Se ha denunciado esta presentación.
Utilizamos tu perfil de LinkedIn y tus datos de actividad para personalizar los anuncios y mostrarte publicidad más relevante. Puedes cambiar tus preferencias de publicidad en cualquier momento.

Poremećaji krvnog optoka

Poremećaj krvnog optoka - krvarenje, tromboza, embolija, infarkt i šok

  • Sé el primero en comentar

Poremećaji krvnog optoka

  1. 1. Poremećaji krvnog optoka ANTONIO KOBAŠ, DR.MED. DOM ZDRAVLJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE – ISPOSTAVA SAMOBOR
  2. 2. Krvni optok (krvotok) a) plućni (mali) b) sustavni (veliki) • vrste krvnih žila: 1. arterije  arteriole 2. vene  venule 3. kapilare
  3. 3. Poremećaji krvnog optoka a) krvarenje b) tromboza c) embolija d) infarkt e) šok (urušaj)
  4. 4. Krvarenje (lat. haemorrhagia) •izlaženje krvi iz krvnih žila u patološkim uvjetima •uzroci krvarenja: a) oštećenje stijenke krvnih žila • traume – udarci tupim predmetom, ubodi oštrim predmetima • upalne i metaboličke bolesti – npr. mikro- i makroangiopatija u šećernoj bolesti b) poremećaj zgrušavanja krvi ◦ trombocitopenija, hemofilija, ( faktor VIII / IX), jatrogeni uzroci (npr. pacijenti na Martefarin-u) •anatomska podjela krvarenja: a. srčana – najopasnija, dovode do gubitka svijesti i brze smrti, npr. penetrantna ozljeda srca b. arterijska – opasna, dovode do značajnog gubitka krvi – jak mlaz svijetle krvi, na mahove c. venska – manje opasno, tamna krv koja sporo curi d. kapilarna – relativno bezopasna
  5. 5. Klinički značajna krvarenja a) epistaksa – krvarenje iz nosa (prehlada, rinitis, hipertenzija) b) hematemeza – povraćanje krvi (tamno crni sadržaj, poput taloga kave) c) hematohezija – krvarenje iz debelog crijeva – svijetle boje, svježa krv (npr. polip) • melena – crna stolica neugodnog mirisa, zbog želučanog krvarenja d) hematurija – krvarenje u mokraći (uroinfekcija, bubrežni kamenac) e) menoragija – obilno krvarenje iz maternice u vrijeme menstruacije f) metroragija – učestalo krvarenje iz maternice, u bilo kojem dijelu ciklusa g) purpura – krvarenje u kožu i sluznice • petehije – manja točkasta krvarenja • ekhimoze – mrljasta krvarenja h) hematom – veće krvarenje u koži, potkožju i drugim tkivima i) hematotoraks – nakupljanje krvi u prsnoj šupljini
  6. 6. Kliničke posljedice krvarenja • ovisno o: a) količini izgubljene krvi, b) brzini istjecanja c) mjestu krvarenja 1) akutni gubitak velike količine krvi = šok, smrt (npr. disekcija aorte, ruptura aneurizme aorte, ubodne rane u srce ili veće krvne žile) • gubitak do 20% bez većih posljedica (donori krvi) 2) kronični gubitak malih količina krvi = slabokrvnost, umor (npr. polipi crijeva, ulkus želuca, obilna menstrualna krvarenja)  hemostaza – prestanak krvarenja (spontan ili izazvan), obrambena reakcija organizma koja dovodi do zaustavljanja krvarenja nakon ozljede krvne žile
  7. 7. Poremećaji zgrušavanja krvi •zaustavljanje krvarenja – hemostaza – rezultira stvaranjem ugruška na mjestu ozljede •ugrušak koji nastaje unutar krvne žile čija stijenka nije oštećena nazivamo tromb, a proces stvaranja takvog ugruška – tromboza Mehanizam zgrušavanja krvi (hemostaze) 1. Stezanje krvnih žila (kontrakcija, vazokonstrikcija) ◦ započinje odmah nakon oštećenja krvne žile ◦ stezanju manjih krvnih žila pridonose trombociti koji otpuštaju tromboksan A2 – vazokonstrikcijski učinak 2. Stvaranje trombocitnog čepa ◦ omogućuje zatvaranje malih krvnih žila i malih oštećenja na većim žilama ◦ pri oštećenju endotela krvne žile dolazi do prijanjanja trombocita uz oštećenu stijenku – ti trombociti potom luče tromboksan A2 i ADP koji potiču daljnje nakupljanje trombocita (agregaciju) uz oštećenu stijenku i stvaranje čepa
