Publicidad

Pregled standarda kvaliteta

ICIP Serbia - EU funded project
1 de Oct de 2012
Publicidad

Más contenido relacionado

Publicidad

Más de ICIP Serbia - EU funded project(20)

Pregled standarda kvaliteta

  1. This Project is funded by the Improved SME Competitiveness and European Union Innovation Project Standardi za menadţment kvalitetom „‟U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda, ludovanja inflacije i nesreĎene politike, moţda je kvalitet poslednja šansa koju imamo da ostvarimo zaradu kojom se moţe upravljati” P.B.Crosby (1980)
  2. Šta je kvalitet? Kvalitet je... Nivo do kojeg skup svojstvenih karakteristika ispunjava zahteve ISO 9000: Osnovni principi i rečnik This Project is funded by the EU
  3. This Project is funded by the Improved SME Competitiveness and European Union Innovation Project Savremeni trendovi
  4. Stari pristup kvalitetu: Novi pristup kvalitetu:  kvalitet proizvoda  kvalitet procesa  završno kontrolisanje  upravljanje procesima  kontrolori otkrivaju grešku  učesnici sprečavaju grešku  visoki troškovi kvaliteta  niski troškovi kvaliteta  kontrolisanje kvaliteta proizvoda  upravljanje kvalitetom rada posledice uzroci 2011 4 This Project is funded by the EU
  5. Zašto novi pristup kvalitetu (1) • Usmerenost organizacije na korisnika • Stalna poboljšavanja rada i rezultata • Učvršćuje veze izmeĎu organizacije i njenih korisnika i isporučilaca – “lanac kvaliteta” • Poverenje u sposobnost organizacije da ispuni zahteve i očekivanja korisnika - “sertifikat o usaglašenosti” • Uvećava vrednost proizvoda i za kupca (zadovoljstvo) i za organizaciju (ušteda) This Project is funded by the EU 2011 5
  6. Zašto novi pristup kvalitetu (2) • Doslednost u obavljanju poslova • Donošenje i sprovoĎenje poslovnih odluka (politika i ciljevi) • Stalna obuka zaposlenih za nova poslovna znanja i veštine • Smanjuje zavisnost organizacije od pojedinaca This Project is funded by the EU 2011 6
  7. Principi menadţmenta kvalitetom Sistemski pristup (5) VoĎstvo (2) Partnerstvo sa Procesni Usmerenje isporučiocima (8) na pristup (4) korisnika (1) Uključivanje Odlučivanje prema zaposlenih (3) činjenicama (7) Stalno poboljšavanje (6) This Project is funded by the EU 7
  8. Usmerenje na korisnika „‟Organizacija zavisi od svojih korisnika i zato treba da razume njihove sadašnje i buduće potrebe, da ispunjava zahteve i da nastoji da prevaziđe njihova očekivanja” • Istraţiti šta kupac ţeli – ne pretpostavljajte da znate šta očekuje • Saopštiti kupčeve ţelje i potrebe svima u organizaciji • Pratiti i meriti kupčevo zadovoljstvo • Uravnoteţiti pristup svim korisnicima – kupcima, vlasnicima, isporučiocima, zaposleniima, lokalnoj upravi, finansijerima This Project is funded by the EU 2011 8
  9. VoĎstvo – liderstvo Upravljanje kvalitetom rukovodstvo Ko kolo vodi  taj i počinje započinje poboljšanja  od vrha Uključivanje svih organizacije zaposlenih This Project is funded by the EU 9
  10. Uključivanje zaposlenih  Zaposleni shvataju svoje odgovornosti za posao i rešavanje problema  Zaposleni razumeju svoj doprinos i ulogu u organizaciji  Zaposleni svesno istraţuju i koriste mogućnosti za uvećavanje svoje kompetentnosti  Zaposleni spremni na podelu znanja i iskustva, timski rad u rešavanju problema  Zaposleni su svesni da stvaranju vrednost - kvalitet za korisnika This Project is funded by the EU 2011 10
  11. Procesni pristup Procedura zadat način obavljanja Efektivnost – aktivnosti/procesa, često svrsishodnost dokumentovan odnos postignutog i planiranog rezultata ulaz izlaz Proizvod PROCES je rezultat resursi procesa Praćenje i merenje Efikasnost – sposobnosti procesa delotvornost odnos postignutog rezultata i resursa This Project is funded by the EU 2011 11
  12. Sistemski pristup A P S S P C D ulaz E izlaz E P О PROCES E О LJ LJ A P А А ulaz A izlaz A C D Š PROCES A Š NJ NJ A P ulaz C ulaz D izlaz D I I C D PROCES C PROCES D izlaz C К К A P A P О ulaz B C D C D О PROCES B R izlaz B R I A P ulaz F izlaz F I A S C D interni S A PROCES F Еkster. N korisnik korisnik N I A P I K C D Povratna veza К This Project is funded by the EU 2011 12
