Se ha denunciado esta presentación.
Utilizamos tu perfil de LinkedIn y tus datos de actividad para personalizar los anuncios y mostrarte publicidad más relevante. Puedes cambiar tus preferencias de publicidad en cualquier momento.

Uvod u patologiju i patofiziologiju

Uvod u patologiju i patofiziologiju, razudba, PHD

  • Sé el primero en comentar

Uvod u patologiju i patofiziologiju

  1. 1. Uvod u patologiju i patofiziologiju Antonio Kobaš, dr. med. Dom zdravlja Zagrebačke županije – ispostava Samobor
  2. 2. Definicija PATOLOGIJA (grč. pathos – bol, bolest, patnja + logos – znanost) – znanost o bolestima ◦ proučava strukturalne promjene tj. morfologiju koja se može vidjeti: a) makroskopski (golim okom) pri pregledu ili razudbi b) mikroskopski  patohistologija PATOFIZIOLOGIJA (grč. physis – priroda) – bavi se promjenama funkcija koje nastaju u tijelu ili u raznim tkivima i organima tijekom bolesti ◦ proučava poremećaj normalne fiziologije •Kako tijelo reagira na bolest? •Kako se bolesti razvijaju? •Kako ti poremećaji uzrokuju promjene normalne građe i funkcije pojedinih organa i tijela? patološka anatomija
  3. 3. Dužnosti patologa i metode rada •Patolog – liječnik specijalist koji se bavi proučavanjem morfoloških promjena prouzročenih bolestima • klinički patolozi – često dio dijagnostičkog tima u bolnicama • sudski patolozi  sudska medicina METODE RADA (znanstvene i laboratorijske): a) razudba (obdukcija) b) mikroskopska pretraga tkiva c) intraoperacijska konzultacija d) mikroskopska pretraga citoloških nalaza e) specijalne pretrage tkiva
  4. 4. a) RAZUDBA / OBDUKCIJA / AUTOPSIJA • medicinski zahvat koji uključuje vanjski pregled, sekciju i pregled pojedinih organa, organskih sustava i tjelesnih šupljina mrtvoga tijela • znanstveni pristup proučavanju bolesti na tijelu preminule osobe • svrha je pronalaženje uzroka smrti i utvrđivanje svih bolesti • po završetku se piše razudbeni zapisnik (obdukcijski protokol) Prema zakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Hrvatske obdukcija se provodi: 1. kada postoji sumnja ili je očito da je smrt prouzročena kaznenim djelom ili je u vezi s izvršenjem kaznenog djela 2. kada je to potrebno radi zaštite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemiološki, sanitarni i drugi stručni medicinski razlozi 3. kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe 4. kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, a obavezno u slučajevima: Kada se provodi obdukcija? a) ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka b) ako smrt nastupi tijekom dijagnostičkog ili terapijskog zahvata c) ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijema osobe u zdravstvenu ustanovu d) ako je osoba sudjelovala u kliničkom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi e) u slučaju smrti osobe čiji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presađivanja u svrhu liječenja sukladno posebnome zakonu
  5. 5. b) MIKROSKOPSKA PRETRAGA TKIVA • iz svake patološke promjene uočene na tkivima tijekom razudbe uzimaju se komadići tkiva za mikroskopski pregled • brojne bolesti mogu se dijagnosticirati jedino mikroskopskim pregledom bolesnog tkiva • priprema tkiva (preparata) za mikroskopiranje: 1) fiksiranje tkiva u fiksativu (formalin) 2) uklanjanje vode iz tkiva – dehidracija (alkohol) 3) uklapanje u parafin – parafinske kocke 4) rezanje na tanke rezove mikrotomom 5) postavljanje na predmetna stakalca i deparafinizacija (ksilol i alkohol) 6) histokemijsko bojenje (hemalaunom i eozinom)
  6. 6. Priprema preparata za mikroskopiranje a) parafinska kocka sa tkivom koja se reže na tanke listiće mikrotomom b) mikroskopski preparati obojeni hemalaun – eozinom (HE) spremni za mikroskopiranje a) b)
  7. 7. c) CITOLOŠKA PRETRAGA • obavlja se nakon uzimanja uzorka stanica iz pojedinih dijelova tijela I. eksfolijativna citologija • stanice se sastružu sa sluznica ili površine tijela skalpelom, špatulom, štapićem s vatom, četkicom…  dobivene stanice se nanesu na predmetno stakalce i gledaju pod svjetlosnim mikroskopom • primjena u ginekologiji –”PAPA” razmaz II. aspiracijska citologija • stanice se iz tkiva „posišu”, aspiriraju putem šprice d) BIOPSIJA (grč. bios – život, + opos – promatranje) • postupak uzimanja uzoraka tkiva živućih bolesnika za mikroskopski pregled u svrhu postavljanja patohistološke dijagnoze • vrste: a) transkutana biopsija iglom b) incizijska biopsija c) intraoperacijska kirurška biopsija d) kiretažna biopsija e) endoskopska biopsija
  8. 8. PAPA-test
  9. 9. Kiretaža
  10. 10. PATOMORFOLOŠKA (PATOHISTOLOŠKA) DIJAGNOZA • nakon uzimanja uzorka tkiva, patolog mikroskopom pregledava prethodno pripremljeni uzorak • patolog prepoznaje znakove neke bolesti ili tumorske tvorbe te postavlja konačnu patohistološku dijagnozu – PHD nalaz  pravni (legalni) dokument • dijagnoza se može pisati latinskim ili narodnim jezikom • PHD je temelj za sve dodatne pretrage i glavna smjernica za buduće terapijske zahvate • na temelju dijagnoze oblikuje se i prognoza – predviđanje tijeka i ishoda bolesti • nalazi su podložni reviziji drugih patologa – traženje drugog mišljenja

    Sé el primero en comentar

    Inicia sesión para ver los comentarios

  • LejlaKameni

    Nov. 1, 2015
  • irenadjenicjanic

    Nov. 19, 2018

Uvod u patologiju i patofiziologiju, razudba, PHD

Vistas

Total de vistas

2.976

En Slideshare

0

De embebidos

0

Número de embebidos

2

Acciones

Descargas

20

Compartidos

0

Comentarios

0

Me gusta

2

×