganglijima − preganglijska vlakna − postganglijska vlakna • simpatička i parasimpatička vlakna na svojim završecima izlučuju 2 vrste neurotransmitera: − postganglijska parasimpatička vlakna izlučuju acetilkolin – kolinergična vlakna − acetilkolin se veže za muskarinske i nikotinske receptore − postganglijska simpatička vlakna izlučuju adrenalin – adrenergična vlakna − adrenalin se veže za alfa i beta receptore − sva preganglijska vlakna su kolinergična • simpatikus i parasimpatikus imaju oprečna djelovanja SIMPATIKUS PARASIMPATIKUS ubrzava i pojačava rad srca usporava frekvenciju i smanjuje kontraktilnost miokarda širi zjenice sužava zjenice širi bronhe sužava bronhe

×