This Project is funded by the
Improved SME Competitiveness and European Union
Innovation Project
Standardi za
menadţment kvalitetom
„‟U ovim danima oštrog oporezivanja,
tajanstvenih računovodstvenih metoda,
ludovanja inflacije i nesreĎene politike, moţda je
kvalitet poslednja šansa koju imamo da
ostvarimo zaradu kojom se moţe upravljati”
P.B.Crosby (1980)
Šta je kvalitet?
Kvalitet je...
Nivo do kojeg skup svojstvenih
karakteristika ispunjava zahteve
ISO 9000: Osnovni principi i rečnik
This Project is funded by the EU
This Project is funded by the
Improved SME Competitiveness and European Union
Innovation Project
Savremeni
trendovi
Stari pristup kvalitetu: Novi pristup kvalitetu:
kvalitet proizvoda kvalitet procesa
završno kontrolisanje upravljanje procesima
kontrolori otkrivaju grešku učesnici sprečavaju grešku
visoki troškovi kvaliteta niski troškovi kvaliteta
kontrolisanje kvaliteta
proizvoda upravljanje kvalitetom rada
posledice uzroci
2011 4
This Project is funded by the EU
Zašto novi pristup kvalitetu (1)
• Usmerenost organizacije na korisnika
• Stalna poboljšavanja rada i rezultata
• Učvršćuje veze izmeĎu organizacije i njenih
korisnika i isporučilaca – “lanac kvaliteta”
• Poverenje u sposobnost organizacije da ispuni
zahteve i očekivanja korisnika - “sertifikat o
usaglašenosti”
• Uvećava vrednost proizvoda i za kupca
(zadovoljstvo) i za organizaciju (ušteda)
This Project is funded by the EU 2011 5
Zašto novi pristup kvalitetu (2)
• Doslednost u obavljanju poslova
• Donošenje i sprovoĎenje poslovnih odluka (politika
i ciljevi)
• Stalna obuka zaposlenih za nova poslovna znanja i
veštine
• Smanjuje zavisnost organizacije od pojedinaca
This Project is funded by the EU 2011 6
Principi menadţmenta kvalitetom
Sistemski pristup (5)
VoĎstvo (2)
Partnerstvo sa Procesni Usmerenje
isporučiocima (8) na
pristup (4) korisnika (1)
Uključivanje Odlučivanje prema
zaposlenih (3) činjenicama (7)
Stalno poboljšavanje (6)
This Project is funded by the EU 7
Usmerenje na korisnika
„‟Organizacija zavisi od svojih korisnika i zato treba da razume
njihove sadašnje i buduće potrebe, da ispunjava zahteve i da
nastoji da prevaziđe njihova očekivanja”
• Istraţiti šta kupac ţeli – ne pretpostavljajte da znate šta
očekuje
• Saopštiti kupčeve ţelje i potrebe svima u organizaciji
• Pratiti i meriti kupčevo zadovoljstvo
• Uravnoteţiti pristup svim korisnicima – kupcima,
vlasnicima, isporučiocima, zaposleniima, lokalnoj upravi,
finansijerima
This Project is funded by the EU 2011 8
VoĎstvo – liderstvo
Upravljanje
kvalitetom rukovodstvo Ko kolo vodi
taj i počinje
započinje poboljšanja
od vrha
Uključivanje svih
organizacije zaposlenih
This Project is funded by the EU 9
Uključivanje zaposlenih
Zaposleni shvataju svoje odgovornosti za posao i rešavanje
problema
Zaposleni razumeju svoj doprinos i ulogu u organizaciji
Zaposleni svesno istraţuju i koriste mogućnosti za
uvećavanje svoje kompetentnosti
Zaposleni spremni na podelu znanja i iskustva, timski rad u
rešavanju problema
Zaposleni su svesni da stvaranju vrednost - kvalitet za
korisnika
This Project is funded by the EU 2011 10
Procesni pristup
Procedura
zadat način obavljanja Efektivnost –
aktivnosti/procesa, često svrsishodnost
dokumentovan odnos postignutog i
planiranog rezultata
ulaz izlaz Proizvod
PROCES je rezultat
resursi procesa
Praćenje i merenje Efikasnost –
sposobnosti procesa delotvornost
odnos postignutog
rezultata i resursa
This Project is funded by the EU 2011 11
Sistemski pristup
A P
S S
P C D ulaz E izlaz E P
О PROCES E О
LJ LJ
A P
А А
ulaz A izlaz A C D
Š PROCES A Š
NJ NJ
A P ulaz C ulaz D izlaz D I
I
C D PROCES C PROCES D
izlaz C К
К A P A P
О
ulaz B C D C D О
PROCES B
R izlaz B R
I A P
ulaz F izlaz F
I
A
S C D interni
S
A PROCES F Еkster.