  8. 8. ◦ započinje 15 – 20s nakon oštećenja krvne žile ◦ obuhvaća 3 razvojna stupnja: 1. prvo se na mjestu oštećenja krvožilne stijenke stvara aktivator protrombina 2. aktivator protrombina uz pomoć koagulacijskih faktora i Ca2+ iona pretvara protrombin u trombin 3. trombin poput enzima djeluje na fibrinogen u krvnoj plazmi i potiče njegovu polimerizaciju, tj. pretvara fibrinogen u niti fibrina, koje oblikuju fibrinsku mrežicu  veže se uz rubove oštećenja na krvnoj žili i oko trombocitnog čepa, u njoj se nakupljaju stanice i stvara se krvni ugrušak (coagulum) ◦ krvni ugrušak se ubrzo nakon stvaranja počinje stezati – približavanje rubova oštećene krvne žile 3. Zgrušavanje krvi (coagulatio sanguinis) – stvaranje krvnog ugruška
  9. 9. Colorized scanning electron micrograph of a coronary artery thrombus taken from a patient who had a heart attack. Fibrin fibers are brown; platelet aggregates are gray; red blood cells in red; leukocytes are depicted in green.
  10. 10. • čimbenici zgrušavanja (faktori koagulacije) ◦ nastaju u jetri ◦ manjak bilo kojeg faktora uzrokuje sklonost krvarenjima (hemofilije) ◦ za sintezu pojedinih faktora (protrombin, faktori VII, IX, X) potreban je vitamin K - manjak može izazvati krvarenja • otapanje krvnih ugrušaka (fibrinolisis) ◦ nastaje djelovanjem aktiviranog plazmina (fibrinolizina) ◦ korisna je pri uklanjanju krvnih ugrušaka u malim krvnim žilama ◦ terapija moždanih udara, dubinske venske tromboze... • u neoštećenim krvnim žilama normalno NEMA zgrušavanja  ako ima riječ je o trombozi ◦ tvari koje spriječavaju stvaranje krvnog ugruška – antikoagulansi ◦ najpoznatiji endogeni antikoagulans antitrombin III – veže se za trombin i spriječava polimerizaciju fibrinogena u fibrin ◦ varfarin (Martefarin) – egzogeni antikoagulans, antagonist vit. K  daje se u stanjima kada je poželjno smanjiti koagulabilnost krvi (fibrilacija atrija, DVT, nakon prijeloma i imobilizacija...)
  11. 11. Uzroci tromboze • tri važna čimbenika koja dovode do nastanka tromba: 1) oštećenje endotela krvnih žila • npr. zbog hipertenzije, ateroskleroze, pušenja, traume (prijelomi)... 2) poremećaji krvnog optoka • vrtložasti tok krvi u npr. varikoznim venama, srcu (fibrilacija atrija) 3) poremećaji sastava krvi • npr. hiperkoagulabilna stanja – stečena ili nasljedna  sklonost pretjeranom zgrušavanju krvi Morfologija tromba • tromb se sastoji od zgrušane krvi  crveno-plavkaste boje s bijelim tračcima fibrina • ovisi o mjestu nastanka: a) srčani (muralni) tromb – nastaju na stijenci srčanih komora ili zalistaka (FA!) b) arterijski – nastaju na oštećenom endotelu arterija c) venski – obično u patološki promjenjenim venama – npr. varikozne vene nogu d) mikrotrombi – u arteriolama, venulama i kapilarama
  12. 12. Ishod i kliničke posljedice tromboze • ako pacijent ne umre od tromboze, ishodi su sljedeći: 1) propagacija – progresivan rast tromba i potpuno začepljenje žile 2) fragmentacija – usitnjavanje / raspadanje tromba na manje dijelove koji potom stvaraju tromboemboluse  putuju nošeni krvnom strujom 3) resorpcija – tromb se razgrađuje pod utjecajem fibrinolitičkih enzima iz krvi 4) organizacija – urastanje granulacijskog tkiva u tromb  postaje vezivni ožiljak 5) rekanalizacija – kroz tromb se stvore kanali tj. urastu krvne žile kojima se ponovo uspostavi krvni optok • glavna posljedica tromboze je prekid krvotoka • potpuno začepljenje – opstrukcija optoka, klinički se očituje ishemijom u području koje ta žila opskrbljuje krvlju  nekroza tkiva koja nastaje zbog ishemije naziva se infarkt • fragmentacija tromba može dovesti do stvaranja tromboembola, koji nošeni krvlju mogu otići u bilo koji organ i napraviti male infarkte
