2. putovanje iz Baranje do Zagreba bilo je
mukotrpno i naporno, te je trajalo dosta
dugoooo...
3. zbog prometnih gužvi do osječkog željezničkog
kolodvora putovali smo čak sat vremena
4. nakon sporog putovanja vlakom, u glavi nam se
zavrtilo od prometa u zagrebačkoj metropoli...
5. bezvoljnost s naših lica
nestala je u trenutku kada
smo saznali da smo prvaci
u pisanju eseja “Moja
ideja za europsko sutra”
We’re #1
6. oduševljenje je bilo još veće kada su nam uručili
karte za Bruxelles
7. osmijeh s lica nije nestao ni nakon što su nam
saopćili kako se putem izgubila naša prtljaga
Ništa nam nije moglo europski dan pokvarit’!
8. učenicima iz svih krajeva svijeta u Europskom
parlamentu ponosno smo predstavili našu viziju
“Budućnost prometa i prijevoza - moja ideja za
europsko sutra”
Vežite vaše pojaseve...
10. Najznačajniji problemi suvremenog
svjetskog prometa javljaju se u gradovima.
Pojedini dijelovi gradova mnogo su stariji od
gradskog prometa i to je jedan od razloga zašto se
danas kompliciraju uvjeti normalnog odvijanja
gradskog prometa.
11. Mnogi gradovi stariji su od gradskog prometa jer su i
njihove jezgre u prošlosti bile građene za neke druge
potrebe.
Ubrzan tempo razvoja grada doveo je do mnogih
konfliktnih situacija u životu grada.
12. U samim jezgrama
većine gradova
smještene su
glavne društvene i
gospodarske
institucije.
One privlače velik
broj stanovnika
grada i okolnih
mjesta i zbog toga
se javljaju veliki
problemi prometa u
njihovim centrima.
13. Kako riješiti probleme gradskog prometa?
... Prvo što trebamo
napraviti je rasteretiti
središnje dijelove
naših gradova od
individualnog
automobilskog
prometa.
14. Ali i prilikom izgradnje pojedinih dijelova
gradova treba unaprijed voditi računa da
se ti dijelovi grada planski izgrađuju u svim
komponentama.
To znači da trebamo podjednako opteretiti
funkcijama sve dijelove grada na način da
su izazvane podjednake prometne
potrebe.
15. Što to konkretno znači?
Individualni automobilski
promet, kao što smo prethodno
naveli, treba zadržati na periferiji
gradova i dati veću prednost
gradskom javnom prometu.
16. ... Za vožnju većeg broja
putnika treba uvesti
odgovarajući oblik
gradskog prometa. U
pojedinim gradovima to
su autobusi i/ili tramvaji.
Prema potrebi izgraditi i
najuspješniji oblik brzog
gradskog prometa koji je
rasteretio gradski promet
u većini svjetskih
gradova, a to je
podzemna željeznica.
17. Podzemna željeznica
odvozi ljude direktno u
grad iz predgrađa i sa
željezničkih postaja.
Tramvaji se kreću po
šinama na gradskim
ulicama, ali manje
onečišćuju zrak nego
autobusi i mogu brže
stići do predgrađa kad su
šine odvojene od cesta.
18. ... Važno je i povećati broj pješačkih zona u
samim središtima naših gradova.
Na koji način? Tako što ćemo određene starije
kvartove i ulice pretvoriti u pješačke zone ili po
potrebi izgraditi nove pješačke zone.
19. ... U nekim gradovima
potrebno je i proširiti
većinu ulica u kojima
je promet sporijeg
intenziteta kako bi im
se što više povećala
njihova prolaznost.
Na primjer, ako postoje
posebne prometne
trake za autobuse,
autobusi će se kretati
brže nego automobili.
20. ... Cjelokupni prolazni međugradski promet treba
se preusmjeriti na novoizgrađene zaobilazne brze
ceste koje će biti izvan naših gradova.
Nadvožnjaci, tuneli i petlje uvelike će pomoći
vozilima da brže uđu u pojedine dijelove grada ili
da izađu iz njih.
21. ... Postavljanjem
modernijih prometnih
signalnih uređaja
možemo popraviti
prometnu situaciju u
gradu kao cjelini.
Na koji način?
Uvođenjem signalnih
uređaji koji se mogu
regulirati u svakom
trenutku prema
potrebi odvijanja
prometa u gradu.
22. ... Ali i povećati broj kamera koje snimaju gradski
promet.
Rezultat toga vozači će brže stići do željenog
odredišta jer će u pravo vrijeme biti obaviješteni
kojim putem trebaju voziti kako bi izbjegli moguće
zastoje u prometu.