  13. Stalno poboljšavanje Аct - deluj Plan- planiraj Kako da Šta radiš sledeći put Kako radiš bude bolje Check - proveri Do - uradi Da li je sve izvršeno Izvrši šta je po planu? planirano This Project is funded by the EU 2011 13
  14. Odlučivanje na osnovu činjenica “Delotvorne odluke su zasnovane na analizi podataka i informacija” • Merenje daje činjenice za pokretanje promena • Merenje uspeha: zadovoljstvo kupca, profit, zadovoljni ljudi u firmi, ekologija • Osim novca, ljude motiviše uspeh, dobro obavljen posao, priznanje i strah This Project is funded by the EU 2011 14
  15. Uzajamno korisni odnosi sa isporučiocima • Partnerski odnosi • uravnoteţenje kratkoročne dobiti sa dugoročnim namerama • Jasna i otvorena komunikacija • Zajednički razvoj proizvoda i procesa • Zajednički planovi i rizik This Project is funded by the EU 15
  16. This Project is funded by the Improved SME Competitiveness and European Union Innovation Project Familija ISO? HASO? JUSO? ISO JUS 9000 JU – Jugoslovenski ISO S – Standard I - International SRPS S - Standards SRP – Srpski O - Organization S - Standard
  17. ISO  MeĎunarodna organizacija za standardizaciju sa sedištem u Ţenevi  ISO je organizovana preko tehničkih komiteta (TC)  TC 176 – izraĎuje standarde serija: ISO 9000, ISO 10000 i ISO/IEC 17000  Do danas je ISO donela preko 15 000 meĎunarodnih standarda (starogrčki isos – isti, ISO asocijacija na „‟isti‟‟) This Project is funded by the EU 2011 17
  18. Istitut za standardizaciju • Nacionalna organizacija za standardizaciju (bivši Zavod za standardizaciju) • KSA 176 je pandan TC 176 – izraĎuje nacionalne verzije standarda serija: ISO 9000, ISO 10000 i ISO/IEC 17000 • Vaţeća nacionalna verzija standarda serije ISO 9000 ima prefiks JUS  SRPS • Sedište: ul. Stevana Brakusa 2 u Beogradu • tel. centrale: 011-3541 261 This Project is funded by the EU 2011 18
  19. Istorijat serije ISO 9000 • Četiri izdanja: 1987. 1994. 2000. i 2008. god. • Značenje oznake: • ISO - skraćenica organizacije • 9000 – serija standarda o sistemu menadţmenta kvalitetom • Svrha standardizacije: učiniti predmet standardizacije doslednim, uporedivim, istovetnim This Project is funded by the EU 2011 19
  20. Familija standarda ISO 9000 SRPS ISO 9000:2007 Osnovni principi i rečnik SRPS ISO 9001:2008 SRPS ISO 9004:2009 Zahtevi za SMK Smernice za Sertifikovanje usaglašenosti poboljšavanje efektivnosti i efikasnosti primenjenog SMK Svrha: poverenje u Svrha: korist za sve sposobnost organizacije da SRPS ISO 19011:2003 zainteresovane strane snabde korisnika proizvodima Uputstva za proveravanje putem stalnog u skladu sa njegovim i (audit) SMK poboljšanja performansi zakonskim zahtevima organizacije This Project is funded by the EU 2011 20
  21. Familija standarda ISO 9000 Serija ISO 10000 10001-10004 – zadovoljstvo 10012 - upravljanje merilima korisnika 10013 - dokumentacija 10005 - planovi kvaliteta 10014 - ekonomija kvaliteta 10006 - upravljanje 10015 – obučavanje projektovanjem i 10017 - statističke metode razvojem 10019 – konsultantske usluge 10007 – upravljanje konfiguracijom This Project is funded by the EU 2011 21
  22. Drugi kompatibilni menadţment standardi • ISO 14000 – Zaštita okoline • ISO 18000 – Bezbednost na radu (OHSAS) • ISO 22000 – Bezbednost hrane • ISO 26000 – Društvena odgovornost • ISO 27000 – Bezbednost informacija • ISO 31000 – Rizici • ISO 50000 – Energija This Project is funded by the EU
  23. Granski standardi • GlobalGap – primarna poljoprivreda (biljna proizvodnja, stočarstvo, akvakultura) • BIO organic – organska hrana • IFS – International Food Standard (robne marke trgovačkih lanaca) • BRC – British Retail Consortium (maloprodaja) • HALAL – islamski verski običaji u vezi hrane • FSC - šumarstvo i drvna industrija This Project is funded by the EU QM standards overview
  24. Drugi standardi • GOST-R – evroazijski savet za standardizaciju (rusko trţište) • CE znak (Conformité Européenne) bezbednost proizvoda This Project is funded by the EU QM standards overview
  25. This Project is funded by the Improved SME Competitiveness and European Union Innovation Project Zašto upravljati kvalitetom?