  13. 13. Embolija •embol (lat. embolus) – krvni ugrušak ili bilo koja druga čvrsta, tekuća i plinovita masa, koja se krvotokom prenosi s jednog mjesta na drugo i posljedično začepljuje krvnu žilu u kojoj se zaustavi • embolija – proces prijenosa embola od mjesta gdje je nastao ili ušao u krvotok Vrste (uzroci) embolija •u 99% slučajeva embolija je uzrokovana trombom = tromboembolija •u ostale uzroke embolije ubrajamo: a) kapljice masti – masna embolija ◦ prilikom kompliciranih prijeloma, iz koštane srži kapljice masti mogu dospjeti u krvotok b) mjehurići zraka ili dušikova plina – zračna (plinska) embolija ◦ npr. prilikom kir. zahvata na plućima, nestručnom davanju i.v. injekcija... ◦ kesonska (dekompresijska) bolest – npr. kod naglog izranjanja iz vode, nagle promjene visine u avionu  naglom dekompresijom (smanjenjem tlaka) oslobađa se veća količina dušika koji stvori mjehuriće i začepi žilu c) plodova voda iz maternice – embolija amnijskom tekućinom – ulazak plodove vode u venski sustav majke pri porođaju
  14. 14. Vrste tromboembola a) arterijski – nastaju kao posljedica fragmentacije tromba nastalog u lijevom srcu (često zbog fibrilacije atrija) ili u drugom dijelu arterijskog sustava (npr. aneurizma aorte) • putuju art. cirkulacijom i mogu uzrokovati začepljenje moždanih arterija ili drugih organa (bubrezi, crijeva, noge – prsti...) – uzrokuju mikroinfarkte b) venski – nastaju zbog stvaranja tromba u venama • najčešće nastaju u venama nogu, te putem venske cirkulacije putuju do srca i pluća te uzrokuju plućnu emboliju (začepe neki od ogranaka a. pulmonalis • jašući tromb  na bifurkaciji (račvištu) a. pulmonalis = masivna plućna embolija
  15. 15. Kliničko značenje embolije • plućna tromboembolija – nastaje najčešće nakon što se venski trombi iz nogu fragmentiraju (otkinu) i venskom krvlju dođu u plućnu arteriju ili neki od njezinih ogranaka i začepe ih • simptomi i znakovi: nagli nastanak zaduhe (dispneje), cijanoza, ↑d-dimeri • do tromboze dolazi zbog: trauma (prijeloma) i imobilizacije, dugog ležanja, uzimanja hormonske kontracepcije, hiperkoagulabilnosti... • čest uzrok nagle smrti • moždana tromboembolija – nastaje nakon fragmentacije tromba iz lijevog srca i odlaska u moždanu arterijsku cirkulaciju – ishemijski MU • simptomi: gubitak osjetnih i motoričkih funkcija, kljenut, nerazgovijetan govor • najčešći uzrok je neliječena fibrilacija atrija – važna antikoagulantna th.
  16. 16. Infarkt •lokalizirano područje nekroze tkiva •nastaje zbog sprječavanja dotoka arterijske krvi u dio nekog organa •najčešći uzrok infarkta je začepljenje žile uslijed tromboze ili tromboembolije  rijeđi su uzroci začepljenje žile tumorima, pritiskom izvana (hematom)...
  17. 17. Patologija infarkta • infarkti unutarnjih organa obično su bijele boje • u organima s dvojnim dotokom krvi infarkti su crvene boje • npr. jetra i pluća (primaju krv iz plućnih i bronhalnih arterija) • težina oštećenja tkiva u infarktu ovisi o: a) veličini (kalibru) arterije • veća arterija – veće oštećenje tkiva b) brzini začepljenja • brzo nastajuće infarkte tijelo ne može kompenzirati smrt c) osjetljivosti tkiva na ishemiju (manjak kisika) • mozak i stanice SŽS-a su najosjetljivije na ishemiju  u kratkom vremenu nastaju velika oštećenj • stanice vezivnog tkiva, masne i koštane stanice – manje osjetljive na ishemiju
  18. 18. Kliničko značenje infarkta a) Infarkt srca (lat. infarctus myocardii) • vodeći uzrok smrtnosti u svijetu, češći u muškaraca • rizični čimbenici: HT, ateroskleroza, dislipidemija, dijabetes, pušenje, stres, neaktivnost • u 95% oboljelih infarkt je posljedica ateroskleroze jedne od triju grana koronarnih arterija • najčešća srčana bolest koja za posljedicu ima oštećenje srčane funkcije ili smrt • oko 25% pacijenata umre unutar tjedan dana od nastanka infarkta • do 90% pacijenata nakon preboljelog infarkta ima neku od komplikacija: a) aritmije b) kronično zatajenje rada srca (srčana insuficijencija) c) tromboembolije d) aneurizme srca na mjestu nekroze