23. ... Za što bolju organizaciju prometa u našim
gradovima važno je uspostaviti bolju povezanost
s okolnim naseljima. To bi rezultiralo “nestankom”
klasičnih gradova, te dovelo do stvaranja jedne
simbioze naselja i okoline.
Na taj način i brze željeznice dobile bi na značaju
i povećala bi se njihova uloga.
24. U većini gradova jedan
od velikih problema
predstavlja i promet u
mirovanju.
Postavlja se pitanje:
Kako adekvatno riješiti problem
parkiranja osobnih vozila?
25. Neka od rješenja...
• izgradnja višekatnih garažnih parkirališta u središnjim
dijelovima grada
• prema gradskoj periferiji izgraditi otvorena parkirališta
koja se danas sve više grade oko trgovačkih centara,
poslovnih prostora i sl.
26. Znamo da su i u našim
gradovima često zastoji,
a dok vozila stoje,
ispuštajući neugodne
ispušne plinove
onečišćuju zrak.
Zastoji također
oduzimaju naše vrijeme
i troše novac.
Budućnost prometa ???
29. Glasovne
naredbe
upravljanje glasom biti će dostupno za sve
automobile, te će vozači moći u potpunosti
prepustiti kontrolu nad svojim vozilima
uređaji poput MP4 playera ili navigatora omogućit
će nam upravljanje vozilima bez ruku
30. vozači će moći
bezbrižno čitati i slati e-
mail poštu, gledati
omiljene video sadržaje i
to sve dok bez ometanja
uživaju u vožnji u svom
automobilu
vozila će se sama kretati u prometu komunicirajući
s drugim vozilima i sa svojom okolinom uz pomoć
laserskih senzora i kamera
31. vozila će tijekom vožnje u koloni biti još više
približena jedna drugima što će smanjiti otpor
zraka i potrošnju goriva, a unatoč tome
putovanje će i dalje biti na najvišoj mogućoj
razini sigurnosti
na prometnicama biti će sve veći broj prijevoznih
sredstava na “eko goriva” i solarnu energiju
32. Manje je više
problem oko parkiranja za
neiskusne vozače u
potpunosti će nestati
parkiranje vozila uz pomoć
elektroničkih senzora i
računala omogućit će nam
ostavljanje automobila u
uskim ulicama,
nepreglednim mjestima i
sasvim blizu rubnika
33. tehnologija će mladim i
neiskusnim vozačima, kao i
onima u starijoj životnoj
dobi čije je vrijeme reakcije
mnogo sporije, uvelike
pomoći u sigurnijoj vožnji,
kako za njih tako i za sve
ostale sudionike u prometu
Upozoravat će nas na
moguće opasnosti u
prometu kao što je nalet
automobila pri ulasku u
raskrižje, skretanju
udesno, ...
34. Kojim putem krenuti!?
• elektronski uređaji će nas
uputiti kako da najbrže
stignemo u određeno
doba dana od jednog do
drugog odredišta
• najbrži put od ZG do ST
autocestom u 5h ujutro
nije nužno i najbrži u
kasnim večernjim satima
35. Brže, bolje, jednostavnije...
inteligentna prometna
signalizacija automatski
će prilagođavat svijetla
na semaforima
povećat će se protočnost
na raskrižjima i
prometnim čvorištima i
omogućiti propuštanje
vozila hitne pomoći ili
vatrogasaca
36. Alternativa zrakoplovu...
razvoj željeznice neće biti nimalo
zaustavljen
suvremene željezničke pruge prostirat će
se cijelom zemljom tako da ćemo brzinu
vlakova od 550 km/h uzimati zdravo za
gotovo za vrijeme našeg ugodnog i
sigurnog putovanja
37. U nebeskim visinama
putnici će moći pristupiti
internetu u svim
zrakoplovima koji će biti
opremljeni tehnološkom
dodatcima za svakog putnika
izgubljena prtljaga postat će
prošlost jer će se na njoj
nalaziti čipovi tako da će se u
svakom trenutku znati gdje
se nalazi naša prtljaga
38. Manje automobila...
... čistiji zrak u gradovima
biti će omogućen na način
da se što više ljudi makne iz
automobila
sve stanice će biti opremljene biciklima,
skuterima i sličnim prijevoznim sredstvima koje
ćemo moći rezervirati putem mobitela kako bi
primjerice mogli s vlaka prijeći na drugu vrstu
prijevoza nakon određenog dijela putovanja
39. Nadamo se da će
prethodno navedeni načini
doprinijeti poboljšanju
gradskog prometa i da će
svatko od nas koristiti ono
gradsko prijevozno
sredstvo koje je najjeftinije,
najbrže i najudobnije za
putovanje.