N korisnik korisnik N
I A P I
K C D Povratna veza К
This Project is funded by the EU 2011 12
Stalno poboljšavanje
Аct - deluj Plan- planiraj
Kako da Šta radiš
sledeći put Kako radiš
bude bolje
Check - proveri Do - uradi
Da li je sve izvršeno Izvrši šta je
po planu? planirano
This Project is funded by the EU 2011 13
Odlučivanje na osnovu činjenica
“Delotvorne odluke su zasnovane na analizi podataka i
informacija”
• Merenje daje činjenice za pokretanje promena
• Merenje uspeha: zadovoljstvo kupca, profit,
zadovoljni ljudi u firmi, ekologija
• Osim novca, ljude motiviše uspeh, dobro obavljen
posao, priznanje i strah
This Project is funded by the EU 2011 14
Uzajamno korisni odnosi sa
isporučiocima
• Partnerski odnosi
• uravnoteţenje kratkoročne dobiti sa dugoročnim
namerama
• Jasna i otvorena komunikacija
• Zajednički razvoj proizvoda i procesa
• Zajednički planovi i rizik
This Project is funded by the EU 15
This Project is funded by the
Improved SME Competitiveness and European Union
Innovation Project
Familija
ISO?
HASO?
JUSO? ISO
JUS 9000
JU – Jugoslovenski
ISO S – Standard
I - International
SRPS
S - Standards SRP – Srpski
O - Organization S - Standard
ISO
MeĎunarodna organizacija za standardizaciju sa
sedištem u Ţenevi
ISO je organizovana preko tehničkih komiteta (TC)
TC 176 – izraĎuje standarde serija: ISO 9000, ISO
10000 i ISO/IEC 17000
Do danas je ISO donela preko 15 000
meĎunarodnih standarda
(starogrčki isos – isti,
ISO asocijacija na „‟isti‟‟)
This Project is funded by the EU 2011 17
Istitut za standardizaciju
• Nacionalna organizacija za standardizaciju (bivši
Zavod za standardizaciju)
• KSA 176 je pandan TC 176 – izraĎuje nacionalne
verzije standarda serija: ISO 9000, ISO 10000 i
ISO/IEC 17000
• Vaţeća nacionalna verzija standarda serije ISO
9000 ima prefiks JUS SRPS
• Sedište: ul. Stevana Brakusa 2 u Beogradu
• tel. centrale: 011-3541 261
This Project is funded by the EU 2011 18
Istorijat serije ISO 9000
• Četiri izdanja: 1987. 1994. 2000. i 2008. god.
• Značenje oznake:
• ISO - skraćenica organizacije
• 9000 – serija standarda o sistemu menadţmenta
kvalitetom
• Svrha standardizacije: učiniti predmet
standardizacije doslednim, uporedivim, istovetnim
This Project is funded by the EU 2011 19
Familija standarda ISO 9000
SRPS ISO 9000:2007
Osnovni principi i rečnik
SRPS ISO 9001:2008 SRPS ISO 9004:2009
Zahtevi za SMK Smernice za
Sertifikovanje usaglašenosti poboljšavanje efektivnosti
i efikasnosti primenjenog
SMK
Svrha: poverenje u Svrha: korist za sve
sposobnost organizacije da SRPS ISO 19011:2003
zainteresovane strane
snabde korisnika proizvodima Uputstva za proveravanje putem stalnog
u skladu sa njegovim i (audit) SMK poboljšanja performansi
zakonskim zahtevima organizacije
This Project is funded by the EU 2011 20
Familija standarda ISO 9000
Serija ISO 10000
10001-10004 – zadovoljstvo 10012 - upravljanje merilima
korisnika 10013 - dokumentacija
10005 - planovi kvaliteta 10014 - ekonomija kvaliteta
10006 - upravljanje 10015 – obučavanje
projektovanjem i 10017 - statističke metode
razvojem 10019 – konsultantske usluge
10007 – upravljanje
konfiguracijom
This Project is funded by the EU 2011 21
Drugi kompatibilni
menadţment standardi
• ISO 14000 – Zaštita okoline
• ISO 18000 – Bezbednost na radu (OHSAS)
• ISO 22000 – Bezbednost hrane
• ISO 26000 – Društvena odgovornost
• ISO 27000 – Bezbednost informacija
• ISO 31000 – Rizici
• ISO 50000 – Energija
This Project is funded by the EU
Granski standardi
• GlobalGap – primarna poljoprivreda (biljna
proizvodnja, stočarstvo, akvakultura)
• BIO organic – organska hrana
• IFS – International Food Standard (robne
marke trgovačkih lanaca)
• BRC – British Retail Consortium
(maloprodaja)
• HALAL – islamski verski običaji u vezi hrane
• FSC - šumarstvo i drvna industrija
This Project is funded by the EU QM standards overview
Drugi standardi
• GOST-R – evroazijski savet za
standardizaciju (rusko trţište)
• CE znak (Conformité Européenne)
bezbednost proizvoda
This Project is funded by the EU QM standards overview
This Project is funded by the
Improved SME Competitiveness and European Union
Innovation Project
Zašto upravljati
kvalitetom?