  26. Zašto upravljati kvalitetom? • Svrha postojanja svake organizacije je postići zadovoljstvo kupca! • Svrha sistema menadţmenta kvalitetom je što efikasnije postići zadovoljstvo kupca! Stoga treba znati: • Korisnik traţi proizvod sa odreĎenim karakteristikama • Potrebe i očekivanja korisnika se stalno menjaju • Zahtevi su u ugovoru ili u projektnoj dokumentaciji • U organizaciji se zahtevi iskazuju kroz specifikacije proizvoda • Korisniku treba poverenje u organizaciju da će dosledno ispunjavati zahteve. This Project is funded by the EU 2011 26
  27. Šta beleţe organizacije:  Povećanje prodaje  Smanjivanje troškova  Osvajanje novih trţišta  Povećanje efektivnosti rada  Poboljšavanje efikasnosti rada  Smanjenje ţalbi i primedbi korisnika  Smanjenje škarta, dorade, ponovljenog rada  Iskorak ka poslovnom savršenstvu This Project is funded by the EU 2011 27
  28. Empirijski pokazatelji koristi od primene standarda serije ISO 9000  Uvećanje profita do 30%  Sniţavanje troškova do 50%  Uvećanje produktivnosti do 2 puta  Uvećanje trţišne vrednosti firme do 40% This Project is funded by the EU 2011 28
  29. Neki kvantitativni pokazatelji:  67% - opstanak i napredak organizacije  86% - poboljšano upravljanje procesima  73% - bolje ispunjavanje potreba korisnika  69% - poboljšava efikasnost i efektivnost organizacije  89% - interna korist ispunjava i prevazilazi očekivanja Izvor: LRQA – rezultati istraživanja, 400 klijenata This Project is funded by the EU 2011 29
  30. Evro / godina Koristi od SMK godine Prva godina Druga godina Treća godina This Project is funded by the EU 2011 30
  31. Primena ISO 9001 u svetu 1,200 1,100 1,000 900 800 Broj sertifikata (000) 700 UKUPNO Evropa 600 Severna Amerika Afrika / Zapadna Azija 500 Daleki istok 400 Centralna / Juţna Amerika Australija - Novi Zeland 300 200 100 0 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 godina This Project is funded by the EU 2011 31
  32. Regionalna zastupljenost sertifikata 100% 90% 80% zastupčjenost (%) 70% 60% 50% Australija - Novi Zeland Centralna / Juţna Amerika 40% Daleki istok Afrika / Zapadna Azija 30% Severna Amerika Evropa 20% 10% 0% 1993 1997 1994 1995 1996 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 godina This Project is funded by the EU 2011 32
  33. Godišnji rast primene ISO 9001 u svetu 275% 250% 225% 200% 175% 150% UKUPNO 125% Evropa Severna Amerika % 100% Afrika / Zapadna Azija 75% Daleki istok Centralna / Juţna Amerika 50% Australija - Novi Zeland 25% 0% 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 -25% -50% -75% godina This Project is funded by the EU 2011 33
  34. Prvih 10 zemalja po broju ISO 9001 sertifikata - 2009 1 Kina 257.076,00 2 Italija 130.066,00 3 Japan 68.484,00 4 Španija 59.576,00 5 Rusija 53.152,00 6 Nemačka 47.156,00 7 Velika Britanija 41.193,00 8 Indija 37.493,00 9 SAD 28.935,00 10 Republika Koreja 23.400,00 This Project is funded by the EU 2011 34
  35. Prvih 10 zemalja po rastu primene ISO 9001 - 2009 1 Rusija 37.101 2 Kina 32.460 3 Italija 11.757 4 Japan 5.738 5 Rumunija 5.128 6 Češka 3.942 7 Vjetnam 3.362 8 Poljska 1.742 9 Izrael 1.214 10 Iran 1.090 This Project is funded by the EU 2011 35
  36. Stanje u Srbiji i okruţenju 100% 90% 80% 70% 60% 50% ima sertifikat ISO 9001 40% 30% nema sertifikat ISO 20% 9001 10% 0% This Project is funded by the EU QM standards overview 2011 36
  37. This Project is funded by the Improved SME Competitiveness and European Union Innovation Project Kako upravljati kvalitetom Zahtevi ISO 9001:2008