  19. 19. b) Infarkt mozga (lat. infarctus cerebri, CVI) • mozak ima paralelni arterijski sustav – krvlju ga opskrbljuju dva parna arterijska ustava - a. carotis interna i aa. vertebrales  circulus art. Willisi • patološki se očituje kao likvefakcijska nekroza • u podlozi su ateroskleroza, tromboza ili (trombo)embolija • mozak je vrlo osjetljiv na ishemiju  težina oštećenja ovisi o lokalizaciji i opsegu inzulta, a simptomi su: a. neurološki ispadi b. oduzetost dijelova tijela c. nemogućnost govora ili nerazumljiv govor d. sljepoća i drugi osjetni ispadi
  20. 20. Šok (krvotočni urušaj) •težak poremećaj krvnog optoka tijekom kojega dolazi do nedostatne opskrbe vitalnih organa krvlju i posljedične ishemije brojnih tkiva i organa •krvotok ovisi o 3 čimbenika: 1. pravilni rad srca • nepravilan rad = hipotenzija i reaktivna tahikardija 2. zdrav krvožilni sustav • 3 sloja stjenke KŽ: intima, medija i adventicija • hipotonija – smanjen tonus KŽ = hipotenzija 3. dostatna količina krvi u optoku • gubitak krvi = hipovolemija  hipotenzija šok nastaje zbog poremećaja jednog od ova tri čimbenika
  21. 21. Vrste šoka a) kardiogeni • nastaje zbog naglog srčanog zatajenja (aritmije, IM) b) hipovolemijski • nastaje zbog gubitka krvi ili plazme (krvarenje) c) septički • nastaje uslijed sistemne infekcije (sepse) Šok se očituje smanjenjem arterio-venske razlike tlakova, što rezultira višesustavnim zatajenjem brojnih organa
  22. 22. Kardiogeni šok - patogeneza • nastaje zbog zatajenja srčane crpke, najčešće uslijed infarkta • rezultira značajnim smanjenjem srčanog minutnog volumena ↓ art. tlak (hipotenzija) ↓ perfuzija tkiva i organa (hipoperfuzija) hipoksija dilatacija kapilara i vena te nakupljanje krvi u njima zgrušavanje krvi i stvaranje mikrotromba = diseminirana intravaskularna koagulacija (DIK) smanjen dijastoločki dotok krvi u srce plućni edem ŠOKsmrt
  23. 23. Hipovolemijski šok - patogeneza • nastaje zbog gubitka krvi ili plazme, najčešće uslijed krvarenja, opsežnih opeklina... smanjen intravaskularni volumen (hipovolemija) hipoperfuzija tkiva hipoksija tkiva oštećenje endotela krvnih žila dilatacija kapilara i venula mikrotromboza - DIK ŠOK smrt
  24. 24. Septički šok – patogeneza • nastaje kao posljedica bakterijske infekcije i oslobađanja njihovih toksina bakterije uđu u krvotok – bakterijemija (sepsa) oslobađanje bakterijskih toksina (endotoksemija, septikemija) dilatacija perifernih krvnih žila (arteriola, venula i kapilara) hipotenzija  hipoperfuzija  hipoksija DIK ŠOK SMRT ↓srčani minutni volumen
  25. 25. Kliničke manifestacije šoka • postupno zatajivanje svih organa: a) zatajivanje srca – hipotenzija, aritmije, tahikardija b) zatajivanje pluća – ubrzano (tahipneja) i plitko disanje  akutni respiratorni distresni sindrom (ARDS) – intubacija, respirator c) zatajivanje jetara – žutica d) zatajivanje bubrega – oligurija  anurija i azotemija (nakupljanje štetnih tvari) e) moždano oštećenje – neurološki simptomi, promjena stanja svijesti (somnolencija  sopor  koma) f) DIK - stvaraju se brojni mikrotrombi koji na kraju „potroše” sve faktore koagulacije  krvarenje

    Sé el primero en comentar

    Inicia sesión para ver los comentarios

  • DarijaKovai

    Feb. 22, 2016
  • KarlaBartoli

    May. 18, 2016
  • SRANMari

    Sep. 12, 2016

Poremećaj krvnog optoka - krvarenje, tromboza, embolija, infarkt i šok

Vistas

Total de vistas

3.774

En Slideshare

0

De embebidos

0

Número de embebidos

4

Acciones

Descargas

72

Compartidos

0

Comentarios

0

Me gusta

3

×