Zašto upravljati kvalitetom?
• Svrha postojanja svake organizacije je postići
zadovoljstvo kupca!
• Svrha sistema menadţmenta kvalitetom je što
efikasnije postići zadovoljstvo kupca!
Stoga treba znati:
• Korisnik traţi proizvod sa odreĎenim karakteristikama
• Potrebe i očekivanja korisnika se stalno menjaju
• Zahtevi su u ugovoru ili u projektnoj dokumentaciji
• U organizaciji se zahtevi iskazuju kroz specifikacije proizvoda
• Korisniku treba poverenje u organizaciju da će dosledno ispunjavati
zahteve.
This Project is funded by the EU 2011 26
Šta beleţe organizacije:
Povećanje prodaje
Smanjivanje troškova
Osvajanje novih trţišta
Povećanje efektivnosti rada
Poboljšavanje efikasnosti rada
Smanjenje ţalbi i primedbi korisnika
Smanjenje škarta, dorade, ponovljenog rada
Iskorak ka poslovnom savršenstvu
This Project is funded by the EU 2011 27
Empirijski pokazatelji koristi od
primene standarda serije ISO 9000
Uvećanje profita do 30%
Sniţavanje troškova do 50%
Uvećanje produktivnosti do 2 puta
Uvećanje trţišne vrednosti firme do 40%
This Project is funded by the EU 2011 28
Neki kvantitativni pokazatelji:
67% - opstanak i napredak organizacije
86% - poboljšano upravljanje procesima
73% - bolje ispunjavanje potreba korisnika
69% - poboljšava efikasnost i efektivnost
organizacije
89% - interna korist ispunjava i prevazilazi
očekivanja
Izvor: LRQA – rezultati istraživanja, 400 klijenata
This Project is funded by the EU 2011 29
Evro / godina Koristi od SMK
godine
Prva godina Druga godina Treća godina
This Project is funded by the EU 2011 30
Primena ISO 9001 u svetu
1,200
1,100
1,000
900
800
Broj sertifikata (000)
700 UKUPNO
Evropa
600 Severna Amerika
Afrika / Zapadna Azija
500
Daleki istok
400 Centralna / Juţna Amerika
Australija - Novi Zeland
300
200
100
0
1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
godina
This Project is funded by the EU 2011 31
Regionalna zastupljenost sertifikata
100%
90%
80%
zastupčjenost (%)
70%
60%
50% Australija - Novi Zeland
Centralna / Juţna Amerika
40% Daleki istok
Afrika / Zapadna Azija
30% Severna Amerika
Evropa
20%
10%
0%
1993
1997
1994
1995
1996
1998
1999
2000
2001
2002
2003
2004
2005
2006
2007
2008
2009
godina
This Project is funded by the EU 2011 32
Godišnji rast primene ISO 9001 u svetu
275%
250%
225%
200%
175%
150%
UKUPNO
125% Evropa
Severna Amerika
%
100%
Afrika / Zapadna Azija
75% Daleki istok
Centralna / Juţna Amerika
50% Australija - Novi Zeland
25%
0%
1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009
-25%
-50%
-75%
godina
This Project is funded by the EU 2011 33
Prvih 10 zemalja po broju ISO 9001 sertifikata - 2009
1 Kina 257.076,00
2 Italija 130.066,00
3 Japan 68.484,00
4 Španija 59.576,00
5 Rusija 53.152,00
6 Nemačka 47.156,00
7 Velika Britanija 41.193,00
8 Indija 37.493,00
9 SAD 28.935,00
10 Republika Koreja 23.400,00
This Project is funded by the EU 2011 34
Prvih 10 zemalja po rastu primene ISO 9001 - 2009
1 Rusija 37.101
2 Kina 32.460
3 Italija 11.757
4 Japan 5.738
5 Rumunija 5.128
6 Češka 3.942
7 Vjetnam 3.362
8 Poljska 1.742
9 Izrael 1.214
10 Iran 1.090
This Project is funded by the EU 2011 35
Stanje u Srbiji i okruţenju