  38. 0 UVOD 0.1 Opšte odredbe Ne insistira na jednoobraznosti sistema ili dokumentacije 0.2 Procesni pristup Sistematsko identifikovanje i upravljanje različitim procesima u organizaciji 0.3 Veza sa standardom ISO 9004 ISO 9004 nije vodič za primenu ISO 9001 0.4 Kompatibilnost sa drugim sistemima menadţmenta ISO 14001 This Project is funded by the EU 2011 38
  39. Zahtevi 1 Predmet i područje primene 1.1 Opšte odredbe 1.2 Primena 2 Veza sa drugim dokumentima 3 Termini i definicije Isporučilac  Organizacija  Kupac Proizvod: hardver, softver, procesni materijali i usluge i sve njihove kombinacije This Project is funded by the EU 2011 39
  40. 4. Sistem menadţmenta kvalitetom 4.1 Opšti zahtevi 4.2.1 Opšte odredbe 2 4. SMK 5. ODGOVORNOST 4.2.2 Poslovnik MENADŢMENTA 2 2 o kvalitetu 4.2 Zahtevi koji se odnose na dokumentaciju 4.2.3 Upravljanje 8. MERENJE, ANALIZE I 2 dokumentacijom 2 POBOLJŠAVANJA 4.2.4 Upravljanje 2 zapisima 2 ISO 9000:2000 6. MENADŢMENT 7. REALIZACIJA PROIZVODA 2 RESURSIMA This Project is funded by the EU 2011 40
  41. Dokumentacija poslovnog sistema Poslovnik o kvalitetu Politika kvaliteta EVIDENCIJE Zapisi o kvalitetu (ZAPISI) Pravilnk o unutrašnjoj organizaciji Procedura za upravljanje dokumentima Pravilnik o sistematizaciji Procedura za Pravilnik o zaštiti na radu Statut DOKUMENTA OPŠTA upravljanje zapisima KOJA AKTA Pravilnik o kancelarijskom poslovanju Procedura za upravljanje (PRAVNO- neusaglašenostima ZAHTEVA NORMATIVNA Procedura za sprovoĎenje ISO 9001 ) Uputstvo o kretanju korektivnih mera Procedura za sprovoĎenje dokumentacije preventivnih mera ORGANIZACIONA Uputstvo o prijemu i Procedura za kretanju stranaka UPUTSTVA I Uputstvo o radu magacina preispitivanje QMS INTERNI Sluţbeni list, Sluţbeni glasnik STANDARDI Uputstvo o očuvanju Dopisi, faks, e-mail vizuelnog identiteta DOKUMENTA preduzeća Standardi EKSTERNOG TEHNIČKA Stručna literatura POREKLA Crteţi i druga dokumenta DOKUMENTA Projekti - vlasništvo korisnika Specifikacije Ugovori KOMERCIJALNO FINANSIJSKA KNJIGOVODSTVENO FINANSIJSKA Narudţbenice DOKUMENTA Ponude 2011 ThisDOKUMENTA EU Project is funded by the 41 Katalozi
  42. 5. Odgovornost rukovodstva 5.6.1. Оpšte odredbe 5.6. Preispitivanje 5.1. Posvećenost rukovodstva 5.6.2. Ulazni od strane rukovodstva elementi 5.2. Usmerenje na korisnika 5.6.3. Izlazni elementi 5.5.1. Оdgovornosti 5.3. Politika kvaliteta i ovlašćenja 5.5. Odgovornosti, 5.4.1. Ciljevi kvaliteta ovlašćenja i 5.5.2. Predstavnik komuniciranje rukovodstva 5.4. Planiranje 5.5.3. Interna 5.4.2. Planiranje SMK komunikacija 2011 Project is funded by the EU This 42
  43. 6. Upravljanje resursima 6.2.1. Оpšte odredbe 6.1. Pribavljanje resursa 6.2. Ljudski resursi 6.2.2. Оsposobljenost, svest i obuka 6.3. Infrastruktura 6.4. Radna sredina This Project is funded by the EU 2011 43
  44. 7. Realizacija proizvoda 7.1. Planiranje realizacije proizvoda 7.2. Procesi u vezi sa kupcima 7.2.1. UtvrĎivanje zahteva kupca 7.6. Upravljanje mernom opremom 7.2.2. Preispitivanje zahteva za proizvod 7.2.3. Komunikacija sa kupcem 7.5. Proizvodnja i servisiranje 7.4. Nabavka 7.4.1. Upravljanje nabavkom 7.4.2. Podaci za nabavku 7.3. Projektovanje 7.4.3. Verifikacija nabavljenih proizvoda i razvoj is funded by the EU This Project 2011 44
  45. 8. Merenje, analiza i poboljšavanje 8.2.1. Merenje 8.3. Upravljanje zadovoljstva korisnika neusaglašenim proizvodima 8.2. Praćenje i merenje 8.4 . Analiza podataka 8.2.2. Interna provera 8.2.3. Praćenje i merenje procesa 8.5. Poboljšavanje 8.2.4. Praćenje i merenje proizvoda 8.5.1. Stalno poboljšavanje 8.5.2. Korektivne mere 8.1. Opšte This Project is funded by the EU 8.5.3. 2011 Preventivne mere 45
  46. Zadatak: Dobri i loši primeri iz prakse • Svaka grupa analizira 1 zahtev standarda • Za njega navede primere iz prakse koji ilustruju koristi koje su ostvarene ili bi postojale ukoliko se zahtev primeni – ispuni This Project is funded by the EU QM standards overview
  47. This Project is funded by the EU QM standards overview 2011 47
  48. This Project is funded by the Improved SME Competitiveness and European Union Innovation Project
  49. Projekat SMK - faze 1. Planiranje aktivnosti 2. Projektovanje i dokumentovanje SMK 3. Primena dokumenata „‟vreme škripca‟‟ 4. Priprema za sertifikaciju „‟poslednji krug‟‟ Obuka zaposlenih je „‟crvena nit‟‟ projekta! This Project is funded by the EU 2011 49
  50. 1. Planiranje  Obavezivanje rukovodstva  UtvrĎivanje roka za dostizanje cilja projekta  Definisanje i raspodela odgovornosti za aktivnosti projekta  Izbor predstavnika rukovodstva koji će rukovoditi projektom  Formiranje projektnog i nadzornog tima  Izrada budţeta projekta This Project is funded by the EU 2011 50
  51. 2. Projektovanje i dokumentovanje SMK Standard • Napisati šta treba da se radi • Raditi kako je napisano Dokumentacija • Proveriti da li se radi kako je napisano SMK Dokumentaciona piramida Politika kvaliteta, poslovnik 1 2 Procedure 3 Radna uputstva 4 Zapisi This Project is funded by the EU 2011 51
  52. 3. Primena dokumenata U ovoj fazi se: “vreme škripca” • Preispituje SMK od strane rukovodstva • Po primeni, SMK se preispituje 2-3 puta godišnje • U toku projektovanja i dokumentovanja, preispituje se makar na dva meseca • Tako se usredsreĎuje na napredovanje i čuva od neprijatnih iznenaĎenja • Nastavlja obuka zaposlenih za internu proveru SMK • Sprovode interne provere • Bira sertifikaciono telo This Project is funded by the EU 2011 52
  53. 4. Priprema za sertifikaciju poslednji krug U poslednjem krugu obavlja se: • Pred-ocenjivanje - ispitivanje spremnosti za sertifikaciju • “Fino podešavanje” SMK • Zaposleni razumeju SMK i uklapaju se u procese • Posle prvog ciklusa internih provera, velike neusaglašenosti su zbrinute korektivnim merama i SMK se pokazuje u “boljem ruhu” This Project is funded by the EU 2011 53
  54. Cilj je dostignut? Sertifikat o usaglašenosti  Ocenjivanje usaglašenosti preko treće strane, što rezultira sertifikatom i registracijom  Organizacija velikog dogaĎaja This Project is funded by the EU 2011 54
  55. O čemu govori sertifikat? On kaţe ... On ne kaţe ... Na delu je funkcionalan SMK Da je SMK odličan SMK se periodično kontroliše Da su greške nemoguće internim proverama Procedure su dokumetovane Da su procedure savršene i preispituju se Primenjeno je stalno Da nema neusaglašenosti poboljšavanje Zaposleni se obučavaju Da svi sve znaju Visoka verovatnoća kvaliteta O tehničkom kvalitetu proizvoda This Project is funded by the EU proizvoda 2011 55
  56. Sertifikat o usaglašenosti  Dokument kojim se potrvĎuje usaglašenost primenjenog SMK sa standardom  Izdaje ga akreditovano sertifikaciono telo, na period vaţenja od 3 godine  Sertifikat se moţe produţiti, suspendovati ili oduzeti  Sertifikat je “tržišno oruđe‟‟, SMK je oruĎe menadţmenta This Project is funded by the EU 2011 56
  57. This Project is funded by the Improved SME Competitiveness and European Union Innovation Project Šta smo naučili i kako dalje!