100%
90%
80%
70%
60%
50%
ima sertifikat ISO 9001
40%
30% nema sertifikat ISO
20% 9001
10%
0%
This Project is funded by the EU QM standards overview 2011 36
This Project is funded by the
Improved SME Competitiveness and European Union
Innovation Project
Kako upravljati
kvalitetom
Zahtevi
ISO 9001:2008
0 UVOD
0.1 Opšte odredbe
Ne insistira na jednoobraznosti sistema ili
dokumentacije
0.2 Procesni pristup
Sistematsko identifikovanje i upravljanje različitim
procesima u organizaciji
0.3 Veza sa standardom ISO 9004
ISO 9004 nije vodič za primenu ISO 9001
0.4 Kompatibilnost sa drugim sistemima
menadţmenta ISO 14001
This Project is funded by the EU 2011 38
Zahtevi
1 Predmet i područje primene
1.1 Opšte odredbe
1.2 Primena
2 Veza sa drugim dokumentima
3 Termini i definicije
Isporučilac Organizacija Kupac
Proizvod: hardver, softver, procesni materijali
i usluge i sve njihove kombinacije
This Project is funded by the EU 2011 39
4. Sistem menadţmenta kvalitetom
4.1 Opšti zahtevi
4.2.1 Opšte odredbe 2 4. SMK 5. ODGOVORNOST
4.2.2 Poslovnik MENADŢMENTA
2
2 o kvalitetu 4.2 Zahtevi koji
se odnose na
dokumentaciju
4.2.3 Upravljanje 8. MERENJE, ANALIZE I
2 dokumentacijom 2 POBOLJŠAVANJA
4.2.4 Upravljanje
2 zapisima
2
ISO 9000:2000
6. MENADŢMENT
7. REALIZACIJA PROIZVODA 2 RESURSIMA
This Project is funded by the EU 2011 40
Dokumentacija poslovnog sistema
Poslovnik o kvalitetu
Politika kvaliteta EVIDENCIJE
Zapisi o kvalitetu (ZAPISI)
Pravilnk o unutrašnjoj organizaciji
Procedura za upravljanje
dokumentima Pravilnik o sistematizaciji
Procedura za Pravilnik o zaštiti na radu
Statut
DOKUMENTA OPŠTA
upravljanje zapisima
KOJA AKTA Pravilnik o kancelarijskom poslovanju
Procedura za upravljanje (PRAVNO-
neusaglašenostima ZAHTEVA
NORMATIVNA
Procedura za sprovoĎenje ISO 9001
) Uputstvo o kretanju
korektivnih mera
Procedura za sprovoĎenje dokumentacije
preventivnih mera ORGANIZACIONA Uputstvo o prijemu i
Procedura za kretanju stranaka
UPUTSTVA I Uputstvo o radu magacina
preispitivanje QMS INTERNI
Sluţbeni list, Sluţbeni glasnik STANDARDI Uputstvo o očuvanju
Dopisi, faks, e-mail vizuelnog identiteta
DOKUMENTA preduzeća
Standardi EKSTERNOG TEHNIČKA
Stručna literatura POREKLA
Crteţi i druga dokumenta DOKUMENTA Projekti
- vlasništvo korisnika Specifikacije
Ugovori KOMERCIJALNO
FINANSIJSKA KNJIGOVODSTVENO FINANSIJSKA
Narudţbenice DOKUMENTA
Ponude 2011 ThisDOKUMENTA EU
Project is funded by the 41
Katalozi
5. Odgovornost rukovodstva
5.6.1. Оpšte
odredbe 5.6. Preispitivanje 5.1. Posvećenost rukovodstva
5.6.2. Ulazni od strane rukovodstva
elementi
5.2. Usmerenje na korisnika
5.6.3. Izlazni
elementi
5.5.1. Оdgovornosti 5.3. Politika kvaliteta
i ovlašćenja 5.5. Odgovornosti,
5.4.1. Ciljevi kvaliteta
ovlašćenja i
5.5.2. Predstavnik komuniciranje
rukovodstva
5.4. Planiranje
5.5.3. Interna 5.4.2. Planiranje SMK
komunikacija
2011 Project is funded by the EU
This 42
6. Upravljanje resursima
6.2.1. Оpšte odredbe
6.1. Pribavljanje resursa
6.2. Ljudski resursi
6.2.2. Оsposobljenost,
svest i obuka
6.3. Infrastruktura
6.4. Radna sredina
This Project is funded by the EU 2011 43
7. Realizacija proizvoda