  58. Nekvalitet je uvek skuplji od kvaliteta  škart  gubitak pozicije na trţištu  dorade  oslabljena konkurentnost  popravke  gubitak poverenja kupca  klasifikacije  ......  deklaracije  reklamacije  inspekcije  kontrolori This Project is funded by the EU 2011 58
  59. Koristi od SMK Očigledan put ka Proizvodnja bez uspehu zaliha „‟just in time‟‟ Prevencija umesto Ostvarenje ciljeva korekcije MeĎunarodno Manje priznat kvalitet neusaglašenosti Bolja i brţa obuka (škarta) zaposlenih Smanjenje rizika Manje kontrolisanje Povećano zadovoljstvo isporuka kupca This Project is funded by the EU 2011 59
  60. Komponente SMK Politika kvaliteta Zahtev zainteresovanih strana Organizaciona struktura Uređenje procesa Obezbeđenje resursa This Project is funded by the EU 2011 60
  61. Procesi 5. Procesi najvišeg 4. Procesi SMK rukovodstva sistema prema • Definisanje politike i menadţmenta ISO 9001 ciljeva kvaliteta kvalitetom • Komunikacija • Preispitivanje 8. Procesi 6. Procesi upravljanja merenja, analize i resursima 7. Procesi poboljšavanja • ObezbeĎenje realizovanja • Zadovoljstvo korisnika resursa proizvoda • Interna provera • Upravljanje • Planiranje proizvodnje • Paćenje procesa i kadrovima • Odnosi sa kupcima proizvoda • Upravljanje • Projektovanje i razvoj • Upravljanje infrastrukturom i • Nabavka neusaglašenostima radnom sredinom • Proizvodnja i servisiranje • Analiza podataka • Upravljanje mernom • Mere za poboljšavanje opremom This Project is funded by the EU 2011 61
  62. SMK prema ISO 9000 Stalno poboljšavanje sistema menadţmenta kvalitetom Korisnik Korisnik PDCA (i druge (i druge Interesne Interesne Odgovornost strane) strane) rukovodstva z z a a Upravljanje Merenje, analize d h resursima i poboljšavanje v t o e Izlaz lj v Realizovanje Proizvod s i proizvoda t Ulaz v This Project is funded by the EU 2011 o 62

Notas del editor

  1. Ovu vežbu radimo da polaznici shvate koliko je kvalitet individualna stvar i koliko je važno da se pojam definiše pre nego što počnemo o njemu da razgovaramo da ne bismo došli u situaciju da samo mislimo da govorimo o istom a da to ustvari ne bude tačno. Kao uvodni primer za objašnjenje, možete plenarno postaviti pitanje nečemu svima bliskom, npr. Šta je za vas kvalitetan hleb? Dovoljno je da dobijete 2-3 različita odgovora, pozivanje na tehničke standarde kvaliteta (koji ne definišu da hleb treba da bude vruć, da se može kupiti što bliže kući i u 8 uveče kad vam naiđu iznenadni gosti) za uvod u vežbu i objašnjenje njene svrhe. Za ovu vežbu podeliti polaznike u 3 ili 4 male grupe (zavisno od ukupnog broja polaznika, do 5 u jednoj grupi bi bio optimum). Zadatak: U malim grupama da prodiskutuju i dogovore odgovor na postavljeno pitanje. Dajte im za to 20-25 minuta (ili manje ako kasnite). Sopstvenu definiciju kvaliteta treba da zapišu na karticu (stiker), zalepe na za to pripremeljeni flipchart i prezentuju ostalim polaznicima. U slučaju da ne mogu da formiraju generalnu definiciju, vežite ih za neki njihov proizvod. To je i dobar način da ih isprovocirate da počnu da govore o tehničkom kvalitetu i zaborave na zahtev i kupca što vama daje dobar šlagvort za sledeću sesiju. Ne postoji pogrešan odgovor, samo odgovor koji odražava stari koncept kvaliteta (ako se pominje tehnički kvalitet proizvoda). Pozovite ostale da komentarišu. Ako bude definicija koja uključuje kupca i/ili zahtev – pohvaliti. Po završetku prezentacije grupnog rada i diskusije, kliknite da se pojavi definicija iz ISO 9000 i pohvalite ako ima neko da je blizu.
  2. Ovaj slajd ne mora da se komentariše ali evo malo podloge za slučaj da neko pita ili da trener želi da aktivira polaznike na samom početku sesije (umesto energizera – 9 tačaka, aneks 3) Kratak pregled razvoja poimanja kvaliteta: Kontrola kvaliteta (I&T - Inspection & Testing = Kontrola kvaliteta; QC – Quality Control = držanje kvaliteta pod kontrolom, kod nas u prvom izdanju standarda krajem 80ih nesrećno prevedeno kao upravljanje kvalitetom) potiče iz vojne industrije koja nije mogla sebi da dozvoli da tek na frontu (tj. kod kupca) otkrije da municija nije kvalitetna tj. da ima škarta. Put u svemir doveo je da sve potrebno ima “obezbeđen kvalitet” (QA – Quality assuarance = obezbeđenje kvaliteta). Tržišna utakmica i potreba za profitabilnim poslovanjem dovele su 80ih do pristupa da kvalitetom treba upravljati (QM – Quality management = menadžment kvalitetom jer smo upravljanje već potrošili!) Japanci su shvatili da je kvalitet svuda pa upravljaju totalnim kvalitetom ili toatalno upravljaju kvalitetom (još se sporimo oko prevoda!) = TQM i tako postali to što jesu.! Ostatak sveta još nije ni blizu iako ima organizacija koje primenjuju 6Ʃ (1 greška na milion proizvedenih jedinica)! Možete pitati polaznike šta misle gde se njihove organizacije nalaze na ovoj skali. Pošto nemaju SMK znači da su, u najboljem slučaju, u fazi QA što bi bile 70-80te godine prošlog veka! Ukažite im da je QM samo sledeći korak, dovoljan da ih uvede u 90te! To se obično i radi tako što nekoga zaduže za kvalitet (funkcija kvaliteta), angažuju konsultanta a oni nemaju vremena ni novca za sve što treba uraditi (za opstanak i napredovanje preduzeća). Međutim, ako žele da sustingu sadašnjost, moraće da se lično angažuju (desna vertikalna osa, odgovornost za kvalitet, top menadžment – TQM). Totalni, u ovom slučaju, znači da sistem obuhvata sve zaposlene, pa i njih! Ciljevi sesije: Ova sesija trebalo bi da im ukaže šta je to što oni treba da urade ako žele da sustignu sadašnjost i osiguraju budućnost svom preduzeću. Radi se o promeni poimanja, gledanja na stvari, stavova i nema veze sa novcem koji se kod nas uvek navodi kao osnovni razlog da se nešto ne uradi. Ali, stavovi se najteže menjaju, uvek i svugde, pa tako i kod njih samih i zato se od njih zahteva poseban trud.
  3. Jedan od svetskih trendova je i standardizacija i sertifikacija sistema menadžmenta kvalitetom. To se radi da bi se obezbedila uporedivost različitih sistema i da bi se uštedelo na proverama JUS – stara skraćenica, SRPS – sadašnja skraćenica Nisu još svi standardi izmenili prefiks, naročito tehnički. Prefiksi se menjaju sukcesivno, sa izmenama standarda.
  4. Osim serije 9000 postoje i druge serije standarda koje se bave sistemima menadžmenta. Kompatibilnost se ogleda u: Sličnoj strukturi samih standarda tj. zahteva koje definišu; Sistemi se međusobno nadograđuju i povezuju tokom implementacije, svaki sledeći koristi već postojeće sisteme; Moguć je integrisan pristup tj. istovremeno uvođenje više različitih sistema Za integrisani pristup mogu se navesti sledeći argumenti: Sagledava se kompletna slika; Kraće ukupno vreme uvođenja u odnosu na pojedinačno uvođenje; Jedan projekat i jedan konsultant – niža cena, jedinstven pristup; Protiv integrisanog pristupa takođe postoje argumenti: Suviše kompleksan zahvat za “neuke” – opasnost od odustajanja i od neprimenjivanja; Teško se prihvata veliki broj novina u organizaciji za kratko vreme – primena ugrožena, često ostanu sistemi samo na papiru; Svaki sistem nosi svoje uštede i svoje troškove, u integrisanom pristupu oni se ne mogu razdvojiti i sagledati;
  5. Zbog svojih specifičnosti koje su otežavale direktnu primenu “opštih” menadžment standarda, za određene industrijske grane i za određena tržišta razvijeni su posebni standardi koji na specifičan način objedinjuju i dopunjuju principe i zahteve “opštih” standarda: PDCA, sledljivost, održivost... Neki od njih su poslužili kao osnova za izradu ISO standarda (npr. BRC standardi) a neki su proizašli iz problema koje su određene grane imale pri implementaciji “opštih” standarda (npr. GlobalGap).