7.1. Planiranje realizacije proizvoda 7.2. Procesi u
vezi sa kupcima 7.2.1. UtvrĎivanje
zahteva kupca
7.6. Upravljanje
mernom opremom
7.2.2. Preispitivanje
zahteva za proizvod
7.2.3. Komunikacija
sa kupcem
7.5. Proizvodnja i servisiranje 7.4. Nabavka
7.4.1. Upravljanje nabavkom
7.4.2. Podaci za nabavku
7.3. Projektovanje 7.4.3. Verifikacija
nabavljenih proizvoda
i razvoj is funded by the EU
This Project 2011 44
8. Merenje, analiza i poboljšavanje
8.2.1. Merenje 8.3. Upravljanje
zadovoljstva korisnika neusaglašenim proizvodima
8.2. Praćenje i merenje
8.4 . Analiza podataka
8.2.2. Interna provera
8.2.3. Praćenje i
merenje procesa
8.5. Poboljšavanje
8.2.4. Praćenje i
merenje proizvoda
8.5.1. Stalno poboljšavanje
8.5.2. Korektivne mere
8.1. Opšte
This Project is funded by the EU 8.5.3.
2011 Preventivne mere
45
Zadatak:
Dobri i loši primeri iz prakse
• Svaka grupa analizira 1 zahtev standarda
• Za njega navede primere iz prakse koji
ilustruju koristi koje su ostvarene ili bi
postojale ukoliko se zahtev primeni – ispuni
This Project is funded by the EU QM standards overview
This Project is funded by the
Improved SME Competitiveness and European Union
Innovation Project
Projekat SMK - faze
1. Planiranje aktivnosti
2. Projektovanje i dokumentovanje SMK
3. Primena dokumenata „‟vreme škripca‟‟
4. Priprema za sertifikaciju „‟poslednji krug‟‟
Obuka zaposlenih je „‟crvena nit‟‟ projekta!
This Project is funded by the EU 2011 49
1. Planiranje
Obavezivanje rukovodstva
UtvrĎivanje roka za dostizanje cilja projekta
Definisanje i raspodela odgovornosti za aktivnosti
projekta
Izbor predstavnika rukovodstva koji će rukovoditi
projektom
Formiranje projektnog i nadzornog tima
Izrada budţeta projekta
This Project is funded by the EU 2011 50
2. Projektovanje i dokumentovanje SMK
Standard • Napisati šta treba da se radi
• Raditi kako je napisano
Dokumentacija
• Proveriti da li se radi kako je
napisano
SMK
Dokumentaciona piramida
Politika kvaliteta, poslovnik
1
2 Procedure
3 Radna uputstva
4 Zapisi
This Project is funded by the EU 2011 51
3. Primena dokumenata
U ovoj fazi se: “vreme škripca”
• Preispituje SMK od strane rukovodstva
• Po primeni, SMK se preispituje 2-3 puta godišnje
• U toku projektovanja i dokumentovanja, preispituje se
makar na dva meseca
• Tako se usredsreĎuje na napredovanje i čuva od
neprijatnih iznenaĎenja
• Nastavlja obuka zaposlenih za internu proveru SMK
• Sprovode interne provere
• Bira sertifikaciono telo
This Project is funded by the EU 2011 52
4. Priprema za sertifikaciju
poslednji krug
U poslednjem krugu obavlja se:
• Pred-ocenjivanje - ispitivanje spremnosti za
sertifikaciju
• “Fino podešavanje” SMK
• Zaposleni razumeju SMK i uklapaju se u procese
• Posle prvog ciklusa internih provera, velike
neusaglašenosti su zbrinute korektivnim merama i
SMK se pokazuje u “boljem ruhu”
This Project is funded by the EU 2011 53
Cilj je dostignut?
Sertifikat o usaglašenosti
Ocenjivanje usaglašenosti
preko treće strane, što
rezultira sertifikatom i
registracijom
Organizacija velikog
dogaĎaja
This Project is funded by the EU 2011
54
O čemu govori sertifikat?
On kaţe ... On ne kaţe ...
Na delu je funkcionalan SMK Da je SMK odličan
SMK se periodično kontroliše
Da su greške nemoguće
internim proverama
Procedure su dokumetovane
Da su procedure savršene
i preispituju se
Primenjeno je stalno
Da nema neusaglašenosti
poboljšavanje
Zaposleni se obučavaju Da svi sve znaju
Visoka verovatnoća kvaliteta O tehničkom kvalitetu
proizvoda This Project is funded by the EU proizvoda 2011 55
Sertifikat o usaglašenosti
Dokument kojim se potrvĎuje usaglašenost
primenjenog SMK sa standardom
Izdaje ga akreditovano sertifikaciono telo, na
period vaţenja od 3 godine
Sertifikat se moţe produţiti, suspendovati ili
oduzeti
Sertifikat je “tržišno oruđe‟‟, SMK je oruĎe
menadţmenta
This Project is funded by the EU 2011 56
This Project is funded by the
Improved SME Competitiveness and European Union
Innovation Project
Šta smo naučili
i kako dalje!
Nekvalitet je uvek skuplji od kvaliteta
škart gubitak pozicije na trţištu
dorade oslabljena konkurentnost
popravke gubitak poverenja kupca
klasifikacije ......
deklaracije
reklamacije
inspekcije
kontrolori
This Project is funded by the EU 2011 58
Koristi od SMK
Očigledan put ka Proizvodnja bez
uspehu zaliha „‟just in time‟‟
Prevencija umesto
Ostvarenje ciljeva
korekcije
MeĎunarodno
Manje
priznat kvalitet
neusaglašenosti
Bolja i brţa obuka (škarta)
zaposlenih
Smanjenje rizika
Manje
kontrolisanje Povećano zadovoljstvo
isporuka kupca
This Project is funded by the EU 2011 59
Komponente SMK
Politika kvaliteta
Zahtev zainteresovanih strana
Organizaciona
struktura
Uređenje procesa
Obezbeđenje resursa
This Project is funded by the EU 2011 60
Procesi 5. Procesi najvišeg 4. Procesi
SMK rukovodstva sistema
prema • Definisanje politike i menadţmenta
ISO 9001 ciljeva kvaliteta kvalitetom
• Komunikacija
• Preispitivanje 8. Procesi
6. Procesi
upravljanja merenja, analize i
resursima 7. Procesi poboljšavanja
• ObezbeĎenje realizovanja • Zadovoljstvo korisnika
resursa proizvoda • Interna provera
• Upravljanje • Planiranje proizvodnje • Paćenje procesa i
kadrovima • Odnosi sa kupcima proizvoda
• Upravljanje • Projektovanje i razvoj • Upravljanje
infrastrukturom i • Nabavka neusaglašenostima
radnom sredinom • Proizvodnja i servisiranje • Analiza podataka
• Upravljanje mernom • Mere za poboljšavanje
opremom
This Project is funded by the EU 2011 61
SMK prema ISO 9000
Stalno poboljšavanje
sistema menadţmenta kvalitetom Korisnik
Korisnik PDCA (i druge
(i druge Interesne
Interesne Odgovornost strane)
strane) rukovodstva z
z a
a Upravljanje Merenje, analize d
h resursima i poboljšavanje v
t o
e Izlaz lj
v Realizovanje Proizvod s
i proizvoda t
Ulaz
v
This Project is funded by the EU 2011
o
62
Notas del editor
Ovu vežbu radimo da polaznici shvate koliko je kvalitet individualna stvar i koliko je važno da se pojam definiše pre nego što počnemo o njemu da razgovaramo da ne bismo došli u situaciju da samo mislimo da govorimo o istom a da to ustvari ne bude tačno. Kao uvodni primer za objašnjenje, možete plenarno postaviti pitanje nečemu svima bliskom, npr. Šta je za vas kvalitetan hleb? Dovoljno je da dobijete 2-3 različita odgovora, pozivanje na tehničke standarde kvaliteta (koji ne definišu da hleb treba da bude vruć, da se može kupiti što bliže kući i u 8 uveče kad vam naiđu iznenadni gosti) za uvod u vežbu i objašnjenje njene svrhe. Za ovu vežbu podeliti polaznike u 3 ili 4 male grupe (zavisno od ukupnog broja polaznika, do 5 u jednoj grupi bi bio optimum). Zadatak: U malim grupama da prodiskutuju i dogovore odgovor na postavljeno pitanje. Dajte im za to 20-25 minuta (ili manje ako kasnite). Sopstvenu definiciju kvaliteta treba da zapišu na karticu (stiker), zalepe na za to pripremeljeni flipchart i prezentuju ostalim polaznicima. U slučaju da ne mogu da formiraju generalnu definiciju, vežite ih za neki njihov proizvod. To je i dobar način da ih isprovocirate da počnu da govore o tehničkom kvalitetu i zaborave na zahtev i kupca što vama daje dobar šlagvort za sledeću sesiju. Ne postoji pogrešan odgovor, samo odgovor koji odražava stari koncept kvaliteta (ako se pominje tehnički kvalitet proizvoda). Pozovite ostale da komentarišu. Ako bude definicija koja uključuje kupca i/ili zahtev – pohvaliti. Po završetku prezentacije grupnog rada i diskusije, kliknite da se pojavi definicija iz ISO 9000 i pohvalite ako ima neko da je blizu.