  6. Ovi standardi se više bave tehničkim nego menadžment aspektom standardizacije ali se moraju zadovoljiti da bi se izašlo na određeno tržište. Organizacija koja ima uvedene sisteme menadžmenta lakše će odgovoriti i zahtevima ovih standarda.
  7. Ova sesija ima za cilj da konačno zainteresuje polaznike za upravljanje kvalitetom, da im ukaže na još koristi koje se mogu ostvariti i da poveže prethodnu sesiju (trendovi u svetu) sa trendovima kod nas. Poenta je da to nije ni modni hit ni čarobni štapić za rešavanje svih problema, kao ni apsolutni favorit za pobedu u tržišnoj utakmici već jedan alat koji pre svega rukovodstvu pomaže da bolje i lakše vodi preduzeće.
  8. Evropa, kao naše ciljno tržište, značajno prednjači pred svim ostalim regionima što ukazuje da svako ko mašta da trguje sa Evropom, nema tamo šta da traži bez ISO 9000 sertifikata. Daleki istok, kao drugi region po izraženom rastu zastupljenosti sertifikata verovatno to mesto zauzima zahvaljujući Kini, Japanu, Indiji i Koreji. (1993. verovatno je samo Japan popunjavao deo stupca namenjen tom regionu). Afrika i zapadna Azija – Bliski istok mogu za nas biti interesantna tržišta i tim je interesantniji izražen porast zastupljenosti sertifikata u tom regionu od 2005. što bi značilo da ni tamo nećemo imati šta da tražimo ako se ne uozbiljimo.
  9. Interesantne su godine sa “negativnim rastom”, svuda ili samo u pojedinim regionima. 2003. i ovde pokazuje opšti trend pada dok je on u 2007. evidentan samo u nekim regionima – Australija i severna Amerika, verovatno zbok svetske ekonomske krize, dok drugi regioni i tada beleže stagnaciju ili blagi rast. To ukazuje da je ovo način da siromašni utiču na svoj opstanak!
  10. Ovo su apsolutne brojke pa nije čudno što je Kina na prvom mestu (s obzirom na ukupan broj organizacija) ali je interesantno da je Italija druga a SAD tek na 9. mestu.
  11. Rast primene zapravo pokazuje prave trendove, za nas su interesantne “novoprimljene” evropske zemlje: Rumunija, Češka, Poljska.
  12. I na kraju prikaz stanja u Srbiji i okruženju. Izvor: skup Operacioni menadžment u funkciji održivog ekonomskog rasta i razvoja Srbije 2011-2020; rad pod nazivom “UTICAJ OSOBINA KOMPANIJA NA SERTIFIKACIJU SISTEMA MENADŽMENTA KVALITETOM PREMA ZAHTEVIMA ISO” autora Ivane Mijatović, Univerzitet u Beogradu, Fakultet Organizacionih NaukaU istraživanju je učestvovalo 4699 organizacija.
  13. Podelite polaznike na 5 malih grupa.Podelite im radni materijal “Zahtevi ISO 9001:2003” (aneks 4). Objasnite zašto izdanje iz 2003. godine. Ispišite na kartončiće brojeve od 4 do 8, dajte malim grupama da slučajnim izborom odrede sebi zadatak. Vreme predviđeno za ovu vežbu je 45 minuta i preostalih 30 minuta za prezentaciju rezultata grupnog rada i diskusiju. Ova vežba ima više ciljeva: Da podstakne polaznike da dublje razmisle o barem jednom zahtevu standarda; Da osvesti primenljivost ponuđenog znanja pravljenjem veze između “teorije” i “stvarnog života”; Da obogati vašu ličnu zbirku primera iz prakse.
  14. Kao i juče, kratka pauza iako bi opasnost od osipanja grupe trebalo da je smanjena, ko nije hteo da čuje sve nije ni došao drugi dan.
Publicidad