Ovaj slajd ne mora da se komentariše ali evo malo podloge za slučaj da neko pita ili da trener želi da aktivira polaznike na samom početku sesije (umesto energizera – 9 tačaka, aneks 3) Kratak pregled razvoja poimanja kvaliteta: Kontrola kvaliteta (I&T - Inspection & Testing = Kontrola kvaliteta; QC – Quality Control = držanje kvaliteta pod kontrolom, kod nas u prvom izdanju standarda krajem 80ih nesrećno prevedeno kao upravljanje kvalitetom) potiče iz vojne industrije koja nije mogla sebi da dozvoli da tek na frontu (tj. kod kupca) otkrije da municija nije kvalitetna tj. da ima škarta. Put u svemir doveo je da sve potrebno ima “obezbeđen kvalitet” (QA – Quality assuarance = obezbeđenje kvaliteta). Tržišna utakmica i potreba za profitabilnim poslovanjem dovele su 80ih do pristupa da kvalitetom treba upravljati (QM – Quality management = menadžment kvalitetom jer smo upravljanje već potrošili!) Japanci su shvatili da je kvalitet svuda pa upravljaju totalnim kvalitetom ili toatalno upravljaju kvalitetom (još se sporimo oko prevoda!) = TQM i tako postali to što jesu.! Ostatak sveta još nije ni blizu iako ima organizacija koje primenjuju 6Ʃ (1 greška na milion proizvedenih jedinica)! Možete pitati polaznike šta misle gde se njihove organizacije nalaze na ovoj skali. Pošto nemaju SMK znači da su, u najboljem slučaju, u fazi QA što bi bile 70-80te godine prošlog veka! Ukažite im da je QM samo sledeći korak, dovoljan da ih uvede u 90te! To se obično i radi tako što nekoga zaduže za kvalitet (funkcija kvaliteta), angažuju konsultanta a oni nemaju vremena ni novca za sve što treba uraditi (za opstanak i napredovanje preduzeća). Međutim, ako žele da sustingu sadašnjost, moraće da se lično angažuju (desna vertikalna osa, odgovornost za kvalitet, top menadžment – TQM). Totalni, u ovom slučaju, znači da sistem obuhvata sve zaposlene, pa i njih! Ciljevi sesije: Ova sesija trebalo bi da im ukaže šta je to što oni treba da urade ako žele da sustignu sadašnjost i osiguraju budućnost svom preduzeću. Radi se o promeni poimanja, gledanja na stvari, stavova i nema veze sa novcem koji se kod nas uvek navodi kao osnovni razlog da se nešto ne uradi. Ali, stavovi se najteže menjaju, uvek i svugde, pa tako i kod njih samih i zato se od njih zahteva poseban trud.
Jedan od svetskih trendova je i standardizacija i sertifikacija sistema menadžmenta kvalitetom. To se radi da bi se obezbedila uporedivost različitih sistema i da bi se uštedelo na proverama JUS – stara skraćenica, SRPS – sadašnja skraćenica Nisu još svi standardi izmenili prefiks, naročito tehnički. Prefiksi se menjaju sukcesivno, sa izmenama standarda.
Osim serije 9000 postoje i druge serije standarda koje se bave sistemima menadžmenta. Kompatibilnost se ogleda u: Sličnoj strukturi samih standarda tj. zahteva koje definišu; Sistemi se međusobno nadograđuju i povezuju tokom implementacije, svaki sledeći koristi već postojeće sisteme; Moguć je integrisan pristup tj. istovremeno uvođenje više različitih sistema Za integrisani pristup mogu se navesti sledeći argumenti: Sagledava se kompletna slika; Kraće ukupno vreme uvođenja u odnosu na pojedinačno uvođenje; Jedan projekat i jedan konsultant – niža cena, jedinstven pristup; Protiv integrisanog pristupa takođe postoje argumenti: Suviše kompleksan zahvat za “neuke” – opasnost od odustajanja i od neprimenjivanja; Teško se prihvata veliki broj novina u organizaciji za kratko vreme – primena ugrožena, često ostanu sistemi samo na papiru; Svaki sistem nosi svoje uštede i svoje troškove, u integrisanom pristupu oni se ne mogu razdvojiti i sagledati;
Zbog svojih specifičnosti koje su otežavale direktnu primenu “opštih” menadžment standarda, za određene industrijske grane i za određena tržišta razvijeni su posebni standardi koji na specifičan način objedinjuju i dopunjuju principe i zahteve “opštih” standarda: PDCA, sledljivost, održivost... Neki od njih su poslužili kao osnova za izradu ISO standarda (npr. BRC standardi) a neki su proizašli iz problema koje su određene grane imale pri implementaciji “opštih” standarda (npr. GlobalGap).
Ovi standardi se više bave tehničkim nego menadžment aspektom standardizacije ali se moraju zadovoljiti da bi se izašlo na određeno tržište. Organizacija koja ima uvedene sisteme menadžmenta lakše će odgovoriti i zahtevima ovih standarda.
Ova sesija ima za cilj da konačno zainteresuje polaznike za upravljanje kvalitetom, da im ukaže na još koristi koje se mogu ostvariti i da poveže prethodnu sesiju (trendovi u svetu) sa trendovima kod nas. Poenta je da to nije ni modni hit ni čarobni štapić za rešavanje svih problema, kao ni apsolutni favorit za pobedu u tržišnoj utakmici već jedan alat koji pre svega rukovodstvu pomaže da bolje i lakše vodi preduzeće.
Evropa, kao naše ciljno tržište, značajno prednjači pred svim ostalim regionima što ukazuje da svako ko mašta da trguje sa Evropom, nema tamo šta da traži bez ISO 9000 sertifikata. Daleki istok, kao drugi region po izraženom rastu zastupljenosti sertifikata verovatno to mesto zauzima zahvaljujući Kini, Japanu, Indiji i Koreji. (1993. verovatno je samo Japan popunjavao deo stupca namenjen tom regionu). Afrika i zapadna Azija – Bliski istok mogu za nas biti interesantna tržišta i tim je interesantniji izražen porast zastupljenosti sertifikata u tom regionu od 2005. što bi značilo da ni tamo nećemo imati šta da tražimo ako se ne uozbiljimo.
Interesantne su godine sa “negativnim rastom”, svuda ili samo u pojedinim regionima. 2003. i ovde pokazuje opšti trend pada dok je on u 2007. evidentan samo u nekim regionima – Australija i severna Amerika, verovatno zbok svetske ekonomske krize, dok drugi regioni i tada beleže stagnaciju ili blagi rast. To ukazuje da je ovo način da siromašni utiču na svoj opstanak!
Ovo su apsolutne brojke pa nije čudno što je Kina na prvom mestu (s obzirom na ukupan broj organizacija) ali je interesantno da je Italija druga a SAD tek na 9. mestu.
Rast primene zapravo pokazuje prave trendove, za nas su interesantne “novoprimljene” evropske zemlje: Rumunija, Češka, Poljska.
I na kraju prikaz stanja u Srbiji i okruženju. Izvor: skup Operacioni menadžment u funkciji održivog ekonomskog rasta i razvoja Srbije 2011-2020; rad pod nazivom “UTICAJ OSOBINA KOMPANIJA NA SERTIFIKACIJU SISTEMA MENADŽMENTA KVALITETOM PREMA ZAHTEVIMA ISO” autora Ivane Mijatović, Univerzitet u Beogradu, Fakultet Organizacionih NaukaU istraživanju je učestvovalo 4699 organizacija.
Podelite polaznike na 5 malih grupa.Podelite im radni materijal “Zahtevi ISO 9001:2003” (aneks 4). Objasnite zašto izdanje iz 2003. godine. Ispišite na kartončiće brojeve od 4 do 8, dajte malim grupama da slučajnim izborom odrede sebi zadatak. Vreme predviđeno za ovu vežbu je 45 minuta i preostalih 30 minuta za prezentaciju rezultata grupnog rada i diskusiju. Ova vežba ima više ciljeva: Da podstakne polaznike da dublje razmisle o barem jednom zahtevu standarda; Da osvesti primenljivost ponuđenog znanja pravljenjem veze između “teorije” i “stvarnog života”; Da obogati vašu ličnu zbirku primera iz prakse.
Kao i juče, kratka pauza iako bi opasnost od osipanja grupe trebalo da je smanjena, ko nije hteo da čuje sve nije ni došao drugi dan.